Biblioterapija kao psihoterapija

Danas su naravno najtraženije

najtraženije knjige „pomoći i samopomoći“, koje još nazivaju i aspirin-
aspirin-
knjigama, apaurin-knjigama i sl. Priznavali mi to ili ne priznavali stvoren je jedan popuno
novi žanr tzv. duhovne literature. Taj hirid je kompila!ija popularne psihologije i starih i
novih spiritualnih gianja. " samo gledanje autenti#nog umjetni#kog djela može iti ljekovito.
$edita!ija na neki umjetni#ki motiv nije rijetka me%u alternativnim terapeutima.

Poda!i iz pismene povijesti pokazuju na zanimljive terapijske u#inke u starim epovima,

poput "lijade, zatim u djelima &ipokrata, Pitagore, Platona, 'ristotela i drugih( spomenimo
s pomenimo
samo stare )rke. *rednjovjekovna povijest daje upravo #udotvornu moć raznim sugestivnim
postup!ima, odnosno glazi kao mediju. +nanstvena medi!ina zadnjih stotinjak godina
provjerava stvarnu vrijednost takvih postupaka u lije#enju ovisnosti, psihi#kih poremećaja i
poseno duševnih olesti. o%enje *piritualnog Dnevnika, ilježenje snova i sl. će pokazati
vaše
vaše vlas
vlasti
tito
to unut
unutar
arnj
njee stan
stanje
je duše
duše-- psih
psihe.
e. +api
+apisi
siva
vanj
nja
a imaj
imaju
u auto
autore
ree
ere
ren!
n!ij
ijal
alni
ni i
autoterapi
autoterapijski
jski karakter.
karakter. +apisivanj
+apisivanjem
em iza!ujemo
iza!ujemo opterećujuć
opterećujućee sadržaje,
sadržaje, a nakon
nakon nekog
vremena
vremena #itanjem ili samo sjećanjem
sjećanjem na situa!iju,
situa!iju, otkrit ćemo uzrok svojih slaosti, koji će
sam od see postupno nestati.
nestati.

Biblioterapija se prvi put pojavila 30-ih godina prošlog stpljeća, a nakon Drugog svjetskog
rata, postala je prihvaćena u psihologiji i psihijatriji. Naučnu potvrdu dobila je kad su
istraživanja pokaala
pokaala kako su se vojni!i koji su u bolni!a"a čitali knjige #da bi skratili
vrije"e$, brže oporavljali od onih koji nisu čitali. Nakon "nogih istraživanja biblioterapija
postaje takovana
takovana art-terapija, od kojih
kojih su najponatije terapije slikanje", dra"ska,
dra"ska, kao i
terapije pleso", "uiko" i pokreto".

Biblioterapija počiva na osnova"a psihoanalitičke teorije% dakle čitanje u čitao!u pobu&uje

raličite pro!ese'

- (denti)ika!ija' vrlo uspješno kod dje!e - dje!a se lako identi)i!iraju sa likovi"a, bro se
uključuju u radnju i na taj način dožive čitav repertoar e"o!ija, ali i raviju čitav ni
"ehania"a
"ehania"a suočavanja sa streso" ili opasnošću. *vo je najvažniji pro!es, jer ako se dogodi
da je preskočen ostali +ne )unk!ioniraju+.

- rojek!ija' način analie vlastitog i tu&eg ponašanja% pri to"e se vrlo često nailai i na
alternativan način rješavanja proble"a.

- atara' dijeleći e"o!ije s liko", čitala! "ože da doživi e"o!ionalno rasterećenje

rasterećenje i
olakšanje.

- vid' ponekad na" je uvid u tu&e proble"e i uvid u naše vlastite, pa čitala! "ože na taj
način riješiti neki svoj proble".

Još je i filozof Aristotel znao da knjiga osim za duhovno uzdizanje služi i iscjeljenju duše.
Tvrdio je da poistovjećivanje ili suosjećanje sa junacima književnih dijela na neki način
dovodi do pročišćenja duše, jer na taj način osoa postaje svjesna svojih unutrašnjih
konflikata, što je preduvjet za početak njihovog rješavanja.
Knjige pomažu i da upoznamo neku drugu stranu vlastite ličnosti koja nama je do tada možda bila
nepoznata i izvanredno je sredstvo za suočavanje sa životnim problemima.
Terapija knjigom, odnosno “biblioterapija“ pokazala veoma efikasnom u liječenju emocionalnih
problema, depresivnih bolesnika, narkomana, pa čak i u zatvorima kao dio programa
resocijalizacije. Pokazala se uspjenom kod osoba svih uzrasta, sa osobama iz institucija i van njih i
kod zdravih ljudi koji žele da dijele literaturu kao sredstvo ličnog rasta i razvoja.
Tokom grupnih terapija često se koriste poezija i proza, bajke i razne pripovijetke. Pacijenti zatim
razgovaraju i identificiraju se sa odre!enim likovima kako bi bolje upoznali svoju ličnost. "ada
mnogi na početku nemaju hrabrosti, veoma brzo ipak počnu pisati pjesme i priče bazirane na
vlastitom iskustvu, tako da se na taj način konfuzija iz glave prenosi na papir i osoba bolje može
sagledati i preispitati svoje emocije i srediti misli, čime se otvaraju nove perspektive.
# $merici se ovakve metode liječenja koriste ve% vie od &'' godina. (iblioterapiju ili )liječenje)
knjigom u *elikoj (ritaniji smatraju toliko korisnom da su liječnici i knjižničari dobili vladinu
financijsku potporu za pokretanje projekta terapeutskog čitanja protiv potitenosti, stresa i
depresije. # +zraelu je biblioterapija važan dio psihoterapije, a uključena je i u obrazovni sistem,
pa se knjiga kao sredstvo samopomo%i promiče ve% od vrti%a.

e li današnja /glad0 za duhovnošću utažena novim instant rješenjem u /aspirin knjigama0

ili nas još samo knjige duhovno usmjeruju1 2 * lije#ni#kim re!eptom danas se ide umjesto u
ljekarne u knjižni!e i knjižare

/ože li knjiga liječiti strahove, depresije ili pore"ećaje u prehrani 1e li današnja 2glad a
duhovnošću utažena novi" instant rješenje" u 2aspirin knjiga"a ili nas još sa"o
knjige duhovno us"jeruju
 britansko" Devonu ove su godine pa!ijenti koji boluju od lakših bolesti,
depresije ili pore"ećaja u prehrani, u"jesto lijekova u klinika"a dobili knjige a
sa"opo"oć. Na taj se način prepolovila lista pa!ijenata i ostali su sa"o oni aista
teško bolesni. 1e li to autosugestija, trgovina osjećaji"a ili 2pošast poitivnog
"išljenja ako god bilo, pokaalo se uspješno.
oje su knjige naviše terapeutski po"ogle 4rvati"a kaala na" je 5jiljana
6abljak, voditelji!a 7radske knjižni!e u 8agrebu. Na prvo su "jesto tako stigle, što
je i rau"ljivo, bajke i priče, beletristika i poeija. 5ijepo štivo, baš kao i
/oartova glaba #koja se tako&er terapeutski upotrebljava$, odvest će nas od
surove stvarnosti s kojo" su poveene sve naše )rustra!ije i proble"i.
 *si" njih, po sudu 6abljakove, tu su i knjige popularne psihologije koje su
a)ir"irale orijentalnu )iloo)iju i tako je približile apadno" čovjeku. Ne"alu "oć
i"a i vjerska literatura koja se proteže od sektaške do one vrlo učinkovite i kakva je
knjiga don 9ntona :uljića 2Dobri "anager. 6"irujuće i opuštajuće djelovanje
krije se i u glabi pri"jeri!e Ni!ka ;avea ili 9rsena Dedića, objašnjava 5jiljana
6abljak.
 vre"enu opće potrage a duhovnošću počinje se analiirati svaka životna
situa!ija. <eškoće i krie uglavno" su raloi poseanja a knjiga"a takvog tipa i u
to" s"islu one "ogu biti korisne. Baš kao i one koje se ubrajaju u popularnu
abavnu, pa i poučnu literaturu poput 2ovijesti čitanja 9lberta /anguela ili
duhovnih putopisa =eljka /alnara 2 potrai a stakleni" grado", koje knjige
nisu sa"o instant rješenja, već i vrlo inspirativni vodiči.
6itua!ija s čitanje" popularne literature u 4rvatskoj nije drukčija nego u bilo kojoj
drugoj e"lji u svijetu. otražnja je velika i knjige doslovno 2planu, pa ne
aču&uje što sve veći broj idavačkih kuća na tržište plasira upravo te lake žanrove.
9 što 8agrepčani najradije čitaju u brii a svoji" duševni" s"irenje" sanali
s"o u njižni!a"a grada 8agreba.
/e&u najčitaniji" djeli"a popularne psihologije, posljednjih godina su ' 2/ars i
>enera čine čuda 1ohna 7ra?a, 2roživite !ijeli svoj život >in!enta ealea
Nor"ana i 2ako postati i ostati#ne$sretan Dubravke /iljković do onih nešto
dra"atičnijih naslova @ 2Aadi "anje, postiži više 1enni)er hite ili 2Ao&eni a
pobjedu 5eCisa <i"berlakea.
/noštvo sličnih knjiga danas se "ože kupiti i u spe!ijaliirani" knjižara"a poput
Biovege ili >eble !o""er!a, koji su ujedno i nakladni!i. <u se nude osobito
popularne knjige a koji"a su planetarno posegnule sve one žene nešto punijega
stasa, a odnose se ponajprije na dravu prehranu i vježbanje, kao što su 2ilates
tijelo Brooke 6iler ili 26-)aktor-stripti )itness a svaku ženu 6heile elle?.
6vaka od tih knjiga živjet će dok god i"a lakovjernih čitatelja, i stoga i one i"aju
svoju )unk!iju da bar s"ire savjest svi"a oni"a koji vole dobro pojesti, a poto" u
ležeće" položaju pročitati nešto korisno o pilatesu.
2Ne postoji opasnost od previše čitanja trivijalne literature, jer će nas ona na kraju
dovesti i do obiljnijeg i ahtjevnijeg štiva, drži 5jiljana 6abljak.
7ovoriti o popularnoj psihologiji i knjiga"a a sa"opo"oć kao 2tržišni"
"a"!i"a naših osjećaja stoga se čini pregrubi". Duhovna potraga kao lijek ne bi
se s"jela a"erikaniirati instant i )ast rješenji"a. Naš je duh bajkovit, odgojen na
"itovi"a o erunu i 6varogu, koje valja bar u neki" krini" životni" situa!ija
ponovno vratiti u optje!aj.

Biblioterapija

9lkoholičar, koji dolai na liječenje kako nedovoljno obraovan, tako i vrlo apušten i
unaa&en u svojoj !iviliiranosti i kultiviranosti, treba u to" s"islu biti tretiran.  to"e su
važna u pravo" s"islu predavanja i područja alkohologije, stje!anje novih sponaja i a to
prilago&enog 4udolinova i 5angova priručnika, te pisanje radova o te"i i tog područja.
olaganje ispita i ponavanja osnovne alkohološke proble"atike jest a člana obitelji, a
posebno a alkoholičara, važan či"benik u sponavanju svog očajnog stanja u koje je
ponajprije sa" sebe doveo.
Da svoje sponaje o bolesti produbi, bolesnik treba opisati svoj životopis posebno u
alkoholno" s"islu, a isto tako svoj život s alkoholičaro" i njegova okolina. 6voj pogrešni
životni put on treba inijeti - iraiti nekoliko puta od početnog nastupa i predstavljanja grupi
pa sve do avršnog aključnog inošenja svog plana rehabilita!ije. Da se ponovno ili po prvi
put obrauje, on treba steći naviku odlaženja u kaališta, na iložbe, da čita dnevnike i da o
to"e sve"u ivješćuje.

Današnji surogat a "noge druge stvari - televiija, tako&er je činila! daljnjeg obraovanja.
ojedini re)erati i ranih alkoholoških ili kulturoloških područja igraju važnu ulogu. >rlo
dra"atično djeluje na alkoholičare a vrije"e liječenja linošenje sudbina i svjetske klasične
literature s alkohološko" te"atiko", kao što su >ia "ala #1. nittel$, 1abina #E. 8ola$,
ralj alkohola #1. 5ondon$, Brea #1. olar$, a katkada i još više i u"jetnički )il"ovi -
posebno prikaivani a alkoholičare kao' lakat ću sutra, >rati se "ala 6hebo, ropali
ilet, itd.

Pantomima

>ažnu ulogu igra i panto"i"a, tj. nije"o prikaivanje odre&enih jednorječnih poj"ova
pokreti"a ruku i tijela, u nešto "i"ike, a pokauje se proble"atika i područja alkoholi"a,
kao što je' bo!a #najlakše$, disul)ira", pijanost, delirij, padavi!a, re!idiv, rastava #osobito a
žene$, grupa, klub liječenih alkoholičara, s"rt, dje!a, itd. (ražajnost bolesnika nas često
inena&uje, sposobnost glu"e pokreto" je inad očekivanja, angažiranost je velika, a
poga&anje poj"ova !ijele grupe je napeto, dra"atično, katkad i abavno. 6vakako
preporučuje"o povre"eno korištenje te "etode a sve bolesnike tijeko" liječenja, a "ože i
kasnije u klubu liječenih alkoholičara.

Sociodrama

9lkoholičar je u svo" životu sebično okrenut dobri" dijelo" svoji" užit!i"a ili bare"
adovoljenju vlastitih poteškoća. *n ne"a stava rela čovjeka da je sposobnost odrasle osobe
davanje, u strpljenje i po potrebi trpljenje. 9lkoholičar je po prirodi pasivan i ko"otan, sklon
abavi i druženju u gostioni!i, u po"oć alkohola često glu"i, kao na poorni!i, gdje jedan
drugoga slušaju i gube vrije"e, ane"arujući prito" obitelj, a napose dje!u. <a činjeni!a
nerele glu"e, sklonost subjektivno" dra"atsko" iražavanju, čini alkoholičara na liječenju
i u apstinen!iji pogodni" da stalno iražava svoj, vlastiti proble", unoseći i ele"ente glu"e.

<u sklonost treba iskoristiti u svi" obli!i"a grupnog rada, a naročito u velikoj grupi na
dnevni" sastan!i"a terapijske ajedni!e. Dolai u obir posebno i"proviirati, u posredno
iskusno planiranje !iljanja psihodra"atska sijela++ ili rješavati usred grupnog bivanja
neriješen proble" ponašanja ili stava pojedin!a ili grupi!e psihodra"atsko" konstruk!ijo",
isti čas povjeravajući uloge katkada i suprotno" spolu ili karakteru.  naše" s"o radu
sponali da neke situa!ije alkoholičar treba vježbati kao o"etanje bivših birtaških prijatelja u
apstinen!iji, vanja u gostioni!u u"jesto da s obitelji ide u klub liječenih alkoholičara, odnos
sa suprugo" i na radno" "jestu itd.

<akvo vježbanje ispravnog postavljanja u rani" iaovni" prilika"a u društvu navali s"o
so!iodra"o" alkoholičara. Bit svega inesenog "ože se i unaprijed planirati pisanje"
gotovih #ili u praksi pri"jenjivih$ igrokaa, koji će po"oći u radu s pojedini" grupa!ija"a
ljudi, a osobito s liječeni" alkoholičari"a u ustanovi u kojoj se liječi ili u klubu liječenih
alkoholičara.
<u upravo idealno uskače knjiga Nade /atović koja darovito i nalački obra&uje upravo
sve potrebne te"e, tj. proble"e alkoholičara prije ili nakon početnog liječenja. <o je gole"a
vrijednost knjige i trebala bi poslužiti u svi" ti" prilika"a a često osvježenje i produbljenje
načina rada i postianje još boljih reultata u vraćanju životu ne sa"o alkoholičara već i !ijele
obitelji.

/atović u svojoj knjii 3+ora iznad ponora3 obra&uje u svoji" so!iodra"ski" igrokai"a
ni psihijatrijskih i alkoholoških slika, poput delirija, alkoholne ljubo"ore, su&enja konjaku
vragoviću, s vapaje"' "a"a, po"oi "i i opti"istički"' "ožeš ako hoćeš i naslovno"
oro" inad ponora. <i su igrokai prikladni ne sa"o a dra"ske grupe liječenih alkoholičara
na odjelu i u klubovi"a liječenih alkoholičara, nego "ogu i"ati preventivnu ulogu "e&u
školsko" dje!o", koji ivodeći sa"i ove igrokae, najbolje uče životnu školu.