Info Pomoć

Početna Tabele ovosti Download Zumbar Linkovi

1 18
Ia a - relativna atomska masa 0
b - kemijski simbol elementa
1 c - redni broj elementa (atomski) 1
2 13 14 15 16 17
k 1 - kemijska skupina elementa k
II a III a IV a Va VI a VII a
2 - agregatno stanje elementa
3 - kemijska grupa elementa
2 2
4 - radioaktivan kemijski element
l l
5 - sintetski dobiven element

3 3
3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
m m
III b IV b Vb VI b VII b VIII b VIII b VIII b Ib Ib

4 4
n n

5 5
o o

6 6
p p

7 7
q q

| - s orbitala - | | - - d orbitala - -| |- - p orbitala - -|

6 6
p p

7 7
q q

|- - f orbitala - -|

*Tip: klikom na pojedini element možete dobiti podrobne informacije o njemu.

**Tip: Ako PSE ne izgleda dobro u Exploreru, držite CTRL i vrtite srednji kotačić miša.

PERIODNI SUSTAV DUGIH PERIODA

Oba periodna sustava elemenata koja ste do sada imali

prilike vidjeti na ovim stranicama se nazivaju
"periodnim sustavima kratkih perioda". Ovdje možete
naći prikaz periodnog sustava dugih perioda. PSE dugih
perioda je znanstveno točniji od danas uobičajenoga, no
Periodni sustav neuobičajen je zbog praktičnih razloga (zauzima bitno
dugih perioda više prostora).

KAZALO

Broj na vrhu kućice označava relativnu atomsku masu

elementa točnu do četvrte decimale.

( ) - označavaju masu najstabilnijeg izotopa.

Relativna atomska *Razlika relativne atomske mase i rednog broja

masa elementa elementa je broj protona u jezgri.

U sredini kućice se nalazi od IUPAC-a i međunarodno

priznat kemijski simbol elementa.
Ako je simbol sive boje to znači da još nije sintetiziran.

*Svi transuranski elementi (ili transaktinidni) se mogu

dobiti samo sintetski, tj. još uvijek nisu otkriveni u
nekoj od ruda (npr. uranovom smolincu). Razlog tomu
Kemijski simbol je izuzetno kratak poluraspad, tako da takav element ni
elementa u kom slučaju ne može postojati neko duže vrijeme u
slobodnom stanju, ili u spojevima. Najčešće se dobivaju
u vrlo malim količinama, pa čak i svega nekoliko atoma
(Uuo).

Broj na dnu predstavlja redni broj elementa i broj

protona koje sadrži njegova jezgra.
Redni (ili atomski)
broj elementa

Obojana kućica u gornjem lijevom kutu označava

kemijsku skupinu elementa. Ona može biti jedna od
slijedećih.

- Alkalijski metali (H*) Li-Fr

- Zemnoalkalijski metali Be-Ra
- Skandijeva skupina Sc-Y, La-Lu, Ac-Lr
- Titanova skupina Ti-Rf
- Vanadijeva skupina - V-Db
- Skupina kroma Cr-Sg
- Skupina mangana - Mn-Bh
- Trijada željeza Fe-Ni
- Platinski elementi Ru-Ds
- Skupina bakra Cu-Uuu
Kemijska skupina - Cinkova skupina Zn-Uub
elementa - Borova skupina - B-Tl
- Ugljikova skupina C-Uuq
- Dušikova skupina N-Bi
- Halkogeni elementi - O-Uuh
- Halogeni elementi F-At
- Plemeniti plinovi He-Uuo

*Simboli elemenata iza opisa pojedine skupine služe za

predočenje smjera gledanja u kojem grupa ide.
*Vodik, H, ne spada niti u jednu skupinu jer su mu
kemijska svojstva slična dvjema različitim Alkalijskim
metalima i nemetalima.

U donjem lijevom kutu je kućica koja svojom bojom

pokazuje agregatno stanje elementa uz normalan tlak -
(101325 Pa) i temperaturu - 20°C (293,15 K).
Agregatna stanja:

- Kruto
- Tekuće
- Plinovito

*Za sve elemente agregatno stanje je sigurno, ili se sa

velikom sigurnošću pretpostavlja, no za novootkrivene
Uub (tekući?) i Uuo (plinoviti?) se samo nagađa jer su
Agregatno stanje dobivene količine smiješno male (samo nekoliko
elementa atoma), no radi periodičnosti PSE mogli bi imati
svojstva kao i elementi iznad. Uub\Hg, Uuo\Rn. Ono što
stvara dvojbe je njihova ogromna relativna atomska
masa, tako da je ipak malo vjerojatno da bi tako teški
elementi mogli biti u nekom drugom stanju osim
krutoga. No ipak, ako pretpostavimo da su
međumolekulske sile među njima zanemarivo male
onda bi takva agregatna stanja bez obzira na masu bila
moguća.

Boja u pozadini označava to da element zbog svojih

kemijskih svojstava pripada nekoj grupi elemenata u
kojoj su ista slična.
Grupe:

- Metali - Lantanoidi

Kemijska grupa - Nemetali - Aktinoidi

elementa
- Prijelazni metali - Plemeniti plinovi

- Polumetali - Neotkriveni elementi

Simbol opasnosti od ionizirajućeg zračenja stoji uz svaki

element kojemu je broj stabilnih atoma manji od broja
onih koji podliježu spontanom raspadu.
Radioaktivan *Svi umjetno dobiveni elementi su radioaktivni.
kemijski element

Bijela pruga (na slici je crna radi uočljivosti) stoji za

sintetski dobivene elemente. Kao što je navedeno iznad
- svi sintetski elementi su radioaktivni. Dobivaju se u
laboratorijima ili u industriji (najčešće u nuklearnim
Sintetski dobiven elektranama).
element

Iznad periodnog sustava se nalaze brojevi prema

13 14
kojima se može zaključiti broj elektrona u zadnjoj
IIIa IVa
atomskoj ljusci. Ovdje su navedena dva sustava
prikazivanja; onaj s rimskim brojem i slovom pokraj je
Kemijske grupe; IUPAC-ov standard iz 1970, u drugom slučaju su se
broj elektrona u koristile arapske brojke i to od 0 do 18. To je novi
zadnjoj ljusci IUPAC-ov standard iz 1989.

5
o
Sa lijeve strane periodnog sustava se nalaze brojevi od
jedan do šest, koji se nazivaju periodama. Vrijednost
6
svake periode označava broj elektronskih ljuski koje
P
elementi na desno imaju (vodoravno).

Periode

Početna stranica Tabele Zumbar Linkovi

Prijavi grešku