Pdfslide - Tips - 20100725 ZGMG 29 PDF 61e9 PDF

7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
8
Broj 29 • godina IV • srpanj 2010. 7
3
4
-
6
4
8
1

N
S
I
http://slidepdf.com/reader/full/20100725-zgmg-29-pdf-61e9
Besplatni primjerak
1/84
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
Broj 29 • godina IV • srpanj 2010. 8

7
3
4
-
6
Ljubav i vrijednost
4
8
Dragi moji, još smo zajedno - još se volimo Zagreb moj grad i ja, a sudeći prema
1

N
S
S
I
vašim pismima, i vi.

Časopis je bio nominiran i ove godine za Nagradu Grada Zagreba. "Jedinstveni
časopis koji već četvrtu godinu s velikim poštovanjem prati i tematski obrađuje prošlost,
sadašnjost i planove za budućnost". Tako su rekli brojni akademici, profesori, uvaženi
građani koji su potpisali nominaciju za Nagradu. Oni, a i mi, svjesni smo njegovih
vrijednosti, pa makar ih neki ne prepoznaju.
Kiše su nas dobro prale ove sezone, a pere nas i ekonomska situacija, peru nas i male
i velike nepravde, ali mi se ne damo – ostajemo čisti sa svojom ljubavlju prema gradu i
vama, čitateljima.
Ponosno sam provela prijatelje iz daleke
zemlje po mom lijepom gradu. Rijetki prolaznici,
sve zatvoreno – dalo se naslutiti da je praznik.
Besplatni primjerak
"Dan državnosti", objasnim prijateljima, a oni
pitaju: "A gdje se slavi, gdje su zasta ve?". I doista,
Foto: Ines Novković
14.06.2010. 16:56
tražeći pogledom ugledah pokoju zastavu...

uhvati me nelagoda. Što nam se to dogodilo?!
Imamo
stoljeća!slobodu
Nije li to–naj
svoju
većadrža vu nakon nekoliko
Impresum vrijednost? Kada ćemo
osvijestiti svoje vrijednosti? Razmislimo malo i o
Izdavač: BIBRA izdavaštvo d.o.o. tome, kad se budemo odmarali negdje na plaži ili
Trg kralja Tomislava 21, Zagreb u hladovini svoga doma.
Tel./fax: 01/4880 555 Želim vam lijepo i ugodno ljeto!
e-mail: bibra.izdavastvo@zg.t-com.hr
www.zagrebmojgrad.hr Sadržaj
Direktorica i glavna urednica:
Biserka Rajković Salata 4 Povijest grada 48 Feljton: Vila Frangeš
Britanski trg - Mali plac Rokov perivoj bijelih jasena
Grafička urednica: Nera Orlić
Redaktura i lektura: Diana Kučinić 9 Zagrebačke ulice 51 Zagrepčani koje ne smijemo
zaboraviti: Zagrebačke postaje
12 Obljetnice
Novinari: Milka Babović, Branimir Špoljarić 110 godina Oktogona kiparstva Roberta Frangeša
Suradnici: dr. sc. Snješka Knežević, dr. Mihanovića
sc. Darija Vranešić Bender, dr. Vladimir 16 Povijest grada
Kako se plovilo Savom 54 Vatroslav Lisinski (2):
Dugački, prof. dr. sc. Mirmna Šitum,
Neplaćeni glazbenik Musikvereina
Mirjana Drobina, Dunja Majnarić
Radošević, Nina Gazivoda, Božidar 22 Stara savska kupališta (2):
Od Marathona do Bundeka 58 Kultura: Ljeto u Zagrebu
Perharić, Željko Heimer, Nada Premrl
Fotografi: Ines Novković, Saša Novković, 28 Sava kakve više nema (2): 74 Intervju: Viktor Žmegač
Ivan Balić Cobra Iz babinjaka u Indijski hram - Znanstvenici poslije umirovljenja
Marketing: Redakcija ne spuštaju zavjesu na mozak!
32 Povijest zagrebačkog sporta
Pravni zastupnik: Tušak Miletić i partneri Od prstenca do hipodroma 82 Feljton: Bolnica milosrdnih sestara
Odvjetničko društvo Od samostanskog prizemlja do
36 Obljetnice bolničkoga kompleksa
Tisak: 60 godina hipodroma:
Sljedeći broj izlazi u listopadu 2010. Carski sport na Kajzerici 86 Zdravlje: Na sunce uz SPF
Želite li na kućnu adresu primati 40 Povijest grada 90 Roditelji i djeca
besplatan* primjerak časopisa "Zagreb, Hladetina i pečenke pred Opasni krpelji između Save i Drave
moj grad", molimo javite se u našu kaptolskom vijećnicom
redakciju telefonom ili e-mailom. 94 Zdravlje: Riblje ulje i crno vino
* Časopis je besplatan, a plaća se samo poštarina. 44 Grbovi Gornjogradske vijećnice pomažu dobrom kolesterolu
3
http://slidepdf.com/reader/full/20100725-zgmg-29-pdf-61e9 2/84
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
Povijest grada
Pogled na trg i njegove tri fronte, oko 1908.
Na zapadnoj i južnoj fronti nove zgrade, na istočnoj stare.
Britanski trg - Mali plac

Pogled na zapadnu frontu trga i tržište, oko 1908. Bivše pravoslavno groblje,
ograđeno ogradom, još nije otkupljeno. Na njegovu mjestu bit će uređena nova trasa
Pantovčaka i mali park. U zadnjem planu, desno kućerci Radničkog dola.
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
Napisala: dr. sc. Snješka Knežević Pogled na istočnu stranu Pantovčaka, oko 1900.
(Tekst se zasniva na većoj studiji "Britanski trg", objavljenoj u
U drugom planu vila odvjetnika dr. Jakova Radoševića i njegov posjed između Pantovčaka
autoričinoj knjizi "Zagrebu u središtu", 2003.)
i Bosanske ulice. U međuratno doba tu će nastati četvrt vila s Buconjićevom, Bulatovom i
Foto: dokumentacija autorice
Pavlinovićevom ulicom. I danas nosi naziv Radoševićev brijeg.
adimak Mali plac, koji se za Bri-

tanski trg održao gotovo do da-
N nas, svjedoči o urbanom statusu

tog trga koji se u povijesnoj jezgri Zagreba
potvrdio kao drugo po važnosti otvoreno
tržište. Nadživio je plac na Jelačićevu trgu,
preseljen na modernu dolačku tržnicu,
mnoga starija i mlađa tržišta na drugim
trgovima i jedini saču vao svoju izvornu
namjenu. Njome Britanski trg čuva me-
moriju ne samo Zagreba, nego uopće
europskog povijesnog grada u kojem su
otvorena tržišta uz primarnu gospodarsku
važnost bila živ
neposrednog društveni
kontakta prostor,
urbanog mjesto
i ruralnog
stanovništva, a i nazočnosti prirode u ih godina, kada su bezobzirne "rekon-
gradu – kao prizor koji se mijenja smje- strukcije" nanosile nepopravljive štete Uređenje trga godinama
nama godišnjih doba. Europski gradovi, mnogim povijesnim gradovima. I nad
ne samo manji nego i veći od Zagreba, Britanski trg nadnijela se prijetnja da bu- je priječio otvoren
kultiviraju tradiciju takvih trgova kao dio de potpuno raskomadan između novih potok Kraljevac u koji
po vijesnog urbaniteta, izraslog iz uske po- prometnica, ali to se ipak nije obistinilo.
vezanosti potreba, običaja i navika ljudi s No druga namjena koju ističe kroničar su se svodile otpadne
određenim mjestima grada. na pragu 20. stoljeća govoreći o "šetnji i
Potkraj 19. stoljeća anonimni urbani odmaranju" dugo nije zapošljavala niko- vode Radničkog dola i
kroničar lapidarno obilježava trg: nami- ga. Ispitivanje kulturnih i socijalnih po- Pantovčaka
jenjen je "prodaji živeža i u gornjem dielu tencijala trga ostaje izazovom za postin-
Da se takodjer tamo ostavi trg, gdje bi mogle siromašne tudješne obitelji kupovati povrtje, da nemoraju
putovati do Jelačićeva trga – tražili su 1885. žitelji Radničkog dola
šetnji i odmaranju" . Najvažniji zagrebački dustrijski urbanitet koji u Zagrebu ne 1885. zahtjev da se zemljište otkupi od
urbanist te epohe, Milan Lenuci, karak- bilježi odviše realizacija. banke i uredi trg. Narodne novine, 19.
terizira ga 1912. ovako: "Negdašnji Ilički prosinca 1885: "Naročito je bila želja
trg – danas Ladislava gro fa Pe jačevića – Posjet princa ubrzao uređenje stanovničtva u radničkom dolu, da se
razvio se je kao tržište tako, da u tom ne Ilički trg nastao je voljom građana raz širi ona pretiesna cesta od Rokove
zaostaje ni za samim glavnim tržištem na Josipova, kasnije Radničkog dola, a pot- ulice, kuda se ide neprestano pješke i sa
Jelačićevu trgu, a kao stjecište raznih cesta vrđen je tek u drugoj generalnoj urba- kolima obično Pantovčakom, uz to, da
čini pravo središte ne samo za zapadni nističkoj osnovi iz 1887. godine. Na po- se takodjer tamo ostavi trg, gdje bi mogle
dio donjega grada, već i za one gradske vršini budućeg trga bila je od 1860-ih siromašne tudješne obitelji kupovati po-
predjele, koji se na brežuljcima zapadno manja tvornica parketa i drvene građe vrtje, da nemoraju putovati do Jelačiće-
od Mesničke ulice razvijaju u posljednje s parnom pilom, proširena nakon 1870. va trga." Zemljište Eskomptne banke,
vrijeme osobito bujno i brzo." godine. U neposrednoj blizini, na dijelu "onako pusto i prostim zidom ogradjeno"
Lenuci upozorava na karakteristiku nekad velikog posjeda "Schönbrunn", for- za grad je gotovo uvreda, a na mjestu
trga koja je osobito došla do izražaja u miralo se naselje priprostih obiteljskih "bivše tvornice makinah" – misli se na
automobilskoj eri: Britanski trg je pro- kuća radnika i zanatlija, koje prvotno tvorničku bravarsku radionicu koja se
metni trg , stjecište više ulica koje se sa ime vuče od kapelice sv. Josipa, visoko najdulje održala – javnost želi "liepi trg sa
svih strana preko njega slijevaju u Ilicu, na brijegu. Nakon otvaranja novog po- drvoredi" koji će biti "vrlo ugodna točka na
a povezuju prostrane rezidencijalne pre- gona u Vodovodnoj ulici tvornica naza- dugoj cesti do kolodvora" (Južnog, danas
djele sa središtem i južnim dijelovima duje i napokon se gasi, a zemljište prela- Zapadnog). Zemljište je Grad doista
grada. Ta prometna funkcija intenzivno zi u posjed tek osnovane Hrvatske kupio i ubrzo se na poluuređenoj površini
je zapošljavala zagrebačke planere 1960- eskomptne banke. Žitelji naselja upućuju ustalila "mala, jutarnja trgovina".
5
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
Željeno uređenje trga godinama je

priječio otvoren potok Kraljevac u koji su
se svodile otpadne vode Radničkog dola i
Pantovčaka, a duž potoka širio se nesnosni
smrad. Doduše, Ilički trg provizorno je
uređen zahvaljujući posjetu princa Ru-
dolfa Habsburga Zagrebu 1888. godine:
zasađen je drvored, pošljunčana ploha, pa
se trženje razmahalo. No uvjet konačne
regulacije trga bilo je natkrivanje potoka.
Najprije je 1892. presvođen na središnjem
dijelu tržišta. No proširenje i definitivno
oblikovanje trga bilo je uvjetovano i ot-
kupom starog pravoslavnog groblja na
početku Pantovčaka, napuštenog nakon
otvaranja Mirogoja (1876.). Trg je stoga
uređen tek napola: premalen za dvije na-
mjene, "prodaju živeža" i "šetnju i odma-
ranje" . Potonje nije moglo zaživjeti ni zato
što je na sjevernom
stovarište šljunka dijelu bilo komunalno
za posipanje cesta. bivšeg pravoslavnog groblja napokon se
Tek 1904., kad je bio presvođen još dio počinje razmatrati oblikovanje spone
Kraljevca, moglo se razmišljati o konač-
Umjesto spomenika na s Pantovčakom, koje je utvrđeno 1909.
nom uređenju trga. Već otprije postojala južnom rubu uz Ilicu godine: na mjestu groblja uredila bi se
je ideja da se tu gradi zatvorena tržnica. parkovna površina, Pantovčak bio se pro-
Projekt je izrađen već iduće, 1905. godine. sagrađen je 1908. javni širio i dobio drvored. Te je godine trg
Tržnica zaposjeda središnju plohu tr- dobio ime prema hrvatskom banu, grofu
ga, dok je na izduženom sjevernom di je- zahod Ladislavu Pejačeviću.
lu predviđen park, a na uskom zelenom
potezu uz Ilicu čak spomenik. Pro jek- Lenucijev projekt – ad acta
tant, gradski inženjer Vladoje Eisenbarth, munalna građevina koja ima secesijska Unatoč lijepim planovima, trg kao da
oslanja se na provjerene uzore, tako da stilska obilježja. se opire promjeni i uporno održava peri-
tržnica zadovoljava sve tadašnje higi- Tržnica nije sagrađena, a umjesto spo- ferijski
do voljnoduh je mjesta. Javno mnijenje
odugovlačenjem neza-
transforma-
jenske i funkcionalne zahtjeve, a ima i menika na južnom rubu uz Ilicu sagrađen
naglašeno estetske pretenzije. Prva je koje 1908. javni zahod. U perspektivi otkupa cije, a zahtjevi se usmjeravaju na presvo-
đenje potoka od trga do Goljaka, što je
napokon realizirano 1910. godine. "Udo-
Nacrt pročelja i bočne voljeno je davnoj želji, a i priekoj potrebi
strane tržnice u secesijskom žitelj stva Radničkog dola i Pantovčaka.
stilu geometrijskih Taj je potok primao fekalije Radnič-
obilježja, 1905. kog dola i Pantovčaka i okuživao zrak…
U ugaonom paviljonu s Ta je pogibelj sada uklonjena i stvorena
tornjićem predviđen je mogućnost, da se otvori novi predjel gra-
javni zahod. da." I doista, tek što je potok nestao, Mi-
lan Lenuci, predstojnik Gradskog građev-
nog ureda, izradio je projekt koji potpuno
preobražava Radnički dol, a i Pejačevićev
trg.
U potočnoj dolini predlaže se avenija,
široka 32 metra, koja s obje strane sadrži
pločnike ( 3 m) i kolnike (8 m), a u sredini
10 metara široki "šetalištni put" , natkriljen
"dvostrukim drvoredom". "Sjajna ulica" ,
kako je naziva Lenuci, vodila bi "ravno
u najljepši gradski perivoj Zelengaj i
Tuškanac iz najživlje prometne žile glav-
noga grada, Ilice i samog središta za pad-
nog dijela donjega grada" , a imala bi "pre-
6
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
krasan vidik na bujnu zelenu 'Zagrebačku o

t
o
f
goru' s Medvedgradom, Sv. Jakovom i naj- o
višim njenim vrhuncem Sljemenom. U in- "Sjajna ulica", kako je e
G
teresu je čitavog grada da se prediel, ležeći
sieverno od navedenog trga tako regulira, naziva Lenuci, vodila
da bude pritok svježeg zraka čim izdašniji, bi "ravno u najljepši
a pogled na goru čim bolje uzčuvan." No
postoji uvjet: uklanjanje radničkog na- gradski perivoj Zelengaj
selja. "Radnički dol prikazuje danas ana-
kronizam... niske, slabo gradjene kućice i Tuškanac"
bez ikakvih zdrav stvenih uredbi stoje na
mjestu, gdje bi mogle niknuti moderne
trokatnice u skladu s vrijednošću u imo-
vinskom po gledu, koja je za sada još ve-
zana i čeka da joj se otvori put i život." Aerofotogrametrijska snimka Britanskog
Sjajna cesta zamišljena je kao kraljež- trga i okolice, 1998.
nica novog rezidencijalnog predjela,
prometnica i promenada, a vodi do po- avenije, nudi kao posebnost tog zagrebač-
sto jećih i planiranih parkova koji se u kog trga.
neprekinutu doslijedu
Tuškancem Cmrokanižui dalje,
od Zelengaja,
Gornjim Iako ijeposjednika
vlasnika projekt izazvao interes
u širem kuće-
okolišu tr-
Prekriž jem prema Medvednici. Projekt ga, a i čitave javnosti, on nije dospio do
sadrži i reviziju trga, kojem se dosad na- realizacije: 1911. godine stavljen je ad
sto jalo utvrditi čvršće međe i što pra vil- acta, za neka druga vremena. Možda
niji oblik. Sada se on otvara u zeleni ne- je tome pridonio otpor posjednika ko-
dogled, a sjeverni, novi dio trga doslovno ji su posebnom odredbom morali su-
se pretapa u njega. Lenuci ga redefinira iz djelo vati u skupom i složenom zahvatu
njegove topografske zadanosti kao pro- doprinosom koji bi uplaćivali prigodom
šireno ušće više tokova, a najsnažniji, po- gradnje novih kuća, a izvjesno je da
tok i njegovu dolinu, sada u liku raskošne je puna realizacija u to doba nadmašivala
Pejačevićev trg, poslije 1928.

U prvom planu, desno, kuća Gross (arh. Vladimir Šterk), u sredini
paviljon s javnim zahodom i tramvajskom čekaonicom, javni sat i
oglasni stupovi. U to doba obnovljen je drvored oko trga.
7
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
financijske mogućnosti grada. Kako bilo,

pro jekt je sveden na provizorno uređenje Početak rušenja zapadne strane Radničkog dola, 1949.
Kukulje vićeve ulice s desne (zapadne)
strane natkrivenog Kraljevca, koja se po-
stupno izgrađuje, napose u međuratno
doba. Regulacijom čitave potočne doline s
tom novom ulicom i starim Radničkim do-
lom bavi se nekoliko projekata iz 1960-ih
s težištem na djelotvornom prometnom
rješenju za volju kojeg se nemilice pre-
pravlja trg. U jednoj od verzija Kruno
Tonković, radikalni pobornik rekonstruk-
cije (točnije, rušenja) dospijeva do ap-
surda: potpuno negira povijesni trg i nje-
gove strukture. Ti prijedlozi prešutno su
odbačeni kao futuristički.
Čeka se dozvola
Započeto još 1949. godine, rušenje
zapadne strane Radničkog dola okončano
je 1963. godine. Na njegovom mjestu Foto: Vladimir Guteša
uređen je široki pojas u kojem se smjenjuju
parkirališta i zelene površine, mjestimice s ru, preuređenje javnog zahoda u tram-
grupama visokog raslinja. Tim hibridnim vajsku čekaonicu s telefonom, a 1930-ih
i kompromisnim rješenjem definitivno je Nedjeljom se na opremljen je kioscima i javnim satom.
zagušena potočna dolina, u kojoj je Le- Najveća se promjena zbila 1928. izgrad-
nuci zamislio velegradsku aveniju, sponu trgu ustalio sajam njom kuće Gross, koja je zaposjela čitav
grada i jedinstvenih zagrebačkih parkova- jugoistočni ugao od Ilice do utoka Rokove
šuma. No na istočnoj strani Radničkog antikviteta koju ulice. Na mjestu više modernih trgovina
dola još nekoliko priprostih kuća održava mu osigurava novu tog doba danas je samoposluga Konzum.
memoriju na radničko naselje ranoin- Godine 1997. raspisan je natječaj za
dustrijske ere. živost idejno urbanističko-arhitektonsko ure-
Na trgu
postupno su se promjene
proširenje svodile
tržišta prema na
sje ve- đenjesadržaja
vih trga s ciljem harmonizacije
i funkcija, njego-
napose regulacije
prometa. Prvonagrađeni projekt Jesenka
Horvata i Tihomira Jukića sa suradni-
cima Azrom Suljić i Krunoslavom Šmi-
tom ponudio je obzirni popravak, bez
znatnijih intervencija. Najveća je za-
mjena supstandardnih kuća na potezu od
Rokove do Nazorove ulice novom zgra-
dom s autobusnim terminalom, spremiš-
tima i podzemnom javnom garažom,
koja rješava najveći dio otvorenih proble-
ma. No težište je na kretanju pješaka i
utvrđivanju mjesta za društvene i kul-
turne sadržaje, ne samo na trgu nego i u
okolnim kućama i blokovima. Inovacije
su minimalne, svedene na novu urbanu
opremu. No zbog okolišanja (ili dišpeta)
konzervatora, rad od 1999. čeka lokacijsku
dozvolu.
Na trgu nema ništa nova, osim male
i simpatične promjene. Nedjeljom se
na njemu ustalio sajam antikviteta koju
mu osigurava novu živost i drukčije po-
sjetitelje, dok mu nesalomivi plac s nešto
pravih kumica održava tradiciju.

8
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
Zagreba ke ulice č
Nazorova ulica
muzeja: Lovački muzej i Hrvatski muzej

arhitekture, na uglu s Ulicom Ivana Gora-
na Kovačića u bivšoj vili industrijalca
Gutmanna. U toj je vili od 1945. živio Vla-
dimir
napisaoNazor
i svojudoposljednju
svoje smrti 1949. i tu
znakovitu je
pjes-
mu Ptica u zlatnom kavezu. Nazor je u Nazorova 51, sirotište
toj ulici radio dulje vrijeme kao ravnatelj
Dječ jeg sirotišta.
Rođen je u Postirama na Braču 1876. ostao jedino u imenu vidikovca na Med-
Zavod sv. Josipa, samostan Magdalenka godine, a književnim se radom počeo vednici – Adolfovcu. Mošinski je os-
ba viti već u gimnaziji, 1893., djelu jući tvario mnoge planove u gradu, a dao je
više od pet desetljeća. Pisao je pjesme, sagraditi i Sljemensku cestu. Dok Slje-
Napisao: Branimir Špoljarić pripovijetke, romane, putopise, priče i menska cesta ima mnogo zavoja, Na-
Foto: MGZ pjesme za djecu. Nezaboravan je ostao zorova ili nekoć Mošinskijeva ima samo
po pripovijetkama Veli Jože, Priče iz dje- dva oštra zavoja. No, tu je i prečac sa
lica koja povezuje Britanski trg tinjstva i romanima Pastir Loda i Šarko. Stubama Rikarda Jorgovanića, koje su se
s Tuškancem isprva se zvala Jo- Nazor se priključio antifašističkoj borbi do 1928. zvale Mošinskijeve stube. Jor-
U sipo vačka cesta ili Josipovac, po 1942. zajedno s pjesnikom Ivanom Go- govanić, rođen u Malom Taboru 1853.,
crk vi Sv. Josipa uza ženski samostan koji ranom Kovačićem. Godine 1943. postao a umro u Zagrebu 1880., pisao je pjesme
je kasnije kao zaklada Eduarda Jelačića je predsjednik Zemaljskog antifašističkog i pripovijetke Crne niti, Za jedan časak
Bužimskog pretvoren, kako i danas piše vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske, a radosti, Gavran i mnoge druge koje mu je
na ulazu u kapelicu, u "zemaljsko siro- zatim predsjednik Prezidija Sabora Na- August Harambašić objelodanio 1890. u
tište". Bio je to začetak izgradnje niza rodne Republike Hrvatske, ostavši na toj pet svezaka.
odgojno-obrazovnih ustanova u današ- dužnosti do smrti 1949. Još jedna zanimljivost iz Nazorove
njoj Nazorovoj ulici, kao što su na kuć- Dvije godine ranije, 1947., Ulica ulice: na kućnom broju 8, u vrijeme kad
nom broju 47 Centar "Slava Raškaj", na Adolfa Mošinskog dobila je ime po Vla- je gradonačelnik bio Adolf Mošinski, ot-
broju 49 Dječji dom, Centar za odgoj i dimiru Nazoru. Tako je spomen na gra- voreno je prvo javno kupalište u Zagrebu,
obrazo vanje "Viktor Bek", odjeli Pravnog donačelnika Mošinskog, koji je četiri puta kojim su se uglavnom koristili stanovnici
biran za zagrebačkoga gradonačelnika,
fakulteta, a na kraju ulice nalaze se i dva Radničkoga dola i Iličkoga trga.
9
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
Radnički dol i Kukuljevićeva ulica

produžetku Iličkoga trga prema sje- u cijeloj duljini do početka Zelengaja, a iznad
veru nalaze se dvi je paralelne ulice: garaže uredi perivoj. Prijedlog je jednostavno
desna je Radnički dol, a lije va Kuku- odbijen, uz obrazloženje da nikada u tom dijelu
lje vićeva ulica.
gdje suIzmeđu njihprizemne
je perivojradničke
s parki- grada
danas neće bitiPoslije
toliko Drugog
automobila, zbograta
čegaKu-
se
U
ralištem, nekoć bile
kuće po kojima se i ulica od 1878. zove Rad-
nički dol. Postoji i stariji naziv - Josipov dol,
po kapelici Sv. Josipa u Nazorovoj ulici.
U tom radničkom naselju nalazila se tvor-
kajemo. svjetskog
kuljevićeva ulica preimenovana je u jedinstven
naziv: Radnički dol.
Godine 1992. lijeva strana ponovno dobiva
ime po hrvatskom povjesničaru, političaru i
nica parketa, pa su radnici počeli izgradnju književniku Ivanu Kukuljeviću Sakcinskom koji
svojih kućica. A kako su izgledale, može- je rođen u Varaždinu 1816., a umro u dvorcu
mo još danas vidjeti na samo nekoliko primjera u današnjem Puhakovec kod Svetog Križa. Bio je gorljivi ilirac, a u Hrvatskom
Radničkom dolu. Iza tih kuća bile su drvarnice, kokošinjci, saboru održao je 2. svibnja 1843. prvi govor na hrvatskom jeziku
nastambe za svinje, do potoka koji je tekao današnjom Kuku- (prije toga je jezik u Saboru bio latinski) i založio se da hrvatski
ljevićevom ulicom. Preko potoka bili su vrtovi u podnožju Pan- postane službeni jezik. Obnašao je mnoge političke dužnosti u
tovčaka. Kad je potok nadsvođen počela je intenzivna izgradnja vrijeme ilirskog preporoda i nakon njega, pisao književna djela
Kukuljevićeve ulice, pa je među prvim velikim zdanjima po- rodoljubno-prosvjetiteljske vrijednosti, a kao otac moderne his-
dignut Dječji dom 1910. godine, u kojem se danas nalazi Psi- toriografije napravio je vrlo mnogo. Monografije koje je posvetio
hijatrijska bolnica za djecu i mladež. U starom Radničkom svim važnim pitanjima hrvatske povijesti još su i danas polazna
dolu bilo je nekoliko trgovina, zanatlijskih radionica, a umjesto točka mnogih istraživanja. Od 1874., kad je otvoreno Sveučiliš-
tvornice parketa, koja je izgorjela, otvorene su pekarnica i dvije te u Zagrebu, pa do svoje smrti 1889. bio je predsjednik Matice
gostionice. I dok je Kukuljevićeva dobila asfalt, stari je Radnički hrvatske. Po velikom rodoljubu i znanstveniku Ivanu Kukulje viću
dol, sve dok gotovo sve stare kućice (po sredini) nisu porušene Sakcinskom nazvan je i jedan trg u Zagrebu, u naselju Špansko.
1963., bio pod makadamom. Kuće starog Radničkog dola rušene Još jedna zanimljivost: Gradsko je poglavarstvo još 1911.
su desetljećima, kako je koji vlasnik nalazio drugo mjesto za godine donijelo odluku da se zbog trošnosti poruši naselje Rad-
obitavanje iz tog sve više zapuštenog naselja. Kad je prostor nički dol, ali je posljednja skupina kuća srušena tek pola stoljeća
oslobođen, mnogi su predlagali da se sagradi podzemna garaža kasnije.
Rokova ulica i Rokov perivoj

P okraj stare pošte na Britanskom ili Iličkom trgu strmo
se penje ulica koja je još 1878. dobila ime po groblju i
kapelici Sv. Roka. Već je godine 1897. dobila rasvjetu, a
kako bi uspon uz ulicu bio lakši, prije dosta godina postavljen je
rukohvat, pa uz ulicu Goljak jedina ima, kako stari Zagrepčani
kovo je groblje pretvoreno u perivoj, 1918. godine. Oko peri voja
su sagrađene obiteljske kuće, a postoji i ideja o perivoju skulp-
tura. Hoće li do realizacije doći, pokazat će budućnost. Danas
je to miran kutak nadomak središta grada i okupljalište djece,
šetača i zaljubljenika, perivoj s kojeg se pokraj kapelice Sv. Roka
kažu, svoj gelender. Poput Rokova perivoja i Ulice Ivana Gorana pruža jedan od lijepih vidika na Donji grad i prema istoku na
Kovačića, i Rokova je ulica nekad bila otmjeni, rezidencijalni dio zvonike Zagrebačke katedrale.
grada, pa je u njoj sagrađena jedna od najljepših zagrebačkih vila,
na kućnom broju 11. Projektirao ju je arhitekt Viktor Kovačić za Kapela sv. Roka na Rokovom perivoju "
š
e
slikara Roberta Auera. Iz starih zapisa možemo pratiti povijest g

n
a
r
F
toga brijega iznad Ilice. U srednjem vijeku imao je naziv Penezna a
l
i
V
"
goriza ili Gradečka gmajna. Ondje se nalazio i izvor potoka koji e
g
i
j
n
nosi ime Ilica, pa se pretpostavlja da je po tom izvorištu i glavna k
z
i
:
o
zagrebačka ulica dobila ime - Ilica. Godine 1682. na Gradečkoj t
o
F
gmajni sagrađena je i kapelica, posvećena sv. Roku, zaštitniku od

kuge, pa su na groblju pokopani umrli od te opake bolesti.
Budući da su se u Zagreb doselili mnogi Židovi, 1811. gradski
je magistrat odredio da se otvori dio za ukop podno groblja Sv.
Roka. Rokovo je groblje napušteno i zatvoreno 2. lipnja 1877.
Na njemu je vječni mir našao i hrvatski skladatelj Vatroslav
Lisinski, no ne zadugo jer je ekshumiran i pokopan uz hrvatske
preporoditelje u arkadama na Mirogoju. Poput Jurjevskog, i Ro-
10
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
od kojih jedna nosi motiv meandra. Ta

veća polja odijeljena su užim poljima,
isto sa bordurom. Posebno je tretiran
oktogonalni trg u čijoj se sredini nalazi
veliko kvadratično polje, gdje je variran
motiv meandra u bordurama, kao i tema
pločica u dvije boje.
Tlocrt kompleksa je, osim pasaža, tra-
dicionalno organiziran. Iznad razine dru-
ge etaže krila kompleksa na Bogovićevoj,
Margaretskoj i Ilici organizirana su oko
unutrašnjih dvorišta s pristupom preko
šest stubišta.
Izgradnja Oktogona pokazuje visoku
kalnim motivima vijenaca, lišća, vrpci i urbanu svijest tadašnje gradske uprave,
Istake, ukrasi, vitraji građana Zagreba i investitora (Prve hr-
Dugački potez krila na Margaretskoj glavica te štapičastih vertikalnih užljeblje-
nih motiva. vatske štedionice). Dvadesetak godina
ulici prekinut je središnjom dvoetažnom kasnije ta se urbana svijest svela na nisku
istakom na konzolama, s tri otvora. Na Središnji oktogonalni troetažni trg
nad višen je kupolom željezne konstruk- razinu, pa će prijedlog Pičmana i Seissela
trećem katu je iznad istake balkon. Na za kompleksno rješenje tzv. Zakladnog
tom središnjem dijelu, iznad vijenca 3. cije. Osam staklenih "latica" nose metalni
kata, također se nalazi plitki reljef s ale- nosači. Svaka se latica sastoji od 64 sta- Ilice,
bloka Gajeve,
(današnji blok Nebodera
Bogovićeve između
i Petrićeve) os-
gorijskim prizorima, koji uokviruju dva klena dijela, povezana olovnom armatu-
okrugla otvora orubljena vijencima i ljud- rom. Veličina je vitraja od 45x40cm do tati samo u projektu.
270x40cm, a ukrašeni su zlatnim viticama Budući da značaj prolaza Oktogon nije
skim figurama. Iznad se diže šljemasto samo u najkraćoj vezi Ilice i Preradovićeva
kro vište s tri okrugla otvora, a završava ga i cvjetnim višebojnim motivima (crna, ze-
lena, plava, crvena i žuta). Posebno je de- trga, usprkos tome što je nedavno ob-
željezna ograda sa s-vitičastim motivima, novljena njegova unutrašnjost, i dalje je
istim kao i na iličkom dijelu kompleksa. korativni središnji motiv na dnu i na vrhu
svakog segmenta. Vitraje je 1899. izradila zbog djelomično neadekvatnih sadržaja
Uglovi na Ilicu i Preradovićev trg po- premalo korišten. Da bi Oktogon dobio
sebno su naglašeni istaknutom trobrid- bečka tvrtka Geylin i nasljednici, a ob-
novljeni su 2003. godine. nekadašnji kompleksni značaj, trebalo bi
nom dvokatnom istakom. Iznad ulaza u ponovno uspostaviti bogatstvo namjena,
prolaz s Preradovićevog trga istaka za- Stupovi na kutovima oktogonalnoga
trga horizontalno su kanelirani, a ispod koje je postojalo u trenutku njegova ot-
vršava polukružno, a ispod njega, iznad
vijenca druge etaže završavaju glavama varanja i time reafirmirati važnost Ok-
luka prolaza,
uokvirena upisana
buketima je godina
cvijeća. Iznad 1899.,
istake u okviru vijenca lišća. Otvori treće etaže togona u slici grada.
na razini trećega kata također je balkon. ukrašeni su vertikalnim secesijskim mo-
Produljena fasada iznad trećega kata za- tivima, dok je traka friza ispod vijenca
vršava bakrenim krovištem s okruglim ot- kupole s lisnatim motivima.
vorom u sredini te na vrhu tornjićem. Iz tog centralnog prostora ulazi se u
Čitava fasada kompleksa podijeljena je pretprostor banke s otmjenim svečanim
u tri pojasa. Prvi, koji obuhvaća prizemlje stubištem i zatim u dvoranu sa šalterima.
i međukat, obrađen je u plitkoj rustici. Iznad ulaza u banku nalazi se natpis:
Drugi pojas čine prvi i drugi kat. Prozori Zrno do zrna pogača, kamen do kamena
drugoga kata imaju parapete ukrašene palača.
motivima vijenaca. Iznad teče traka s lis- Podovi pasaža pokriveni su kvadra-
natim motivima, dok je iznad trećega kata tičnim pločicama u dvije boje, koje su
vijenac s "gutama". položene u polja orubljena bordurama,
U unutrašnjosti dva su kraka dvo-
etažnog pasaža (prizemlje i međukat) u
pr vom dijelu (iznad kojeg se nalaze zgra-
de) s punim stropom, dok su dijelovi koje
vode do oktogonalnoga trga ostakljeni
ispod željezne konstrukcije. Taj ostak-
ljeni dio podijeljen je na kvadratična po-
lja s jetkanim staklom i obrubljen orna-
mentiranom bordurom terakotne boje.
Zidovi su prolaza oko otvora i iznad nje-
ga također opremljeni pomodnom sece-
sijskom dekoracijom s pretežno verti-
14
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
Zagreba ke ulice č
Ugao Preradovićeve i Hebrangove Ugao Preradovićeve i Tesline
Preradovićeva ulica
i spomenik
imena, na spomeniku je i natpis: "U tvom
polju daj mu groba – Tvojim cvijećem
Napisao: Branimir Špoljarić grob mu kiti".
Foto: MGZ Preradović je nakon godine provedene
u Vojnom zavodu u Bjelovaru primljen
tara cesta koja se od trga kod Sve- na Vojnu akademiju u Bečkom Novom
te Margarete spuštala prema ju- Mjestu. Kao poručnik poslan je u Milano,
gu dudova
kroz majure i livade
je to uimala je gdje se upoznao s prvakom ilirskog
koji jepre-
S
drvored svilca. Bilo vrijeme poroda, Ivanom Kukuljevićem pak
carice Marije Terezije koja je iz Graza izuzetno utjecao na njegovu hrvatsku
poslala vješte djevojke koje su znale ra- nacionalnu svijest. Na Kukuljevićev nago-
diti svilu, kako bi to znanje prenijele dje- vor, Preradović je preveo na njemački
vojkama iz Slobodnog kraljevskog grada pr vo pjevanje Gundulićeva "Osmana", a
Gradeca. Uz cestu je otvorena mala svi- svoju prvu pjesmu na hrvatskom jeziku
Foto: iz knjige "Spomenici i fontane u gradu Zagrebu
larska manufaktura, a cesta se u starim objavio je 1843. u Zadru pod naslovom
dokumentama naziva Svilarska. To je Poslanica Spiri Domitroviću. Za prvi broj djelo kipara Ivana Rendića, koji je sve-
današnja Preradovićeva ulica koja to ime Zore dalmatinske napisao je pjesmu Zo- čano otkriven nasuprot Umjetničkom
nosi od 1897., po preporodnom pjesniku, ra puca, bit će dana. Spomenimo njego- pa viljonu 1895. Tamo je bio do 1956.,
austrijskom generalmajoru Petru Prera- va izdanja Prvenci 1846. i Nove pjesme kad je premješten na Preradovićev trg.
doviću. 1851., u kojima prevladavaju domoljubne, Rendić je Preradovića predstavio u odori
Preradović je rođen u Grabrovnici ljubavne i refleksivne teme. Upravo do- generalmajora na visokom postamentu.
1818. godine, a umro je u Fahrafeldu po- moljubnim pjesmama nastavio je tradiciju Na stražnjoj je strani postamenta natpis
kraj Beča 1872. Bio je pokopan na Mal- ilirske rodoljubne poezije, s naglašenom kako je spomenik o svom trošku dao po-
tzeidorskom groblju, blizu južnog kolo- misaonošću i bez patetike. Preradovićeva staviti Stjepan Miletić.
dvora u Beču, no općepoznata je bila je poezija najuspjelije hr vatsko pjesništvo Ivan Rendić, akademski kipar, bio je
njegova želja da bude pokopan u svojoj prve polovice 19. stoljeća; najpoznatije su član Grupe Medulić. Njegova djela odli-
domovini, pa je njegovo tijelo uz velike pjesme Rodu o jeziku i Jezik roda moga ili kuju se realističkim pristupom i elemen-
počasti preneseno u Zagreb, 1879. godine. pak ljubavne pjesme, kao što je Ljudsko tima naturalizma u obradi detalja. Autor
Nadgrobni spomenik iz bijelog mramora srce, koje su izraz njegovih intimnih preo- je brojnih gradskih spomenika - Ljudevitu
izradio je kipar Ivan Rendić, a nalazi se na kupacija. Gaju u Krapini, Ivanu Gunduliću u Dub-
pjesnikovu grobu u arkadi na Mirogoju. Intendant Hrvatskog narodnog kaza- rovniku, Nikoli Dubokoviću u Jelsi, pa i
Spomenik prikazuje vilu koja vijencem lišta, dr. Stjepan Miletić, o svom je trošku ovog na Cvjetnom, odnosno Prerado vi-
kiti pjesnikov grob. Osim Preradovićeva dao podići spomenik Petru Preradoviću, ćevom trgu.
15
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
ancom do Siska
Sava je bila plovna još
u doba Rimljana, što
potvrđuje i rimski naziv za
Ljubljanicu – Nauportus
ovim prostorima, od 1. do 4. stoljeća. lana u Marmarošu stizala lađama Tisom,
Sava je tada bila plovna cijelim tokom do Dunavom i Savom do Rugvice nadomak (“ladonosna“)
ušća Ljubljanice i naseobine Adnonum Zagreba, gdje se prodavala ili preto-
(Vrhnika), odakle je cesta preko Aquileje varivala na manje lađe ili kolima do vozila
vodila prema
opisu cara Rimu.(53.-117.
Trajana Sava se spominje iu
godine) koji idarovnicom
prodavala uizZagrebu. I kraljdaro vao
1217. godine Andrija jeI.
je s vojskom iz Ancone preko Dalmacije sol zagrebačkom Kaptolu, koja se pre-
stigao do Save kod Siska i dalje nastavio vezla lađama do Rugvice i dalje kolima do
ploviti Savom i Dunavom, kad je 105. go- Zagreba.
dine napao Dačane. Hrvatski sabor već u 15. stoljeću do-
To potvrđuju i rimski naziv za Ljub- nosi odluke o čišćenju i uređenju Sa ve
ljanicu – Nauportus (“ladonosna“), kao i za bolju plovidbu, na kojoj je prije po-
izgrađena naselja uz Savu: Andautonija vlačenja Osmanlija 1504. godine u Šamcu
(Šćitarjevo), Siscia (Sisak), Servitum (Sta- bilo 100 šajkača sa šajkama. Kasnije, oko
ra Gradiška), Marsonia (Slavonski Brod), 1521. godine, Hrvati sa 400 šajkača bra- Plovidba Savom u gornjem toku prema
koja dokazuju da se Sava u doba Rima ne Zemun od Osmanlija. Isto tako, pri Valvasoru 1689.
upotrebljavala ne samo za prijevoz voj- opsadi Gradeca 1529. godine, kad su
ske, već i za prijevoz robe. Ferdinandovi pristalice sa 700 branitelja
Nakon propasti Rimskoga carstva branili Zagreb od Zapoljinih ljudi, po-
i dolaska barbara u 4. stoljeću, Sava se moć gradu stigla je Savom iz Kranjske i
vjerojatno nije koristila intenzivno kao Šta jerske - konjanici su išli putovima uz
prometnica. U nedostatku dobrih pu- Sa vu, dok su pješaci stigli prije čamcima i
tova, Sava se ipak upotrebljavala za pri- spla vima i tako spasili branitelje Zagreba.
je voz vojske, a nešto je bolje stanje od U vrijeme najžešćih napada Osman-
9. stoljeća, kad su bolje okolnosti za tr- lija na Hrvatsku zastupnici Sabora sa-
govinu i plovidbu Dunavom i Savom. vjetuju kralju Ferdinandu u Grazu 1537.
Još u 12. stoljeću Zagreb je poznat godine da gradi lađe na Savi i poručuju:
kao središte trgovine soli koja je tada “Tko će biti premoćniji na vodama,
vrlo tražen i skup proizvod. U 13. stolje- njegovo će biti kraljevstvo“, što najbolje I ovako se nekad plovilo Savom u gornjem
ću kamena je sol iz velikih ugarskih so- svjedoči o važnosti plovidbe Savom u
dijelu toka
17
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
obrani zemlje. Tada se Sava koristila za

ratne potrebe: prijevoz vojske i vojne op-
reme Austrije i Osmanlija. Primjerice,
pri je bitke kod Siska 1591. godine iz Za-
greba je lađama Savom do sisačke utvrde
dopremljeno žito, a neposredno prije
glavne bitke iz Zagreba su nizvodno Sa-
vom dopremljeni i topovi za sisačku utvr-
du. Samo godinu dana kasnije, u boju za
Petrinju i Sisak 1593. godine, i Osmanlije
su lađama uzvodno Savom prema Sisku
dopremili svoje topove, pri čemu je za- Splavi na Savi kod Podsuseda oko 1930.
robljeno 30 velikih lađa s vojnom opre-
mom.
16. i 18. stoljeća u Zagreb dopremalo i
Srednjovjekovni je Gradec od Save
žito, a za potrebe građana i druga roba. Prije bitke kod Siska 1591.
bio udaljen "oko jednu uru hoda", kako je
Grad Zagreb je od plovidbe Savom
pisao Tkalčić, a na pristaništu skele Kra-
ljev brod (danas stari most na Savskoj
imao veliku korist, što pokazuje nekoliko iz Zagreba je lađama
primjera. Celjski kipar Meder je 1653. go-
cesti) roba se utovarivala i istovarivala sa Savom do sisačke utvrde
dine ugo vorio s gradom izradu, dopremu
skele ili s plovećih tumbasa, koraba i lađa
te ugradnju velikog oltara za Crkvu sv. Ka-
koje su
vom. plovile
Tada uzvodno
je glavni prometi bio
nizvodno Sa-
sa soli koja tarine i Savom ga prevezao do "brodišća" dopremljeno žito
skele Kraljev brod. Isto tako je i kipar Fra-
je dolazila s mora do Dubovca i tovarila
njo Robb iz Ljubljane 1721. godine Savom
se na lađe te prevozila Kupom i od Siska
dovezao oltar sv. Ignaca za Crk vu sv. Ka- Savi od Zemuna do Siska bile na lijevoj,
i Savom u unutrašnjost zemlje. Kasnije je
tarine, a 1729. godine i oltar sv. Marije Lo- austrijskoj strani, a od Siska do Karlovca
glavni promet plovnim rijekama bio pri-
retske do skele i "brodišća" Kraljev brod. kroz Vojnu krajinu samo na lijevoj obali
jevoz žita, poslije i drva.
I Hrvatski je sabor imao mnoge ugo- koja je bila u Banskoj Hrvatskoj.
vore za dopremu robe Savom iz Kranjske Glavni promet vodom išao je Savom
Vuča lađa po Kupi kopitnicom 1912.god.
za vojne potrebe, pa su 1745. godine tr- do Siska i dalje Kupom do Karlovca,
govci iz Kranjske lađama i splavima do odakle je veći dio robe odlazio cestama
Zagreba dopremili velike količine sukna. prema lukama Jadrana ili preko Metlike
Takvih primjera u povijesti ima mnogo. do Ljubljane i dalje do luke Trst. Drugi
Ukratko,odpromet
jeftiniji dopremeje robe
Savom tadabio
još znatno
neure- prometni
uzvodno pravac išao je Savom
preko Zagreba od Siskau
do Zaloga
đenim cestama. Kranjskoj, gdje se obavljao pretovar robe
Nakon završetka Velikog bečkog rata u kola i cestama vozio do Trsta. U oba
1699. godine i povrata velikih plodnih slučaja roba se u Sisku pretovarivala u
područja Slavonije, Srijema i Podunavlja manje lađe i odlazila prema Karlovcu ili
pod vlast Austrije, nastupaju nove, bolje Zagrebu. Uzvodno Savom pokraj Zagreba
okolnosti za uređenje plovnih rijeka jer žito, sol i druga roba prevozila se najčešće
Povijesni zapis iz 1541. godine potvr- nastaje potreba prijevoza velikih količina manjim i lakšim lađama s plićim gazom.
đuje da se slavonsko žito dopremalo Sa- žita do luka Jadrana. Stoga, od sredine 18. Do pojave broda na paru, plovila su
vom preko Zagreba do Brežica i Krškog i stoljeća počinju radovi za osposobljavanje Savom plo vila raznih veličina. Najmanje
tamo mijenjalo za sol ili prodavalo. Lađa- plovnih rijeka za bolju i sigurniju plovidbu korabe imale su dva čovjeka: jedan je
ma iz Kranjske i Štajerske dopremala se - Save do Siska te Kupe do Karlovca. Od vukao lađu dugim užetom, drugi je up-
trgovačka roba, dok se istodobno promet 1765. godine plovidba i prijevoz žita lađa- ravljao, a tijekom vožnje su se izmjenjivali.
odvijao i uzvodno. Iz Ljubljane roba je do ma iz Podunavlja Dunavom i Savom do Veća plovila bile su burčele (barčele ili
Zagreba, osim lađama, dolazila i splavima Siska te Kupom do Karlovca gotovo je barkače) te tumbasi i lađe žitarice, solarice
ili cestom uz Savu, ali je prijevoz Savom redovna i stalna, dok se istodobno u sup- ili lađe za druge namjene (drvo, šljunak ili
bio znatno jeftiniji. Sava je za vrijeme rotnom smjeru obavlja promet soli i druge pijesak). No, bilo je lađa i na jedra, koje su
ratova s Osmanlijama imala veliko znače- robe od Jadrana prema unutrašnjosti. za pogon koristile snagu vjetra.
nje i za potrebe grada Zagreba, kad se Uzvodno Savom pokraj Zagreba sve Zbog otežane plovidbe u vrijeme nis-
roba dovozila unatoč ratnim opasnostima. do Zaloga kod Ljubljane tada se obično kih vodostaja, kao i zbog brojnih plićaka te
manjim lakšim lađama s plićim gazom panjeva i stabala kojih iz korita nitko nije
Savom je jeftinije prevozilo žito, sol i druga roba koju su vadio, uređenje rijeke na ovom dijelu bilo
Iako se plovidba Savom odvijala i vukli na dugim užadima ljudi, a kasnije je posebno važno jer se uzvodno od Siska
prije, tek od 16. stoljeća postoje značajniji i konji, zbog čega su uz Savu postojale moglo ploviti samo manjim kupskim ili
zapisi kroničara jer se, osim soli, između staze, tzv. kopitnice. Te su kopitnice na kranjskim lađama, tzv. tumbasima, koje
18
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
su dalje vukli ljudi kopitnicama uz obalu.

Te su lađe najčešće bile nepokrivene, pa
se žito u njima prevozilo u bačvama. Bile
su duge do 45 m, široke 4,5 do 5,0 m i u
punom opterećenju imale su gaz 0,80 do
0,90 m, a u njih se zbog brojnih plićaka
nije smjelo utovariti više od 900 do 1000
vagana žita.
i dozvola, pa Malo se tko držao
je na dugom tih istov-
putu bilo uputa
arivanja i pretovarivanja robe, da bi se
moglo proći težim dionicama.
Željeznica potisnula parobrod

U Rugvici, nizvodno od Zagreba, sol
se najčešće pretovarivala u kola ili u manje
lađe, zbog čega je tu krajem 18. stoljeća
bio uspostavljen solni ured. Početkom 19.
stoljeća otvoreno je pristanište, a 1800. Mea r an k r e e av e oko Za reba 853.
godine izrađen je i plan za izgradnju žit-
nog skladišta, kako bi se omogućilo skla-
dištenje velikih količina robe i olakšala ot- dine, bitno unatoč
tom dijelu, se mijenja
tomepromet Savom nai Staro
što zagrebački korito Save i rješenje regulacije
između Medsave i Podsuseda
prema dalje Savom uzvodno ili cestom od kranjski trgovci za plovidbu još koriste
Dugog Sela prema Zagrebu, Križevcima ili tumbase, lakše lađe, pa i splavi za do-
Bjelovaru. U to vrijeme u Rugvici postoji premu kolonijalne robe, tkanina, obuće i
ured s dvije zgrade i dva drvena štaglja u drugih proizvoda iz Kranjske, za kojima u
kojima se obavljao nužni popravak lađa. Zagrebu vlada velika potražnja.
Povećani promet Savom doveo je Promet Savom pokraj Zagreba već je
1809. godine i do redovitog poštanskog toliko razvijen da je 1853. godine izrađen
prometa "lađom diližancom" od Zaloga i projekt uvođenja stalne parobrodarske
preko Zagreba do Siska, kojom su se osim veze od Siska preko Zagreba do Zidanog
pošte prevozili roba i ljudi. Put nizvodno Mosta. Projekt se nije ostvario jer je usko-
od Zaloga do Zagreba trajao je najčešće ro planirana gradnja željezničke pruge od
tri danajei deset
tu bilo do Siska pet dana.
postaja Na tom
na kojima pu- Zidanog Mosta preko Zagreba do Siska, između 5000 i 6000. U to vrijeme je kroz
se uto- koja je otvorena krajem 1862. godine. Sisak godišnje prolazilo 100-tinjak velikih
varivala roba i ukrcavali putnici, dok je Umjesto stalne plovne veze preko Za- parobroda sa 400 šlepova, 70-ak manjih
vožnja uzvodno trajala mnogo dulje - greba, otvorena je i održavana stalna plo- putničkih brodova, otprilike 240 većih
ukupno 14 dana. vidba lađama između Siska i Rugvice. lađa sa žitom ili bačvarskim dužicama te
Skori Napoleonov pohod krajem iste Da je taj plovni put Savom bio dobro gotovo 1000 manjih plovila.
godine prekinuo je poštanski promet. Ali razvijen, potvrđuje podatak da je u vrije- Plovidba Savom imala je veliku pro-
unatoč promjenama granica i osnivanja me velikog prometa u oba pravca plovilo metnu važnost u tom razdoblju, što je
Nepoleonovih Ilirskih provincija, plovid- do 600 velikih lađa nosivosti do 300 tona, znatno pridonijelo bržem gospodarskom
ba i promet žita i druge robe Savom obav- dok je raznih plovila prolazilo godišnje razvoju Zagreba i Hrvatske.
ljala se i dalje.
Promet žita Savom pokraj Zagreba
Rješenj regulacije Save od
do Zaloga bio je prvih godina 19. stoljeća
u prosjeku godišnje oko 200.000 vagana o se a o agre a
(oko 8500 tona), dok je do kraja tridesetih
godina u povoljnim godinama iznosio i do
625.000 vagana (oko 26.000 tona). I u vrlo
teškim uvjetima plovidbe Savom pokraj
Zagreba, gdje je glavno korito često mije-
njalo svoj tok, 1850. godine je od Zaloga
preko Zagreba do Siska i obratno prošlo
više od 500 lađa i taj se broj stalno poveća-
vao, pa je godišnje Savom redovito plovilo
u oba smjera i do 700 raznih plovila.
Uvođenjem parobroda u plovidbu
između Siska i Zemuna poslije 1838. go-
19
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
Sportsko društvo Marathon

svečano je otvorilo svoje
plivalište 15. kolovoza 1939.,
dva mjeseca nakon što je
do Bundeka Akademski teniski klub na

Šalati završio svoj bazen
koji je bio namijenjen samo
članovima kluba
ranije. Mrtvi savski rukavac između na-
sipa i rijeke očistio bi se od mulja i obli-
kovao u jezero za kupanje, odijeljeno od
riječnoga korita nižim nasipom. Cijevima
bi se punio riječnom vodom. Taj prirodni
bazen bio bi dug više od 100 metara, a
širok više od 40 metara. Do 3/4 površine
planirana je dubina 0,5-1,5 m, dok bi pre-
ostala četvrtina bila pogodna i za skokove
Lj. Miščević: zbog dubine i do 3,5 m.
Uređenje jezera Bundek, 2005. "Novo kupalište zamišljeno je kao ve-
liki park koji bi se protezao od savskog
nasipa do korita rijeke, a bio bi dug
Na temelju studije kupališta s tri ot- se da će se do 2000. godine u Zagrebu preko 200 metara. Kabine i sve zgrade
vorena bazena punjena grijanom vodom, sagraditi 56 zatvorenih i 78 otvorenih bile bi građene na montažnom principu
koja je 1937. godine izrađena u gradskoj bazena, najviše bazena velikih 16,67x25 zbog proljetnih i jesenskih poplava, ta-
općini, dvije godine kasnije planira se metara, dok bi školski bazeni bili manji: ko da bi se zimi i za vrijeme poplava či-
gradnja velikog otvorenog bazenskog ku- 12,5x25 m, 8x16,67 m ili 8x12,5 m. ta vo kupalište prenijelo iza nasipa u
3
pališta koje bi se
skog savskog gradilo iza
kupališta. kabina pogla-
Gradsko Grad- Arhitekt
uređenje Zvonimir
kupališta Požgaj
na lijevoj planira
obali rijeke spremišta.
ugradili Jedino bi
u zemlju." (Z. seF., temelji čvrsto
1954.: Šareno
varstvo odredilo je lokaciju uz Gradsko Save u Trnju, 1950. godine, malo istočnije kupališno naselje u parku (priprema za
kupalište kako bi njegove kabine upotreb- od prvog zagrebačkog kupališta Franje izgradnju nove plaže na Trnju), Borba,
ljavali i korisnici bazena, a zemljište je Hutterera, uređenog točno stotinu godina 19(25), 31.1., 9). Između savskog korita
ionako bilo u gradskim rukama. Planirala
se gradnja bazena dugog čak 200 metara, Z. Požgaj: Kupalište
ali zbog nedostatka novca prvo bi se grana Savi u Trnju,
dio 100-metarski bazen. Zatim se projekt 1950., prostorna
djelomice mijenja, pa se planiraju dva skica
bazena, velika 100x50 metara. Bazeni bi,
zbog visoke podzemne savske vode, bili
jedan metar odignuti od terena te bi sta-
jali na armiranobetonskim stupovima.
Planovi za izgradnju su se zahuktali, pa je
u Zagreb pozvan inž. Stanko Bloudek iz
Ljubljane. On je izložio svoje stručno miš-
ljenje o postojećim zamislima, izjasnivši
se za projekt Gradskoga građevnog ureda.
No, budući da je počeo Drugi svjetski rat, ZVONIMIR POŽGAJ (1906.-1971.), akademski arhitekt, diplomirao 1932. na Arhitektonskom odjelu
3
ti planovi nisu mogli biti ostvareni. Umjetničke akademije u Zagrebu u klasi prof. D. Iblera. Poslije studija kratko boravi u Parizu, a nakon
povratka vodi vlastiti ured u Zagrebu. Dobitnik je jedine nagrade za projektiranje sportskih građevina na II.
bijenalu u Sao Paulu, Brazil (1953. za kupalište Borik u Zadru) i godišnje nagrade Viktor Kovačić (1961. za
Kupalište u Trnju i plivalište kupalište Plaža u Crikvenici). Njegova važnija izvedena djela su: Hrvatski liječnički dom u Šubićevoj 9 (1934.
Marathona s F. Cotom), vila Botteri (1934. s F. Cotom), Matica hrvatskih obrtnika u Ilici 49 (1940. s A. Freudenreichom),
Nakon Drugoga svjetskoga rata u crkve u Podsusedu (1940. ) i na Knežiji (1942.), hotel Adriatic u Omišlju na Krku (1966.) te kupališta u
Stubičkim Toplicama (1937.), Borik u Zadru (1954.), Plaža u Crikvenici (1963.) i Šemnica kod Krapine (1965.).
općem graditeljskom zamahu predviđalo
23
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
i nasipa, u hladovini visoke vegetacije,

SLAVKO LÖWY (1904.-1996.),
4
bile bi smještene nepravilno poredane, arhitekt, studirao je u Beču,
razigrane, jednostavno oblikovane grupe Zagrebu i Dresdenu, gdje je
pojedinačnih, obiteljskih i skupnih kabina i diplomirao u klasi prof. M.
za presvlačenje oko kojih bi se uredile Dülfera, 1930. godine. Od
kamenom popločene šetnice. 1932. do 1966., s manjim preki-
dima, vodi vlastiti ured. Autor
Tri je godine kasnije, 1953., Zvonimir je 40-ak realizacija, većinom
Požgaj dobitnik jedine nagrade za pro jek- stambenih zgrada, i još barem
tiranje sportskih građevina na Drugom toliko projekata. Važnije iz-
bijenalu u Sao Paulu u Brazilu za izve- vedbe: zgrada Massan u Zvo-
deno kupalište Borik u Zadru, čime je u nimirovoj 23 (1932./33.), vila
Hirschler na Gornjem Pre-
svjetskim razmjerima priznat visoki do- križju 2 (1932./33., danas
seg njegovih kupališnih zamisli. Šumski dvor ), zgrade u Za-
Sportsko društvo Marathon savjesno kladnom bloku: Petrićeva 7
je pripremalo gradnju svog bazena za (1933.) i Bogovićeva 4 (1933.),
pli vanje, pa je 1935. godine organiziran prvi zagrebački neboder − ku-
ća Radovan u Masarykovoj
uži pozivni natječaj na kojem je prvo- 22 (1933.), Jadransko osigura-
nagrađen bio projekt arhitekta Slavka vajuće društvo u Draškovićevoj
Löwya4. Arhitekt je predvidio glavni ba- 13 (1936.), stambene zgrade:
zen velik 50x20 metara s tribinama i Zvonimirova 23 (1932./33.),
Ribnjak 20 (1936.), Boškovićeva
krajskokove
za njega manji bazen,
s tornja. 20x20
Sportski metara,
sklop zao- S. Löwy:
sklop Sportski1935.,
Marathon, 7b (1936./37.), Savska 8 (1937.)
i studentski domovi Cvjetno
kružuje nekoliko klupskih zgrada, obli- natječajni projekt naselje (1955.), Sava (1960.),
kovanih jednostavnim i čistim kubusima Šarengradska (1961.) i dom u
moderne, tenisko igralište s tribinama Rijeci (1963. s E. Seršićem).
i tek naznačeno nogometno igralište s
atletskom stazom zapadno od bazena. prekrivene cementnom glazurom. Ubrzo Drugoga svjetskoga rata, 1946. godine,
Kad je na Ravnicama uz horvaćanski su sagrađeni tuševi i ostali higijenski sa- počelo je uređenje sportskoga parka Aka-
savski nasip 1936. godine Sportsko druš- držaji, popločen je teren, podignuta povi- demskog sportskog društva Mladost,
tvo Marathon izgradilo privremeno spre- šenja uz plivalište i sagrađene svlačionice. zapadno od Gradskoga kupališta. Pro-
mište za veslačke rekvizite, započeli su SD Marathon svečano je otvorilo svoje stor koji je park trebao zauzeti protezao
njegovi članovi akciju za izgradnju vlasti- pli valište 15. kolovoza 1939. godine, samo bi se između savskoga nasipa i no vo-
toga bazena. Kako u Zagrebu tada još nije dva mjeseca nakon što je Akademski te- projektirane Horvaćanske ceste te zapad-
bilo bazena zapravilima,
olimpijskim plivačka natjecanja prema
zainteresirala niski 20x8
se velik klub metara
na Šalati završio svoj
(projektant bazen,
Franjo Ba- no do tadašnje
U sklopu novogagranice gradaparka
sportskoga Zagreba.
na-
za tu akciju i gradska općina te je obećala hovec) - prvi u Zagrebu, ali namijenjen šao bi se i Marathonov bazen za pliva-
svoju novčanu pomoć. Projekt je izradio samo članovima kluba. Marathonov je nje. Ulaz u sportski sklop planiran je s
graditelj Branko Vlah, a na nacrtima je bazen bio prvi bazen olimpijskih dimen- istočne strane. Projektiran je glavni teren
manje korekture izveo inž. Stanko Blou- zija u Zagrebu. s tribinama za 10-15.000 gledatelja te niz
dek iz Ljubljane. SD Marathon dobilo je igrališta za druge sportove: hokej na ledu
u lipnju 1939. godine građevnu dozvolu Mladost i Jarun i travi, šest terena za košarku, četiri za
i subvenciju gradske općine od 350.000 Prema projektu arhitekta Slavka Del- odbojku, deset teniskih igrališta, staza za
dinara, a već je sljedeći mjesec započelo i fina i hortikulturnoj osnovi arhitekta Zvo- motociklističke utrke s gledalištem, dva
u rujnu dovršilo gradnju plivališta. nimira Fröhlicha, odmah nakon završetka pomoćna igrališta za nogomet i rukomet,
Marathonov je bazen bio velik 50x20 teren za gimnastiku, at-
metara i dubok od 1,20 do 2,50 metara, S. Delfin: Sportski park ASD Mladost, 1946., prvi projekt letska staza i posebna
s osam natjecateljskih staza i tribinama staza za terensko trča-
za gotovo 1000 posjetitelja. Orijentacija nje. Uz plivalište Mara-
bazena, isprva namijenjenog samo sportu thona podigle bi se no ve
i tečajevima plivanja za početnike, bila tribine. Plivački je bazen
je sjever-jug. Oko bazena prostirao se nakon Drugoga svjet-
popločeni sunčališni prostor, širok šest skoga rata ostao u dob-
metara. Bazen je zbog podzemne vode rom stanju, trebalo je
bio povišen 100 cm od tla, u najplićem samo urediti filtere. Uza
je dijelu bio ukopan 20 cm (dubina vode sve građevine sagradile
120 cm), a u najdubljem 150 cm (dubina bi se svlačionice sa sa-
vode 250 cm). Armiranobetonska ploča nitarijama.
bazenskog dna bila je podijeljena u deset Taj je opsežan plan
dilatacijskih polja. Vidljive su plohe bile proveden samo djelo-
24
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
jezeru (čak 2,5 m razlike razine jezera primljeno je 27 radova te je dodijeljena

od svibnja do rujna), prednosti sunčanja prva nagrada skupini autora S. Diminić,
na povišenom (neka su sunčališta pred- B. Doklestić, A. Glunčić, V. Ivaniš i K.
viđena odignuta dva metra iznad zemlje, Ivaniš - do realizacije ipak nije došlo.
na drvenim roštiljima koji vijugaju iznad Novi planirani sadržaji - otvoreni bazeni,
putova i nasada, a ujedno rade hladovinu sportska igrališta, ljetna pozornica i veliki
onima koji ne vole previše sunca)... zatvoreni bazen s pratećim prostorijama
Na površini od otprilike 290.000 m2 – u prvonagrađenom su natječajnom
planirano je kupalište za 13-15.000 kupa- radu smješteni na istočnom rubu parcele,
ča. Jezero je izduženo u smjeru istok-za- uz Most mladosti. Planirano je uređenje
pad, s većim pošumljenim otokom nami- jezera Bundek, ali gotovo u postojećem
jenjenim ugostiteljskoj ponudi u sredini, obliku, čime je prirodni okoliš valoriziran
manjim u sjeveroistočnom dijelu jezera na- potpuno ravnopravno s velikim građev-
mijenjenim izgradnji dvadesetak vikend- nim sklopom. Prvonagrađeni se rad isti- S. Diminić, B. Doklestić, A. Glunčić, V.
kućica te četiri otočića izgrađenih od ve- cao "integralnošću pristupa... jer nastoji Ivaniš i K. Ivaniš: Rekreacijsko-plivački
likih oblih kamenih blokova bez nasada, što više očuvati zatečene pejzažne i am- centar Novi Zagreb, crtež: J. Vaništa,
idealnih za sunčanje. Južnu obalu, nepo- bijentalne vrijednosti te nudi i mnogo- 1977., natječajni projekt
godnu za sunčanje, koristili bi skakači u brojne poticajne sadržaje... Uspjelo pove-
vodu. Bila bi izvedena od betonskih blo- zivanje inače teško uskladivih zahtjeva šetnje, odmora i rekreacije, tako potreban
ko va različitih veličina, koji bi se mogli proizlazi iz osnovne ideje projektanata svakom građaninu. Naravno, vrednovanje,
gospodarenje i zaštita vodenih resursa
tako kombinirati
vodu da omoguće
sa svih visina. Ostale bi skakanje
obale bileu da sve
na rubugraditeljske zahvate
rekreacijske zone."koncentriraju
(Maroević, trebaju biti u prvome planu jer je sadašnja
pješčane ili šljunčane plaže, mjestimice T., 1978.: Sačuvane zatečene pejzažne i i buduća vodoopskrba grada pitkom
od vojene malo strmijim travnatim dijelo- ambijentalne vrijednosti, Čovjek i prostor, vodom jedan od najvećih i najsloženijih
vima. 25(306), 9-10). urbanističkih problema Zagreba.
Glavni je ulaz planiran istočno od Uređenje jezera Bundek i vodozaš- Problemi suvremenoga gradskoga ži-
jezera. Šetnica obilazi oko jezera s vanjske titnog područja u njegovoj neposrednoj vota usmjerili su danas težište interesa na
strane svlačionica i s nje se može na bilo blizini provedeno je u organizaciji grada trgovačke, financijske i stambene sadr-
kojem mjestu istupiti i krenuti prema Zagreba tijekom 2005. godine, prema žaje, dok je često u drugom planu ostalo
plaži. Otok namijenjen ugostiteljstvu po- projektu arhitekta Ljubomira Miščevića. uređenje i permanentno saniranje slobod-
vezan je sa sjevernom i južnom obalom Zagrepčani su dobili kultivirani prostor nih, velikih, sportsko-rekreacijskih, peri-
drvenim vijugavim mostovima koji um- koji se, osim kao kupalište ljeti, koristi vojnih površina u povijesnim i posebice
jesto ograde na svakoj strani imaju drvene tijekom cijele godine za različita događanja rubnim dijelovima grada, kao područ ja
klupe bez naslona.
ili manjim skupinamaSvlačionice
planiranesuoko
u većim i okupljanja.
cije- javno gradskoVeće je jezero
kupalište uređeno u za
s pošljunčanim svakodnevnu
sportska druženjarekreaciju tijela i duha,
ili jednostavno pro-
log jezera, a svaka je skupina kabina za- obalama, dok je manje ostalo djelomice stora za predah, susret, okupljanje. To
sebni zadatak, bez obzira na to sastoji li sačuvano u prvobitnom stanju, kako bi znači da se premalo vodi briga o jednom
se od obiteljskih kabina ili od kabina za se omogućio daljnji boravak bar nekim od osnovnih aspekata koji doprinosi us-
izmjenično svlačenje s pohranom robe u autohtonim ptičjim vrstama. Naime, sje- postavljanju osjećaja identiteta, a time i
ormariće ili skupne garderobe. Blokovi čom drveća, uklanjanjem samonikle nis- zadovoljstva života u gradu.
svlačionica postavljeni su uvijek okomito ke grmovite vegetacije i vodenih biljaka, Potvrđuje to izgorjelo drveno sun-
na jezero, kako bi što manje sprečavali promijenjeni su uvjeti gniježđenja stoti- čalište na Savi, građevina koja je cijelom
pogled. Na pojedinim mjestima, uz po- njak ptičjih vrsta koje su se tijekom 40- nizu generacija Zagrepčana priuštila ne-
voljnu konfiguraciju terena i zaštićeno ak godina (od početka iskopa šljunka i zaboravna druženja, ali - usprkos glasno
od vjetra, zamišljena su praćakališta za oblikovanja male prirodne oaze u gradu) najavljivanoj sanaciji i obnovi - više ne po-
djecu. Sve ostale površine, livade i šu- odlično prilagodile suživotu s čovjekom. stoji. Svjedoci smo sazrije vanja svi jesti
marci namijenjene su za igru, rekreaciju Najveći problem jezera Bundek - niska o značenju sporta, ne samo profesional-
i druženje. Bila je planirana dubina jezera razina vode - tek treba riješiti... noga koji je doveden do granica ljudskih
od pet metara. Sloj šljunka debljine 5-7 mogućnosti, već i svakodnevnih relaksi-
m ispod vode služio bi za prirodno pro- "Prostor između" ra jućih rekreacijskih nadmetanja u cjelo-
čišćavanje. Za neplivače uredilo bi se ne- Zagreb nikada nije bio grad na Savi, vitom i cjelokupnom životu gradskoga čo-
koliko ograđenih plićaka, a za djecu neko- međutim, s prelaskom Save, njeno je v jeka te potrebe očuvanja i unapređi va-
liko bazena na obali. priobalje postalo 'prostor između'. To je nja sportskih i rekreacijskih sadržaja. Sre-
Dvadeset godina nakon složene ana- zeleno područje do danas najvećim dije- ćom, usprkos sve češćim i intenzivni jim
lize arhitekta Požgaja za kupalište na je- lom, i prostorno i vremenski, bilo ko- pomacima, područje grada Zagreba pru-
zeru Bundek organiziran je natječaj za rišteno za rekreacijske i sportske sadr- ža mnoštvo raznovrsnih mogućnosti za
urbanističko-arhitektonsko uređenje tog žaje. Iako oni ne mogu biti jedini njegovi uređenje sportskih i rekreacijskih pro-
područja u rekreacijsko-plivački cen- sadržaji, vrijedno je nastaviti s uređi va- stora, a jedan je još uvijek tek djelomično
tar. Iako je odziv na natječaj bio velik: njem te zone u kultivirani prostor zelenila, iskorišten primjer i savsko priobalje.
27
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
Neizmišljene pri e sa zagreba ke periferije

č č
Sava kakve više nema (2)
Iz babinjaka u Indijski hram

Napisao: Božidar Perharić
Foto: MGZ i časopis "Svijet" iz 1933.
Žene su se prskale i hladile, stojeći do koljena ili najviše do
struka u vodi ("Ne idite dublje, da vas ne odnese!"), a muškarci bi
čučnuli i tašto zamasima ruku simulirali plivanje ("Ne da mi se iti
I mao je babinjak i stražnju stranu. Ta-

mo, s vanjske strane, u visokim ku-
pališnim daskama koje su zatvarale i
tam na sredinu!")
skrivale babinjak poduzetniji dečki su no- imali takvu sreću. Jednome su se baš neka mašući pendrekom, potrčao da uhvati
žićima izbušili rupicu-dvije, kao u plotu leđa naslonila na rupicu. Provukao je prst one balavce, prostake. "Ta današnja mla-
oko nogometnog igrališta. No, kako je i poškakljao golišavicu. Vrisak! Uzbuna! dež! To bi sve trebalo u Glinu!" (gdje su
cijelo kupališno zdanje, pa i babinjak, po- Čuvarica babinjaka, dakako odjevena, po- se zatvarali bezprizorni). Dakako, i taj
dignuto na zidane stupove, znatiželjni i jurila je po dežurnog policajca koji je, put bili su prekršitelji brži od policije.
uzbuđeni dečko trebao je pomoć. Jedan, No, nije to bio jedini sukob s organom
što viši to bolji, služio je kao lojtra, a drugi vlasti. Policajci su često i samoinicijativno
sretnik stao bi mu na ramena i, ako je bio navraćali da zaštite javni red i moral.
i sam visok, prislonio oko na rupicu u Dovoljno je bilo uspeti se Nedaleko babinjaka bila je visoka to-
daski, ugrabivši sretan trenutak (Kairosov pola. Dovoljno je bilo uspeti se do po-
čuperak, rekli bi stari Grci)... Samo, onaj do polovice topole, odakle lovice, odakle se pružao krasan pogled
dolje je požurivao: "Dost si gledal, sad preko svih zaštitnih dasaka ravno u ba-
bum ja tebi stal na rame!". Pričalo se da je se pružao krasan pogled binjak. Pogled je, doduše, bio panoramski,
jedan pao i iščašio ruku. Poslije je priznao preko zaštitnih dasaka ali zato nije prijetila opasnost da se dečki
da je pao jer se prestrašio. "Dečki, da ste vi prestraše krupnoga plana. I nisu ovisili
to videli i vi bi se prestrašili. Ispred rupice, ravno u babinjak o leđima pomagača. Krasno! - sve dok
takoreći pred nosom, opazil sam čist dečke voajere nisu opazile čedne dame u
izbliza... Dečki, da ste to videli!" Neki nisu babinjaku i opet alarmirale policajca.
28
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
spretni Koka-Koković koji se u zezanju A na Savi, na vodi i u vodi, u kontra-

nadmetao s Plešom, robusni Brozović punktu savskih ljetnih dana namakalo
koji je loptu često puknuo iza platana jer se, štrcalo, u vodu guralo, noge u vodi
mu je šut bio prejak za ovo malo igralište, hladilo, plivalo i slabe plivače spašavalo.
"neprelazni" Jazbinšek, malo trapav i spor Tadašnji su Zagrepčani bili slabi plivači,
u trku, ali uvijek sveprisutan... Samo su a mnogi, pogotovo stariji, nisu se dali ni
nedostajali Lešnik i Glazer. Lešnik je bio za živu glavu dublje od struka u vodu.
zubar, pa je i tih ljetnih poslijepodneva Sava bi, kao da se šali sa svojim kupačima,
radio u ordinaciji. A Franjo Glazer bio svake zime za nabujalih voda premiještala
je nekako preotmjen da se gol i bosonog šljunak i na drugome mjestu priredila
upušta u savsko haklanje. Tako se zvala plićak za bojažljive neplivače. Žene se
igra: hakl; jer nogomet su ti naši ljubimci nisu sramile što ne znaju plivati, pa su
igrali na igralištima pred punim tribinama se prskale i hladile, stojeći do koljena ili
Zagreba, Beča, Budimpešte, Liverpoola (u najviše do struka u vodi ("Ne idite dublje,
kojem je Građanski 3:0 nabio Engleze). A da vas ne odnese!"). Muškarci bi čučnuli
I tada bi počela komedija. Policajac bi ljeta su provodili s nama na Savi. i tašto zamasima ruku simulirali plivanje
obično stigao prije nego što su se dečki Ako je falio igrač ili ako Glazer nije ("Ne da mi se iti tam na sredinu!"). Za te
spustili s topole i pobjegli. Oni na drvu, branio između dvije šibe zabodene u brojne neplivače pobrinulo se Gradsko
a on ispod: "Da ste odmah došli dolje!" zemlju, koje su označavale gol, pozvali bi poglavarstvo te je dalo napraviti veliki
"Kaj mislite da smo tak bedasti! Dojdi ti,
murja, gore!" Na to bi se kaciga (po uzoru golu?".
dječakaMa,
ili mladića: "Mali,uhoćeš
kakva odlika školi, lipohvala
biti na ali
kupališni flos.NaPlutajuće
korisno. čudo,
provi bile su neobično,
u trokut
na londonske bobije) razjarila i mahala ili nagrada, kakvi Hawaji - toga dana bio zabijene letve koje su, usporavajući tok
pendrekom... Već su se okupili i navijači. je taj najsretniji dječak na svijetu! Još ako rijeke, propuštale vodu ispod poda flosa.
Većina ih je bila, više iz političkih nego se mogao pohvaliti: "Tak sam se sipal, da A na sredini su bila dva drvena bazena:
iz ćudorednih razloga, na strani dječaka sam obranil kad mi je Isusek pucal na plići za djecu i dublji za odrasle. Zvali smo
na topoli. "Gospon stražar, popenjite se, gol"... Ako i nije, glavno da se pričalo – i ih košare jer je kroz njih protjecala Sava
pa ih ulovite!", podjarivali su predstavu pamtilo – do danas. i u tim se protočnim drvenim bazenima
gledatelji. Policajac bi se možda, onako Na prostoru koji se tada činio vrlo moglo bezbrižno kupati.
razjaren, i penjao, ali kako će u teškim velik, između nasipa i kupališnoga zdanja, No, dječaci, a pogotovo mladići – pa
cipelama i uniformi! Ako pak skine cipe- bile su travnatim površinama okružene makar bile u tim bazenima plahe dje-
letine i uniformu, gubi autoritet – obični pješčane dječje oaze. Mališani koji još nisu vojčice i gospodične – nisu se tamo ku-
golišavac u gaćama. Osim toga, mogli bi prerasli šarene kantice i lopatice gradili su pali. Mogao bi netko pomisliti da ne
ga
onetužiti šefu babe"
"proklete da se zbog
popeokojih
kakoje bi
sadgledao
ispao kule u pijesku, a njihove mame, koje su znamo plivati! Skakali smo na ogradu
sjedile ili ležale na daskama za sunčanje, tog flosa i onda, netko na noge, netko na-
bedak. I počela je igra živaca: "Bute vi već gradile su svoje kule u mašti, dok je pater glavce ili čak "u lastavici", poletjeli u Savu.
došli dole!", čekao je "murja", naslonjen na familias žuljao lakat negdje za šankom. Izronivši, najprije smo pogledali je li nas
topolu. Sunce je zašlo, već se i babinjak Vjetar će sutra raznijeti kule u pijesku, a ona vidjela... Najčešće nije ili se samo
ispraznio. "Kaj sad imam čuvati? Pa nisam nestat će i mamina kula u zraku jer sutra pravila da nas ne vidi. Ponetko preod-
budala da tu prekovremeno stojim, za što je ponedjeljak – kad se, po običaju, riflja važan, a preslab plivač počeo bi, mašući
mi neće platiti!" veš. "Gospođo, je li vaš onaj slatki mali?" rukama, tonuti i izranjati, a Sava ga je no-
ili "Ne znam kak vaš, ali moj muž odmah sila. Srećom, tamo gdje se to najčešće do-
Savsko haklanje čim dojdemo otide tam na šank" "A moj, gađalo čekali su u dugim čamcima "savski
Nedaleko babinjaka, gdje je završavalo da vam samo pripovedam..." I na kraju: spasivači" i izvukli nesretnika. Ako nije
drveno kupališno zdanje, bio je travnjak, "Baš smo se lepo razgovarale. Bute došli i bio odrasli čovjek, dali bi mu redovito
a trava nikada nije dospjela narasti toliko sutra?" "Nemrem, sutra imam veš!". vritnjak, valjda kao putni dodatak, a on
da bi otežavala izvođenje nogometnih bi isto tako redovito češljem (ako ga je
vještina, vragolija i nadmetanja. U svako još imao ispod ruba gaćica) ili rukom
doba dana trčali su za loptom neki igrači. brižljivo i zbunjeno popravljao frizuru. Što
Izmjenjivali su se dječaci koji su igralište "Tak sam se sipal, da ako je taj vritnjak iz mnoštva okupljenih
morali ustupati starijim mladićima, a onda znatiželjnika vidjela i – ona? Zbogom
gotovo svakog popodneva, kad bi topole sam obranil kad mi je ljubavi! I zaboravi me!
produljile svoje sjene, na obljubljenom Mi, dječaci od 13-14 godina, bili
travnjaku zaigrali bi i ljubimci nas dječaka, Isusek pucal na gol"; smo više skloni Tarzanovim avanturama,
mladića i starijih purgera koji su čak otišli ako i nije, glavno da se opasnim pothvatima, borbi s opasnosti-
od šanka i napustili partiju šnapsa da bi ma, nego šetnjama po kupališnom korzu
uživali u igri. Na toj tratini složili su dvije pričalo – makar smo već sanjali dražesne, pro-
momčadi i zaigrali čarobnjaci nogometa: pupale djevojčice u cvjetnim kostimima...
Isusek – Pleše, vještak u driblanju i šalama, Zapravo smo nekako usklađi vali i jedno i
29
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
drugo: i Tarzanove avanture i naslućene živo blato! Nikad se ne zna gdje možemo kabine i klupske prostorije Zagrebačkog
ljubavne čežnje. Zapravo, naša je bila cije- u njega upasti, zato se onaj koji je zagazio plivačkog kluba, legendarnoga ZPK. Iz-
la Sava: od Indijskog hrama prema Pod- u mulj da dopre do velikih bijelih lopoča među dva, pedeset metara udaljena, pon-
susedu, pa nizvodno do Savskog broda, i držao za štap kojim je netko drugi, stojeći tona trenirali su pod budnim okom ma-
to lijeva i desna obala rijeke. Sava je, kao na sigurnom panju, mogao prijatelja iz- gistra Praunspergera prvi naši rekorderi.
i druge brze rijeke, jednosmjerna cesta: vući i spasiti. Bilo je tajnovito i opasno U sličnom rukavcu na lijevoj obali rijeke
pli vajući, spuštali smo se nizvodno, a uz- u Indijskom hramu, pa nije čudno da je trenirali su plivači "Maratona". Tamo su
vodno pješačili. Bosi, dakako. Uostalom, netko i kriknuo kad bi žaba, uznemirena prvi put zaigrali teškom i skliskom kož-
mi periferijski dječaci, bili smo cijelo ljeto našim podvizima, s lopočevog lista sko- natom loptom legende zagrebačkog vater-
bosi, pa nas više nije smetao ni šiljati šlju- čila u vodu. A kad smo, izbjegavši sve pola: Amšel, Seifert, svestrani športaš
nak niti pekao podnevnim suncem uža- opasnosti i obogativi naše priče novim Kumar... i čekali da se završi i vodom
reni pijesak. pod vizima, nakupili toliko lokvanja i lo- napuni prvi zagrebački plivački bazen.
poča da će svatko moći od njih napraviti Pođimo za lopočima što ih je odnosila
Krokodili i živo blato vijenac, probili smo se guštikom do glav- Sava: stotinjak metara nizvodno od flo-
Indijski hram – već mu je i ime taj- nog toka rijeke, poskakali kao žapci u vo- sa s drvenim bazenima za neplivače bio
novito – bio je uzvodno, otprilike malo du i pustili da nas Sava nosi... je kolni most. Oslonjen na četiri čvrsta i
dalje od današnjeg Jarunskog jezera. Od Na flosu do kojeg smo doplivali nije stabilna kamena nosača (dva uz obalu,
glavnog korita Save odvajalo se tamo ne- nas, doduše, dočekao slavoluk, ali smo dva u rijeci) s isto toliko lukova. Bio je
koliko rukavaca, sporednih tokova. Kad toga dana s vijencima lopoča oko vrata, to, mislim, prvi most koji je kod Zagre-
je rijeka bila viša, voda je, doduše spo- ubranih u tajnovitom Indijskom hramu, ba prekoračio Savu i bio je već star i do-
rije nego u glavnom koritu, njima tekla i
prelijevala se iz rukavca u rukavac. (Je- nama ipak bili najslavniji
činilo. Lopočedječaci. Tako
još nismo se barem
imali trajao. Seoska
kome žavao, ali kad kola sa sijenom
bi dnevno još jeiliizdr-
pet-šest čak
dan je još i danas uočljiv uz Kajakaški pokloniti, ili to nismo znali učiniti, pa su dvadesetak automobila prelazilo preko
klub "Končar".) A ljeti, pogotovo ako du- se uskoro vijenci slave pokidali, a cvjetovi njega, podrhtavao je kao staračka koljena.
go nije bilo kiše, pretvarali su se ti riječ- otplovili Savom... Trebalo je nešto poduzeti i na njegovom
ni rukavci u mirne, nepokretne bare po- Bare i jezerca koje smo zvali Indijski mjestu preko čvrstih kamenih nosača
kri vene sagovima algi i žabokrečine, a hram nisu bile jedine. Sava je prema podignuti novi most. A što do tada? Uni-
bilo je i jezeraca ukrašenih cvjetovima vlastitom projektu ili slučaju odnosila i verzalni i izvrsni zagrebački inženjeri smi-
lopoča i žutih lokvanja. Okružene topo- donosila šljunak, mulj i tko zna gdje iz va- slili su, a dobri majstori izveli čudo tehnike
lama, grbava stabla vrba rasla su iz vode ljene panjeve te uzduž obje obale stvarala - podigli su od drvenih trupaca uz most
i isprepletala se s trskama, vodenim tra- i mijenjala bare, jezerca i rukavce. Pliće i nosače, pomoćne i privremene. A onda
vama dugih, oštrih listova i lijanama na- dublje, pokrivene tanjim ili debljim slo- se jednog prijepodneva skupilo brojno
lik na goleme duge zmije u indijskim i jem žabokrečine, lokvanjima ili lopo- građanstvo da s čuđenjem i nevjericom
amazonskim prašumama.
le topole virila je glava iIza panja natru-
vrebale su oči čima. Samosesuzrcalilo
nu u kojoj neki imali
nebo.glatku
Takvopovrši-
jedno gleda
drvenekako će seMilimetar
trupce. most premjestiti na te
po milimetar,
krokodila, goleme zmije vijugale su kroz jezerce bilo je na južnoj obali, nasuprot cijeli se most pomicao po nosačima ili
grmlje, a neke preplašene ptice uzlijetale, Gradskog kupališta. Tamo je bio začetak klizačima i cijeli je golemi teret premješ-
lepećući krilima... Nasreću, za proždrljive zagrebačkog klupskog plivanja. (Iako se ten. A preko kamenih stupova sagrađen je
pirane tada još nismo čuli, pa ih u tim prvo natjecanje održalo u mutnom Mak- novi most - i on je danas starački drhtav
našim vodama nije bilo. Ali vrebalo je simirskom jezeru.) U daščarama bile su i preko njega prolaze još samo pješaci
i biciklisti. Pod kolonama automobila i
autobusa koji danas prolaze u prekosavski
Gospodarićevo kupalište Zagreb sigurno bi se srušio. Stari most s
lukovima kasnije su razrezali u dijelove,
hrđu premazali crvenim minijem, pre-
nijeli i sastavili nizvodno. Nazvan je Cr-
veni most. Ne znam jesu li se njime ikada
služili oni koji su u pinklecima i torbama
nosili svoje starudije na fih-plac, kako se
nekad govorilo.
Uz kolni most ispred kojeg je kao i
danas završavala Savska cesta bilo je drugo
zagrebačko kupalište, Gospodarićevo. Bi-
lo je to ekskluzivno i komorno sasta jalište
ozbiljne gospode, uglavom sunčača i rijet-
kih kupača. Mi dječaci nismo upotreb-
ljavali riječi ekskluzivno i komorno, ali
smo znali da nama tamo nije mjesto i da
bismo gospodu previše ometali i ner virali.

30
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
Povijest zagreba kog sporta č
Godine 1864. djeluje u kopljem "pogoditi prsten u sredinu", onda nošću znanstvenika navodi i program
su morali znati jahati! Tko su oni bili, gdje toga, za naš konjički sport povijesnog,
Zagrebu posebna jahačka su vježbali, čiji su konji bili, ne znamo, događaja: "... utrke preko zapreka na 3
ali je razborito misliti da je u Zagrebu i engleske milje i utrke na 1 i pol milju u
škola Vilima Lambergera njegovoj okolici moralo i prije sudskog ogradi..." (1 engleska milja = 1609 me-
spora 1472. biti nekog jahanja radi igre i tara). A već sljedeće godine, 1879., u Za-
– što se smatra početkom razonode. Igra Prstenac ponovno se spo- grebu se osniva Društvo za dizanje ze-
zagrebačke jahačke sportske minje u zapisniku varoškog bilježnika: maljskog konjogojstva. Unutar Društva
"Nakon podužeg vremena tekuće 1709. djeluje i pododbor za utrke! Te su utrke
povijesti godine opet je zavedena časna igra gađa- bile jedna od metoda testiranja napretka
nja kopljem u prsten, što služi na sla vu uzgoja konja kroz natjecanje, dakle sport.
Božju, a za utjehu i probitak varoši i gra- Iste godine, 1879., u Zagrebu se osniva i
Napisala: Milka Babović đana.". A iz ilustrirane revije Svijet saz- Jockey-klub. Zagreb prerasta u sve jače
Foto: časopisi Svijet i Sport,
najemo da su o Uskrsu 1926. jahači Hr- središte konjogojstvenog i konjičko-spor-
1931. i1932.
vatskog konjaničkog sokola na stadionu u tskog organiziranog djelovanja.
Maksimiru ponovno oživjeli staru vitešku Iz kasnijih događanja razabiremo da
ad počnemo tražiti u knjigama igru Prstenac. su sve te odluke donesene promišljenom
podatke o povijesti konjogojstva, s Koristimo ponovno rezultate istraži- suradnjom na nekoliko društvenih ra-
ciljem da se upoznamo s počecima
sporta, obično posegnemo za tekstovima vanja prof. dr. Živka
1870.Radana. Takodržav-
dola- zina. Prof.ostavio
dr. Živku Radanu možemoi biti
K
zimo do godine i osnivanja zahvalni, nam je u nasljeđe či-
sveučilišnog profesora dr. Živka Radana, nih organizacija koje su postale osno va njenice o uvjetima u kojima se sve to zbi-
svjetskog autoriteta za povijest sporta. daljnjeg napretka konjarstva, stručnog valo. Na primjer: "Novoosnovano Društvo
Zato je tekst u njegovoj knjizi "Pregled uzgoja i selekcije te školovanja kadro va za dizanje zemaljskog konjogojstva u Za-
historije tjelesnog vježbanja i sporta" naj- svih profila. Osnovana je vojna pastu- grebu finacijski je pomagala Zemaljska
sadržajniji vodič našoj želji da saznamo harna u Kutjevu, a zatim ergele, među vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije,
što više. ko jima i ergela Petrovo u Stančiću kraj posebno u dodjeljivanju nagrada na trka-
"Konjički sport u Hrvatskoj, kao i u Bož jakovine (Dugo Selo, Zagreb). Sve te ma...". A to je bio poticaj i razvitku ko-
ostalim zemljama", piše prof. dr. Živko konjouzgojne ustanove bile su pod voj- njičkog sporta!
Radan, "bio je u početku sport vele- nom upravom.
posjednika. Međutim, njihov utjecaj na Godina 1870. je značajna godina prvih Na konju od Beča do Pariza
raz voj konjarstva i jahačkog sporta ne bi temelja i konjičkog sporta. Citirajmo re- Vrijedan dokument ostavio nam je
trebalo
dr. Radanpotcjenjivati..." Budući
obuhvaća u svojoj da pod-
studiji prof. čenicu iz teksta prof. dr. Živka Radana: tada poznati zagrebački fotograf Herman
"U ergelama, isto tako i u pastuharnama, Fickert. Snimio je 1879. jednu od prvih
ručje cijele Hrvatske, on svoje tvrdnje, cjelokupni stručni uzgoj podmlatka i pa- zagrebačkih amazonki, Sofiju Hatz. Ona
prije svega, potkrepljuje kronološki, pri- stuha odvija se uz neprestanu sportsku još tada jaši postrance sjedeći u ženskom
mjerom Đakova (biskup Josip Juraj Stros- aktivnost – jahanje.". sedlu. Ta nam fotografija govori da se
majer), Virovitice (ergele Suhopolje i I... odluke ostvarene 1870. brzo su zaista jahalo, prvenstveno na velikim po-
Terezo vac na imanju veleposjednika gro- donijele rezultate. Prve sportske konjič- sjedima imućnih, da su i žene jahale, prije
fa Andrije Jankovića). Sve to valja spo- ke utrke priređene su 1878. u Zagrebu svega radi zdravlja i društvene razonode.
menuti jer se sav taj razvoj uzgoja odra- u Jankomiru, na imanju grofa Juli ja Jan- Još jedna promjena: u Zagrebu, središ-
ža vao i na Zagreb. Kad piše o obnovi ko vića. Prof. dr. Živko Radan preciz- njici zbivanja, 1886. Društvo (osno vano
ergele lipicanaca u Đakovu 1864., odmah
nastavlja podatkom da te iste godine,
1864., djeluje u Zagrebu posebna jahačka
škola Vilima Lambergera. Taj podatak u Sofija Hatz,
od prvih jedna
zagrebačkih
pra vilu povjesničari uzimaju kao početak .
amazonki 9
7
zagrebačke jahačke sportske povijesti. 8
1
b
Ali, postoji još raniji datum koji ne e
r
g
a
Z
smijemo u ovom članku ispustiti. U Za- ,
t
r
e
k
grebu u jednom sudskom spisu pronađen c
i
F
n
a
je podatak da se posljednjeg dana poklada m
r
e
1472. igrala na zagrebačkom Gradecu H
:
o
t
o
"vrlo časna igra Prstenac". Sudski se spis F
bavi sukobom purgera Gregorija i sluge

nekog Marka Mlećanina. Svađali su se
oko neke oklade. Ako su sudionici igre
Prstenac u sedlu konja u trku pokušali
32
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
Radoslav Cimerman i
njegov Elan
"Prstenac" u Zagrebu
o Uskrsu 1826.
1879.) preimenovano je u Hrvatsko-sla-

vonsko društvo za konjogojstvo i postalo
nadležno za cijelo područje. Posljedica
razumnog, sustavnog rada je i imenovanje
povjerenika u svim županijskim mjestima
u kojima su već postojali zemaljski konjo-
gojski odbori. Vrlo brzo nakon te odluke
priređuju se utrke, sportske konjičke pri-
redbe, diljem Hrvatske: u Varaždinu, Vin-
kovcima, Bjelovaru, Kninu... Zanimljivi su
programi: utrkivanje rasnih konja, utrke
seljačkih konja te kola za utrkivanje i poručnik Zubović, časnik Zagrebačkog 1928. treniraju i priređuju kasačke utrke
konjskih seljačkih zaprega. garnizona, jahao 1892. od Beča do Pariza i na svom trkalištu u Črnomercu, a zatim
Niču i prvi natkriti postori, prve ja- od Beča do Petrograda. na Miramarskoj cesti".
šionice (manježi). Zagreb prednjači sa Dragocjene podatke o razvitku kasač- Promjenu unosi i odluka 1923. da se
svečanim otvorenjem prve jašionice 1890. kog sporta nalazimo u knjizi "Sportska u Hrvatskoj dokida vojna uprava konjo-
i to na Starom sajmištu (danas Martićeva arhitektura u Zagrebu", arhitektice dr. sc. gojskih zavoda. Dotadašnjeg upravitelja,
ulica), kasnije zgrada Zagrebačkog zbora. Ariane Štulhofer: "Zagrebačko kasačko konjičkog kapetana Dragutina Šestu, ug-
Slijedi Varaždin 1892. U zapisima se spo- društvo djeluje od 1914. do 1918. u ok- lednog sportskog djelatnika i promicatelja
minju i daljinska jahanja – preteče da- viru Bečkog kasačkog kluba. Nakon 1. konjičkog sporta, nasljeđuje u Hrvatskoj
svjetskog rata obnovljeno je 1921. Sve do Miroslav Steinhaus, direktor prve hrvat-
našnjih jahačkih maratona. Zna se da je
33
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
ske ergele Petrovo u Stančiću kraj Božja- Trkači i kasači su na novom hipo-
ko vine. Kasači te 1923. priređuju u dromu na Kajzerici nastavili svoje djelo- Napisala: Dunja Majnarić Radošević
Zagrebu prvi put Jugoslavenski derby, vanje u boljim uvjetima, za preponaše Foto: Muzej HT-a
klasnu utrku za rasplodna grla stara četi- je pak nastalo neusporedivo bolje doba,
ri godine. Zagreb je njegovao kasački ali i daleko više rada, učenja i... radosti
sport, koji je na novom hipodromu na uspjeha. Zagreb je vrlo brzo postao sre- elika je bila uloga konja u po vi-
Kajzerici doslovce procvao. dište preponskog jahanja. Glavnu riječ jesti čovječanstva i povezanost te
U dijelu priprema za ovaj tekst po- u parkuru imali su članovi Konjičkog snažne životinje s čovjekom, i u
čela sam zdvajati – nisam pronašla pisa- kluba Zagreb – četvorka Radoslav Ci- svakodneviciJahačseljaka i u davnom rato"preu-
vanju
ne podatke za daljnje razdoblje do počet-
ka 2. svjetskog rata. Razlog spominje
Mili voj Radović: u želji da se pomogne
posli jeratnoj obnovi, premarni aktivisti
merman, Zdravko Marušić, Mileta Ba-
bović i Josip Koblar te jahačice koje
su ih u ono vrijeme uspješno slijedile:
Rajka Jurić i Lela Blažek. A konji?! Ne,
V
vojnika. stopljen s konjem
zima" njegovu visinu, snagu, ćud, pokret-
ljivost... te su vjerojatno stoga moćni vla-
dari često prikazivani kao nepobjedivi
konjanici. Nekoliko je prikaza konja na
su svu arhivu, knjige i zapise o konjarstvu nećemo iznevjeriti vjernost prijateljima
Savske banovine u Zagrebu bacili kao jer u ono vrijeme i djeca su znala za poštanskim markama Republike Hrvatske.
sirovinu. Ne veli narod slučajno: po- Cicu, Alkara, Elana, Kavalira i Javora. U trećoj seriji poštanskih maraka pod
nekad je i put u pakao popločen dobrim U kronike preponskog jahanja našega imenom Hrvatske autohtone pasmine
namjerama! grada i njihova su imena urezana u (20. ožujka 2007.) na drugoj je u nizu od
Pomogle su mi sačuvane stranice re- mnogo, mnogo trofeja, prvenstava Hr- tri marke prikaz posavskoga konja. Di-
vije Sport (godine 1931. i 1932.) i slijedila vatske... i od 1962. do 1969. u pokale za zajneri iz Zagreba, Ana Žaja i Mario Pe-
trak, izvrsno su oslikali ovu vrstu koja
sam
Očitoizvještaje s konjičkih
je na trkalištima natjecanja.
i stadionima bilo osvojena prvenstva
puta pojedinačna i petJugoslavije – šest
puta momčadska. je spoj velikih europskih ratnih konja i
konjičkih natjecanja. Naslovi su bili: A kroničar našega grada, Branimir manjih, pokretljivijih orijentalnih konja,
"Konjsko-športska natjecanja u Zagrebu", Špoljarić, zapisao je u svojoj čudesnoj a karakterizira se kao srednjeteški radni
"Concours hippoque u Zagrebu", "Con- knjizi "Stari Zagreb od vugla do vugla" konj. Sedamdesetih godina 20. stoljeća
cours d'elegance u Zagrebu"... Uz foto- da se Zagreb odužio najboljem među populacija posavskoga konja imala je ot-
grafije s tih natjecanja informacije su uv- jednakima – ulica koja omeđuje Kaj- prilike 12.500 grla, dok se danas smatra
jerljive, a posebno je dojmljivo koliko je zericu sa sjeverne i istočne strane te velikom i koncentracija od 200-tinjak
gledatelja. I još jedan podatak: natječu se prolazi uz ulaz na hipodrom nazvana je konja na području Parka prirode Lonj-
i civili i časnici te jahačice! 1993. imenom Radoslava Cimermana. sko polje. U očuvanju ove pasmine veliku
ulogu imaju udruge uzgajivača hrvatskog
Alice Hercog i Orel bili su najuspješniji posavskog konja, a i država koja novča-
2. 7. 1932, na igralištu HAŠK-a u nim poticajima stimulira očuvanje i zaš-
Maksimiru titu ove pasmine.
Čakovcu tiskana je Uovatiskari
marka"Zrinski"
u 200.000u
primjeraka.
Hrvatske
auohtone
pasmine III
- posavski
Mihalo Duduškin i Mirko na HAŠK-ovom konj, 2007.
igralištu u Maksimiru, 2. 7.1932
Konji su često inspirirali i umjetnike,

pa je velikan hrvatskog i svjetskog stripa
Andrija Maurović u stripu "Trojica u mra-
ku" glavnog junaka, tzv. Crnog jahača,
markantno prikazao na konju u trku.
U povodu 100. obljetnice rođenja ovog
Grofica Margot Balogh-Drašković, popularnog ilustratora brojnih knjiga,
pobjednica natjecanja elegantnog Prepuno gledalište stadiona HAŠK-a u tjednika, dnevnih novina i plakata, Hr-
jahanja, ljeto 1932. Maksimiru, 2. 7. 1932. vatska pošta je 29. ožujka 2001. izdala
Jahačice prigodom predaje nagrada,

100. obljetnica
Maksimir 2. 7.1932.
rodenja
Andrije
Maurovića,
2001.
34
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
O Zagrebu markom i žigom

Možda su upravo snaga i mistična povezanost
konja i konjanika u stremljenju ka
zajedničkom cilju česta inspiracija
za likovni prikaz velikih vladara
Blok - Karlo Velki - Stvaranje Europe, 2001.
Kralj Hrvatski kraljevi

Tomislav, - 900 g. smrti Petra
1992. Svačića, 1997.
Kralj Tomislav konju. Ovdje je zapravo prezentirana

skulptura franačkog vladara - 23,5
cm visoka brončana statua iz 9. sto-
ljeća, koja se čuva u Louvreu u Parizu.
Možda filatelistički najzanimljivija hr-
"dojašio" iz Švedske
poštansku marku. Autor likovnog rješenja
marke je Danijel Popović, a tiskana je u
Europa
vatska poštanska marka s prikazom ko-
nja i kraljevskog konjanika, marka je s
likom hrvatskoga kralja Tomislava. Moć-
ni hrvatski vladar s jakim snagama na
CEPT - 500 moru i kopnu (60.000 konjanika) okru-
tiskari "Zrinski" u Čakovcu. obljetnica
Sredinom 19. stoljeća skladano je se- nio se 925. godine za kralja, što mu je
otkrića tada i papa priznao. Impozantna statua
dam koračnica na temu hrvatskog voj- Amerike,
sko vođe Josipa Jelačića. U povodu 150. kralja Tomislava, koju je poznati kipar
1992. Robert Frangeš-Mihanović pripremao de-
obljetnice praizvedbe "Jelačić-marša" Jo-
hana Straussa st., Hrvatska pošta je 16. setak godina, postavljena je 1947. na To-
rujna 1999. izdala poštansku marku. Mar- čovječansku snagu kojom konj i konjanik mislavovu trgu u Zagrebu. Na snažnom
ku je oblikovao Hrvoje Šercar prema ko- kreću u boj za
Možda suslobodu".
upravo snaga i mistična konju
hrvatskomoćni vladari pozdravlja
kraljevstvo simbolizirapridošle
staro
loriranoj litografiji C. Lanzedellia koji
je, inspiriran likom hrvatskog velikana i povezanost konja i konjanika u stremljenju putnike ispred panorame Zagreba. Up-
Straussovom glazbom, romantičarski prika zajedničkom cilju česta inspiracija za ra vo je to kadar koji je Zlatko Jakuš, poz-
kazao Jelačića u ratnoj likovni prikaz velikih vladara. nati hrvatski i svjetski graver, pretočio u
odori na rasnom konju Tako je na prvoj marki niza "Hrvatski dubotisak za poštansku marku. Naime,
koji se propinje usred kraljevi" akademski slikar Eugen Kokot Jakuš je, radeći za švedsku poštu u Swe-
bojnog polja. Marka dočarao Petra Svačića s kopljem na den Post stamps tiskari u Kisti kao jedan
je tiskana u AKD-u u konju koji se propinje, očito u borbi. od šest vodećih gravera švedskih po-
Zagrebu. Ovaj posljednji hrvatski vladar narodne štanskih maraka, predložio da se u prob-
krvi poginuo je u bici na Gvozdu, a 900. nom tisku za švedske automate maraka
150. obljetnica praiz-
obljetnicu njegove smrti obilježila je koristi ova njegova gravura (s tiskom Re-
vedbe "Jelačić marša"
Hrvatska pošta izdanjem marke (3. srpnja publika Hrvatska i nominalom 10). Pri-
Johana Straussa, 1999. 1997.) koja je tiskana u HTZ-u u Zagrebu. jedlog je prihvaćen i otisnuta je marka
Najmoćniji vladar nakon Rimskoga dimenzija 27x31,5 mm, čije je zupčanje
31. srpnja 1992. Hrvatska pošta iz- carstva, Karlo Veliki, čvrstom je rukom linijsko dvostrano 12 ¾. Marke su rađene
dala je niz od dvije marke pod nazivom ujedinio Crkvu i Državu, a na Božić 800. u svicima za automate s kontrolnim broje-
"Europa CEPT – 500. obljetnica otkrića godine okrunjen je u Rimu za cara Fra- vima i to po 200 komada. Švedska pošta je
Amerike", koje su tiskane u tiskari "Zrin- načkoga carstva. Hrvatskom poštanskom prihvatila i drugi prijedlog Z. Jakuša, pa je
ski" u Čakovcu. Boris Ljubičić je autor li- markom unutar bloka "Karlo Veliki – 1992. godine ove otisnute marke u nakladi
kovnog rješenja druge marke koju je radio Stvaranje Europe", tiskanom 19. siječnja od 438.000 komada darovala Republici
prema skulpturi "Indijanci" Ivana Meš- 2001. godine u "Zrinskom" u Čakovcu, Hrvatskoj. Hrvatska pošta zahvalila je
trovića. Ovaj Meštrovićev rad (dva konja obilježena je 1200. godišnjica ovog zna- tako da je u Hrvatskoj od 5. svibnja 1992.
i na njima Indijanci) iz 1926./7.godine čajnog događaja. Dizajner marke Hrvoje na šalterima koristila ove marke. Budući
postavljen je u Čikagu na ulazu u Grand Šercar velikog je vladara prikazao "u šet- da automata za marke nije bilo, svici se na
Park kao spomenik koji pokazuje "nat- nji" kartom Europe na snažnom i mirnom taj način nisu ni upotrebljavali.
35
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
Galopske staze i kasačka Konjička natjecanja na hipodromu

staza imaju odličnu Tradicionalna je konjička priredba na
hipodromu Međunarodni lipanjski
drenažu, ali su uništene i turnir koji se održava od 1975. godine,
treba ih urediti a najuspješniji se jahači bore za glavnu
prestižnu nagradu - Pehar grada Zagreba.
Istodobno s Lipanjskim turnirom, održava
se i Prvenstvo Hrvatske u preponskom
metara za utrke dvogodaca. U sredini jahanju, na kojem se najbolji domaći
kasačke staze uređen je parkur za natje- jahači natječu za titule državnih prvaka
canja u preponskom jahanju, a dva su u svim kategorijama. Od 1992. godine
parkura za treninge bila s unutrašnjeg održavaju se i utakmice Croatia kupa u
zapadnog ruba dvije veće galopske staze. preskakanju prepona. Na zagrebačkom
U ravnini s ciljem galopske i kasačke sta- se hipodromu održavaju još i preponske
ze, nasuprot natjecateljskom parkuru, utakmice Zimskog i Ljetnog kupa te tradicionalni Božićni turnir.
na istome mjestu gdje su i danas bile su Hipodrom je svake godine domaćin i nekoliko turnira u dresurnom jahanju, među
prve tribine: najprije s drvenim klupama kojima su i natjecanja za World Dressage Challenge.
na zemljanom nasipu, a zatim su klupe
podignute na željeznu konstrukciju. Na Galopski derby – utrku u kojoj se natječu punokrvna engleska grla na stazi od
2400 metara i to samo jednom, u trećoj godini života – zbog loše galopske staze
zapadu uz današnju Cimermanovu ulicu
ne gledamo na zagrebačkom hipodromu; najčešće se održava u Sinju. No, zato
i prema savskom nasipu bile su barake u
kojima su 1947. i '48. bili smješteni zat- zagrebačka kasačka staza dopušta održavanje Hrvatskog kasačkog derbyja (prvi
vorenici iz Drugog svjetskog rata, koji su je bio 1998.) - utrke na 2600 metara, koju samo jednom u životu trče kasači stari
i radili na uređenju hipodroma, a kasnije četiri godine. Uz mnogo truda, galoperi i kasači na zagrebačkom hipodromu uspiju
su u tim barakama uređene staje za ko- organizirati pet-šest trkaćih dana na godinu, što je zanemarivo u svjetskim okvirima.
nje, spremišta za opremu, garderobe za
jahače. Prva zidana staja sagrađena je laze ispod trkaćih staza, videozidove, tri- droma dalo vjetar u leđa razvoju olim-
1952. godine. Nije dobra vijest da se neke bine ispod kojih su trgovine, kladionice, pijskih disciplina konjičkoga sporta:
od tih baraka još uvijek upotrebljavaju za su venirnice, ugostiteljski objekti, rasvjetu preponskog i dresurnog jahanja. No, prije
smještaj konja. za noćna natjecanja... se moglo i bez dvorane...
- Staru
srušiti staju treba
i sagraditi stajepreurediti,
za novo barake
doba. takviDanas se načine
planovi zagrebačkom hipodromu
utopijski, kako su se le ili- Jašili smogalopere,
islužene konje iz bivše
sedla vojne
smo ško-
pre-
Galopske staze i kasačka staza imaju dobar možda 50-ih godina prošloga stoljeća krivali, da se ne sramotimo... a bili smo
temelj, odličnu drenažu, ali su uništene činili planovi o dvorani za jahanje – koja fantastični! - pričao mi je nedavno Mileta
i treba ih urediti – kaže Marijan Antić, je sagrađena početkom 1989. godine, za- Babović, jedan od četvorice zagrebačkih
ističući kako projekt uređenja hipodroma jedno s kvalitetnom stajom u kojoj su legendi preponskog jahanja (to su još Ra-
postoji već gotovo 20 godina; trebalo bi ga smještena 34 konja. Upravo je zatvoreno doslav Cimerman, Zdravko Marušić i
obnoviti i prilagoditi suvremenim potre- jahalište, zaštićeno od vremenskih nepo- Joža Koblar, od kojih više nitko nije među
bama. - Moderni hipodromi imaju pro- goda, 40 godina nakon otvorenja hipo- živima), sjećajući se njihovih uspjeha
iz polovice 50-ih i 60-ih godina. Bili su
vladari parkura na hipodromima bivše
Jugoslavije, a iz više nego skromnih uvjeta
dostizali su do pobjeda i visokih plasmana
na međunarodnim turnirima u Austriji,
Njemačkoj, Mađarskoj, Italiji. U idućih
desetak godina, 70-ih i 80-ih, pobjednički
su niz zagrebačkih preponaša nastavile
Lela Blažek i Rajka Jurić Car.
Preponski se sport u Zagrebu počeo
razvijati u Konjičkom klubu Trešnjevka,
koji je na zelenu livadu hipodroma stigao
kao podstanar Konjičkom klubu Zagreb
– koji se 1952. na hipodrom preselio iz
Maksimirske 7. Krajem 60-ih godina klu-
bovi su se spojili u jedinstveni Konjički
klub Zagreb u kojem su se ravnopravno
37
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
raz vijali galopski, kasački i preponski tako je zelena oaza hipodroma u središtu sport, uostalom, oduvijek bio zabava za
sport te škola jahanja. Kad je 1961. u voj- nove metropole s prvotnih 65 stisnuta na careve.
sci ukinuta konjica, na hipodrom su stigli današnjih 47 hektara. Koliko je zagrebački hipodrom daleko
i vojni konji, dotad smješteni na Selskoj Bilo je "otimanja" i unutar ograde. od takvoga svijeta?
cesti, kamo su ih tri puta tjedno odlazili Naime, gradnja dvorane 1989. presjekla Konjički klub Zagreb imao je do po-
jašiti jahači s hipodroma. U 80-ima je, je najdulju galopsku stazu, a kad je zbog četka 80-ih i vlastiti uzgoj sportskih konja
usklađujući se prema tadašnjim zakonima, sigurnosti pape Ivana Pavla II. (koji je na ergeli Trebovac blizu Ivanić Grada.
Konjički klub postao Konjičko društvo na zagrebačkom hipodromu 11. rujna Svake su jeseni dvogodišnji konji s ergele
Zagreb – donajprije
proglasila 2003., kada ga je gradska
samostalnom vlast
podruž- 1994. okupio drveće,
sjeći grmlje, tisuće vjernika) trebalo po-
živicu, zauzvrat je dolazili na hipodrom na ujahivanje, pa je
zagrebački hipodrom bio rasadnik mla-
nicom Ustanove za upravljanje sportskim Grad uredio ulaz na zapadnoj strani, na- dih trkača koje su i darivali klubovima u
objektima, a zatim jednom od jedinica pravio dva pješčana parkura i jedan trav- Varaždinu, Bjelovaru, Koprivnici, Osije-
podružnice Zagrebačkog holdinga. nati, postavio rasvjetu – i opet nauštrb ku. Zahvaljujući konjičkom znalcu Arturu
galopskih staza. Sigurno je i to razlog Blažeku na hipodrom su iz Iloka stizale
A gdje su utrke? što su galopski i kasački sport u Zagrebu najbolje punokrvne kobile – naime, u
Kako je tijekom proteklih desetljeća gotovo zamrli, iako je hipodrom prije 60 Iloku (gdje je i grof Eltz uzgajao engleske
konjički sport rastao, tako se hipodrom godina otvoren ponajprije zbog održa- punokrvnjake) skupili bi se rasplodni
– smanjivao. Naime, još kad se počeo vanja utrka. konji iz cijele tadašnje Jugoslavije, pa bi
graditi Zagrebački velesajam (otvoren Uostalom, hipodrom (starogrčki se raspoređivali po republikama. Na-
1956.), okruženi galopskom stazom na ΐππόδρομος, hippodromos) izvorno je kon trkaće karijere, većina je galopera i
istočnoj strani hipodroma strojevi su grčki sportski objekt za konjičke utrke kasača završavala u školi jahanja, a upravo
iskapali šljunak i za sobom ostavili grabe i utrke zaprega. Naziv je složenica od je na tim odbačenim trkaćim konjima
koje su dugo bile terenski izazov mladim starogrčkih riječi ΐππος (hippos) – konj i zagrebački poker preponskih asova 50-ih i
jahačima. Velesajam se širio, Nogometni δρόμος (dromos) – utrka. Hipodromima 60-ih godina počeo osvajati međunarodne
klub Lokomotiva također je uzeo svoj u današnjem svijetu, međutim, najčešće turnire, izazivajući čuđenje i divljenje. Za-
dio terena. Već je ograda hipodroma, vladaju druge dvije riječi: konji i novac. tim su se konjima iz vlastita uzgoja pri-
postavljena početkom 70-ih godina, sa Utrke se održavaju svakog vikenda, pri- ključili vojni konji iz rasformirane konjice,
sjeverne strane ustupila prostor za put vlače kladioničare, pobjednički konji po- a tek su početkom 80-ih u Zagreb stigla
ispod novog savskog nasipa, ali se na jugu stižu vrtoglave cijene, kupuju ih držav- prva tri konja kupljena u Njemačkoj – ta-
pružala sve do velesajamskih paviljona. nici, šeici ili poznati svjetski poduzetnici, dašnji Savez za fizičku kulturu kupio ih je
Antallova je ulica presjekla južnu stranu nagrade su astronomske. Preponski sport kao pomoć u razvoju preponskog sporta.
hipodroma i odlomila dio na kojem su se i dresurno jahanje također imaju svoju - Kad sam u Tripoliju rekla da sam
trebale graditi nove tribine. Prije nekoliko publiku, turniri postaju elitni društveni jašila zbog medalje, a ne zbog novca,
je godina, kad se uređivala cesta prema
Bundeku, hipodromska ograda opet po- junaci,događaji,a savršeno
pobjednički jahači konji
utrenirani nacionalni nisuRajka
samo je razumjeli
Jurić oCar,
čemu pričam – rekla
prisjećajući mi
se ekip-
maknuta na istoku, otprilike tri metra. I što ne znaju čitati i pisati... Konjički je ne pobjede u štafeti na velikom među-
narodnom turniru u Libiji 1981. Rajkinih
osvojenih 1500 dolara stiglo je u blagajnu
Konjičkog društva Zagreb i donijelo silne
probleme jer nije bilo deviznog računa... I
pokojni Joža Koblar isticao je kako su oni
jašili za rozete, značke i stisak ruke, čak su
i pokali stigli kasnije!
A "svoje" su konje tek 1990. mogli ku-
piti od njihovog pravnog vlasnika – kluba.
I kupovali su ih na licitacijama, tek rijetki
Osim dvorane, sve je

objekte na hipodromu
možda isplativije srušiti,
nego popravljati
38
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
O starim i novim Kaptolska vijećnica

na fotografiji Ivana
Standla, 1876.
zagrebačkim
vijećnicama
Hladetina i pečenke
pred kaptolskom vijećnicom
Napisala: Nada Premrl
ku su to bile drvene kuće s vrto vima, za-
mi jenjene tijekom 17. i 18. stoljeća zida-
na brdu Gradecu, a nošen jakim vjetrom
brzo se prebacio na Kaptol, gdje je uništio
Foto: MGZ
nim zdanjima koja i danas poznajemo. brojne kanoničke kurije, opustošio kate-
Občina slavni kaptolom Zagrebečki, dralu i biskupski dvor . U tome požaru
stari je kajkavski naziv za Kaptol i njegovestradala je i stara kaptolska vijećnica koja
K aptol je najstarije zagrebačko na-

selje. Njime su upravljali kanonici,
dobivši od zagrebačkog biskupa
zemljište sjeverno od katedrale. Stolni
stanovnike.
Katastrofalni požar 1645.
se tada, pretpostavljamo, nalazila sje ver-
no od katedrale. To razabiremo na naj-
starijem prikazu Kaptola i Gradeca iz
Kaptol je često, jednako kao i Gradec, polo vine 16. stoljeća, koji se čuva u nacio-
Kaptol zagrebački ustanovljen je kao zbor stradavao u katastrofalnim požarima. Je- nalnoj biblioteci u Beču (cod. 8609).
kanonika već pri osnutku Zagrebačke bis- dan od najpoznatijih zbio se 1645. godine Izdužena zgrada s trijemom tijekom
kupije (1094.). Naselje izduženog nepra- godina je obnavljana. Kako je bila trošna,
vilnog četverokuta sa zapada prati lini- Kaptol je na tome mjestu, uz financijsku
ju potoka Medveščaka, a s istoka je bilo potporu Hrvatskoga sabora, izgradio
prirodno zaštićeno sustavom Ribnjaka. Požar 1645. godine s brda 1675. novu zgradu vijećnice na sjevernom
U 13. stoljeću oko naselja su podignute dijelu trga ispred katedrale. Ta kaptolska
palisadne utvrde, zamijenjene polovinom Gradeca, nošen jakim vijećnica poznata nam je sa starih foto-
15. stoljeća, zbog straha pred Osmanli- grafija. Bila je to reprezentativna i monu-
jama, zidanim obrambenim susta vom. vjetrom, brzo se prebacio mentalna građevina koja je zatvarala
Uz trg ispred katedrale, koji se lijevkas- na Kaptol... kaptolski trg sa sjeverne strane, a svojim
to sužuje prema sjeveru u ulicu Kaptol, razvedenim i oslikanim pročeljima djelo-
kanonici su podizali svoje kurije. U počet- vala je vrlo slikovito.
40
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
Sunčani sat s likom Majke Božje, suzaštitnice Prvostolnice, zidna Zidna slika na pročelju kaptolske vijećnice; sv. Stjepan kralj,
slika na kaptolskoj vijećnici, detalj s fotografije I. Standla sutitular Prvostolnice, detalj s fotografije Ivana Standla
Kaptolska vijećnica bila je reprezentativna i monumentalna građevina koja je zatvarala kaptolski

trg sa sjeverne strane, a svojim razvedenim i oslikanim pročeljima djelovala je vrlo slikovito
Na pročelju prizemlja s južne strane a zlatnom jabukom u lijevoj ruci. U dru-

prigrađene su trgovine pod boltama i ar- Na pročelju prizemlja gome je planu potok i zidani most s
kadnim otvorima. U tom prostoru pro- mnoštvom ljudi.
davao je mlinar Franjo Jagatić bijelo braš- kaptolske vijećnice Vijećnica je pokrivena monumental-
no, dok su se kukuruzno brašno, kruh i nim četverostrešnim krovom.
pogače prodavale na trgu. Pod trijemom prodavao je mlinar Franjo
kaptolske vijećnice mogla se pojesti i fina Zasjedanje u novoj vechniczi
hladetina u zemljanim tanjurima, hladne Jagatić bijelo brašno Zahvaljujući izvrsnoj, oštroj fotografiji
pečenke, kiselo mlijeko, uz dobar kruh, Marka Antoninija i Ivana Standla iz 1876.,
a katkada i fine perece, kako pripovijeda uspjeli smo izvući samo detalje slika, tako
Dragutin Hirc u knjizi sjećanja na Stari da ih je bilo moguće djelomice opisati.
Zagreb. za pokazivanje vremena. Slika - sat je na Ova samostojeća građevina resila je
Na prvome katu kaptolske vijećnice glavnom pročelju okrenutom trgu i posje- kaptolski trg dvjesto godina, a onda je od-
između dva prozora bila je velika zidna titeljima tradicionalnih sajmova, ali i vjer- lukom Odbora za poljepšanje grada 1876.
slika Majke Božje, suzaštitnice Prvostol- nicima koji se na trgu okupljaju prije misa. srušena, s obrazloženjem da nagrđuje grad.
nice, koja sjedi i drži maloga Isusa u lije- Na istočnom je pak pročelju zgrade, Zgrada vijećnice izgubila je svoju na-
voj ruci, i oboje su okrunjeni. U desnoj okrenutom prema katedrali, u prizemlju mjenu još 1850. kada su Carskim paten-
ruci drži ljiljan na dugoj stabljici. Do nje- nekoliko ulaznih vrata, srednji, pretpos- tom kralja Franje Josipa I. sva gradska i
nih nogu lebde četiri anđela koji drže gr- tavljen glavni ulaz u vijećnicu s ravnim kaptolska naselja ujedinjena u jedinstveni
bove: Kraljevine Ugarske, Dalmacije, Hr- nad vojem, nadvišen je krovićem. U visini Slobodni i kraljevski glavni grad Zagreb.
vatske i Slavonije. U pozadini se nazire još prvoga kata, između dva prozora je zidna Ovim je patentom, među ostalim, odre-
nekoliko figura. Slika je istodobno i sunča- slika s prikazom sv. Stjepana, ugarskoga đeno da na čelo gradske uprave bude po-
ni sat, uokvirena je bijelim rubom na ko- kralja, sutitulara stolne Crkve sv. Stjepana, stavljen izabrani gradski načelnik.
jem su ispisane rimske brojke; na slici uz koji stoji na uzvisini, a naslikan je s dugom Na kaptolskome trgu, nešto južnije
bijelom bradom i žezlom u desnoj ruci,
desnu ruku Gospe pričvršćena je palica od vijećnice, podignuta je 1876. fontana
41
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
s kipom Blažene Djevice Marije sa četiri potrebe proširenog djelovanja gradskog Početkom 19. stoljeća zgrada vijećnice
anđela, djelo bečkog kipara Antuna Fern- magistrata. postala je već tijesna i nedovoljna za javne
korna. Znani povjesničar Vjekoslav Klaić na- potrebe, pa je Gradska općina 1803. kupila
Na gornjogradskom brežuljku, na vodi da je 1615. novu zidanu zgradu vijeć- susjednu kuću grofa Adama Oršića za
mjestu ranijeg pretpovijesnoga naselja, nice dao sagraditi gradski sudac Jakob "proširenje gradske vijećnice". Međutim,
svečanom poveljom sa zlatnim pečatom, Gasparini na mjestu stare srednjovjekov- palača Oršić je adaptirana tek tridesetak
Zlatnom bulom (1242.), osnovao je hrvat- ne vijećnice. Bila je kao i mnoge zgrade na godina kasnije. Godine 1833. ljubljanski
sko-ugarski kralj Bela IV. Slobodni kra- Gornjemu gradu pokrivena šindrom. je graditelj Antun Cragnolini nadogradio
ljevski grad na brdu Gradecu. U sljedeća drugi kat, zatvorio barokni ulični trijem
će dva desetljeća građani kao obvezu Markov trg mijenja izgled s arkadama i križnim svodovima, koji su
kralju morati podići jake utvrdne zido- Početkom 17. stoljeća Gradec postup- još i danas vidljivi u sobama u prizemlju.
ve, pa je tako novi grad ubrzo opasan be- no mijenja svoj vanjski izgled, posebice Ubrzo je gradski magistrat preselio u tu
demom koji prati konfiguraciju terena, a dolaskom redovnika u Gradec (isusovci, kuću.
na središnjem je gradskom trgu podignuta kapucini, klarise). Oblikuju se dva no va Istodobno je srušena zgrada stare
Crkva sv. Marka i gradska vijećnica. trga, Jezuitski i Katarinski, grade velika vijećnice, kupljene su još dvije parcele u
Na dan Sv. Blaža (3.veljače), zaštitnika zdanja samostana. Skromne srednjo vje- Freudenreichovoj ulici te je na tome mjes-
Gradeca, sazivana je gradska uprava. Za- kovne drvene kuće i gospodarske zgrade tu podignuta prva profesionalna zgrada
sjedalo se u vechniczi, podignutoj na Mar- pretvaruju se u reprezentativnije oblike. kazališta, koju je projektirao također An-
kovu trgu, koja je od srednjeg vijeka ostala Tako i središnji Markov trg mijenja svoj tun Cragnolini.
na toj adresi. Svečane sjednice počinjale izgled. Gradi se nova gradska vi jećnica, Zagrebački trgovac Kristofor Stanko-
su zazivom iDuha
izdavanjem svetoga,
pečaćenjem nastavljale
isprava. Birao se
se sKapela
trga sv.
nestaje ubožnica,
Uršule, gradistrani
na zapadnoj se nova
trga vić, sretni
je svoj dobitnik
dobitak na bečkojtoga
za gradnju lutriji, uložio
kazališta,
toga dana i gradski sudac s prisežnicima zidaju se plemićke kuće. koje je svečano otvoreno 4. listopada
koji su mu pomagali u upravljanju gra- Zanimljiv podatak donosi povjesničar 1834. godine. To je tada za grad Zagreb,
dom. Imenovali su se na taj svečani dan i Emilije Laszovski koji objavljuje opis koji je brojio jedva 15.000 stanovnika, bio
novi građani i isticali začasni građani. gradskih zgrada 1788. godine te navodi jedan od najvažnijih događaja.
Zgrada Gradske vijećnice spominje se nekoliko kuća u dobrom stanju, među U toj zgradi kazališta prvi put se čuo
od srednjeg vijeka uvijek na jugozapad- kojima spominje se "pod brojem 127. vi- hrvatski jezik, u međučinu neke njemačke
nom uglu Markova trga i glavne gornjo- jećnica u gornjem gradu sa osam soba, predstave 1835. pjevana je Gajeva bud-
gradske ulice koja vodi od kule Lotrščak jednom kuhinjom, tri zatvora, jednim nica "Još Hrvatska ni propala". Ovdje je
do Markova trga, kasnije prozvana Gos- podrumom, dva dućana". godine 1840. izvedena i prva predstava
podskom ulicom, a od 1935. Ulicom sv. Zgrada vijećnice u 18. stoljeću je dona hrvatskom jeziku, Kukuljevićeva dra-
Ćirila i Metoda. ista dobro izgledala, zauzimala je kutnu ma "Juran i Sofija ili Turci kod Siska", a
Današnji kompleks u Ćirilometodskoj parcelu, bila je jednokatnica s visokim 28. ožujka 1846. izvedena je i prva hr-
br. 5, koji se proteže u Kuševićevu i Freu- kro vištem, kako vidimo na najstarijem li- vatska opera "Ljubav i zloba" Vatroslava
denreichovu ulicu, poznat je u Zagrebu kovnom prikazu Markova trga iz 1783. Lisinskoga. U plesnoj dvorani održano je
kao "Stara gradska vijećnica". Na crtežu se prikazuje svečanost ustoli- i nekoliko važnih zasjedanja Hrvatskog
On se sastoji od tri objekta koji su tek čenja podbana Franje Szechenyja, koja se sabora, 23. listopada 1847. na prijedlog
potkraj 19. stoljeća spojeni u cjelinu za odvijala na glavnome gradskom trgu. Ivana Kukuljevića hrvatski jezik je progla-
Markov trg 1783., svečanost ustoličenja podbana Franje

Szechenyja; na preciznom crtežu detaljno i točno su
prikazani svi objekti na trgu, pa tako i zgrada vijećnice s
visokim krovištem na jugozapadnom uglu trga.
42
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
Grbovi Gornjogradske vijećnice

Grb Griča uglavnom odgovara opisu prvog i najstarijeg grba
ujedinjenog Zagreba – koji je tek carskim ukazom iz polovice
19. stoljeća formalno potvrđen kao jedinstvena urbana cjelina
Napisala: Dubravka Peić Čaldarović Zagreb 1093.
Foto: dokumentacija autorice
P rema količini ili stupnju koncen-

tracije, kao i s obzirom na potenci-
jalnu spomeničku vrijednost (sta-
rost, autentičnost, stupanj očuvanosti i
po vijesni značaj), heraldička se baština ši-
reg područja Zagreba može smjestiti unu-
tar četiri glavna heraldička punkta:
Kaptol 1093.
1. Gornji grad i Kaptol – najstariji su
dijelovi Zagreba, čije palače, upravne
zgrade i crkve svojim fasadama ili unu-
trašnjim ambijentima predstavljaju prve
riznice heraldičkih primjeraka te pružaju
uvid u najstariju po vijest grada i njegovih
stanovnika;
2. Mirogoj – reprezentativno i ujed-
no najveće zagrebačko groblje koje u
svojim arkadama čuva nepresušne iz vore Grič 1242.
podataka za genealoška istraživanja te
predstavlja svojevrstan mramorni muzej
obiteljske heraldike na otvorenom;
3.
19.Donji grad -posjeduje
stoljeća, moderno gradsko središte
reprezentativne
palače koje danas nastanjuju diplomatska
predstavništva različitih država svijeta,
uglavnom ukrašene njihovim zastavama i
grbovima, koji pružaju dobar uvid u me-
đunarodne veze suvremene Republike zentativnih objekata zagrebačkoga Gor- vatsko narodno kazalište koristi i danas,
Hrvatske; njega grada, ne samo u povijesnom, gornjogradski je objekt adaptiran za po-
4. Medvednica – park prirode i atrak- um jetničkom ili društveno-političkom trebe gradske uprave. Tu je adaptaciju
tivno gradsko izletište koje pri svo jem smislu, već i u heraldičkom. Sagrađena izveo Carnelutti, a freske po zido vima
najvišem vrhu Sljemenu, na stropu sve- 1833./34. godine u tadašnjoj Gospodskoj hodnika i novo oslikavanje soba zagre-
tišta kapelice Majke Božje Sljemenske – ulici za potrebe gradskog kazališta, da- bački slikar Edmond Haase. Nekadaš-
Kraljice Hrvata ima ilustriran kompletan nas obuhvaća prostor dvaju objekata: nja redutna dvorana preuređena je u re-
grbovnik hr vatskih pokrajina i gradova iz palaču u Ćirilometodskoj 5 i susjednu prezentativnu skupštinsku dvoranu, što
perioda između dva svjetska rata. zgradu na uglu Ćirilometodske i Trga joj je funkcija i danas (a u vrijeme ovih
Budući da smatramo nužnim napra- svetog Marka. Troškove izgradnje prvog posljednjih radova još uvijek nema he-
viti kompleksan prikaz svakog pojedinog namjenskog zagrebačkog kazališta u raldičkih fresaka na njenoj galeriji).
heraldičkog punkta, a u njihovu okviru cijelosti je financirao bogati trgovac Kris- No, niti time nisu potpuno prestala
i detaljniju analizu pojedinih heraldički tofor Stanković, dok je projekt izradio preuređenja Gornjogradske vijećnice, već
relevantnih građevina, sada u sažetim graditelj iz Ljubljane, Antun Cragnolini. se povremeno nastavljaju i u 20. stoljeću.
crtama predstavljamo jednu od njih – On je na prvom katu kazališta uredio Tako je, na primjer, djelomična prigradnja
Gornjogradsku vijećnicu. veliku reprezentativnu plesnu (redutnu) dodatnih prostorija izvedena već 1910.-
dvoranu, izuzetno zanimljivu zbog heral- 1911., a nadogradnje prema dvorišnoj
Preuređenja vijećnice dičkih freski koje se danas u njoj nalaze. zgradi tijekom 1930. godine, dok je adap-
Gornjogradska vijećnica nedvojbeno Kad je 1897. u Donjem gradu sagra- tacija tavanskih prostorija izvršena tije-
je jedan od izuzetno vrijednih repre- đena druga kazališna zgrada, koju Hr- kom 1941. Konačno je od 1968. do 1975.
44
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
opisu prvog i najstarijeg grba ujedinjenog

Zagreba – nove hrvatske metropole koja
je tek carskim ukazom iz polo vice 19.
stoljeća formalno potvrđena kao jedin-
stvena urbana cjelina, sastavljena od poje-
dinih povijesnih naselja.
Jedna varijanta gričkoga (gradečkoga) Ivanić Grad 1100. Krapina 1193. Zelina 1201.
grba pripisuje se zagrebačkom naselju
Nova Ves (u crvenom: na zelenom brijegu
srebrne zidine grada s otvorenim vratima
i prozorima te krovovima i krošnjama u
pozadini), ponajprije utemeljenom kao
posjed Zagrebačke biskupije s kmetskim
selištima i mlinovima istočno od poto-
ka Medveščaka, da bi 1237. godine, od- Jastrebarsko 1257. Samobor 1242. Draganići 1264.
redbom Stjepana II., pripalo Kaptolu, a
potom posebnom ispravom Zagrebačkog
stolnog kaptola iz 1344. dobilo povlastice
"slobodnog sela Lepa Ves".
Nova Ves 1344.
Domagovići 1300. Cvetkovići 1244. Turopolje 1255.
Krašići 1249. Kupčina 1350.
Grbovi iz zagrebačke okolice nom: tri zlatna ljiljana, 2:1) i Vugrovca (u renim oblim vratima), kao i nekoliko
Jednako su neobični i u našoj heraldici modrom: na zelenom tlu tri trsa vinove grbo va seljačkih plemićkih općina koje
dosad slabo poznati grbovi nekolicine loze s grozdovima). vuku porijeklo još iz srednjovjekovnih
crkvenih posjeda iz neposredne zagre- Posebnu skupinu čine grbovi naselja vremena (13.-14. stoljeća) – Draganići (u
bačke okolice, koji su tijekom vremena ta- koja su se nalazila u relativnoj blizini za- modrom: na zelenom trobrijegu između
kođer osvojili relevantne feudalne po vlas- grebačke gradske jezgre, ali su tijekom dvije zlatne zvijezde ruka u crvenom ru-
tice te se do druge polovice 19. stoljeća urbanog razvoja Zagreba ostala izvan nje- ka vu drži srebrnu sablju, a iznad nje zlat-
postupno uklopili u okvire urbanog na- gova područja. To su grbovi Ivanić Grada na kruna); Cvetkovići (u modrom: zlatni
selja. Riječ je, prije svega, o grbu (V)Laške (u modrom: srebrna kula, zdesna tri ljilja- ljiljan); Turopolje (u modrom: na zelenom
ulice (raskoljen štit: desno, crveno-sre- na), Krapine (u modrom: iza srebrnih tlu iza jarka s mostićem srebrna kula
brno šahirano, 3x5; lijevo, crveno-modro zidina otvorenih vratia grad s kulama i crvenog šiljatog krova i zatvorenih vra-
razdijeljeno, gore zlatna zvijezda iznad crvenim krovovima), Zeline (u crvenom: ta, iz koje raste udesno okrenuta ruka u
mladog mjeseca, dolje na zelenom tlu zlatna zvijezda iznad srebrnog mladog crvenom rukavu sa srebrnom sabljom,
kuna u trku udesno, a iznad nje zlatna mjeseca), Jastrebarskog (u modrom: udes- praćena s po jednim u crveno odjevenim
zvijezda);
hiran štit, Kraljevca (crveno-srebrno
5x5 ); Petrovine ša-
- posjeda koji no okrenuti
mobora jastreb prirodne
(u modrom: boje) i Sa-
na kamenom tlu stražarom sa svake
zlatne zvijezde, strane,
lijevo desno
zlatni gore
mladi tri
mje-
je tijekom povijesti bio poznat još pod prirodne boje između dva crna trnova sec); Krašići (u modrom: na zelenom
imenom Podgorje ili Biskupec (u crve- grma srebrna kula s kruništem i otvo- brijegu bijeli golub na vrhu krošnje drveta
Petrovina 1200. Vugrovec 1200.

Vlaška 1848. Kraljevec 1300.
46
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
prirodne boje) i Kupčina (crveno-zeleno Zagrebačka župa 1137.

podijeljen štit: gore zlatna zvijezda) - koje
su, po svemu sudeći, upotrebljavale stari
grb knezova Krčkih-Frankopana.
Posljedni u nizu heraldičkih simbola
koji neposredno upućuje na šire zagre-
bačko područje jest grb Zagrebačke žu-
pe (županije) - četvoren štit sa srcem
štita u sredini: u zlatnom, na zelenom tlu
pećina prirodne boje iz koje izvire voda
(Manduševac); 1. u modrom zlatna okru-
njena leopardova glava, 2. crveno-srebrno
šahirano, 3. u modrom, na zelenom tlu
kuna u trku udesno praćena zlatnom zvi-
jezdom, 4. u zelenom dvije srebrne valo-
vite grede (Sava i Kupa).
Iako se taj pojam povremeno upotreb-
ljavao u najstarijim povijesnim izvorima
12. stoljeća za identifikaciju vrlo širokog Zaključimo napomenom da se i na s tri kule otvorenih vrata, zdesna praćena
teritorija koji se protezao preko rijeke pročelju Gornjogradske vijećnice mogu zvijezdom, slijeva mladim mjesecom; u
Une čak do
nastanka Bosne, vjerojatno
heraldičkog je vaćao
friza obuh u vrijeme
tek vidjeti aplikacije grba:
rijante gradskoga dvije starija
(neobojane) va-
je varijanta nakitu – zidna kruna s pet grudobrana)
nalazi na bočnoj fasadi susjednog objekta
one pravne subjekte i prostorne čimbenike zagrebačkoga grba (na brijegu utvrda s tri koji je pročeljem okrenut prema Trgu sv.
čiji su grbovi ovdje predstavljeni. No, svoj kule, opasana zidinama zat vorenih vrata, Marka. Pozivamo da prošećete ulicama
je formalno-pravni status Zagrebačka žu- zdesna praćena zvijezdom, slijeva mla- zagrebačkoga Gornjega grada i uvjerite
panija stekla polovicom 18. stoljeća od dim mjesecom), smještena na pročelju se u vrijednost heraldičkoga blaga koje se
carice Marije Terezije koja je carskom iznad glavnog ulaza u vijećnicu, dok se tamo, uglavnom neprimijećeno, sve teže
poveljom ujedno podijelila i opisani grb. novija varijanta grba (na trobrijegu utvrda odupire bremenu proteklih stoljeća.
Sponzor rubrike feljton
47
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
Panoramska snimka Zagreba iz 1955. g.
Vila Frangeš Pogled sa Strossmayerova šetališta
Frangešu je njegovo malo Rokovo s otvorenim pogledom na Sljeme s jedne, na panoramu Plješivice s
druge, a na savsku dolinu s treće strane, nadomještalo cijelu veliku prirodu
Napisala: Nina Gazivoda
Na Mirogoju je otvoreno središnje travnatih ploha, "prokrvljenih" slobod-
Foto: Goran Vranić gradsko groblje 6. studenoga 1876. go- nim linijama sipinjenih staza i slobodno
dine, novi prostorni
grobljeakcent u panorami pozicioniranih voluminoznih stabala koja
V
ila Roberta Frangeša Mihanovića grada. Rokovo je napušteno. Re- dominiraju prostorom.
nalazi se na ugaslom Rokovu gulatorna osnova 1887. godine bivše je "Monumentalna stabla bijelog gorskog
groblju, danas Rokovu perivoju, na groblje odredila kao "intimni perivoj" u jasena (Fraxinus excelsior) …svojim habi-
zaravni jednog od obronaka Zagrebačke planiranoj rezidencijalnoj četvrti Josi- tusom skulpturalnih karakteristika čine
gore, Medvednice, koji se pruža gotovo do povac, a 1890-ih godina, kad je već bio temeljnu odrednicu identiteta perivoja, a
samoga gradskoga središta. izgrađen veći dio četvrti vila, uslijedili dinamički aspekt slike perivoja realiziran
U neposrednoj je blizini kapela sv. su učestali zahtjevi za uređenje perivoja. je kroz bogatstvo različitosti formi, vo-
Roka, koju su podigli građani Gradeca Odlukom skupštine gradskog zastupstva lumena, boja i tonova krošnji stabala, uz
sredinom 17. stoljeća kao zavjet protiv 1903. godine2, Rokovo i Jurjevo groblje mnogobrojne cvatuće vrste grmlja. (…)
kuge. Jednobrodna je građevina, zabatnog trebali su biti uređeni kao perivoji do Elementi ‘punoga’ i ‘praznoga’ nalaze se u
pročelja s drvenim tornjićem piramidalne 1906. godine. skladnom omjeru te čine cjelinu izuzetne
kape. Svetište je poligonalno zaključeno;
Zapisnik skupštine zastupstva slob. i kralj. grada
2
vizualne i kompozicione kvalitete." 3
s vanjske strane u tragovima je sačuvana Zagreba od 5. 10. 1903., čl. 216. 3
Citat iz elaborata Rokov perivoj, Stručna podlo-
izvorna kasnorenesansna oslikana obrada ga za proglašenje zaštićenim dijelom prirode ,
pročelja. Na južnom pročelju naziremo Zasađene biljne vrste omogućivale su, pri jedlog za zaštitu i upis u Upisnik zaštićenih
naslikanu sunčanu uru s okvirom na ko- uz vrlo male zahvate, brzu prenamjenu dijelova prirode u kategoriji spomenika parkovne
jem se razabiru kerubinske glavice. Jedina napuštenih manjih groblja u parkove i arhitekture Gradskog zavoda za zaštitu spomeni-
je filijalna kapela sačuvanog izvornog ar- perivoje. Osim vrijedne vegetacije, pred- ka kulture i prirode, autora Jadranke Janjić, Želj-
hitektonskog oblikovanja iz tog vremena ispozicije za osnutak perivoja na Rokovu ke Staničić i Vjerana Majnarića, Zagreb, 2001.
u Zagrebu. Oko kapele razvijalo se groblju bile su i njegov položaj i kvalitetne
katoličko i židovsko groblje. Obnovljena vizure prema gradu. Arhitekt Zvonimir Frölich autor je
je nakon potresa 1880. godine1. Rokov perivoj je slobodno oblikovana projekta današnjeg izgleda parka. Sačuvan
parkovna površina trokutasta oblika s je i Frölichov nacrt iz 1955. godine, kad je
1
Kapela sv. Roka zaštićena je kao spomenik kultu- elementima pejzažne koncepcije. Kom- pisao o fascinantnim stablima jasena na
re od 1974. godine.
pozicija se temelji na odnosu otvorenih Rokovu perivoju: Rijetko krasni soliterni
48
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
Kapela sv. Roka i razoreni grobovi; razglednica.
Sanjkanja na Rokovu perivoju, Robert Frangeš-Mihanović i djeca, oko 1911.g.

Fotodokumentacija obitelji Frangeš sačuvana u vili.
primjerci jasena (Fraxinus Sieboldii i Frangešu je "njegovo malo ‘Rokovo’ s

excelsa) razvili su ovdje nesmetano svoju otvorenim pogledom na Sljeme s jedne, na
bujnu krošnju.
proljeće Ne zna se,
kad dobivaju da lilist,
mladi su ljepši u
ili ljeti panoramu Plješivice
dolinu s treće strane, snadomještalo…
druge, a na savsku
cije-
kad pružaju ugodnu hladovinu. U jesen i lu veliku prirodu. Duša mu je godinama
zimi kada list otpadne, bujni splet njihovih srasla sa zelenilom bivšeg groblja: sa sta-
grana razvija se kao čipkasti zastor prema rim čempresima i lijeskama, s drvetima
plavome nebu.4 Frölich je u svom pro- gloga i krošnjatih jasena, iza kojih pro-
jektu uvažavao zatečenu kvalitetnu vege- viruje kapelica sv. Roka, što se sitnim zvo-
taciju i prostornu organizaciju, integrira- nom glasi samo na nedjelje i blagdane, sa
jući ih u novu kompoziciju. Crnogorica sunčanim zalazima, koji u svojoj samoći
je slabo zastupljena, samo sa nekoliko nad gradom raskošno gore i raskošno se
stabala tuje i crnog bora, što je neobično, gase, i s bijelim mjesečinama nad crnim
s obzirom na to da je Rokov perivoj na noćnim nasadima, koje kao da se naj-
nekadašnjem groblju. raskošnije razlijevaju baš ovdje gore(…)".
Zvonimir Frölich, Stara zagrebačka groblja -
4
A "Rokovo" je bilo za njega svijet za
današnji perivoji, «Hortikultura», br. 3-4, 1955. sebe. Nije mu smetalo da je tu nekad bilo
groblje. "To baš i jest život – znao bi reći
Posebno se ističe usklađenost perivoja – ovo vječno mijenjanje oblika: tu, gdje
kao prostora za javno raspolaganje sa je nekad bio stan smrti, danas je mjesto
svojom "kulisom" - vrtovima privatnih vila živih, kojim se užurbano kreću ljudi i
"za gledanje u mimohodu" 5 i šire, s bezbrižno se igraju djeca; a gdje je danas
autohtonom zajednicom hrasta kit- život, bit će opet smrt. Vječno rađanje,
njaka i graba park-šume Tuškanac. umiranje, preobražavanje (…)." 6
6
Zdenka Marković: Frangeš Mihanović, Biografija
Robert Frangeš-Mihanović,
5
Željka Čorak: Zagreb pisani prostor, kao kulturno-historijska slika jedne epohe hrvat ske
Sjeverni Zagreb , Zagreb, 1994., str. 99. likovne umjetnosti, JAZU, Zagreb, 1954., str. 244.
Skica za nadgrobni spomenik; sadra.
49
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
Neobično je ovo Frangešovo poeti-

zirano pomirenje s prolaznošću i smrću. Frangeš i Auer trebali su
Bio je poznat, doznajemo od Zdenke
Marković, kao čovjek koji je već od rane kompenzirati zemljište
mladosti zazirao od misli na smrt i na sve
što je sa smrću povezano. Izbjegavao je jednom figurom u bronci u
groblja i sprovode. Uznastojao je da soba
u sanatoriju na Srebrnjaku, u kojem će i prirodnoj veličini odraslog
umrijeti, ne gleda na sjever, na Mirogoj, čovjeka za zdenac
već na jug.7
7
Z. Marković: Frangeš Mihanović , str. 251
Osoba takvog stava i svjetonazora
odabrala je napušteno groblje kao mjesto
za gradnju obiteljske vile, a onda i atelijera.
Potkraj prvog desetljeća 20. stoljeća
perivoj je tek nastajao, a spoznaja o na-
puštenom Rokovu groblju bila je posve-
mašnja. Uostalom, na Kovačićevim pro-
jektima vile iz 1910. godine eksplicite piše
i"Novogradnja obiteljske
gospođu Roberta kuće zaFran geš
i Ženku gos podina
na
Rokovom groblju u Zagrebu".
Bez obzira na poetičnost krajolika i
romantičarsko uređenje vrta, kojem će se
predano posvetiti, pogotovo potkraj ži- Robert Frangeš-Mihanović,
vota, Frangeš je sam sebi nametnuo ok- Zdenac Elegija, 1910-1911. bronca.
ružje, točnije rečeno "temeljenje", s kojim
se duboko u sebi vjerojatno nije mogao
posve racionalno nositi. ima postaviti na Rokovu groblju, u roku nije i Uskrsnuće.10 Izidor Kršnjavi je inter-
Govoreći o nadgrobnoj plastici, Ive od tri godine, što je Frangeš (za obojicu) pretira kao dušu, po uskrsnuću u tijelu
Šimat Banov smatra da: "Ideja smrti u i poštovao. Radi kontrole postupka grad mlade žene koja sa čežnjom gleda uvis za
Fran geša nema uznemirujuće, dramatične će imenovati posebno povjerenstvo "koje vječnim životom, spremna da poleti. 11
ili eshatološke,
biljege. negou meditativne,
Smrt i život lir ske
Frangeša pred stav- će sporazumno
odobriti s moliteljima
predložene škice". raspraviti i 10
U katalogu izložbe Hrvatskog društva umjetnosti,
održane 1911. godine, pod red. br. 137. piše:
ljaju jednu jedinu i neprekinutu nit. To je Vila Auer, Rokov perivoj 1, građena ‘Elegija’, zdenac za Rokovo šetalište, sadra.
pro stor melankolije bez jakog religioznog za Roberta i Leopoldinu Auer, završena u 11 Z. Marković: Frangeš Mihanović , str. 202, bilj. 5.
(ikono graf skog) sidrišta s osjećajem neke rujnu 1910., kuća je pokraj vile Frangeš, a
bolećive lje pote i nježnosti. … Smrt je u nastala je neposredno prije nje. U "paketu" Prva je velika figura (visina 194 cm,
društvu mladog djevojačkog ili ženskog je bila s vilom Frangeš, u prvoj fazi izgrad- kruna zdenca vis. 51 cm) u jednom ko-
bića. Ona nije monstrum, niti zla sila; nje vila umjetnika na Rokovu perivoju. madu odlivena u bronci u ljevaonici za-
smrt čov jeka doimlje se spavanjem, a grob Druga faza izgradnje vila uslijedila je grebačke Umjetničke škole, 1912. godine.
posteljom (...)." 8 nakon Prvog svjetskog rata. Od Frangeša U travnju 1912. godine gradska je ko-
i Auera očekuje se da ispred svo jih kuća misija, postavljajući šablonu, tražila naj-
8
Ive Šimat Banov: Robert Frangeš Mihanović, "urede predbašće s ukusnim ogradama". 9 prikladnije mjesto za figuru na napušte-
prilog povijesti modernog hrvatskog kiparstva,
9
nom groblju, no tada nije postavljena.
Zagreb, 2005., str. 53. Zapisnik
Zagreba, skupštine zastupstva
5. VII.1909., čl. 221. slob. i kralj. grada Početkom Drugog svjetskog rata prene-
Općina slobodnog i kraljevskog glav- sena je u dvorište Gliptoteke JAZU (HA-
noga grada Zagreba, na prijedlog grad- U elegičnom ozračju mjesta koje ZU) u Medvedgradskoj ulici. Skulptura
skog načelnika dr. Milana Amruša, ustu- je pripadalo mrtvima odabran je meko je postavljena u perivoju tek 1994. godi-
pila je Robertu Frangešu i Robertu Aueru modelirani akt mlade žene, duhovno ne- ne, kao dio ugovorne obveze Grada Za-
gradsko zemljište u ukupnoj površini od prisutne, zabačene glave i tijela izvijena greba prema darovateljici Zbirke, Ivani
oko 260 č.h. radi formiranja ("popunjenja") unatrag. Desnim koljenom oslonjena je na Frangeš. 12
dviju građevinskih parcela, uz uvjet da rub niskog ovalnog zdenca; njegov vanjski
Frangeš ustupi dio svoje nekretnine po- plašt dekoriraju ornamentirani figuralni U jugozapadnom dijelu središnje zelene površine
12
vršine oko 38 č.h. za osnovanu cestu. reljefni prizori iz Danteova Pakla, Raja i perivoja, prema projektu iz 1992. godine, autora
idejnog rješenja Mihajla Kranjca i projektanta
Obojica bi trebala kompenzirati zemljište Čistilišta. voditelja Josipa Dumančića, postavljena je 1994.
jednom figurom u bronci u prirodnoj Skulptura (1910.-1911.) nazvana je godine skulptura Elegija.
veličini odraslog čovjeka za zdenac koji se Ele gija, a dano joj je i ime Čeznuće, kas-
50
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
Zagrep ani koje ne smijemo zaboraviti

č
Robert Frangeš-Mihanović na
konju, negativ na staklu
Fotodokumentacija obitelji
Frangeš sačuvana u vili
Zagrebačke
postaje kiparstva
Roberta Frangeša
Mihanovića
Foto: iz knjige "Vila Frangeš"
Posjet Modernoj galeriji omogućit

Od kolodvora će susret s nekoliko kiparevih
remekdjela, ali pravu riznicu
do Mirogoja njegove ostavštine zateći

ćemo u Gliptoteci HAZU
Napisao: dr. sc. akademik Tonko Maroević

Foto: Goran Vranić
jerujem da nema mnogo stvarala-
V ca koji su zadužili naš glavni grad

kao što je to učinio kipar Robert
Frangeš Mihanović (1872.-1940.). Nena-
metljiv i suzdržan, otmjen i distingviran,
uspostavio je prisne veze s mnogim pr-
vacima europske umjetnosti te uspješno
izlagao na značajnim inozemnim izložba-
ma, a ipak je najodređeniji trag ostavio u
gradu u kojem je proveo najveći dio svoga
formiranja i praktički čitav aktivni život.
Hrvatska umjetnost mora mu zahva-
liti na nekim ključnim ostvarenjima, na
51
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
izrazitom podizanju civilizacijske razine i daju umjetnikovoj zreloj fazi (1910.-12.),

kreativnih i maklenskih zahtjeva, ali i na njihova je originalnost temeljito uvjeto-
činjenici da je bitno pridonio okupljanju vana obavezom personificiranja apstrakt-
mladih, vitalnijih sila oko Hr vatskog sa- nih pojmova ili amblematskih radnji, a
lona 1898. godine te potom organiziranju sloboda modelacije ograničena standar- Rimljanin,
i otvaranju Akademije likovnih umjetnos- dizacijom reljefnoga kadra. 1893.
ti (1907.), na kojoj je do smrti radio kao Nema dvojbe da je svoje najbolje ra-
ugledan nastavnik. do ve Frangeš Mihanović ostvario za en-
Šetnja Zagrebom mogla bi nas pod- terijerne ambijente i pohranio u privat-
sjetiti i na njegovu važnost i vrijednost. nim salonima i javnim dvoranama, ura-
Brojni putnici i namjernici u naš grad čuna vajući, dakako, izlaganje u najugled-
najprije će se susresti s Frangešovim spo- nijim galerijskim i muzejskim prosto-
menikom kralju omislavu, podignutom rima. Već je s nekoliko najranijih ra-
ispred Glavnog kolodvora (s pozadinom dova, jedva navršivši dvadesetu go-
Umjetničkoga paviljona), koji je postao dinu ži vota, ostvario djela kojima
jedan od zaštitnih znako va ambijenta i – se mogao podičiti u inozemstvu, a
kako kaže Frangešov monograf Ive Šimat predstavljaju ishodišne točke do-
Banov – nemimoilaznom razglednicom maće modernije shvaćene skulp-
grada Zagreba. Ali prenaglašeni monu- ture. Riječ je o nekoliko mor- Čekić , 1895.
mentalizam i obvezatna oficijelna retorika foloških smjerova: od impre-
ne upućuju
stička nas odveć
svojstva na oblikovna,
zanimljivoga djela, pla-
a i sivnog
(1893.), verizma
preko "Rimljanina"
uvjerljivog
gotovo dva desetljeća peripetija oko iz- naturalizma "Sa vijača želje-
vođenja i postavljanja (između projekta za" (1893.) i secesijsko-sim-
i definitivne lokacije 1947.) svakako nisu boličke glave "Gorgone-Me-
pridonijeli autentičnosti dojma. duze" (1895.) pa do eklektički- vidi Frangešovo suvereno ovlada vanje
historicističkog primijenjenog "impresionističkom" fakturom, cjelovito
Od fasada do Moderne galerije srebrenog "Čekića" (1898.), na- posvajanje aktualnih tekovina "rodeniz-
Mnogo je primjerenije prošetati in- mi jenjena otvorenju zgrade ma", odnosno kreativno nasljedovanje
timnim i komornijim prostorima u ko- HNK - prošao je nemalu ekspresivnu am- velikog majstora Rodina s kojim se nalazio
jima je kipar ostavio svoje uspjele radove, plitudu i dokazao se u čitavoj širini za- u Parizu i doživio njegovu podršku. U du-
pa čak pritom preskočiti i zgradu Osi- dataka i mogućnosti. hu dinamične i prostorno iznimno raz-
guravajućega društva Croatia (na uglu Uslijedio je ciklus velikih brončanih vedene igre volumena i šupljina nastat će
Preradovićeve i Masarykove), gdje se reljefa za dvorane Odjela za bogoštovlje iste 1897. godine i lik umirućeg vojnika,
na fasadama nižu veliki reljefi s likovi- i nastavu u Opatičkoj ulici 10, u kojima koji će kao spomenička plastika u Osijeku
ma Drvara, Kosca, Žetelice i Prelje, odje također iskušao bogate registre svo- (posvećena 78. tzv. Šokčevićevoj pukov-
nosno monumentalnu građevinu Sveu- je modelacije i tretiranja tvari, da bi ko- niji) obilježiti definitivnu afirmaciju tada
čilišne knjižnice, gdje su također na načno u kompoziciji posvećenoj "Filo- mlade hrvatske umjetnosti, naraštaja Mo-
fasadi četiri alegorijska kipa koji pred- zofiji" (1897.) progovorio puninom po- derne.
stavljaju Filozofiju, eologiju, Medicinu krenutih, razgibanih masa, gipkošću i jed- Izlazeći iz zgrade Odjela za bogo-
i Justiciju. Naime, koliko god su nave- rinom organskih sugestija, dinamizmom štovlje i nastavu, u Opatičkoj ulici broj
dena djela dobro oblikovana i pripa- ispupčenih i osjenčanih dijelova. u se 12 naići ćemo na reljef što ga je Frangeš
Mihanović posvetio svojemu (polu)prezi-
menjaku, tvorcu hrvatske himne, Antunu
"
š
e
Filozofija, 1897. Zlatna Mihanoviću, oduživši se za primljene afi-
g
n
a
r
F
dvorana, Opatička 10, nitete, za komplementarni irski doživljaj
a
l
i
V
Zagreb ljudi i krajolika.

"
e
g
i
j
n
k
z
i
:
Spustimo li se do trga pred Katedra-
lom, u zabatu glavnog portala naći će-
o
t
o
F
mo kameni reljef Svetog rojstva, što ga
je Frangeš izveo 1901. godine i koji je –
izložen eroziji – doživio i nedavnu resta-
uratorsku intervenciju.
Naravno, posjet Modernoj galeriji
omogućit će susret s nekoliko kiparevih
remekdjela ("Bijeg u Egipat", "Furija", "Ot-
mica Europe"), ali pravu riznicu njegove
ostavštine zateći ćemo, dakako, u Glip-
toteci HAZU u Medvedgradskoj ulici.
52
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
Bijeg u Egipat, 1906., bronca Otmica Europe, 1907., lijevano, bronca Vade (Furija), 1917. - 1922. , bronca
Od Gliptoteke do Mirogoja će – kad bude konačno uređena i otvorena vlastite majke (izvedenom 1904. godine).
u ćemo upoznati Frangeša kao vr- za javnost – moći najbolje predstaviti Pridodamo li nadgrobni spomenik obi-
hunskog animalista, autora koji je i radeći introvertni karakter i intimno mjerilo ovog telji Leitner s varaždinskoga groblja,
po narudžbi znao doći do imaginativnih kipara, podjednako snažnog i autentičnog grupnu kompoziciju s likovima raznih
i u malim, minijaturnim dimenzijama. životnih dobi, nastalu 1906., nužno pada-
inizu
ekspresivnih
gipsanih rješenja
modela ("Bik", "Puran").
i odlivenih kom- U Prisjetit ćemo se stoga njegovih uspjelih mo u napast uspoređivanja s – goto vo
pozicija suočit ćemo se s istaknutim pri- plakata i medalja, među kojima su i neka istovremenim – Meštrovićevim "Zden-
mjercima simbolističke, spiritualističke od najistančanijih i ritmički najuspjelijih cem života", odnosno – na većem razma-
poetike ("Let duše", "Vade", "Sadilica", primjera secesijske stilizacije, odnosno ku – s Rodinovim "Građanima Callaisa".
"Stup života"), ali i s djelima nadahnutima nježne i tople modelacije ("Četiri godišnja akva "visoka" usporedba mogla bi –
ratničkim motivima ("Stražar na Soči", doba, "Raščupana djevojčica", "Bik kojeg sama po sebi – biti na čast Frangešu Mi-
"Vojnik Zmiš", "eško ranjeni domobran") obuzdava gonič"). hanoviću, ali može značiti i neizbježno
ili pak s ciklusom vezanim s traženjem Pred Frangešovom kućom je "Elegija" stavljanje u sjenu većih u povijesni "drugi
"nacionalnog", južnoslavenskog, folklor- (1911.), okrugli brončani zdenac, okru- plan".
nog (epskom narodnom pjesmom potak- njen figurom lijepo modeliranog ženskog Međutim, mislim da nije pretjerano
nutog) izraza: "Predrag i Nenad", "Pjesma akta, sjetna evokacija vitalnosti i plod- zaključiti kako je Frangeš kao kipar u eu-
uskrsnuća" , "Guslar", "Umir"). Činjenica je nosti. ropskim razmjerima ovjeren kao više
da ni s takvim, pretežno grupnim i ambi- Završimo
hanoviću li razgovor
s njegovim o Frangešu
mirogojskim Mi-
ostva- nego
ćemu,solidan sudionik
hrvatskom epohe,
kontekstu po amnogim
u doma-
je
ciozno koncipiranim plastičnim cjelinama,
Frangeš nije uspio izaći iz rezervata ateljea, renjima, ne znači da nužno odabiremo aspektima protagonist i pionir, zagovornik
ostavši u domeni komornoga odjeka. morbidnu vizuru. Na nekoliko nad- modernijih tokova i održavatelj maksi-
Stoga bi bilo najprimjerenije zaputiti grobnih kipova on je iznimno uvjerljivo malističkih zahtjeva. Druženje s njego-
se njegovoj kući na Rokovu perivoju, koja predstavio radnika i seljaka, pjesnikovu vim radovima u zagrebačkoj sredini pruža
Muzu i majčinu ljubav, a skromni obi- uvjerljive dokaze njegove snage i doseg-
teljski grob zaokružio je moćnom bistom nute individualne mjere.
Sadilica 1914. Spomenik smrti 1909. nadgrobni spomenik obitelji Leitner skica za spomenik uVaraždinu
53
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
Vatroslav Lisinski (2. dio)
Neplaćeni glazbenik
Musikvereina
Napisao: Stanko Rozgaj
sve tri godine marljivo skladao pjesme i
(u povodu objavljivanja knjiga orkestralne skladbe. akođer je tijekom
"Mladi Lisinski" i "Životni jadi Lisinskog") te tri godine gotovo dovršio svoju drugu
Foto: MGZ operu, “Porin”, glazbeno djelo europskih
vrijednosti.
Nacionalna glazba
U mladosti Vatroslava Lisinskog, u Nažalost, sav je taj vrlo predani rad

vrijeme marljivog učenja glazbe, bio popraćen mnogim nevoljama: siro-
ali i mnogih drugih disciplina maštvom, slabom prehranom, neodgo-
općeg obrazovanja, dva su događaja bila varajućom hladnom klimom, zdravstve-
osobito značajna za cijeli njegov život. nom preosjetljivošću, a dva puta je bio
Kad mu je bilo osamnaest godina umro je prisiljen kraće vrijeme provesti u siro-
voljeni otac, vrijedni Andrija Fuks, kojem tinjskoj bolnici. Koliko god mu se u tim
je posljednjih godina posao išao veoma prilikama osjetljivi organizam iscrplji vao,
loše. Nakon njegove smrti ostalo je mnogo stvaralačka snaga mu je rasla te je, skla-
dugova. Obitelj je osiromašila. Otada se dajući djela izuzetne ljepote, zapažen i
živjelo veoma skromno, a sve do svoje
prerane smrti Vatroslav se kretao na rubu cijenjen u glazbenom
Lisinskog životu
su u Pragu, Praga.kao ra-
jednako
posvemašnjeg siromaštva. Drugi značajan nije u Zagrebu, zavoljeli zato što je stva-
događaj uslijedio je kad se Vatroslav, tada ranje svojih glazbenih djela zasnovao na
skladatelj i glazbeni voditelj Prvog ilirskog iz vornom narodnom melosu. Već kao
glazbenog društva, zaljubio u glazbeno dječarac bio je očaran starim hrvatskim
veoma darovitu mladu djevojku Hedvigu narodnim i folklornim pjesmama. Sam
Baan. Obostrana velika ljubav trajat će do je došao do onoga što se u doba Hrvat-
posljednjega dana Vatroslavova života. skog narodnog preporoda osobito cije-
Nakon slavne izvedbe Lisinskove ope- nilo: stvarati umjetničku glazbu – u
re ”Ljubav i zloba”, u vrijeme kad je Va- pjesmana, orkestralnim skladbama ili
troslav kao završeni pravnik već pet go- operama - koja će svojim pijevnim melo-
dina radio kao neplaćeni praktikant kod dijama podsjećati na slušanje davnih hr-
Banskoga stola,svotu
kupili skromnu njegovi su zaprijatelji
novca pri- vatskih narodnih pjesama. U tom je po-
trogodišnje
Razočaran, bolestan, očajan gledu bio jedan od europskih pionira
školovanje, budući da stipendiju za studij stvaranja takozvane nacionalne glazbe,
glazbe na konzervatoriju izvan Hrvatske što je sredinom 19. stoljeća veoma mnogo
zbog nemogućnosti da sredi nije dobio. značilo u preporodnim težnjama na kul-
svoj život i stekne priliku za Otišavši u Prag, zbog poodmaklih go- turnom i umjetničkom polju. akvo se
dina (bilo mu je već 28) nije mogao upi- stvaranje odražava u njegovim zrelim dje-
miran skladateljski rad, Lisinski sati konzervatorij, pa je tri godine mar- lima, posebno u operi “Porin”. a priča o
ljivo privatno studirao kod dvojice veoma borbi hrvatskoga naroda protiv Franaka
napušta Glazbeni zavod i uglednih profesora, nadajući se da će ispunjena je melodijama koje izviru iz hr-
opet postaje pisar s bijednom mu kasnije odobriti polaganje za vršnih vatske narodne glazbe. Jednako tako se u
ispita na konzervatoriju. Uvelike je pro- njegovim češkim i slovačkim pjesmama
plaćom širio svoje glazbeno znanje, a ujedno je
osjeća duh narodnih melodija. U tome
54
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
je najveći povijesni značaj Lisinskog kao Nakon niza velikih nepravdi i uvre-
glazbenog stvaraoca. da, počeo je očajavati te pomišljati da
Uza sve nevolje tijekom boravka u Kako je mogao, nakon tri se povuče s posla. Bivši prijatelji prema
Pragu, koje je podnosio hrabro, željan njemu su se odnosili nehajno, a ban Je-
znanja i stvaranja, zadesila ga je velika bol godine studija za koji su lačić je tada, u vrijeme nesretne policij-
– umrla mu je voljena sestra Marija, nje- mučno prikupljali i slali ske diktature habsburškog dvora, bio u
gova najveća zaštitnica i podržavateljica, Zagrebu gotovo nemoćan, sveden na ra-
osoba koja ga je hrabrila na njegovu putu
glazbenog stvaraoca. Bio je slomljen, ali novac, doći natrag bez zinu formalnog vladara, pa se namjeravao
povući.
se uspio održati, vjerujući kako bi voljena diplome konzervatorija... Znajući sve to, praški su ga prijatelji
sestra željela da on unatoč svim nevoljama zvali u Prag, gdje bi dobio stalni posao kao
živi svoj umjetnički život. glazbenik i mogao bi srediti materijalni
Profesori i kolege veoma su ga voljeli život. Nije prihvatio. Nije se želio odvojiti
i podržavali. No, uza svu naklonost pri- biti preporodni pokret: kulturni raz voj, od voljene Hrvatske, vjerujući da će se
vatnih profesora pa i uza snažno zalaganje um jetnost, privredne i političke djelat- stvari srediti, no one su bivale sve gore.
i podršku koju mu je pružao i ban Josip nosti. Nije se mogao vjenčati, zasnovati obitelj,
Jelačić, nisu mu dopustili polaganje završ- Vatroslav je s orkestrom i zborom pri- ovako bez stana i plaće. Njegova majka,
nih ispita na konzervatoriju – nije bio re- ređivao lijepe koncerte, privlačio slušate- osiromašena i bolesna, stanovala je kod
dovni student, pa to ne bi bilo prema pra- lje, a ban Jelačić ga je hvalio i pomagao zeta te nije mogla pomoći. Hedvigini ro-
vilima kontzervatorija! mu gdje god je mogao. Vatroslav je tako- ditelji smatrali su da bi se mogao srediti
Lisinski se vratio u Zagreb iscrpljen, đer postavljen za nadzornika glazbene kad bi opet počeo raditi kao pravnik.
noseći veoma pohvalne, ali ipak samo pri- škole Društva, a i taj je posao obavljao Pristali bi da se Vatroslav vjenča s Hed-
vatne svjedodžbe dvojice uglednih pro- temeljito i strogo. Napisao je i cjeloviti vigom, ali iako dobrostojeći, nisu učinili
fesora koji su ga podučavali. udžbenik glazbene teorije za potrebe te ništa kako bi pomogli da se to ostvari.
A kad je stigao u voljeni Zagreb – šut- škole. Usput je dovršio svoju veliku ope- Očajan, razočaran, već na kraju fizič-
nja. Razočaranje. Čak izvjesna predba- ru “Porin”, čiji su se dijelovi izvodili na kih snaga, bez nade da će u Zagrebu iz-
civanja… Kako je mogao, nakon tri godine koncertima. Nadao se da će uskoro biti vesti njegovu voljenu operu “Porin”, po-
studija za koji su mučno prikupljali i slali izvedena u cijelosti – ali to za života nije vukao se iz Glazbenog zavoda i predao
novac, doći natrag bez diplome konzer- dočekao. molbu Banskom stolu za namještenje u
vatorija, on, tada najškolovaniji glazbenik Unatoč svemu, nisu ga cijenili, nego svojstvu pravnika. Odlučio je ne baviti se
u Zagrebu? omalovažavali, čak i vrijeđali. Još uvijek više glazbom, dok se prilike ne srede i dok
No, ubrzo se to zaboravilo. Odmah – i zauvijek! – bio je veliki Hrvat, ilirac, ga ne pozovu da opet započne dostojan
se zaposlio
društvu, u Musikvereinu
današnjem (Glazbenom
Glazbenom zavodu) vjerujući u jedinstvo
sklopu Monarhije. oslavenskih naroda
je pridonijelo lošemu umjetnički
Na posao posao.
je primljen s minimalnom
u kojem su tada glavnu riječ imali Aus- raspoloženju vlasti i hrvatskih poslušnika plaćom s kojom nije mogao zasnovati
tri janci i njihovi hrvatski prilježni sljed- prema njegovim umjetničkim i odgojnim obitelj. Opterećen sve većim zdravstvenim
benici. Lisinski se svim svojim mladenač- nastojanjima... uza sve to što je tri godine neprilikama, opet je obavljao mrski pisar-
kim žarom bacio na posao. Kao pravnik, radio kao neplaćeni glazbenik Društva! ski posao. Vjerna, hrabra, puna ljubavi,
sastavio je s dvojicom prijatelja nova pra- Kad je raspisan natječaj u glazbenoj školi Hed viga je činila sve što je mogla da mu
vila Društva. Usput je sa Štrigom vodio i kad je trebao biti izabran za ravnatelja olakša taj život pun tjelesnih i još težih
neprekidnu promidžbu za učlanjenje u ili barem za nastavnika glazbene teorije, duševnih patnji zbog odricanja od glaz-
Društvo koje je do tada, zbog nestašice nije se javio jer je bio uvjeren da ne bi bio benog rada. Bivši prijatelji, sada na polo-
novca, bilo na rubu propasti. Sada, Vatro- izabran. ako je još neko vrijeme radio žajima, nisu naparavili ništa kako bi mu
slavovom zaslugom, Društvo se lijepo sve poslove bez ikakve plaće, sa sve manje ponovno omogućili da se bavi stvara-
oporavilo, zaživjelo. nade da će se srediti i oženiti vjernom lačkim umjetničkim poslom.
zaručnicom Hedvigom. Vatroslav se teško razbolio i gotovo
Razočaran, očajan, bolestan na rukama svoje vjerne Hedvige umro 31.
Dodijeljena mu je u dužnost da vodi svibnja l954., u 35. godini života.
orkestar i pjevački zbor, što je vrlo pre- ako je Hrvatska, nebrigom moćnih
dano, čak strogo, radio i uvježbavao. prijatelja i bez imalo sažaljenja velike
Cilj mu je bio potaknuti glazbeni život Uz vjernu zaručnicu Monarhije, izgubila svoga najvećega
Zagreba, koji je zbog iscrpljujućega rata Hedvigu Vatroslav Lisinski glazbenika. Da, bilo je i onih koji su ga
l848. godine pao u bezvoljnost, beznađe razu-m jeli, tugovali nad sudbinom darovi-
i siromaštvo. U ratu je ban Jelačić spasio umire 31. svibnja 1854. tog glazbenog stvaraoca, pisali o tom
Monarhiju od rasula, a habsburškim vla- nemilom zapostavljanju u novinama te
darima život i položaj. Zauzvrat, carska godine u 35. godini života mu poslije smrti podigli nadgrobni kamen
je kuća u Beču nametnula Hrvatskoj žes- na njemu jedinoj, voljenoj hrvatskoj
toku policijsku diktaturu, nastojeći osla- zemlji.
55
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
Elina Garan č a
E u listopadu u Lisinskom
lina Garanča jedna je od najvećih
opernih zvijezda današnjice. Ova
letonska mezzosopranistica pažnju
je privukla već na drugoj godini studija,
kad je za deset dana spremila ulogu
Giovane Seymour u Donizettijevoj operi
Anna Bolena. Pobjeda na Međunarodnom
pjevačkom natjecanju Mirjam Helin u
Finskoj i uloga Maddalene u Verdijevom
Rigolettu 1999. godine, otvaraju joj vrata
svjetskih opernih pozornica. Pod jednako
su uspješne njene interpretacije Mozar-
tovih heroina, belkantističkog opernog
repertoara, kao i sakralnih djela. Nastu-
pala je u najvažnijim opernim kuća-
ma, kao što su njujorška Metropolitan
opera, londonska Kraljevska opera Co-
vent Garden, Bečka i Bavarska držav-
na opera, Wiener Konzerthaus, bečki
Musik verein, Grand Téâtre u Ženevi,
Semper Oper u Dresdenu, pariška Opera
Garnier itd. Riccardo Muti, Kurt Masur,
Sir Roger Norrington, Marris Jansons,
Nicolaus Harnoncourt, Fabio Luisi, Mar-
co Armiliato,
Vargas, RolandoAnna Netrebko,
Villazón, Bryn Ramón
erfel,
René Pape samo su neki od slavnih diri-
genata i pjevača s kojima je surađivala u
dosadašnjoj karijeri.
Gospođa Garanča ima sve što je po-
trebno: muzikalnost, tehniku, glas, samo- televizije pod dirigentskim vodstvom Ka- sedam godina i roditelji su me odveli na
uv jerenost, pamet, dramski opseg i izgled rela Marka Chichona. Wagnerovog "Tannhäusera". Užasno sam
film ske zvijezde, riječi su uglednog glazbe- Elina Garanča snimila je desetak CD se dosađivala jer nisam ništa razumjela i
nog kritičara New York Suna, koje možda i DVD izdanja za najprestižnije izdavačke otišla sam iz kazališta u pauzi, priznala
ponajbolje opisuju slavnu primadonu. kuće (Deutsche Grammophon, Virgin Cla- je Elina. Gotovo sam odrasla u kazalištu
Jedan od njenih posljednjih trijumfa sva- ssics, Ondine, TDK, Nightingale Cla s sics). jer se ono nalazilo točno preko puta moje
kako je utjelovljenje Bizetove strast vene Dobitnica je brojnih nagrada, od ko jih dramske škole. Tijekom odrastanja sve
ciganke Carmen kojom je oduševila ljubi- čak četiri za pjevačicu godine (Echo Kla- sam više željela nastupati u mjuziklima.
telje opere diljem svijeta i još jednom do- ssik 2007 i 2009 Awards, Mu sical America Bila sam fascinirana pjevanjem, plesa-
kazala zvjezdani status operne dive. Award 2010, MIDEM Clas sical Awards njem, glumom, kostimima, rasvjetom i
Nakon tog senzacionalnog uspjeha 2010). Uz to, Europska kulturna fonda- melodijama. Barbra Streisand bila je i
u Metropolitan Operi, kojemu je, putem cija dodijelila joj je Europsku kulturnu danas je moj heroj, stvarno je obožavam.
izravnoga satelitskog prijenosa, svjedočila nagradu za glazbu 2006., a snimka Vi- Osim Barbre Streisand, Elina je obožavala
i hrvatska publika u rasprodanoj dvo- valdijeve opere Bajazet donijela joj je no- i pop-dive poput Whitney Houston i
rani Lisinski, Elina Garanča prvi će put i minaciju za Grammy te nagradu MI DEM Mariah Carey, čije je pjesme često pje vu-
uživo zapjevati u ciklusu Lisinski subo- Classical Awards 2006 za najbol ju snim- šila, no sa 17 godina otkriva svijet opere
tom na poziv Koncertne dvorane Vatro- ku opernoga djela. Od 2005. ekskluzivno zahvaljujući ploči na kojoj se, među os-
slava Lisinskog. Slavna će pjevačica odr- snima za Deutsche Grammophon. talima, nalazila slavna Normina arija
žati koncert u nedjelju, 10. listopada, Zanimljivo je da je njen prvi susret Casta diva u interpretaciji australske kolo-
uz Simfonijski orkestar Hrvatske radio- s operom bio loše iskustvo. Imala sam raturne sopranistice Joan Sutherland.
56
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
57
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
Ljeto u Zagrebu – Zagrebački vremeplov
Promenadni koncerti
subotom na Zrinjevcu
Plešete li? Poželite li se ponekad, barem na trenutak, vratiti u prošlost? Zagrebački
vremeplov odvest će vas u svijet glazbe i običaja minulih vremena, ondje gdje je tradicija
utisnuta u prostor, zvukove i ljude. ek poneku minutu šetnje od središnjega rga bana
Josipa Jelačića stižete na Zrinjevac, prekrasan park prepun cvijeća, zelenila i tradicije.
Svake subote od 11 do 13 sati, od proljeća do jeseni, u Glazbenom paviljonu koji
ondje stoji još od 1891. godine možete uživati u valcerima i koračnicama, napjevima
iz opereta, talijanskim kanconama, jazzu i evergrinima. I još nešto: odjenite ili samo
zamislite krinolinu i frak, zataknite cvijet i plešite, plešite… Najmaštovitiji kostim, kao
i najbolji plesni par, uristička zajednica grada Zagreba nagradit će vikendom za dvije
osobe!
Osim toga, otvorene su dječje radionice i igraonice, antikvarijat i pro-
davaonice suvenira, a bit će tu i šnelfotograf - fotografirajte se u kostimima iz 19.
stoljeća!
Središte grada svake subote od 10 do 12 sati postat će i folklorna scena na
kojoj će nastupati folklorna društva iz Zagreba i zagrebačke okolice.
Glazbene vedute
Svake subote od 10 do 11 sati na Gornjem gradu opet se
čuju starogradske i ljubavne pjesme. I doleti u pohabani šešir
poneki novčić, najčešće onda kad nostalgični stihovi pogode
izravno u srce i dotaknu dušu. Pjevalo se i kad se voljelo
sretno i kad se voljelo uzaludno… Oživljujući tu tradiciju, i
danas možete uživati u romantici glazbe na Gornjem gradu:
ulični svirači - udruga Zagrebački cinkuši i kvartet Potepuhi –
vraćaju nas u prošlost.
Gornji gradtrguusvake
Na Jelačićevom prošlosti
subote od 10 do 13 sati te
na Gornjem gradu od 17 do 20 sati Zagrebački vremeplov
vodi u prošlost: je li to doista gornjogradskim ulicama
prolaze glavni junaci nekih davno ispisanih priča? Pjesnik koji
je napisao poznatu pjesmu, kroničar Zagreba, prodavalac
novina, pismonoša u starinskoj odori… likovi iz legende
i junaci iz leksikona, veliki i mali ljudi koji su obilježili
zagrebačku prošlost zajedno s vama šeću ulicama
romantičnoga Gornjega grada. I sve je tu: nostalgična
pjesma, stručak cvijeća i vrijeme...
58
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
Tajne Griča
Za sve koji žele upoznati povijesnu i
tajnovitu stranu glavnoga grada organizira
se noćni interaktivni obilazak Griča.
Šetnja je temeljena na slobodnim tu-
mačenjima motiva legendi,
Zagorke i gradskih romana aMarije
posebnaJurić
je
zbog večernjeg termina i kostimiranih
likova koji na slikovit i interaktivan način
govore o povijesti Zagreba. Posjetitelji
aktivno sudjeluju u različitim igranim
događajima iz tog doba, od kojih će im
neki podići razinu adrenalina, a neki ih
raznježiti…
U noćnu šetnju Gričem kreće se
u srpnju, petkom i subotom u 22.30 s
početka Mesničke ulice, a skupinu doče-
kuje vodič koji u ruci nosi natpis “ajne
Griča”. Šetnja traje do 23.30 sati. Prijaviti
se možete na brojeve telefona 091 4615
677 i 091 4615 676. Ulaznice se kupuju
prije početka šetnje. “ajne Griča” orga-
niziraju uristička zajednica grada Za-
greba i Katapult promocija d.o.o.
Program na Gornjogradska likovna kolonija Strossmartr

Gornjogradska likovna
gradakolonija , na stemu Grad Zagreb, u organizaciji
Zrinjevcu urističke zajednice ZagrebaStrossmartr
u suradnji članovima HDLU-a, likovnim
umjetnicima i stručnjacima s područja likovnih umjetnosti, traje od 15. lipnja do 15.
3. srpnja srpnja. Radionice izvode umjetnici, a otvorene su za građanstvo kroz interaktivne i
11.00-11.45 Orkestar ansabla edukativne sadržaje. Posebno se održavaju i radionice za djecu.
Lado Radionice sadrže pet različitih područja likovnog rada, koja se ponavljaju prema
12.00-13.00 Novi staromodni
orkestar Franje Vlahovića – Kiča rasporedu: ponedjeljkom - oslikavanje kravata, utorkom - radionice glinamola, srijedom
(ansambl koji sebe smatra čuvarom - oslikavanje tekstila, četvrtkom - likovne kolonije, petkom - kartografski kolaž, subotom
zagrebačkog duha i tradicije, a i nedjeljom - radionice za djecu.
izvodi najljepše pjesme o Zagrebu) Radionice se odvijaju od 10 do 13 i od 17 do 21 sat na zapadnoj strani
10. srpnja Strossmayerovog šetališta.
Vanja Lisak i zvijezde vječnog
sjaja
(vječna
legendi)glazba u izvedbi glazbenih
17. srpnja
Zagrebački dixieland ansambl
(klasični dixieland repertoar)
24. srpnja
Steve Morgans & Hot Rod Band
(glazba u čast Elvisu Presleyu)
31. srpnja
Jewsers
(stara židovska glazba)
59
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
Zagrebačke ljetne večeri

radicionalni zagrebački ljetni festival, Zagrebačke ljetne U okviru Ljeta, održavaju se i 1. Festival operete i mjuzik-
večeri (nekadašnje Večeri na Griču), u toplim srpanjskim la, ovaj put s dvije produkcije mađarskih kazališnih i operet-
večerima i ove godine donosi pregršt umjetničkih događaja. nih kuća, kao i 44. Međunarodna smotra folklora koja, nakon
U Atriju Galerije Klovićevi dvori, kao i na Sceni Gradec, što je na svjetski popis nematerijalne kulturne baštine uvrš-
Zagrebačke ljetne večeri predstavljaju mnoge sjajne domaće teno sedam kulturnih dobara s područja Hrvatske, želi široj
i svjetske glazbenike. Zanimljiv i bogat program, uz već javnosti na svoj način predstaviti UNESCO-ve aktivnosti
uobičajene koncerte klasične glazbe, nudi i tradicijsku glazbu, zaštite nematerijalne kulturne baštine, u kojima sudjeluje i
jazz, blues i world music. Hrvatska.
Program Početak svih koncerata je u 21 sat

13. 07. utorak
Scena Gradec
SOCHELO ROSENBERG,
COSEL NIESCU, violina gitara
MOZES ROSENBERG, gitara
MAE MAIŠIĆ, gitara
JURICA ŠELMA, kontrabas
100 godina Djanga Reinharda
14. 07. srijeda

Atrij Galerije Klovićevi dvori
NEW LONDON CONSOR, Velika Britanija
HE MUSICIANS OF HE GLOBE
PHILIP PICKE, umjetnički voditelj, dirigent
Rough Music , zabavna glazba baroka
16. 07. petak

I Solisti Veneti
Atrij Galerije
ORIEN Klovićevi dvori
EXPRESO
02. 07. petak Matej Meštrović, glasovir
10. 07. subota Kristina Bjelopavlović, glasovir
Atrij Galerije Klovićevi dvori Scena Gradec
I SOLISI VENEI, Italija Borna Šercar, udaraljke
PIERARSA, Italija Paolo Cimmino, tamburello
I SOLISI DI NAPOLI Gordana i Zorislav Šojat, svjetlovir
04. 07. nedjelja SUSANNA PESCEI, dirigentica
Scena Gradec MIMMO MAGLIONICO, solist
KAZALIŠE OPEREE I MJUZIKLA IZ Napuljske šansone Orient Expresto
BUDIMPEŠE, Mađarska
Opereta Gala 12. 07. ponedjeljak
1. FESIVAL OPEREE I MJUZIKLA Scena Gradec
NAACHA ALAS, vokal, Maroko
09. 07. petak
Scena Gradec
Natacha
NARODNO KAZALIŠE IZ MIŠKOLCA,
Mađarska Atlas
F. Lehár: Zemlja smiješka
05. 07. ponedjeljak

DIALOGOS, Hrvatska / Francuska
Judita
06. 07. utorak 19. 07. ponedjeljak

Scena Gradec Scena Gradec
KALIOPI, vokal, Makedonija MAYE CAPARRÓS, vokal, Argentina
EDIN KARAMAZOV, lutnja GUSAVO CASSISSI, španjolska gitara
Sudjeluju: Darko Pelužan, gitara; Mario Ivelja, LIONEL MOROLA, kontrabas
kontrabas PABLO LONGIOVINE, bandoneon
Oblivion Noche del tango
60
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
20. 07. utorak

SIDONIJA LEBAR, violina
11. Festival
JADRANKA GAŠPAROVIĆ, violončelo
KAARINA KRPAN, glasovir plesa i neverbalnog
F. Chopin, F. Liszt
kazališta Svetvinčenat
Od 23. do 27. srpnja trajat će 11. Festival plesa i neverbalnog kazališta Svetvinčenat,
jedinstvena kulturno-turistička manifestacija koju organizira Zagrebački plesni
ansambl. Festival se dokazao kao omiljeno okupljalište plesnih stručnjaka i ljubitelja
plesne umjetnosti koji dolaze pratiti festivalski program sastavljen od suvremenog plesa,
21. – 25. 07.
fizičkog teatra, mime, cirkuserije, uličnog teatra te edukativnih seminara i radionica.
44. MEĐUNARODNA SMOTRA
FOLKLORA Program 11. FESTIVALA
www.msf.hr
Program 11. Festivala, kao i dosad, dijeli se na glavni i popratni. Glavni program sadrži izvedbe
plesnih i neverbalnih predstava, site specific radova, perfomansa i postava instalacija, dok popratni
podrazumijeva raznolike oblike edukativnih i prezentacijskih procesa. Program je koncipiran na
nekoliko punktova: na velikoj pozornici u Kaštelu Grimani, na sceni novoosnovanog Kulturnog
centra te na trgu i drugim specifičnim lokacijama.
Osnovni program uključuje predstave: site-specific radove i instalacije:
Mirisi cimeta; Bitef teatar, Srbija BCAA, Mirco Arcese, Italija; Plesna
Desire; ransit dansa, Španjolska interaktivna instalacija
Območje za pešce, FOLKLOUR Brane DreaMe, Henrik Kaalund, Njemačka
26. 07. ponedjeljak Potočan, Slovenija kao i edukativne forme:
Scena Gradec Response; FLOW MO CREW, Finska HIP-HOP radionica pod vodstvom skupine
JAZZ BY NAALI DIZDAR Flow-Mo-Crew, Finska
Projekt, Masa company, Ognjen Vučinić,
Aleksandra Mišić, Hrvatska Radionica suvremenog plesa pod vodstvom Lipi
27. 07. utorak Hernandez
Scena Gradec Sahar Azimi, Izrael, Hrvatska; UF-8 Okrugli stolovi/razgovori s koreografima
HANGGAI, Kina League of time, Bad Company, Hrvatska Liliana Resnick; projekcije, prezentacija i preda-
Wazovol, cirkuserija, Belgija vanje o plesnom filmu
Hanggai
Pet velikih festivala u sklopu T-Com KulTurista

Nakon pet godina kontinuiranog
pružanja potpore brojnim glazbenim,
filmskim, kazališnim i uličnim manif-
estacijama, -Com i ove godine nastavlja
s provođenjem projekta Kulurist. U že-
28. 07. srijeda lji da popularizira kulturna događanja
Scena Gradec u Hrvatskoj i pomogne njihovo održa-
AMARA OBROVAC vanje, -Com je pod zajedničkim na-
IstraIrska ENSEMBLE, Hrvatska / Slovenija
/ Irska zivom Kulurist objedinio svoja spon-
Istra/Irska zorstva velikih kulturnih manifestacija.
-Com će ove godine podržati pet mani-
29. 07. četvrtak festacija: ZagrebDox, Pula film festival,
Scena Gradec
MUNGO JERRY, Velika Britanija Splitsko ljeto, Vukovar film festival te
In the Summertime kazalište Ulysses. Pri odabiru projekata glavni kriterij bili su film i kazalište te njihova
atraktivnost i originalnost. Projekt je u nazočnosti predstavnika hrvatskih kulturnih
Mungo Jerry manifestacija obuhvaćenih projekom Kulurist - Rade Šerbedžije (Kazališe Ulysses),
Zlatka Vidačkovića (Festival igranog filma u Puli), Milana Štrljića (Splitko ljeto), Igora
Rakonića (Vukovar film festival) i Nenada Puhovskog (ZagrebDox) - predstavila Vedrana
Hercigonja Majetić, direktorica Odjela za marketinške komunikacije u -H-u.
-Com, kao vodeći davatelj telekomunikacijskih usluga u Hrvatskoj, kroz projekt
Kulurist sudjeluje u organizaciji kapitalnih kulturnih manifestacija širom zemlje,
dijeleći dio svog uspjeha s društvom u kojem posluje. Sve projekte -Com pomaže i kroz
pružanje različitih usluga koje je razvio i koje nudi na hrvatskom tržištu. ako će za
vrijeme održavanja pojedinih festivala medijski pratiti sva događanja na svojem tportalu,
jednom od najposjećenijih i najpopularnijih internetskih portala u zemlji.
61
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
Atrij Hrvatskoga
prirodoslovnog muzeja
Iz programa za kolovoz/rujan
U slučaju kiše program se neće održati
18. 8. srijeda
MARIACCHI LOS CABALLEROS
Petrit Çeku
19. 8. četvrtak
Demetrova 1, Gornji grad PETRIT ÇEKU
Petrit Çeku, , gitare Pedro
TRIOVukšić,
omislav
www.scenaamadeo.hr Ribeiro Rodrigue
I. Albeniz, A. Dvorak, M. Ravel, M.
Informacije na tel. 48 51 700 Ruždjak i M. de Falla.
20. 8. petak
THE SKELLIGS
Žasmina-Pankova Pokrovac, violina, Goran Borovčić-Kurir, gitara, Johnny
izbor sa svjetskih filmskih festivala Brennan - irska flauta i frulica, Damjan Pištalo, bodhran (irski def), Milan
Pištalo - akustična gitara, Jasenka Markov Anterić, vokal i flauta
29. 7. četvrtak 24. 8. i 25. 8. utorak i srijeda
Kratki film: 9. OŽUJAK, Hrvatska Yasmina Reza: A R T O Bambi
Redateljica: Irena Škorić Igraju: Zijad Gračić, Slavko Juraga i Ivan Molesters
Igrani film: VOJVOTKINJA, Velika Britanija/Italija/

Francuska Jončić
Redatelj: Marko Juraga
Redatelj; Saul Dibb Produkcija: Aplauz teatar
U glavnim ulogama: Keira Knightley, Ralph Fiennes,
Charlotte Rampling, Dominic Cooper, Hayley Atwell, 26. 8. četvrtak
Simon McBurney BAMBI MOLESTERS
Oscar i BAFTA za kostimografiju, nominacija za „Zlatni Dinko omljanović, gitara, Dalibor
globus“ Pavičić, gitara, Hrvoje Zaborac,
Ralph Fiennes, nominacija za Europsku filmsku nagradu bubnjevi, Lada Furlan Zaborac, bas
po Glasovima publike.
Program u okviru Tjedna Izraela.
27. 8. petak
JEWSERS, Zagreb ( Klezmer – tradicijska glazba Židova istočne Europe)

28. 8. subota
SHIRA U' TFILA, Beograd ( Klezmer – tradicijska glazba Židova istočne
Europe)

29. 8. nedjelja Michael
Joseph O. Kesselring: ARSENIK I STARE ČIPKE, Nguyen
Vojvotkinja Beograd
Glume: Seka Sablić, Gorica Popović , Nebojša
Milovanović , Bane Zaremski, Nikola Vujović,
30. 7. petak Mladen Andrejevic, Boris Milivojević
Kratki film: VJEČNA MLADOST, Francuska Režija, dramatizacija, izbor glazbe: Stefan Sablić
Redatelj: Marc Obin
30. 8. ponedjeljak
Igrani film: GRAD KONAČNOG ODREDIŠTA, SAD MICHAEL NGUYEN, Pariz, klavir
Redatelj: James Ivory Castelnuovotedesco, Liszt, Debussy
U glavnim ulogama: Anthony Hopkins, Omar Metwally,
Laura Linney, Charlotte Gainsbourg, Hiroyuki Sanada, Srijeda, 01. 09.
Norma Aleandro, Alexandra Maria Lara Anton. P. Čehov - Zijah A. Sokolović:
Međunarodna premijera na Filmskom festivalu u Rimu, MEDVJED, šala za jednog glumca i jazz kvartet
2009. Nastupaju: Zijah A. Sokolović i ljubljanski jazz kvartet LOLIA
31. 7. subota Četvrtak, 02.09.
Kratki film: LOVAC OBLAKA, Slovenija Zijah A. Sokolović: RODA ili kako sam došao na svijet
Redatelj: Miha Knific Glumi: Zijah A. Sokolović
Igrani film: TRANSFER, Njemačka
Redatelj: Damir Lukačević: Petak, 03.09.
U glavnim ulogama: B.J.Britt, Regine Nehy, Hans-Michael VEČER MILJENKA PROHASKE
Rehberg, Ingrid Andree, Mehmet Kurtulus, Janette Hain Gudački kvartet Sebastian, Martina Gojčeta Silić i Đani Stipaničev, solisti,
Međunarodna premijera na Filmskom festivalu u Šangaju Mario Čopor i Mladen Janjanin, glasovir
2010. U slučaju kiše koncert će se održati u Muzeju Mimara
63
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
Deseti Festival komorne glazbe

U programu festivalskih
izvedbi sudjeluju i
poznate filmske zvijezde
– ove su godine to Sir
Roger Moore i John
Malkovich
godine izvodi čak dva koncerta, pretpo-

sljednji i posljednji dan Festivala na terasi
vrđave Revelin. Pretposljednji dan Festi-
vala u Dubrovačkoj katedrali nastupit će
maestro Rachlin uz dugogodišnje festi val-
ske prijatelje, glazbenike, oca i kći Mischu
i Lily Maisky, izvodeći djela Rahmanji-
nova i Brahmsa.
John Malkovich sudjelovat će u iz-
vedbi programa po ideji Alekseya Igudes-
mana. Na programu večeri simbolična
naziva "Glazbeni kritičar" djela su Bee-
tho vena, Brahmsa, Chopina, Debussya,
Ravela, Kanchelija,Malkovich
na i Igudesmana. Prokofieva,jeSchuman-
'glazbeni
kritičar' koji tijekom koncerta čita tek-
stove u povijesti ozloglašenih glazbenih
kritičara.
I ove će godine, od 1. do 12. rujna, Dub- Festival 1. rujna otvara glazbeno-na-

ro vnik disati komornim glazbenim ži- ratorska večer posvećena Beethovenu,
votom! Brojna cijenjena i svjetski poz- simbolična naziva "Oporuka". Na pro-
nata imena komorne glazbe, na osobni gramu su Beethovenova djela "Kvartet
poziv maestra Juliana Rachlina, dolaze u za dvije violine, violu i violončelo, br. 13
Ove godine na programu Festivala,
uz djela Beethovena, Mendelssohn Bart-
holdya, Schumanna, Mahlera, Dubugno-
na, Brahmsa, Vivaldija, Auerbacha, Šos-
takoviča, Mozarta, Rahmanjinova, Pärta,
Dubrovnik, kako bi nastupili na jednoj od u H-duru op. 130" i "Velika fuga za dvije Čajkovskog, Kanchelija, bit će i jedno
(po vijesnih) pozornica u sklopu jubilarnog violine, violu i violončelo u B-duru, op. djelo skladatelja i aktualnog hrvatskog
– desetog po redu - Festivala komorne 133", dok će u dijelovima između stavaka predsjednika dr. Ive Josipovića. Koncerti
glazbe "Julian Rachlin i prijatelji". Uz glaz- Sir Roger Moore čitati Beethovenove se održavaju u Kneževu dvoru, Crkvi od
benike – Janine Jansen, Lowrencea Powera, "Heiligenstadtske oporuke". Jezuita, na terasi vrđave Revelin i u Dub-
Borisa Andrianova, Stefana Vladara, Ita- U danima Festivala, uz Koncert polaz- rovačkoj katedrali.
mara Golana, Lily Maisky, Mischu Mais- nika majstorskog tečaja, koji se ove godine Ususret jubilarnoj, 10. obljetnici, Fes-
ky ja, Richarda Hyung-ki Jooa, Pa vela Ver- organizira prvi put, publiku očekuju i tival "Julian Rachlin i prijatelji" prvi put
nikova, Sophie Rachlin, Borisa Kuschnira, već tradicionalni festivalski programi, u Dubrovniku organizira majstorski tečaj
orleifa Tedéena, Julie-Marie Kretz, Lere poput Koncerta za Dubrovčane u Crkvi za violinu, od 28. kolovoza do 4. rujna,
Auerbach, Martina Grubingera… - i ove od Jezuita (na programu su djela Bacha i pod vodstvom dva renomirana pedagoga
godine u programu festi valskih izvedbi su- Vivaldija) te Koncert u bijelom. Jedna je današnjice - prof. Borisa Kuschnira i
djeluju i poznate filmske zvi jezde – dugo- od programskih zanimljivosti i ponovni prof. Pavela Vernikova. Sudionici tečaja
godišnji prijatelj, ljubitelj Festi vala i Dub- nastup Orkestra Akademija St. Martin in imat će mogućnost nastupa na završnom
rovnika, glumačka legenda Sir Roger Mo- the Fields iz Velike Britanije, koji nakon Koncertu majstorskog tečaja, najavljenom
ore te filmska zvijezda John Malko vich. prošlogodišnjeg premijernog nastupa, ove druge festivalske večeri, 2. rujna, u Kne-
64
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
"Julian Rachlin i prijatelji"
ževu dvoru. Na programu su djela Men-

delssohn Bartholdya, Schumanna i Ma-
Program Utorak / 07/09/2010, 21.00
KNEŽEV DVOR
hlera. Nadalje, vodstvo Festivala izabrat će Srijeda / 08/09/2010, 21.00
jednog ili više sudionika koji će surađivati Srijeda / 01/09/2010, 21.00 KNEŽEV DVOR
KNEŽEV DVOR
na jednom komornom koncertu s glaz-
benicima poput Juliana Rachlina, Janine Oporuka Četvrtak DVOR
KNEŽEV / 09/09/2010, 21.00
Jansen, Mische Maiskyog, Itamara Golana Četvrtak / 02/09/2010, 21.00 Vokalni recital Elene Mosuc
i ostalih. KNEŽEV DVOR
Koncert majstorskog tečaja Petak / 10/09/2010, 21.00
Internetska prodaja ulaznica za kon- KNEŽEV DVOR
certe 10. Festivala komorne glazbe "Julian Subota / 04/09/2010, 21.00 Glazbeni kritičar
Rachlin i prijatelji" već je u tijeku, a fes- KNEŽEV DVOR
tivalska blagajna u Dubrovniku otvara Subota / 11/09/2010, 21.00
Nedjelja / 05/09/2010, 11.30 ERASA VRĐAVE REVELIN
se u kolovozu. Novost je tzv. abonament CRKVA OD JEZUIA
koji po povoljnijoj cijeni uključuje kom- Koncert za Dubrovčane Nedjelja / 12/09/2010, 12.00
plet ulaznica za sve festivalske izvedbe, DUBROVAČKA KAEDRALA
Nedjelja / 05/09/2010, 23.00
a ove sezone Festival studentima i umi- KNEŽEV DVOR Nedjelja / 12/09/2010, 21.00
rovljenicima omogućuje kupnju ulaznica Kasnonoćni koncert ERASA VRĐAVE REVELIN
uz 50 posto popusta.
65
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
Dvorac Lužnica
Marijin dvor u Rauchovu dvorcu

Od 1925. godine dvorac je u vlasništvu Družbe sestara milosrdnica Sv. Vinka Paulskoga; u
početku je bio dom za umirovljene sestre, a danas je prostor Duhovno-obrazovnog centra
J ednokatni barokni dvorac Lužnica

smješten je 20 kilometara zapadno od
Zagreba, uz cestu od Zaprešića prema
Brdovcu. Jedan je od najslikovitijih dvo-
raca Hrvatskoga zagorja i kulturni je spo-
mjeni te danas služi kao duhovno-obra-
zovni centar, nudeći vlastite programe,
kao i mogućnost smještaja za izvođenje
programa drugih skupina. ime je na-
pravljena revitalizacija dvorca i stvorena
nica nude različite programe. Organiziraju
seminare koji najčešće traju dva do tri
dana, zatim jednodnevne programe -
radionice i poslijepodnevne i večernje
programe koji traju kraće od jednog
menik prve kategorije. mogućnost da, uz očuvanje izvorne sta- dana. Održavaju i otvorene programe,
Građen je najvjerojatnije sredinom rine, odgovori potrebama vremena. tzv. druženja - piknike, sajmove. Nudi se
18. stoljeća (kasni barok), a dograđivan Prvi vlasnik imanja Lužnice bila je prostor za održavanje terenske nastave
ugotika)
19. stoljeću (ugaono
s tlocrtom stubište
u obliku slova- uneo-
ili plemićka
lužnički jeobitelj
posjed,Čikulini. U 18. stoljeću
nakon brojnih dioba i te
kojiorganiziraju razni vrtića,
dolaze iz dječjih programi
školazailimlade
župa,
potkove i cilindričnim kulama koje slu- parnica među plemićima, pripao moćnoj a za posjetitelje se nude i vođeni obilasci
že kao arhitektonski ukras jer nikada obitelji baruna Raucha i postao njihovo dvorca. Kad je riječ o temama, programi
nisu bile promatračnice ili obrambene glavno sjedište. Od 1925. godine sve do se odnose na religijsko, društveno, ekološ-
kule. Posebno je naglašen ulazni dio ri- danas dvorac Lužnica nalazi se u vlas- ko i kulturno područje.
zalitom, svečanim prozorima i manjim ništvu Družbe sestara milosrdnica Sv. Ljepota dvorca i perivoja sve više
balkonima, ukrašenim baroknom ogra- Vinka Paulskoga te je u početku služio kao privlači i strane hodočasnike koji ovdje
dom od kovanog željeza s inicijalima dom za umirovljene sestre, a danas nakon organiziraju dio svog duhovnog progra-
najistaknutijih vlasnika dvorca. Različiti obnove služi kao radni prostor Duhovno- ma. Sve češće su zamolbe skupina mladih,
liko vi u lukovima iznad prozora na vanj- obrazovnog centra Marijin dvor. obitelji i raznih organizacija da u parku
skom dijelu pročelja tvore prekrasnu fa- Razlozi za prenamjenu dvorca bili provedu vrijeme u igri i druženju, što
sadnu dekoraciju. U unutrašnjosti ljepo- su mnogobrojni. Dvorac kao spomenik ukazuje na veliku potrebu čovjeka da
tom se ističu drvene stepenice ukrašene kulture prve kategorije bilo je potreb- se na trenutak udalji od vreve života i
rezbarijom, koje vode na prvi kat, a dati- no otvoriti javnosti te omogućiti posje- potraži mir i radost u ljepoti prirode i
raju iz godine 1791. Na katu se posebno titeljima da u nizu dvoraca ovoga kraja društvu voljenih osoba.
ističe reprezentativna dvorana (galerija) vide i Lužnicu, koja je godinama bila ne- Lužnica planira još mnoge obrazovne
s četiri ugrađena raskošno rezbarena dostupna. U želji da odgovore potrebama i socijalne projekte u radu s djecom i
kasnobarokna ormara i krasnom kaljevom vremena, Družba sestara milosrdnica mladima te sa starijim osobama koje tre-
peći, ukrašenom grbom grofa Raucha. odlučila je gospodarsko imanje Lužnicu baju pažnju i njegu, kao i onima koji su
U sklopu dvorca nalazi se originalna, pretvoriti u Duhovno-obrazovni centar osamljeni i zaboravljeni. Sestrama milo-
očuvana kapela Sv. Križa (grofovska ka- i oazu mira u kojoj će ljudi današnjice srdnicama predstoje veliki napori za
pela) s dragocjenim kanonskim pločama i kroz niz programa i ponuda pronaći mir, ostvarenje planiranog, a dosadašnje iskus-
kasnobaroknim inventarom. radost druženja i prijateljstvo s Bogom i tvo Božje pomoći i ljudske dobrote potiče
Prije nekoliko godina dvorac je te- ljudima. ih da se ne zaustave na nedo vršenom
meljito restauriran i priveden novoj na- U Duhovno-obrazovnom centru Luž- putu.
66
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
Pramaljeće nedjeljom u Lužnici

Produkcija ovogodišnjih, prvih po redu Međunarodnih glazbenih svetkovina
"Pramaljeće nedjeljom u Lužnici – A. D. 2010." prilagođena je okolnostima globalne
krize, no unatoč tome predstavlja zaprešićku glazbenu bajku, uronjenu u prirodnu i
duhovnu baštinu, koja ugošćuje vrhunske inozemne i domaće glazbenike povezane
zajedničkom strašću i potrebom za uspostavljanjem stvarne komunikacije s publikom
kroz umjetničku izvedbu.
Razdoblje održavanja svetkovina ostat će neizmijenjeno, a s razvojem suradnje
sa Slovenijom te jačanjem umjetničkih i produkcijskih poveznica potencijal Lužnice
oplemenit će se kroz nove i inovativne umjetničke projekte.
"Pramaljeće" – prema ljetu - posjetitelje poziva u prostor gdje se prošlost i
sadašnjost sjedinjuju, upućujući na univerzalnost jezika glazbe čiji zvuci minulih stoljeća
i suvremenih suzvučja nastoje u svima probuditi ono najbolje.
Nagrada publike “Grof Čikulin” dodjeljuje se umjetnicima čija se izvedba, po ocjeni
publike, najbolje uklapa u jedinstveno ozračje Lužnice. Autorstvo likovnog rješenja
nagrade potpisuje akademska kiparica Irena Škrinjar, dobitnica zlatne plakete na 1.
Milenkovich-Karamazov
Hrvatskom triennalu keramike te predsjednica Udruge likovnih stvaralaca Zaprešića.
Koncerti Glazbene svetkovine "Pramaljeće nedjeljom u Lužnici – A. D. 2010." otvorene su

23. svibnja koncertom "Izgubljene pjesme" - praizvedbom projekta umjetničke
s
suradnje dvojice karizmatičnih glazbenika – violinista Stefana Milenkovića i
k
i
r
t
e gitarista Edina Karamazova - koji su se upoznali prošle godine i osjetili snažan
m
i
S
:
o
poriv za zajedničkim muziciranjem. Riječ je o pomalo "pomaknutoj" kombinaciji
t
o
F glazbene baštine 20. stoljeća, koju povezuje činjenica da su sva djela nastala
na tradicijskoj glazbi, a pisali su ih najoriginalniji skladatelji: "Cantos Desiertos",
kultnog kalifornijskog skladatelja Terryja Rileya, oca glazbenog minimalizma
(čiji je utjecaj prepoznatljiv u glazbi grupa poput The Who i Tangerine Dream);
zatim "Román népi táncok " (šest rumunjskih narodnih plesova) Béle Bártoka,
mađarskog skladatelja i etnomuzikologa, vrsnog poznavatelja glazbe istočno-
europskih naroda; potom "The Enchanted Dawn", majstora indijske glazbe Ra-
vija Shankara koji je bogatu indijsku glazbenu tradiciju i jezik uspio pretočiti
i transformirati u po mnogočemu siromašniju zapadnu glazbenu tradiciju;
i nakraju "Histoire du tango", dugo osporavanoga skladatelja Astora Piazzolle
koji je jednu od najpopularnijih pučkih plesnih tradicija zapadne hemisfere iz
plesnih dvorana prenio u koncertne prostore.
Koncert "Od baroka do rocka", održan 6. lipnja u izvedbi mezzosopranistice
Blanke Tkalčić i baritona Ronalda Brausa te uz klavirsku pratnju Davora
Koncert "Oblivion" Kaliopi - E. Karamazov Ljubića, pružio je pregled vokalne literature od razdoblja baroka preko
s
k
i
klasike i romantike do današnjih dana. Na repertoaru su bile popularne arije
r
t
e
m
iz opera i opereta Figarov pir, Čarobna frula, Vesela udovica, Noć u Veneciji, Mala
i
S
:
o
t
Floramye … te mjuzikla Jalta, Jalta. Izvođači su bili kostimirani, čime je dodatno
o
F
dočaran svaki pojedini glazbeni broj.
Treći koncert, održan 13. lipnja, predstavio je "Oblivion", zajednički diskografski
projekt makedonske pjevačke dive svjetskoga glasa, Kaliopi, i jednog od
najboljih svjetskih lutnjista, Edina Karamazova, kojim su, odabirom glazbe
s raznih kontinenata u aranžmanu E. Karamazova za baroknu lutnju, gitaru i
vokal, okrunili svoje dugogodišnje prijateljstvo. Na sceni su im se u većini
izvedbi pridružili kontrabasist Mario Ivelja i gitaristica Ema Stein. "Oblivion"
je spoj različitog vremena, kulture i tradicije, o čemu je Kaliopi rekla: "Srž je
svega ono nešto naše. To je naše prijateljstvo, doživljaji, padovi, uspjesi, sreće,
nesreće, prijatelji, neprijatelji. Ali u suštini, na kraju postoji samo jedna riječ
koja opisuje ovaj album - to je ljubav."
Prve Međunarodne glazbene svetkovine "Pramaljeće nedjeljom u Lužnici"
zatvorene su 20. lipnja, programom "Barok u novom ruhu" u izvedbi Kvarteta
tuba XL, uz atraktivne goste soliste na trubi, Marina Zokića i Mladena
Đorđevića. S obzirom na to da je tuba konstruirana tek početkom 19. stoljeća,
Od baroka do roka taj je instrument ostao prikraćen za najljepše razdoblje u glazbi, barok..
67
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
TouRFiLM FesTiVaL
Lecce (Italija) 27. - 30.svibnja 2010.
Retrospektivna Tini Eterović Čubrilo nagrada za životno
izložba Jagode Buić djelo u turizmu

ourfilm festival ustanovio je međunarodnu prestižnu
Izložba "Jagoda Buić: retrospektiva" otvorena je u Muzeju za um- nagradu za životno djelo u turizmu (Premia alla Carriera
jetnost i obrt 17. lipnja, a publika će je moći razgledati do 18. kolo voza. per il urismo), u tri kategorije: menadžeri, touroperatori i
Izložbeni postav sadrži više od 200 izložaka, a prvi put pre- novinari. U sve tri kategorije dobitnici su iz Hrvatske; prvi
zentirano je čak 26 reprezentativnih tapiserija - od kojih je većina put u kategoriji turističkog novinarstva. Među troje novinara
posuđena iz uglednih inozemnih ustanova kulture u Francuskoj, (iz Hrvatske, Španjolske i Italije) prestižno priznanje dobila
kao što su Odjel za umjetnost UNESCO-a u Parizu, Muzej likov- je ina Eterović Čubrilo, dugogodišnja novinarka Hrvatskog
nih umjetnosti u Bordeauxu i FNAC (Centar za suvremenu umjet- radija, za međunarodni doprinos turističkom novinarstvu.
nost i skulpturu) u Parizu, te iz Moderne galerije u Zagrebu i Galerije Čubrilo je i predsjednica Zbora turističkih novinara Hr-
umjetnina Split. Osim tapiserija, predstavljen je izbor skica za kostime, vatskog novinarskog društva, Svjetske udruge turističkih
kostima, maketa kostima i scenografija za desetak predstava. Prvi put novinara (FIJE-e) za Hrvatsku, članica Izvršnog odbora
predstavljeni su kolaži i radovi od papira i na papiru, nastali posljednjih FIJE-e te dugogodišnja članica Festivalskog vijeća među-
nekoliko godina. Izložba je izbor najreprezentativnijih radova iz narodnog turističkog filma.
cjelokupnog opusa ove velike umjetnice svjetskog ugleda, čiji su radovi
zastupljeni u gotovo svim velikim svjetskim muzejima suvremene Prva nagrada filmu "Advent u Zagrebu"
umjetnosti. Izložba je jedinstvena prilika da se hrvatska javnost upoz-
na s radom Jagode Buić, umjetnice koja proteklih četrdesetak godina
najvećim dijelom stvara u Parizu.
Jagoda Buić rođena je u Splitu. Studirala je na Akademiji primije-
njenih umjetnosti i dizajna te povijest umjetnosti na Sveučiištu u
Zagrebu. Diplomirala je s izvrsnim uspjehom na Akademiji u Beču.
Studirala je filmsku scenografiju na Cinecitta u Rimu i povijest
kostimografije u Centre delle Arti e del Costume u Palazzo Grassi
uscenograf
Veneciji.zaRealizirala je više
opere, balete, od 120
drame projekata
i filmove kao kostimograf
u različitim zemljama.i
Njezin umjetnički pristup kazalištu sastoji se u insistiranju na velikim
prostornim ostvarenjima avangardnog duha te interesu za mit i
klasični svijet. Promidžbeni film "Advent u Zagrebu"urističke zajednice
Godine 1965. stvara svoju prvu tekstilnu formu u prostoru, koju grada Zagreba nagrađen je prvom nagradom u kategoriji
je otkupio Muzej Stedelijk u Amsterdamu. Od tada izlaže monu- turističkog spota na nedavno završenom 46. međunarodnom
mentalne tekstilne instalacije na svjetskim bijenalima (Venecija, festivalu turističkog filma u talijanskom gradu Lecceu u
Sao Paolo, Lausanne) i u najvažnijim svjetskim muzejima (Pariz, pokrajini Apuliji. Natjecalo se 60 zemalja sa 300 filmova sa
Düsseldorf, Rio de Janeiro, Buenos Aires, Bruxelles, Zürich, okio, svih kontinenata, u 10 kategorija. Hrvatska je sa 14 filmo-
Rim, Milano, Amsterdam, Oslo, Barcelona, Montreal, Chicago, New va sudjelovala u svim kategorijama, a među hrvatskim je
York, Madrid, Vim, Sao Paolo, Washington D.C., San Francisco, Dar- filmovima nagradu osvojio jedino Zagreb. Izvršni je pro-
mstadt itd.). Njena su djela u mnogim javnim i privatnim umjet- ducent filma Miroslav Crnjaković iz tvrtke Karla d.o.o., a
ničkim zbirkama (Metropolitan Museum u New Yorku, Muzej autor filma je Marko Maras iz tvrtke Studio Maras.
moderne umjetnosti u Parizu itd.). Jagoda Buić jedina je hrvatska ourfilm festival utemeljen je 1962., a njegov je osnivač
umjetnica nagrađena Grand Prixom na svjetskom bienalu suvremene i do ove godine predsjednik (sada počasni) ugledni novinar
umjetnosti u Sao Paolu. Antonio Conte iz Rima. Festival je održan u organizaciji Eu-
ropske federacije turističkih novinara, Europskoga kluba za
turizam te pokrajine Lecce i istoimenoga glavnoga grada, pod
pokroviteljstvom ENI-a, Nacionalne turističke organizacije
Italije. ZGZ je zadovoljna uspjehom koji pokazuje da struka
prepoznaje odlike Zagreba te cijeni ovu nagradu kao posebno
priznanje za trud i profesionalni rad uložen u promicanje
Zagreba kao turističke i kongresne destinacije. Film možete
pogledati i preuzeti na:
Jagoda Buić, Gvaš I_IV,2008 http://www.zagreb-touristinfo.hr/docs/ADVEN_2009.mp4
69
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
Gilbert & George

u Muzeju suvremene umjetnosti
uzej suvremene umjetnosti i British Council pred- Njihov zajednički rad temelji se na autobiografskim ele-
M stavljaju u Zagrebu umjetničku senzaciju ljeta: Gilbert

& George Jack Freak Pictures. Izložba je u Muzeju
suvremene umjetnosti otvorena 10. lipnja i trajat će do 12. rujna.
Pojedini kritičari pokušali su opisati posebnost stila Gilberta
mentima, budući da kao osnovni medij koriste vlastiti lik, život
i događaje iz okoline koji na njih utječu. U kontekstu um jetnosti
svojega vremena predstavljaju inovaciju jer ne rade razliku
između javnih nastupa i vlastite svakodnevice. Budući da su
i Georgea kao neobičan spoj nespojivog – ravnodušnosti pop- zbog zanimanja publike u početku morali veoma često iz voditi
arta i društvenog angažmana. U prizorima u kojima se pojavljuju svoje performanse, ponekad nepokretno stojeći u galerijama
njihova tijela – gola, odjevena, distorzirana, s eksplicitnim pri- i po osam sati, odlučili su raditi filmove i fotografije kojima će
zorima koji asociraju na njihovu seksualnu opredijeljenost, širiti ideju "živih skulptura". U javnim nastupima nikada nisu
okružena raznim izlučevinama - djeluju uznemirujuće, dok se prestali njegovati image živih skulptura – uvijek odje veni u
u svojim iskazima zalažu za odgovornu umjetnost koja ne daje uredna odijela poput bankovnih činovnika, smireni, ljubazni,
gotove odgovore nego izaziva pitanja. međusobno usklađeni, ali ništa manje provokativni i kontroverz-
Prepoznatljiv
svojevrsnom izgled
velikom njihovihkoja
rešetkom radova
prizorjerazbija
formatu fragmente,
razdijeljen ni u stavovima.
premda doživljaj i dalje ostaje u cjelovitom polju znakova i slika.
Njihove plošne, sjajne kaleidoskopske slike dovode se u vezu s
vrlo raznorodnim uzorima suvremene i arhaične provenijencije
od neogotike, keltskog simbolizma, romantičnog misticizma do
uličnih reklama i punk psihodelije. Najnoviji ciklus Jack Freak
Pictures, nastao u kombiniranoj tehnici, fascinantan je hommage
ali istovremeno i kritika britanske zastave kao snažnog simbola
britanske države i društva. Glavni slikovni element je Union Jack,
britanska zastava, a sve radove povezuju Gilbert i George – kako
plešu, krevelje se, zavijaju, promatraju, čekaju.
Englez George (1942.) i alijan Gilbert (1943.) kažu da su
dvije osobe, ali jedan umjetnik. Čak su i fizički slični, nikad se
ne odvajaju; intiman su i umjetnički par koji je od sebe napravio
provokativni brand. Ubrajaju se među najoriginalnije suvremene
umjetnike. Ne žele pripadati nijednoj umjetničkoj školi ili struji;
ne odlaze na izložbe drugih umjetnika da se im se um ne bi
kontaminirao tuđim idejama. Svoju su svakodnevicu maksimalno
pojednostavili i racionalizirali: u kući nemaju kuhinju, jedu vani,
uvijek u istom restoranu, uvijek isto jelo; u kupnju idu jednom
na godinu po zalihu kućnih potrepština; svake dvije godine
odlaze krojaču da im sašije par odijela, uvijek klasičnog engleskog
kroja. "Igraju se" samo kravatama: uvijek su neobično dizajnirane,
a za Zagreb su izabrali kockaste uzorke koji podsjećaju na
šahovnicu.
70
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
Prof. dr.
Viktor Znanstvenici poslije
Žmegač,
germanist,
filolog, umirovljenja ne
povijesničar spuštaju zavjesu
i teoretičar
književnosti, na mozak!
muzikolog.
Razgovarao: Zlatko Madžar Foto: Ines Novković
P rof. dr. Viktor Žmegač, germanist, filolog, povje-

sničar i teoretičar književnosti, muzikolog, već
nekoliko desetljeća uživa golem ugled u europ-
skim kulturnim i sveučilišnim središtima, osobito kao
znanstveni pisac, jer njegove knjige s područja ger-
manistike već su tridesetak godina doslovce nezaobi-
lazni udžbenici na uglednim njemačkim i talijanskim
sveučilištima. Premda ukratko nije moguće primjere-
no naznačiti golemost i važnost znanstvenog opusa
Viktora
hrvatskim Žmegača (ovjenčanog
priznanjima), brojnim upozoravamo
ipak posebno inozemnim i
na (naj)novije knjige legendarnog zagrebačkog Pro-
fesora, koji "poslije umirovljenja nije spustio zavjesu
U našem gradu je na mozak!" nego je, štoviše, počevši od 2003., napisao
2324 majstorske stranice koje su raspoređene u četiri
ugodno to što je, na izvanredne knjige: "Književnost i glazba" (Matica
hr vatska, 2003.), "Od Bacha do Bauhausa" – Povijest
primjer poput Beča ili njemačke kulture" (Matica hrvatska, 2006.), "Majstori
europske glazbe" (Matica hrvatska, 2009.) i "SMS
nekih skandinavskih eseji" (Profil, 2010.).
gradova, nešto Umjesto izležavanja na lovorikama, neumorni
professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu sada uveli-
tiši i sporiji od ke radi na svojoj novoj knjizi koja će biti svojevrsna
retrospektiva najvažnijih kulturnokritičkih djela 20.
većine europskih stoljeća u rasponu od Freuda do naših suvremenika. U
večernjim predasima od cjelodnevna rada, intelektual-
velegradova; no radoznali Viktor uživa u čitanju netom objavljenih
još ljepše bi bilo knjiga, biranim koncertima i kazališnim predstavama,
tele vizijskim filmovima ali i prijenosima nogometnih
da se kroz kvart utakmica.
Žmegač i Zagreb vole se već šest desetljeća, a
automobilima smije Viktor i njegova supruga Cvijeta – točno 55 godina.
samo jedanput Zbog tegobne bolesti, gospođa Cvijeta morala je
napustiti svoj i Viktorov dom u mirnoj Rapskoj ulici.
Na petoj stranici "Majstora europske glazbe" samo je
kvartalno
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
jedna rečenica: "Knjiga je posvećena supruzi Cvijeti,

Intervju
koju volim kao što sam je volio prvoga dana, neiz- Viktor Žmegač: SMS eseji (Zapisi 2007.-2009.)
mjerno." (Profil, Biblioteka: Velimir Visković bira za vas), 2010.
Sve svoje mladenačke i zapravo neprolazne strasti
(literaturu, glazbu, slikarstvo i osobito ljude) Viktor i TRAMVAJSKA METAFIZIKA. "Ja sam sad na
dandanas – poput najdraže mu Cvijete – voli neiz- Jelačićevom trgu". Rečenica u mobitel (bolje:
mjernom snagom prve ljubavi. Pročitate li njegove mobing-tel) imala bi još neku informacijsku
knjige, trajno ćete ih morati udomiti u svojoj biblio- vrijednost da nije slijedila druga: "Vidimo se sutra ili
teci, upoznate li druželjubivog Viktora i kao privatnu prekosutra. Bok. Bok." Biti na trgu, to u tom kontekstu
osobu – zacijelo ćete ga otprve udomiti i u svome nije informacija. Dakle je nešto drugo. Ona je
srcu.
racionalno posve neobjašnjiva, to joj je bit i skrivena
U Zagreb ste došli zbog studija germanisti-
ke u godinama nakon Drugog svjetskog rata. S poruka. Ja telefoniram, dakle postojim. Što bi rekao
kakvom ste intelektualnom popudbinom prispjeli Descartes? Vjerojatno bi predmet ustupio psiholozima, svojim mlađim
iz rodne Slavonije i koje vam je nove vidike otvo- suvremenicima, moralistima. Oni bi mobitel vjerojatno smjestili među
rio poratni Zagreb? utenzilije ljudske taštine. Donekle s pravom. Mobitel s pragmatičnom
- Iz Slavonije, to jest Slatine, Virovitice, Đur- porukom nečemu služi, recimo, u rukama liječnika ili vatrogasca. Podignut
đenovca i Osijeka, ponio sam znatan dio svoje lično- iznad smisla, on postaje simbol suvremene samosvrhovitosti. Nije bilo
sti. Nije puka fraza kad se kaže da nas oblikuju prva civilizacije toliko autoreferencijalne kao što je današnja. Everyman
dva desetljeća života. U tom sam razdoblju upoznao telefonira, a birokrati izmišljaju besmislene propise ne bi li opravdali
(i svirao) mnoga glazbena djela, od Bacha i Scarlattija svoju egzistenciju. Na tom vašaru ljudi grčevito stišću svoje male sprave
do Šostakoviča, a razumije se da sam i mnogo čitao. smatrajući da i oni sudjeluju u raspodjeli moći koju pruža tobožnja
Sjećam se da je put od Grimmovih bajki i stripova informacija. U tramvaju čuju da su Imogen i Tonči jučer bili u kinu. Zapravo
do homasa Manna i Krleže bio začuđujuće kratak. misle "vrlo važno", ali ipak s uzbuđenjem prate kako se vijest uklapa
U Zagrebu je u ranim pedesetim godinama, za stu- u sustav univerzalne mreže. Glavno je: ne motriti, ne razmišljati, nego
dentskih dana, bilo mnogo više velikih kulturnih govoriti. Razgovaranje kao takvo. Dubinska psihologija ipak traži motive.
događaja nego što to mladi ljudi danas misle. Janigro, Strah od tišine kao strah od praznine? To bi značilo da se prazninom izbija.
Maček, Zaun i Filharmonija, sjajne predstave u HNK- Suvremena homeopatija. Ili je igranje tipkama grčevita nada da se u nekoj
u, Sachs, Strozzi, Bela Krleža, Habunek, Ana Roje, poruci ipak nađe nekakav smisao. Metafizičko vrebanje u kojemu se svatko
mladi Šparemblek i mnogi drugi. Tempi passati, ali želi locirati: "Ja sam sad na Jelačićevom trgu." A ti?
nezaboravni.
Kakva je bila intelektualna i duhovna klima OPERA, FIKCIJA I MOKAR KIŠOBRAN. Na žalost nije dovoljno poznato
tadašnjeg
vlašću Zagreba,
uspijevao ići koji je ispod
ukorak komunističkom
aktualnim zbivanji- da se u zagrebačkom HNK prije tridesetak godina zbila jedinstvena
senzacija u povijesti opere uopće. Što se dogodilo? Za izvedbe Bellinijeve
ma u zapadnoeuropskoj literaturi, glazbi i likov-
opere Norma najednom se na pozornici pojavio, u pravom smislu riječi
nosti?
- U kulturnopovijesnom pogledu zanimljiva je nepozvan, pripit muškarac (pohabano odjeven, u ruci mokar kišobran)
neobična simbioza rigidne političke vlasti i buj- koji je u potrazi za utočištem, zbog proloma oblaka, kroz stražnji ulaz za
nog, razmjerno liberalnog umjetničkog života. Prekid transport kulisa dospio na pozornicu – među pjevače kostimirane kao Gali
odnosa sa SSSR-om mnogo je značio. Slobodnije u rimsko doba. Uljez je poslije koju minutu kazališne strave (prema kojoj je
je disala osobito likovna umjetnost (eksperimenti, Fantom u operi smiješna igrarija) nestao među kulisama. Danas bi gledatelj
apstrakcija) i glazba. Ubitačnih napada na "dekaden- pomislio da je posrijedi dosjetka režijskoga teatra. No realan slučaj svakako
ciju" gotovo i nije bilo. Nostalgija? Ne, objektivnost. je mnogo zanimljiviji jer pruža dubok uvid u odnose između fikcije i zbilje.
Nakon trogodišnjeg studija u Göttingenu Iluzijska stvarnost bila je u tom trenutku ugrožena, no nije stradala ona,
vratili ste se u Zagreb u kojemu živite već šest nego zbilja s ulice. Gali su ostali Gali, osupnuti doduše, ali čvrsto srasli sa
desetljeća. No, kako ste cijelo to vrijeme – po svojim kostimima. Nestvaran, sablastan bio je nacvrckan reprezentant
različitim intelektualnim zadacima – vrlo često suvremenosti – samo on. Događaj se može smatrati modelom. Svijet
boravili u kulturnim i univerzitetskim središtima fikcije uvijek je na svoj način koherentan, unutar sebe povezan; otuda
Zapadne Europe, zacijelo možete naznačiti pozi- sugestivnost fikcije. Kišobran među svećenicima i prorocima simbol je
ciju naše metropole u tom (srednjo)europskom nekoherencije zbiljskoga svijeta, kojemu je slučajnost jedno od bitnih
kontekstu? obilježja. Čovjek s kišobranom potiče, međutim, i razmišljanja o umjetnosti
- Dugo, po nekoliko godina, boravio sam u dvadesetog stoljeća. Čovjek se našao doduše na pravom (krivom) mjestu,
Göttingenu, Frankfurtu, kraće u Berlinu (tada Zapad- ali svakako u pogrešno vrijeme, u smislu razdoblja. Da se susret na
nom), Beču, Hedelbergu, Grazu, danskim gradovima pozornici Casta Diva i kišobran – dogodio šezdeset godina ranije, on bi
i Budimpešti. Ukratko, poznajem srednju Europu, ušao u svjetske anale dadaizma, kao utjelovljenje dadaističkih pogleda.
dijelom doista intimno, a to znači sa živim sjećanjem Šteta, kulturnopovijesni vlak dobrano je zakasnio.
i spoznajnom zahvalnošću. Germanistika i muzi-
kologija kod poznatih profesora u Göttingenu, filo-
75
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
zofija kod Adorna u Frankfurtu – tko

će zaželjeti više? U Zagrebu nije bilo
nobelovaca (kao među göttingenškim fizi-
čarima i kemičarima), ali smo se već od
dvadesetih godina prošloga stoljeća mogli
pohvaliti bujnim umjetničkim životom.
Drama, opera, balet, likovne izložbe. A
na području književnosti objavljen je u
Zagrebu ranih tridesetih godina jedan
od najvažnijih srednjoeuropskih romana,
Krležin "Povratak Filipa Latinovicza".
Zagreb je grad vaše mladosti,
prve ljubavi, prvih pravih prijateljsta va,
mladenačkih zanosa i pobuna; kakav je
zapravo bio taj mladi Viktor?
- Viktor? Bio je već u gimnaziji neo-
bična mješavina ambicioznosti i otkvače-
nosti. Izbjegavao je manje-više vješto ono
što je bilo zadano (matematiku je prepisi-
vao, ali je na maturi začudo dobio vrlodo-
bar), baviobile
koje nisu se ustvarima,
školskomnapose knjigama,
programu, čitao
je homasa Manna i Rilkea, a kod slavon-
skih realista zabušavao je. Poslije mu je to nastavili ste pisati ad libitum, pa su entuzijazam već sada doista brojnih
bilo žao, kad se uvjerio da je Josip Kozarac tako nastale tri opsežne znanstvene čitatelja?
bio na svoj način bolji nego što se danas knjige posvećene vašim najvećim stra- - Pogodili ste, ove sam godine zao-
misli. Bilo kako bilo, Viktor nikad nije stima – književnosti, glazbi i sveuku- kupljen novom znanstvenom knjigom
bio štreber. Željeznu disciplinu očitovao pnoj njemačkoj kulturi. U prije dva (za Maticu hrvatsku). Isprva sam imao
je samo kao učenik klavira u glazbenoj mjeseca objavljenim "SMS esejima" namjeru proširiti i prirediti novo izdanje
školi u Osijeku. Spoznao je što znači učiti napokon pišete u prvom licu… knjige koja mi je među najdražima - to je
i voljeti u isti mah. Dakako, velika vrata - Naivni ljudi misle da profesori posli- "Bečka moderna", objavljena prije desetak
kulture otvorila su se u Zagrebu, na fakul- je umirovljenja spuštaju zavjesu na mozak. godina. No ipak je prevagnula zamisao da
tetu i u koncertnim dvoranama. Najljepši Naprotiv, tada tek, ako zdravlje posluži, napišem knjigu koja se bavi kulturologi-
doživljaj: upoznao je svoju kasniju supru- počinje pravi posao.
lom desetljeću Nastojao
spojiti sam ui proš-
književnost glaz- jom
vrstai retrospektive,
filozofijom prošloga stoljeća.
a sadržat Neka
će prika-
gu Cvijetu s kojom živi u braku već pede-
set i pet godina. bu, a u monografiji o povijesti njemačke ze najvažnijih kulturnokritičkih djela, od
Zapamćeni ste i cijenjeni kao kulture "Od Bacha do Bauhausa" i druga Freuda, Saussurea i Heideggera do naših
vrstan i vrlo strog pedagog; različito područja umjetnosti, te znanost i politič- suvremenika.
sročene komentare nekolicine vaših ku povijest. U prošlom stoljeću i mileniju Ako posluži zdravlje, vratio bih se
bivših studenata najtočnije objedinjuje (zvuči smiješno!) bavio sam se gotovo rado žanru kratkog eseja. Raduje me da
izjava: "Pametnome je studentu pro- isključivo teorijom i historijom književno- je knjiga "SMS eseji" postigla uspjeh, iako
fesor Žmegač bio koristan poput ren- sti, primjerice u opsežnoj "Povijesnoj poe- sam mnoge čitatelje iznenadio jer SMS-
dgenskog aparata; ništa se njemu nije tici romana", koju sam napisao i u njemač- ovi pružaju posve neobičnu mješavinu
moglo sakriti!"… koj verziji. Bilingvalan sam, pa se to oči- "sintetičke proze", spoj kulturnopovije-
- Prelazim opet na prvo lice. Kao pro- tuje i u mojim publikacijama. alijanski snog diskursa i kritike suvremene civili-
fesor bio sam, smatram, vrlo zahtjevan, ali ne znam, no talijanski germanisti preveli zacije. reći je element autobiografske
nikad histeričan. Predaja o rendgenu nije su dvije moje Povijesti njemačke književ- naravi. U pojedinim tekstovima ispreple-
mi poznata. Svakako nisam nosio zaštitnu nosti, pa se te knjige upotrebljavaju na ću se sve tri komponente. a je knjiga, s
olovnu pregaču. Držao sam se, koliko je talijanskim sveučilištima. A takav položaj mog motrišta, eksperiment. Ako čitatelji
to kod velikog broja studenata moguće, imaju i moje njemačke knjige u germa- smatraju da je uspio, to bolje. akva
načela da svakom nadarenom studentu nistici Savezne Republike, već tridesetak proza ne zahtijeva znanstvene pripreme,
treba prići tako da se mogu razviti njegove godina. Da sam neskroman, spomenuo ali traži nešto drugo od autora: koncentrat
individualne sposobnosti. bih i odlikovanje Veliki križ za zasluge za zahtijeva koncentraciju, a nožić brušenje.
Nakon nekoliko desetljeća inten- Saveznu Republiku Njemačku. Knjiga je napisana u Zagrebu, ali u nekim
zivnog znanstvenog i pedagoškog rada Kao znanstveni pisac zacije- tekstovima zazivam iskustva i ugođaje
otišli ste u mirovinu, koja je napokon lo i sada radite na nekoj izazovnoj i djetinjstva i gimnazijskih dana u Slavoniji.
otvorila pravi prostor za vašu drugu, opsežnoj kulturološkoj građi. Hoćete li Budući da sam sve to vrijeme ponekad
tematski donekle iznenađujuću spi- nam i nadalje odašiljati svoje osebujne navraćao i u Zagreb, u eseju "empi pas-
sateljsku karijeru. Počevši od 2003. SMS-ove koji su pobudili nesvakidašnji sati" mogao sam se osvrnuti i na Zagreb
76
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
prije sedamdesetak godina. Jedna od neo- se možemo ponositi i činjenicom što

bičnosti knjige očituje se u tome što u njoj je enomenalni kosovski gitarist Petrit "Kafka u Đurđenovcu" (ulomak)
nema kronologije; tekstovi slijede aso- Çeku bio zagrebački đak i student pro.
cijativnost. Drago mi je što u medijskim Darka Petrinjaka. Naš zajednički ponos Pišući o sebi tako što piše o drugima,
odjecima jedni ističu kulturalne sinteze, su Zagrebački solisti, koji su pojam u cije- Žmegač ruši stereotipe s vrstom nad-
a drugi sarkastične naboje ili opuštenost. lom svijetu. Izvanredno ih štujem, još od moći kojoj je komplementarno samo
Istinski ste glazbeni znalac i početaka. Sjećam se Janigrovih vremena, njegovo duboko ucijepljeno gospod-
vjeran posjetitelj mnogih koncerata; a sada sviraju pod umjetničkim vodstvom stvo. To znači da se ne producira zna-
zahvalan ste ali i strog slušatelj. Što vas Borivoja Martinića Jerčića. njem i da se ne razmeće kao bahati
i tko najviše oduševljava u glazbenom Kako doživljavate današnji Za- bogataš. On skromno prilazi vatri (koju
Zagrebu? greb? je potpalio sam!), nudeći dragocjene
- Ima, srećom, mnogo toga što me - U Zagrebu živim već 60 godina, po- darove i tragajući za energijom točnosti
oduševljava. U pogledu internacionalne sve sam s njim srastao. Ne postoje grado vi koja je prepoznatljiva samo u sprezi
živosti, s gostovanjima velikih orkestara koji su samo lijepi ili samo ružni; sterilna spoznaje i žudnje, tog nevjerojatnog
i glasovitih solista hrvatska je metropola ljepota isto je tako neizdrživa kao i potpu- dvojstva koje isijava iz svakog retka nje-
među velikim europskim gradovima. na ružnoća. Draž je u individualnim mje- gove knjige "SMS eseji".
A još više ponosa zaslužuje mnoštvo ša vinama. U našem gradu je ugodno to što
mladih talenata, silno nadarenih instru- je, na primjer poput Beča ili nekih skandi- (Zdravko Zima, Novi list, 23. svibnja 2010.)
mentalista i skladatelja odnosno sklada- navskih gradova, nešto tiši i sporiji od ve-
teljica. Upozorenje na skladateljice treba ćine europskih velegradova. Da je u njemu naposljetku biti goriva samo za korisne
istaknuti jer ihzaje klavir
čuo skladbu sve više.
vrloNedavno sam
mlade Sare moguća svagdašnjica
še tramvaja!), bilo bi ubez automobila
njemu (a vi-
još ugodnije. stvari, a nehohštaplera?
i velikih više za prestižni
Lijepoluksuz malih
bi bilo da
Glojnarić, koja je izvrsna. Mogli bismo Kakav je vaš zagrebački kvart, se kroz kvart smije voziti samo jedanput
nabrajati i nabrajati. Prošlo je doba kad Rapska ulica? kvartalno.
su samo muškarci stvarali zvukovna čuda. - Razmjerno miran, iako je Vukovarska Koja su vam omiljena mjesta u
Tako je, primjerice, zahtjevnu kompozi- avenija blizu. Samo što se uz tihe parkove gradu Zagrebu?
ciju svoje buduće proesorice Ivane Bi- u najnovije doba slažu lavine automobila Parkovi, predjeli sjeverno od Ilice,
lić nedavno izveo mladi Filip Merčep, koji uglavnom zagrađuju pločnike. Auto- koncertne i kazališne dvorane. I najvažni-
čija darovitost nema granica. Jednako mobilisti priređuju lov na pješake. Kad će je: moja radna soba.
Godišnje nagrade Hrvatskog narodnog kazališta

Nagradu "Mila Dimitrijević" za naj-
bolju dramsku žensku ulogu dobila je
Branka Cvitković za tumačenje uloge
Varvare Petrovne Stavrogine u predstavi
Bjesovi Fjodora Mihajloviča Dostojev-
skog.
Za najbolju dramsku mušku ulogu
nagrada je dodi jeljena Siniši Popoviću za
tumačenje uloge Gospodina Jourdaina u
predstavi Građanin plemić Jean-Baptiste
Poquelina Molièrea.
Mladoj opernoj pjevačici Tamari Fra-
netović Felbinger pripala je nagrada "Ma-
rijana Radev" za ulogu Marije u operi Ma-
zepa Petra Iljiča Čajkovskog.
Nagradu "Vladimir Ruždjak" za ulogu
Mazepe u istoimenoj operi dobio je Siniša
Hapač.
Prvakinja Baleta HNK-a u Zagrebu,
Edina Pličanić, dobitnica je nagrade "Ana Roje" za interpretaciju Čajkovskog u koreografiji Waczlawa Orlikowskog, Princa u
uloge Marguerite Gautier u baletu Dama s kamelijama Carla Labuđem jezeru Petra Iljiča Čajkovskog, Princa u Pepeljugi
Davisa u koreografiji Dereka Deanea, dok je nagrada "Oskar Sergeja Prokofeva i Plave ptice u Trnoružici u koreografijama
Harmoš" pripala Dmitriju Timoejevu, solistu Baleta HNK-a u Dereka Deanea i Espada u Don Quijoteu Ludwiga Minkusa u
Zagrebu, za interpretacije uloga Princa u Orašaru Petra Iljiča koreografiji Patricka Armanda.
77
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
200 godina Peugeota

d 1810. godine ime Peugeot i
njegov zaštitni znak – lav krase
alat, krinoline, mlince za kavu,
Obicikle, motore, skutere i automobile. U

svaki od tih proizvoda Peugeot je unio
dašak inovativnosti i suvremenosti, osla-
njajući se na svoje industrijske korijene,
temeljene na obradi željeza.
Detalj iz Peugeotova muzeja
u Sochauxu
Pretvaranjem mlina u ljevaonicu že-

ljeza, 1810. Peugeot započinje industrij-
sku aktivnost. Postupno niču i pogoni u
raznim mjestima francuske regije Fran-
che-Compté, odakle potječu korijeni
marke, a proizvode se alat, krinoline,
mlinci za kavu, korzeti, šivaće mašine…
Godine 1858. lav postaje zaštitni znak.
Godine 1882. Peugeot proizvodi svoj prvi
bicikl, a 1889. godina povijesna je godina
- Armand Peugeot, predvidjevši golemi Muzej Aventure Peugeot u
potencijal proizvodnje automobila, ini- Sochauxu
cira proizvodnju serpollet-peugeota, pr-
vog automobila koji nosi ime Peugeot.
Sljedeće godine proizveden je prvi Peu-
geotov automobil na benzinski pogon –
type 2, opremljen Daimlerovim motorom.
Od 1929. godine Peugeot upotrebljava
sustav imenovanja svojih modela s tri
znamenke
je (0 usustavu
201. U tom sredini),prvi
a prvi
brojmodel bio
označuje
familiju kojoj pripada model i njegovu
veličinu u gami, nula je poveznica i treći
broj označuje generaciju modela.
Od modela koji su naj više obilježili
razvoj marke Peugeot, treba
izdvo jiti model 403 - prvu
velikoserijsku limuzinu op-
remljenu dizelskim moto-
rom, 205 – automobilsku Peugeot 401 eclipse
ikonu, 607 - prvi model u – prvi Peugeot kabriolet s tvrdim sklopivim krovom iz 1934.
koji je ugrađen inovativni
filter čestica. U novije vri- Peugeot 905, sportski uspjesi
jeme Peugeot je proizveo
i BB1, gradski automobil
temeljen na kombinaciji au-
tomobila i motora, a uskoro
bi trebao lansirati na tržište
3008 hibrid i električni au- Peugeot 403
tomobil - ion.
Danas je Peugeot pri-
sutan u više od 160 zemalja diljem svijeta
i nastavlja svoj razvoj u Kini, Rusiji i
Latinskoj Americi, lansiranjem specifičnih
modela poput 408-ice ili hoggara.
80
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
Bolnica milosrdnih sestara

Bolnica u prizemlju južnoga krila
samostana u Frankopanskoj
milosrdnih (1846.-1847.)
sestara od 1846.
do 1946. (1)
Bolnica milosrdnih sestara

bila je najveća i najmodernija
bolnica na ovom prostoru, pa
ju je u svibnju 1895. posjetio
ban Khuen Héderváry, a u
listopadu iste godine i kralj
Franjo Josip I.
su u Zagreb stigle početkom rujna 1845., nicu - Bolnicu milosrdnih sestara. No,
Napisao: dr. Vladimir Dugački
a 1. siječnja 1846. u samostanu su otvorile Kraljevina Hrvatska i Slavonija nije im-
Foto: dokumentacija autora bolnicu za žene. Bolnica je bila smještena ala državnu (zemaljsku) bolnicu. a je
u prizemlju južnoga krila uličnoga dijela bolnica planirana još 1855. kad je u Za-
G odine 1804., nastojanjem biskupa tada jednokatnoga samostana i imala je grebu vladala epidemija kolere. Godine
Maksimilijana Vrhovca, otvorena 12 postelja (od 1847., zakladom kanonika 1856. dogovara se sa samostanom milo-
je u Zagrebu na Harmici Bolnica Haraminčića, uspostavljen je i 13. krevet). srdnica dogradnja prvoga kata, koja bi
milosrdne braće (od 1919. Zakladna bol- Liječenje je bilo besplatno, financirano iz služila u bolničke svrhe. Međutim, ipak
nica, kasnije Opća bolnica Dr. Josip Kaj- pojedinih zaklada. je državnim novcem (320.000 forinti) na
feš, današnja Klinička bolnica Sv. Duh, bivšoj sjenokoši Franje Čačkovića Vrho-
o kojoj smo već pisali). a je bolnica od Prva bolnica u Ilici 83 vinskog, prema nacrtima bečkoga gra-
1819. imala i 12 postelja za žene, što je ako je Zagreb, uz Vojnu bolnicu (od ditelja Ludwiga Zettla, od 1856. do 1859.
bilo premalo jer su se u bolnicu slijevali 1781. do 1862. u Novoj vesi 16) i Bol- izgrađena velika zgrada Zemaljske bol-
bolesnici ne samo iz Zagreba već i iz čita- nicu milosrdne braće, dobio i treću bolnice sa 200 kreveta, tik uza samostan
ve sjeverozapadne Hrvatske. sestara milosrdnica (spojena hodnikom
Kad je biskup Juraj Haulik (biskup sa samostanom), u kojoj su sestre trebale
od 1837., prvi zagrebački nadbiskup od brinuti za dvorbu i njegu bolesnika.
1853. te kardinal od 1856.) za katolički Sestre milosrdnice u No, ta reprezentativna zgrada nikad
odgoj ženske mladeži namislio dovesti samostanu u Franko pan- nije bila u punoj bolničkoj funkciji: je-
iz Zamsa u irolu sestre milosrdnice sv. dan dio upotrebljavale su do 1869. ses-
Vinka Paulskog, kupio je 1840. zemljište skoj otvorile su 1. siječnja tre milosrdnice za svoje bolesne sestre, a
u Savskoj ulici (današnjoj Frankopanskoj), 1866. zgrada je kratko služila kao vojna
gdje je samostan i crkvu izgradio Franz 1846. bolnicu za žene bolnica tijekom austrijsko-pruskoga ra-
Schücht, inače graditelj klasicističkih arhi- ta. U njoj je 1863. privremeno djelo vala
tektonskih objekata u Maksimiru. Sestre realna gimnazija, 1864. tu se održao pr-
82
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
Od samostanskog prizemlja
do bolničkoga kompleksa
Zemaljska bolnica na Kazališnom trgu (građena 1856-59)
vi zagrebački velesajam (Prva dalmatin- Prvi liječnici bili su dr. Josip Šepić - bio i kazališni liječnik. Kad je dr. Veličan
sko-hrvatsko-slavonska gospodarsko-šu- primarni liječnik od 1873. do 1883. i dr. zbog bolesti odstupio, na njegovo mjesto
marska izložba), od 1869. do 1882. tu je Ladislav Veličan (Velicsan) - sekundarni u travnju 1878. iz Bolnice milosrdne braće
bila tvornica duhana, a 1882. zgrada je liječnik od 1873. do 1878., koji je ujedno dolazi dr. Ivan Kosirnik koji će nakon
pretvorena u Sveučilište, što je i danas.
O tom prvom razdoblju Bolnice milo-
srdnih sestara znamo vrlo malo: primje-
rice, u izvještaju iz 1849. spominje se da
su u bolnici liječene 243 bolesnice, no Bolnica milosrdnih
nisu poznata imena liječnika. sestara otvara se 21.
Godine 1870. Zagreb je imao 19.857
stanovnika, od kojih su 10.133 bile že- rujna 1871. u Ilici 644
ne (među kojima čak 1138 udovica) i
kapaciteti obje zagrebačke civilne bol- (Ilica 83)
nice bili su daleko premali. Zbog toga
Vrhovna uprava Družbe sestara milo-
srdnica za 17.000 forinti iz ostavštine
kardinala Haulika kupuje kuću gospođe
Matošić-Kotar s tri jutra zemljišta u Ilici
644 (kasnije Ilica 83) i tamo premješta
bolnicu, otvorenu 21. rujna 1871. Bolnica
milosrdnih sestara tamo je isprva imala
200 kreveta, no tri puta je proširivana,
pa je konačno imala 300 kreveta. Godine
1873. dobila je status opće i javne bolnice.
83
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
Šepićeve smrti u studenome 1883. postati umobolnica u Stenjevcu (Vrapču), bol- jekt: kirurški paviljon sa septičkom i asep-
primarijus. nice u Šibeniku, Zadru i Dubrovniku te tičkom operacijskom dvoranom; podalje
Od 1885. Bolnica milosrdnih sestara rekonstrukcija stare bolnice u Ilici 83). od ostalih zgrada nalazio se paviljon za
podijeljena je u dva odjela (interni i eks- Nova je Bolnica milosrdnih sestara sa- "kužne", tj. zarazne bolesti.
terni, tj. kirurški), a oba je do 1890. vodio građena za 400.000 forinti, od čega je dio Paviljoni su bili povezani natkritim
dr. Kosirnik, tada jedini primarijus bol- bio zajam. prolazima – jedan je vodio od upravne
nice. Godine 1885. u bolnicu dolazi dr. Kao i šibenska i zadarska bolnica, i zgrade prema kirurgiji, na njega okomit
Teodor Wikerhauser koji 1890. postaje nova Bolnica milosrdnih sestara, čija je
primarijus eksternog odjela. prolaz spajao
gradnja počela 1. svibnja 1893., građena bolesnike je paviljon
sa zgradom kuhinje,zaa na
sifilitične
mjestu
je u paviljonskom tipu, a planirana je za gdje su se ta dva prolaza križala bilo je
Nova bolnica na bogečkome 400 bolesnika (no, već je 1895. imala 450 proširenje sa zvonom koje je objavljivalo
groblju kreveta). kraj posjeta bolesnicima. Bolnički kom-
Kad je 1877. u Zagrebu osnovano S ulične strane nalazila se zgrada pleks nalazio se u prostranom dvorištu s
Zemaljsko rodilište i Primaljsko učilište, bolničke uprave (i danas zgrada ravna- nasadima (koji su danas znatno reducirani
pod vodstvom dr. Antuna Lobmayera, teljstva i administrativnih službi, koja je zbog izgradnje novih paviljona). Bolnica
Zemaljska je vlada te ustanove smjestila u 1913. dograđena); iza nje su bila dva pa- je imala vlastito centralno grijanje i cen-
prostor Bolnice milosrdnih sestara. Ubrzo viljona medicinskog, tj. internog odjela tralnu plinsku rasvjetu (električna je struja
će u taj prostor smjestiti i Zemaljski zavod - lijevi za žene, desni za muškarce (da- uvedena 1904.).
Kapelica i ljekarnica
Bolnica milosrdnih sestara na Vinogradskoj cesti (otvorena 1894.) Selidba
odjel, trajalabolesnika
je od 28.izkolovoza
Ilice, odjel po
do 28.
rujna 1894. godine, a blagoslov nove bol-
nice obavljen je 9. rujna. Do 1896. Bol-
nica milosrdnih sestara nije imala svoju
kapelicu; ona je sagrađena 1896. i bla-
goslovljena 8. studenoga (danas je to
Kapelica Srca Isusova, ujedno i župna
crk va za okolno područje). Bolnička lje-
karnica osnovana je odmah na početku
djelovanja Bolnice milosrdnih sestara na
Vinogradskoj cesti.
Kad je bila još u Frankopanskoj, bol-
nicom je upravljala izravno poglavarica
Vrhovne uprave milosrdnih sestara,
budući da se bolnica nalazila u samostanu.
No, već u Ilici bolnicom upravlja posebna
predstojnica iz reda sestara milosrdnica,
pa tako i u Vinogradskoj sve do 1906.
za odgoj slijepe djece i Zemaljski zavod
godine, kada dužnost upravitelja prelazi
za gluhonijeme, čime je bolnica u Ilici
Nova bolnica sagrađena u ruke svećenika koje je na to mjesto
postala pretijesna za Zagreb koji je 90-
postavljao Nadbiskupski duhovni stol.
ih godina 19. stoljeća imao već više od
40.000 stanovnika. Osim toga, bolnica se je na nekadašnjem Bolničkoj je predstojnici pak ostala briga
za red i disciplinu sestara-bolničarki (od
nalazila na neprikladnu mjestu. ada su bogečkome groblju u 1934. do 1946. upravljanje bolnicom opet
Zemaljska vlada i Vrhovna uprava Družbe
sestara milosrdnica sklopile sporazum Vinogradskoj preuzimaju
Bolnica redovnice).
milosrdnih sestara bila je
prema kojem Vlada preuzima zgradu u
najveća i najmodernija bolnica na ovom
Ilici 83 za potrebe Primaljskog učilišta,
prostoru, pa ju je u svibnju 1895. posjetio
rodilišta i zavoda za slijepe i gluhonijeme.
nas su te zgrade spojene); slijedile su ban Khuen Héderváry, a u listopadu
Družba zauzvrat dobiva neke druge iste godine i kralj Franjo Josip I., kada je
objekte u gradu i bivšu vilu generalice dvije postranične zgrade: lijeva paviljon
za sifilitične bolesnike (danas Zavod za u Zagrebu otvorio zgrade Hrvatskoga
Socias sa zemljištem od 12 jutara na Vi-
medicinsku biokemiju, dio Klinike za fi- narodnoga kazališta i donjogradske gim-
nogradskoj cesti na nekadašnjem "bo-
zikalnu medicinu i rehabilitaciju i en- nazije. No, Bolnica milosrdnih sestara nije
gečkom groblju". Ondje je sagrađena bila najmodernija samo po zgradama i
no va Bolnica milosrdnih sestara, prema dokrinološki laboratorij Interne klinike),
a u desnoj zgradi bile su kuhinja i prao- unutrašnjem uređenju, već i po stručnom
nacrtima Kune Waidmana (njemačkog
nica, pokraj njih zgrada ložionice; u dnu radu.
arhitekta koji je u Zagrebu radio od 1880.
(nastavlja se)
do 1906., a njegova su djela, među ostalim, bolničkoga kompleksa bio je najveći ob-
84
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
protektivnih sredstava ("kreme za sunča- je osobama tamne kože, kose i očiju do- jedne čajne žličice. Nipošto se ne smije
nje"). Fotoprotektivna sredstva dijele se voljan faktor 20. Kad je riječ o osjetljivoj zaboraviti na usnice, vjeđe, uši i gornju
na dvije skupine: fizikalna i kemijska zaš- dječjoj koži, najbolje je primjenjivati stranu stopala. Za učinkovitu zaštitu
titna sredstva. Proizvodi s oznakom sun- preparate namijenjene dječjoj koži, koji fotoprotektivno sredstvo treba nanijeti 20
block sadrže fizikalne ili mineralne filtre najčešće sadržavaju fizikalne filtere (sun- do 30 minuta prije izlaganja suncu.
(titanijev dioksid ili cinkov oksid) koji block ). akođer je važno izabrati teksturu Zaštitna sredstva potrebno je nanositi
reflektiraju ili raspršuju UV zrake, a jed- prilagođenu tipu kože, pa su gelovi i svaka dva do tri sata jer se kupanjem,
nako učinkovito blokiraju UVA i UVB emulzije prilagođeni masnoj, a kreme ležanjem na ručniku ili tjelovježbom skine
zrake. Nedostatak im je velika gustoća, suhoj koži. Na tržištu su dostupna i foto- 30-40 posto zaštitnog sloja.
zbog čega se slabo razmazuju te ostavljaju protektivna sredstva namijenjena koži Čak 80 posto izlaganja suncu događa
bijeli trag na koži, ali upravo zbog tog sklonoj aknama. se slučajno, u svakodnevnom životu.
svojstva pružaju mehanički učinak zaš- akođer, način aplikacije kreme zna- Boravak u hladu i oblačno vrijeme ne
tite. Preporučuju se djeci, trudnicama i čajno mijenja SPF. Zaštitni faktori se pružaju dovoljnu zaštitu, budući da oblaci
osobama s osjetljivom kožom. Proizvodi s testiraju u laboratoriju i pri testiranju propuštaju i do 95 posto UV zraka, a
oznakom sunscreen sadrže samo kemijske se nanosi 2 mg na cm², dok mi prilikom refleksijom od okolnih površina (voda do
filtre koji apsorbiraju UVA i UVB zrake sunčanja nanosimo znatno manji sloj kre- 20 posto, beton 3-10 posto, pijesak do 25
i djelomično ih filtriraju, pri čemu ipak me i time smanjujemo stupanj zaštite. posto, snijeg do 85 posto) sunčeve zrake
manji dio UV zraka prodire u kožu. Preporučuje se nanijeti obilniju količinu nas neposredno ugrožavaju i u hladu.
SPF (sun protection factor) označuje fotoprotektivnih sredstava: potrebno je Ne postoji idealna zaštitna krema,
stupanjzaštitu
kazuje zaštite od
od UVA
UVB zračenja),
zračenja (ne po-
a ovisi približno
sječne 35 ml osobe.
odrasle da bi seo
zašitila
znači:koža pro- apsorpcijom,
nanijeti ali najprihvatljivija je ona s učinkovitom
maksimalnom zaštitom od
o količini i vrsti filtera i zaštitnoj sup- malo više od pola čajne žličice zaštitnog UVA i UVB zraka, fotostabilna, kozme-
stanciji. U Europi su dostupni pripravci sredstva na svaku ruku, lice i vrat, a na tički prihvatljiva, otporna na vodu i zno-
sa SPF 2-50. Preparati sa SPF npr. 15 štite svaku nogu, prsa i leđa malo više od jenje.
kožu od UVB zračenja 15 puta dulje u
odnosu na izlaganje suncu bez nanošenja
zaštitnog sredstva. Međutim, povećani
zaštitni faktor ne znači i proporcionalno Kako
povećanje dužine sigurnog izlaganja sun-
cu. Kreme sa SPF 15 apsorbiraju ili reflek- zaštiti
tiraju više od 93 posto UVB zračenja, dok
kreme sa SPF 30 nešto manje od 97 posto. djecu
titu Osim SPF zraka,
od UVB oznakekvalitetan
koja označuje zaš-
proizvod
za zaštitu od sunca treba štititi i od UVA
zraka. Još ne postoji način određivanja
stupnja zaštite od UVA zračenja.
Učinkovitost fotoprotektivnog sred-
stva ne ovisi samo o SPF, već i o njego voj
postojanosti - mogućnosti da učinko-
vitost
zadrži i nakon tjelovježbe, zno-
jenja, plivanja... Preparati s oznakom
sweat-resistant zadržavaju djelovanje do Ako uzmemo u obzir da i do 80 posto ukupne najopasnije doze UV zračenja primimo
30 minuta za vrijeme kontinuiranog zno- do 18. godine života, za dulji boravak djece na otvorenom nužna je zaštita osjetljive
jenja; proizvod s oznakom water-resis- dječje kože od najranije životne dobi. Osim za određeni tip kože i određena stanja
tant vodootporan je samo 40 minuta i kože, na tržištu postoje i posebna fotoprotektivna sredstva za najmlađe. Za dječju
treba ga nanostiti nakon svakog kupa- kožu najbolje je primijeniti sredstva s oznakom sunblock , koja sadrže fizikalne filtere,
nja i sportske aktivnosti; proizvod s oz- pružaju i mehaničku zaštitu te gotovo u cijelosti onemogućuju prodiranje UV zraka
nakom waterproof otporni su na vodu i u kožu. Nužno je napomenuti da se sredstva sa zaštitnim faktorom ne smiju nanositi
zadržavaju svoje djelovanje 80 minuta na- na kožu dojenčeta mlađeg od šest mjeseci, dakle, nezaštićeno se dojenče ne smije
kon izlaska iz mora ili vode. izlagati direktnom sunčevom zračenju.
Kao i kod odraslih, potrebno je nanijeti kremu pola sata prije izlaganja suncu i
Obilno se namazati ponovno je nanijeti nakon dva sata, čak i tijekom boravka u hladu. Također, ne
Izbor SPF-a ovisi o tipu kože i o dijelu smije se zaboraviti nanijeti kremu na usnice, uške i stražnji dio vrata. I uz upotrebu
tijela, UV indeksu, godišnjem dobu, ze- fotoprotektivnih sredstava poželjno je ne izlagati djecu suncu od 10 do 16 sati. Djeci
mljopisnoj regiji. Osobama svijetle puti i
treba obavezno staviti šešir na glavu i odjenuti laganu i svijetlu odjeću, a djeci s
očiju, čija koža uvijek izgori, preporučuje
osjetljivom kožom i fotoprotektivnu odjeću.
se upotreba zaštitnog faktora 50+, dok
87
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
o ite i i e c a

Potrebno je nekoliko sati da Kako se zaštititi
krpelj na svome domaćinu Najbolje je izbjegavati prirodna staništa krpelja, posebice u sezoni njihove
pronađe pogodno mjesto za aktivnosti - od proljeća do jeseni. No, ako idete u prirodu, poštujte sljedeća pravila:
1. odjenite prikladnu odjeću radi sprečavanja kontakta s krpeljima (odjeća svijetlih
ubod i uzimanje obroka krvi, boja, dugih rukava i dugih nogavica, umetanje nogavica u čarape ili čizme; odje-
stoga nakon boravka u prirodi ća od glatkih materijala – na vunenu i flanelsku tkaninu krpelj se lakše zakvači);
2. izbjegavajte hodanje i provlačenje kroz nisko raslinje te odlaganje odjeće na
najčešće imamo dovoljno travu i drugo raslinje;
vremena da ga pronađemo i 3. nosite odjeću i upotrebljavajte šator koji su impregnirani repelentima ili
akaricidima (sredstvima koja odbijaju ili uništavaju krpelje);
uklonimo 4. upotrebljavajte prikladna sredstva koja odbijaju krpelje (repelente) na koži,
obući i odjeći, a odgovarajuće repelente treba primijeniti preventivno i na
kućnim ljubimcima;
Napisao: prim. dr. Ivica Knezović
5. nakon povratka iz prirode pregledajte kompletnu odjeću i obuću, ruksake,
Zavod za infektivne bolesti djece,
deke i šatore te cijelo tijelo, a ako pronađete krpelja, uništite ga, odnosno ako je
Foto: SXCKlinika za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" pričvršćen za kožu, odmah ga oprezno uklonite pincetom;
6. detaljno pregledajte i kućne ljubimce te uklonite krpelje;
 oplo je godišnje doba i sezona 7. budući da postoji cjepivo protiv KME-a, ali ne i protiv drugih bolesti koje prenose
izleta u prirodu u punom je zama- krpelji, opravdano je cijepiti osobe koje profesionalno borave u šumama
hu. Stoga nije naodmet podsjetiti (lovci, šumari, šumski radnici itd.), ali i izletnike, planinare i druge osobe koje
na neke opasnosti koje prijete od sitnih povremeno odlaze u područja gdje ima KME-a. U Hrvatskoj se protiv KME-a
člankonožaca – paučnjaka iz reda grinja, može cijepiti u nadležnoj Higijensko-epidemiološkoj službi, odnosno Zavodu za
poznatih pod imenom krpelji. Prisutni u javno zdravstvo.
niskom raslinju livada, travnjaka, šuma,
ali i parkova, vrtova itd. te kao paraziti
na raznim životinjama, uključujući kućne ni krpelji iz porodica Ixodidae ("tvrdi kr-
ljubimce na
prenijeti (pse), ti mali
čovjeka nekenametnici mogu
zarazne bolesti Bolesti koje prenose pelji") ikoje
bolesti Argasidae ("meki krpelji"),
mogu prenijeti. zbog
Odgovarajuća
koje se, srećom, u većini slučajeva mogu toplina i vlažnost potrebni su za aktivnost
uspješno izliječiti, a često i spriječiti. krpelji najčešće se krpelja, pa oni postaju aktivniji kad su
U svijetu ima više od 800 vrsta krpelja. pojavljuju od svibnja do prosječne dnevne temperature više od
Oni su nametnici na mnogm vrstama 5°C, a relativna vlažnost u njihovom pri-
sisa vaca, gmazova i ptica na kojima se srpnja te u ranu jesen rodnom staništu veća od 80 posto. Se-
hrane, sišući krv koja im je potrebna za zona krpelja počinje u rano proljeće i
razvoj i razmnožavanje. Za ljude su opas- tra je do jeseni, s padom aktivnosti za
naj većih ljetnih vrućina. Zato se bolesti
koje prenose krpelji u Hrvatskoj najčešće
po javljuju od svibnja do srpnja te u ranu
Ixodidae jesen.
Argasidae
Tri stadija borelioze
Krpelj se može lako zakvačiti za
čovjeka ili životinju koji prolaze njegovim
prirodnim staništem. Potrebno je nekoliko
sati da krpelj na svome domaćinu pronađe
pogodno mjesto za ubod i uzimanje ob-
roka krvi, stoga nakon boravka u prirodi
najčešće imamo dovoljno vremena da ga
pronađemo i uklonimo s kože prije nego
što nam prenese uzročnika bolesti. Pri-
jenos uzročnika iz zaraženog se krpelja
obično događa na kraju njegova obroka –
90
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
Koje bolesti
prenose
krpelji
Ixodes ricinus
Opasni krpelji između Save i Drave

kad se nasisao dovoljno krvi i neposredno borelije u dovoljnoj količini namnože u
prije nego što se otpustio s kože. krpelju. Stoga ima dovoljno vremena da
Krpelji mogu prenijeti različite uz- U našim su krajevima se krpelj ukloni s kože prije negoli dođe
ročnike bolesti – patogene mikroor- do prijenosa zaraze.
najčešće borelioza
ganizme
prirodnog(viruse, bakterije, parazite)
ali i-sa-
iz skihBolest može zahvatititijek
nekoliko
možeorgan-
životinjskog rezervoara, (lajmska bolest) i krpeljni sustava, a klinički imati
mi mogu biti rezervoar jer prenose uzroč- tri stadija: Prvi stadij su promjene na koži
nike s jedne na drugu generaciju krpelja meningoencefalitis (KME) koje se šire oko mjesta uboda, a nazivaju
tijekom razvojnog ciklusa. Samo je manji se migrirajući eritem (Erythema migrans).
broj krpelja zaražen, a riječ je uglavnom o Pojavljuju se najčešće 3 – 30 dana nakon
krpeljima iz prirodnih žarišta bolesti. Ako lest) i krpeljni meningoencefalitis (KME), uboda krpelja. Riječ je o crvenilu koje se
je krpelj dulje vrijeme pričvršćen za kožu, a znatno se rjeđe mogu prenijeti neke širi oko mjesta uboda u koncentričnim
rizik je prijenosa zaraze veći. rikecijske bolesti (mediteranska pjegava krugovima, a u sredini blijedi. Uz to se
U našim su krajevima najčešće bolesti groznica i Q-groznica) te erlihioza, babe- ponekad pojavljuju svrbež i pečenje kože,
koje prenose krpelji borelioza (lajmska bo- zioza i tularemija. bolovi na mjestu uboda, a katkad i opći
Borelioza ili lajmska bolest (Lyme bor- simptomi (vrućica, klonulost, bolovi u
reliosis) najčešća je bolest koju prenose mišićima) te povećanje lokalnih limfnih
krpelji u našim krajevima. Globalno je čvorova. Ako se ne izliječi antibioticima,
rasprostranjena u umjerenoj klimatskoj ova faza bolesti može prijeći u drugi i
zoni (33. – 65. stupanj sjeverne zemljo- treći stadij. Drugi stadij je diseminirana
pisne širine), a nije vezana uz prirodna infekcija koja se manifestira nakon ne-
žarišta, pa se krpelji zaraženi bore- koliko dana, tjedana ili mjeseci, a nasta-
lijama mogu naći i u gradovima. Uz- je širenjem borelija krvlju u druge or-
ročnik je spiroheta iz roda Borrelia, ganske sustave, poglavito u zglobove,
bakterija Borrelia burgdorferi. Izvor srce i središnji živčani sustav, gdje na-
zaraze su male šumske životinje i staju upalne promjene (upale zglobova
krpelj Ixodes ricinus. Bolesnik se za- – artritis, srčanog mišića i osrčja – mio-
razi nakon uboda krpelja ulaskom perikarditis, moždanih ovojnica i mozga
bakterija u krvotok, ali je za prijenos – meningoencefalitis s centralnim i/ili
perifernim oštećenjima živčanog susta-
zaraze potrebno nekoliko sati, kad se
91
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
va). U toj se fazi pojavljuju i dugotraj- učinkovito cjepivo. Cjepivom protiv

ni je, proširene promjene na koži, poput KME-a bi se također trebali zaštiti svi lju-
migrirajućeg eritema, crvenila i mrljas- Cjepivo postoji protiv di koji profesionalno borave u šumama
tih osipa. reći stadij (nakon nekoliko (lovci, šumari, drvosječe i drugi šumski
mjeseci i godina) predstavlja trajnu infek- KME-a, ali ne i protiv radnici, itd.).
ciju kože, mišićno-koštanog sustava te drugih bolesti koje prenose Kod ljudi postoje dva tipa erlihioze –
središnjeg i perifernog živčanog susta va, humana monocitna erlihioza i humana
s progresivnim oštećenjima tih organ- granulocitna anaplazmoza (erlihioza),
skih sustava. Bolest se liječi primjenom krpelji ovisno o pojedinim vrstama bakterija iz
antibiotika, a najučinkovitije je liječenje porodice Rickettsiaceae, rod Ehrlichia,
u prvom stadiju. U drugom je stadiju lije- koje su uzročnici te bolesti. Rezervoar
čenje antibioticima učinkovito, ali čes- javi, najčešće se javlja u dvije faze. Nakon infekcije su jeleni i psi, a prenosi se na
to dugotrajno i provodi se u bolnici, a u inkubacijskog razdoblja, jedan do dva čov jeka ubodom krpelja (kod nas Ixodes
2. i 3. stadiju moguće su trajne i ozbiljne tjedna nakon uboda krpelja, pojavljuje ricinus, u Sjevernoj Americi Amblyoma
posljedice. Ne postoji učinkovito cjepi vo se prva faza bolesti, praćena vrućicom, americanum). Češća je u Sjedinjenim
protiv lajmske bolesti, stoga se u preven- glavoboljom, općom slabošću, bolo vima Američkim Državama i državama Dalekog
ciji prijenosa ove bolesti primjenjuju opće u mišićima i klonulošću – dakle, simp- Istoka, ali ima je i u Europi, a u Hrvatskoj
mjere zaštite od krpelja te što ranije ukla- tomima sličnima običnoj gripi, koji traju je opisana u sjeverozapadnim seoskim
njanje krpelja s kože. otprilike tjedan dana. Nakon nekoliko kra je vima. Najčešće se manifestira nespe-
dana, kad se bolesnik uglavnom osjeća cifičnim općim simptomima kao što su
Cijepljenje protiv KME-a (KME) dobro,
Krpeljni meningoencefalitis može se
nika pojaviti kod faza
druga manjeg broja– boles-
bolesti upala vrućica, glavobolja,ružičastim
te sitnotočkastim bolovi u mišićima itd.
osipom koji
bolest je rasprostranjena u Europi i Aziji. moždanih ovojnica i/ili mozga, praćena je češći kod djece. eški, septični oblici
U Hrvatskoj se pojavljuje srednjoeuropski simptomima jače glavobolje, ukočenosti bolesti su srećom rijetki. Uspješno se liječi
podtip KME-a, čiji je klinički tijek blaži vrata, povraćanja, fotofobije (bolesnika antibioticima.
nego kod dalekoistočnog podtipa. Pri- smeta svjetlo), a u rijetkim slučajevima
rodna su žarišta kod nas u području (kod upale mozga) pojavljuju se paralize Babezioza može biti smrtonosna
između rijeka Save i Drave, a postoje mišića ramenog pojasa i ruku, u najtežoj Mediteransku pjegavu groznicu (mar-
izvješća o manjem žarištu u Gorskom varijanti i disanja te poremećaji svijesti. sejska groznica ili kvržičavi pjegavac) uz-
kotaru. Bolest je sezonskog karaktera, Samo će petina do trećina zaraženih oso- rokuje Rickettsia conorii, a osnovni re-
u vrijeme aktivnosti krpelja. Uzročnik ba razviti drugu fazu bolesti. Kod većine zervoar infekcije je pas. Bolest se na čo-
je virus iz roda Flavivirusa, a prirodni bolesnika, poglavito kod djece, češći su vjeka prenosi ubodom psećeg krpelja
su rezervoar mali šumski glodavci i neki blaži oblici bolesti (serozna upala mož- ( Ripicephalus sanguineus). Bolest se češće
drugi mali sisavci, rjeđe neke vrste ptica. danih ovojnica, tzv. aseptični meningitis). po javljuje u zemljama sredozemnog prio-
Šumski krpelj, Ixodes ricinus, prenosilac KME se liječi u bolnici, a specifičnog balnog pojasa. Na mjestu uboda po javljuje
je virusa KME-a, a ujedno i rezervoar jer protuvirusnog lijeka nema, stoga je liječe- se primarno oštećenje tkiva – mali ulkus
zaraženi krpelj prenosi uzročnika s jedne nje simptomatsko. Uz provođenje općih kože, lagano uzdignutih rubova, s crnom
generacije na drugu. Bolest se ne prenosi s mjera zaštite od krpelja, pučanstvo se prije krastom u sredini - crnom mrljom (franc.
čovjeka na čovjeka. odlaska u područja gdje postoje prirodna tache noir ). Nakon inkubacije od pet do
Zaražene osobe kliničku sliku uop- žarišta KME-a može dobro zaštititi pra- sedam dana pojavljuju se opći simptomi
će ne moraju razviti. Ako se bolest po- vodobnim cijepljenjem, budući da postoji infekcije (vrućica itd.) i lokalno povećani
Kako ukloniti krpelja s kože

Većina
zaraze je krpelja
manjanije
akoinficirana, ali bolje
se krpelj ukloni ih je ukloniti
najkasnije štonakon
24 sata prije. Mogućnost
uboda. prijenosa
Krpelja treba uhvatiti pincetom (po mogućnosti sa zavinutim vrhom) što bliže koži
i pažljivo ga izvući. Ako se ne uspije izvući rilce, ne treba se bojati. Bitno je ukloniti
tijelo krpelja, a rilce se može kasnije izvući iglom ili će ga koža sama s vremenom
izbaciti. Krpelja se ne smije stiskati niti omamljivati, premazivati raznim sredstvima
ili spaljivati (npr. zapaljenom cigaretom) jer ti postupci pospješuju ubrizgavanje
sline i sadržaja zatka u kožu, čime se povećava rizik od prijenosa infekcije. Nakon
vađenja krpelja, mjesto uboda treba dezinficirati 70-postotnim alkoholom ili
sličnim odgovarajućim dezinfekcijskim sredstvom za kožu.
Petar Ramljak, Tony Cetinski i Ako krpelja nikako ne uspijemo ukloniti ili ako se pojave simptomi bolesti, valja
Vlasta
V asta Zmaze
Zmazek posjetiti liječnika.
92
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
limfni čvorovi. rećeg do

petog dana bolesti pojavljuje
se mrljasti ili mrljasto-kvržičavi
osip po cijelom tijelu, ponekad u težim
slučajevima, s kožnim krvarenjima. Bolest se uspješno
liječi antibioticima, a teži slučajevi najčešći su kod osoba
oslabljenog imuniteta (imunokompromitiranih) i bolesnika
s kroničnim bolestima.
Q-groznica primarno je bolest životinja (zoonoza), čiji je
uzročnik rikecija Coxiella burnetii. Bolest može imati akutni
ili kronični tijek. Rezervoar infekcije u Hr vatskoj su najčešće
ovce, potom koze i goveda, rjeđe psi, mačke i perad. Prenosi
se udisanjem aerosola zagađenog izluče vinama životinja
– sitnim česticama prašine koje sadrže uzročnike. Rjeđe
se može prenijeti ubodom krpelja koji sišu krv zaraženih
životinja ( Ripicephalus san guineus, Dermacentor andersoni).
Bolest počinje naglo, izraženom vrućicom i drugim općim
simptomima.
uzroka, čestoMožekao se manifestirati
upala pluća, ilikao vrućica
bolest višenepoznatog
organskih
sustava. Uspješno se liječi antibioticima.
ularemija je zoonoza primarno divljih glodavaca (zeca,
kunića, vjeverice, štakora, hrčka, voluharice itd.). Uzročnik
je bakterija Francisella tularensis, a bolest se na čovjeka
prenosi kontaktom sa zaraženim životinjama te ugrizom
životinje ili ubodom insekta (buha, uš, krpelj, komarac),
ali i jedenjem zaraženog mesa, pijenjem zaražene vode i
udisanjem aerosola koji sadrži uzročnike. Češće se pojavljuje
zimi, a u ljetnim se mjesecima povezuje s aktivnošću krpelja.
Uzročnik ulazi u organizam kroz kožu i/ili sluznice, a na
mjestu ulaska nastaje tzv. primarni afekt iz kojeg se infekcija
širi u limfne čvorove, a potom putem krvi i limfe u druge
organe i tkiva. Postoji nekoliko kliničkih oblika bolesti, a
uspješno se liječi antibioticima.
Babezioza je bolest koju uzrokuju praživotinje (protozoe)
iz roda Babesia ( Babesia divergens, Babesia microti) koje na-
padaju crvene krvne stanice – eritrocite. Česti su uzročnici
infekcija kod životinja. Kod pasa Babesiae izazivaju bolest
piroplazmozu. Primarni su rezervoar uzročnika u Europi
goveda. Na čovjeka se babezioza prenosi ubodom krpelja
Ixodes ricinus. Bolest može imati težak tijek i potencijalno
biti smrtonosna, posebice kod imunokompromitiranih i
bolesnika koji nemaju slezenu. Liječi se uspješno antibioti-
cima.
93
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
Zdravlje
Mediteranska dijeta te gubitak
suvišnih kilograma, prestanak
pušenja i umjerena tjelesna
aktivnost promjene su
životnog stila koje
doprinose povišenju
vrijednosti HDL-a
Napisali: prof. dr. sc. Željko Krznarić i

dr. sc. Darija Vranešić Bender
KBC Zagreb, Centar za kliničku prehranu
Foto: SXC
Riblje ulje i crno vino

pomažu dobrom kolesterolu
K olesterol i ostale masti ne otapaju
se u krvi. Između dvije stanice
prenose se posebnim prijenos-
nicima koji se nazivaju lipoproteini. Lipo-
proteini su građeni od molekula proteina
kolesterol iz jetre krvlju do stanica. Višak srčanog ili moždanog udara. o je razlog
kolesterola koji stanica ne koristi može se zašto se LDL-kolesterol naziva lošim
taložiti na stijenkama arterija kojima krv kolesterolom. Visoka razina te vrste ko-
putuje do srca i mozga. Na nastale naslage lesterola povećava rizik od različitih kar-
kolesterola mogu se taložiti i neke druge dio vaskularnih bolesti.
i masti, a mogu biti različite gustoće. tvari te se stvara plak koji s vremenom Lipoproteini velike gustoće (HDL)
Nekoliko je vrsta prijenosnika kolesterola, može uzrokovati začepljenje krvnih žila. molekule su koje cirkuliraju krvlju i uk-
a posebno su zanimljivi oni male gus- Kad se to dogodi, otežan je protok krvi lanjaju višak kolesterola iz krvi i tki va,
toće (LDL) i velike gustoće (HDL). Lipo- do srca i mozga, a kada plak naraste toliko vraćaju ga u jetru, odakle se opet mo-
proteini male gustoće (LDL) prenose da potpuno začepi krvne žile, dolazi do že povezati u LDL koji će ga prenositi
94
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
krvlju. Na taj se način smanjuje vjero jat- ti, uvijek se veća pažnja posvećuje povi-
nost gomilanja kolesterola na stijenkama šenoj razini lošeg LDL-kolesterola. Ipak, Visoka razina LDL (lošeg)
žila, kao i vjerojatnost razvoja kardio vas- brojne su studije pokazale kako je niska
kularnih bolesti, zbog čega se HDL-ko- razina HDL-a neovisni čimbenik rizika kolesterola povećava rizik
lesterol naziva dobrim kolesterolom. za koronarnu bolest srca. ako je Framin-
gham Heart Study pokazala da je HDL od kardiovaskularnih
LDL-a manje, HDL-a više potentniji čimbenik rizika za koronarnu
Kad bi sve funkcioniralo kako treba, bolest srca od LDL-a, ukupnog kolesterola bolesti
sustav bi bio u ravnoteži. Međutim, ako je ili vrijednosti triglicerida u plazmi. U
u organizmu previše lošeg kolesterola da toj studiji rizik od infarkta miokarda
bi ga HDL-lipoproteini prihvatili ili je pak povećavao se 25 posto sa svakim sniže-
premalo HDL-a, može doći do stvaranja njem serumskog HDL-a otprilike 5 mg/dL pertrigliceridemija, sjedilački način živo-
naslaga na stijenkama arterija. Osoba ispod prosječnih vrijednosti. Kad je riječ ta, pušenje, uzimanje određenih lijeko va,
koja ima veću razinu HDL-kolesterola, a o optimalnim koncentracijama HDL-ko- genetski uzroci. Muškarci najčešće imaju
manju LDL-kolesterola u manjoj je opas- lesterola, vrijednosti iznad 60 mg/dL ili niže vrijednosti, za razliku od žena kod
nosti od kardiovaskularnih bolesti. 1,6 mmol/L smatraju se poželjnima i za kojih postoji pozitivan učinak ženskih
Čimbenici koji utječu na razinu HDL muškarce i za žene. spolnih hormona na HDL. Epidemiološke
i LDL-kolesterola u krvi kompleksni su. Procjenjuje se da u općoj populaciji studije pokazale su da visoke koncentracije
Međutim, sasvim je jasno da trebamo 35 posto muškaraca i 15 posto žena ima HDL-a (iznad 60 mg/dL) imaju zaštitni
težiti za hranom koja smanjuje razinu niske vrijednosti HDL-a, a među boles- učinak od kardiovaskularnih bolesti kao
LDL-kolesterola ili podiže razinu HDL- nicima s koronarnom bolešću srca čak što su ishemijski moždani udar te infarkt
kolesterola. 63 posto ima nisku razinu HDL-a. Uzroci miokarda, a da s druge strane, niske vri-
Kad je riječ o povišenim razinama niskih koncentracija HDL-a mogu biti: jednosti (ispod 40 mg/dL ili 1 mmol/L)
lipida i riziku od kardiovaskularnih boles- dijabetes tipa 2, metabolički sindrom, hipo većavaju rizik od bolesti srca.
95
7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9
Nefarmakološkim načinima može se

povećati razina HDL-a 10 do 15 posto. o
se primarno odnosi na prestanak pušenja,
sniženje prekomjerne tjelesne mase, re-
dovitu tjelesnu aktivnost te najvažnije -
promjenu prehrambenih navika.
Zdrava mediteranska prehrana
Kad je riječ o redovitoj tjelesnoj
aktivnosti i učinku na HDL, jedna je
studija istraživala utjecaj 12-mjesečnog
programa vježbanja (biciklizam, trčanje,
hodanje) četiri dana u tjednu, uz posti-
zanje 60 do 80 posto maksimalne srčane
frekvencije kod muškaraca s niskim vri-
jednostima HDL-a. Rezultati su pokazali
da se prosječni HDL povećao 12 posto
kod muškaraca s normalnim vrijednos-
tima te 6 posto kod onih s niskim vrijed-
nostima HDL-a. Ipak, studije su pokazale
kako tjelesna aktivnost nema takav
zaštitni učinak na HDL kod žena kao kod
muškaraca.
Značajna je i povezanost povećanog
indeksa tjelesne mase (BMI) i niskog se-
rumskog HDL-a. Velika metaanaliza više
od 70 studija pokazala je da se za svakih
4,5 kg gubitka tjelesne mase serumski
HDL povećava 2 mg/dL.
Kad je riječ o masnim kiselinama i
njihovom utjecaju na lipoproteine, poz-
nato je da prehrana bogata trans-
masnim kiselinama povisuje LDL i
snizuje
pulacije HDL. S druge
kod kojih strane,unos
je veliki po-
omega-3 nezasićenih masnih ki-
selina imaju nisku incidenciju sr-
čanih bolesti. Dokazano je da čisti HDL (dobar) kolesterol
koncentrat ribljeg ulja u visokim
dozama (više od 6 g na dan) može uklanja višak kolesterola
sniziti razinu triglicerida u kr vi i iz krvi i tkiva, vraćajući ga
blago povisiti HDL.
Umjerena konzumacija alkohola po- u jetru
visuje razine HDL-a te smanjuje učes-
talost kardiovaskularnih bolesti. Konzu-
macija crvenog vina (otprilike 40 g

Pdfslide - Tips - 20100725 ZGMG 29 PDF 61e9 PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Pdfslide - Tips - 20100725 ZGMG 29 PDF 61e9 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

7/21/2019 20100725-zgmg-29-pdf-61e9

Broj 29 • godina IV • srpanj 2010. 8

vašim pismima, i vi.

tražeći pogledom ugledah pokoju zastavu...

Britanski trg - Mali plac

adimak Mali plac, koji se za Bri-

N nas, svjedoči o urbanom statusu

Željeno uređenje trga godinama je

krasan vidik na bujnu zelenu 'Zagrebačku o

Pejačevićev trg, poslije 1928.

ﬁnancijske mogućnosti grada. Kako bilo,

pravih kumica održava tradiciju.

Zagreba ke ulice č

muzeja: Lovački muzej i Hrvatski muzej

Radnički dol i Kukuljevićeva ulica

Rokova ulica i Rokov perivoj

slikara Roberta Auera. Iz starih zapisa možemo pratiti povijest g

gmajni sagrađena je i kapelica, posvećena sv. Roku, zaštitniku od

od kojih jedna nosi motiv meandra. Ta

Zagreba ke ulice č

Ugao Preradovićeve i Hebrangove Ugao Preradovićeve i Tesline

obrani zemlje. Tada se Sava koristila za

su dalje vukli ljudi kopitnicama uz obalu.

Željeznica potisnula parobrod

Sportsko društvo Marathon

do Bundeka Akademski teniski klub na

i nasipa, u hladovini visoke vegetacije,

jezeru (čak 2,5 m razlike razine jezera primljeno je 27 radova te je dodijeljena

Neizmišljene pri e sa zagreba ke periferije

Sava kakve više nema (2)

Iz babinjaka u Indijski hram

I mao je babinjak i stražnju stranu. Ta-

spretni Koka-Koković koji se u zezanju A na Savi, na vodi i u vodi, u kontra-

bismo gospodu previše ometali i ner virali.

Povijest zagreba kog sporta č

bavi sukobom purgera Gregorija i sluge

1879.) preimenovano je u Hrvatsko-sla-

Konji su često inspirirali i umjetnike,

Jahačice prigodom predaje nagrada,

O Zagrebu markom i žigom

Kralj Hrvatski kraljevi

Kralj Tomislav konju. Ovdje je zapravo prezentirana

Galopske staze i kasačka Konjička natjecanja na hipodromu

Osim dvorane, sve je

O starim i novim Kaptolska vijećnica

K aptol je najstarije zagrebačko na-

Kaptolska vijećnica bila je reprezentativna i monumentalna građevina koja je zatvarala kaptolski

Na pročelju prizemlja s južne strane a zlatnom jabukom u lijevoj ruci. U dru-

Markov trg 1783., svečanost ustoličenja podbana Franje

Grbovi Gornjogradske vijećnice

P rema količini ili stupnju koncen-

opisu prvog i najstarijeg grba ujedinjenog

Domagovići 1300. Cvetkovići 1244. Turopolje 1255.

Krašići 1249. Kupčina 1350.

Petrovina 1200. Vugrovec 1200.

prirodne boje) i Kupčina (crveno-zeleno Zagrebačka župa 1137.

Sponzor rubrike feljton

Panoramska snimka Zagreba iz 1955. g.

Vila Frangeš Pogled sa Strossmayerova šetališta

Kapela sv. Roka i razoreni grobovi; razglednica.

Sanjkanja na Rokovu perivoju, Robert Frangeš-Mihanović i djeca, oko 1911.g.

primjerci jasena (Fraxinus Sieboldii i Frangešu je "njegovo malo ‘Rokovo’ s

Neobično je ovo Frangešovo poeti-