Petar Klarić: Neimovinska šteta - pojam, oblici, popravljanje

Prof. dr. sc. Petar Klarić* UDK: 347.426.4

NEIMOVINSKA ŠTETA
- POJAM, OBLICI, POPRAVLJANJE

Obrañuju se pojam i oblici neimovinske štete usporedno prema Zakonu o obveznim

odnosima iz 1978. i Zakonu o obveznim odnosima iz 2005. te pretpostavke izvan-
ugovorne, ugovorne i predugovorne odgovornosti za neimovinsku štetu. Daje se
pregled oblika popravljanja izvanugovorne i ugovorne neimovinske štete s po-
sebnim težištem na problematiku kvantifikacije i dosuñivanja pravične novčane
naknade. Razmotreno je nekoliko tabela o stupnjevanju težine povrede fizičkog i
psihičkog integriteta uključivo Europsku indikativnu tabelu za ocjenu povrede fi-
zičkog i psihičkog integriteta.

1. POJAM NEIMOVINSKE ŠTETE

Zakonom o obveznim odnosima donesenim 2005. (dalje: ZOO)1 izmijenjen je
bitno pojam neimovinske štete u odnosu na njegovu definiciju u Zakonu o
obveznim odnosima iz 1978. (dalje: ZOO/78).2 To je posljedica prihvaćanja
objektivne koncepcije neimovinske štete umjesto dotadašnje subjektivne, od-
nosno subjektivno-objektivne koncepcije. Radi uočavanja razlika i posljedica
najbolje je usporediti ih.

1.1. Pojam neimovinske štete prema ZOO-u iz 1978.

ZOO/78 je, u definiciji općeg pojma štete, nematerijalnu3 štetu odredio su-
bjektivno, kao nanošenje drugom fizičkog ili psihičkog bola ili straha (čl. 155.).
No, ZOO/78 nije ostao dosljedan subjektivnom odreñenju nematerijalne štete.
Odmah nakon opće definicije štete iz čl. 155., nalazimo odredbe (čl. 157. i
199.) u kojima su bile predviñene sankcije u slučaju same povrede prava
osobnosti (ličnosti). Na temelju tih odredaba sud je mogao narediti prestanak
radnje kojom se povreñuje nečije pravo osobnosti, a ako je do povrede već
došlo, mogao je narediti objavljivanje presude odnosno ispravka, povlačenje

*
Petar Klarić, profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
1
Objavljen u Narodnim novinama, br. 35/05. Na snagu stupio 1. siječnja 2006. Izmijenjen,
Narodne novine, br. 41/08.
2
Službeni list SFRJ, br. 29/78, 39/85, 46/85, 45/89, 57/89, Narodne novine, br. 53/91,
73/91, 111/93, 3/94, 7/96, 91/96, 112/99, 88/01.
3
ZOO/78 je koristio naziv "nematerijalna šteta".

5
Petar Klarić: Neimovinska šteta - pojam, oblici, popravljanje

izjave kojom je povreda učinjena, ili što drugo čime se može ostvariti svrha
koja se postiže naknadom.
Postavilo se pitanje nije li i povreda prava osobnosti, sama za sebe, nemate-
rijalna šteta prema ZOO/78. S obzirom na narav prava osobnosti kao zaštiće-
nog dobra i propisanih mjera zaštite, odgovor je nedvojbeno potvrdan. Objav-
ljivanje presude, ispravka i povlačenja povreñujuće izjave nisu ništa drugo do
tipični primjeri nenovčane satisfakcije kao oblika popravljanja nematerijalne
štete. Na to upućuje i završni dio odredbe iz čl. 199. ZOO/78 "... ili što drugo
čime se može ostvariti svrha koja se postiže naknadom”.
Nema sumnje da se misli na novčanu naknadu nematerijalne štete koja je
predviñena kao zadovoljenje za pretrpljene bolove i strah (čl. 200. ZOO/78)
pa, meñu ostalim slučajevima (smanjenje životnih aktivnosti, naruženosti,
smrti bliske osobe i dr.), i za pretrpljene duševne boli zbog povreda prava
osobnosti!
S druge strane, za povredu prava osobnosti, nepraćenu duševnim bolima,
ZOO/78 propisivao je oblike popravljanja koji moraju biti takvi da se njima
ostvari svrha koja se postiže novčanom naknadom! Može se zaključiti da su i
povreda prava osobnosti i duševne boli zbog povreda prava osobnosti, prema
ZOO/78, nematerijalna šteta, s time da su za njihovo popravljanje predviñeni
različiti oblici, konkretno za prvu nenovčana, za drugu novčana satisfakcija.
Prema tome, pravilno je koncepciju nematerijalne štete prema ZOO/78 kvali-
ficirati subjektivno-objektivnom.
Prema zakonskoj definiciji (čl. 155.), dakle, povreda prava osobnosti nije ne-
materijalna šteta, već samo onda kad su njome izazvane duševne boli, pa ako
su odreñenog intenziteta i trajanja, za nju se može dosuditi novčana naknada.
Prema toj definiciji, ozljeda tuñeg tijela nije nematerijalna šteta, nego tek fi-
zičke boli kao posljedica te ozljede; povreda nečije časti, ugleda ili slobode nije
nematerijalna šteta, nego njome prouzročene duševne boli; povreda nečijeg
prava osobnosti (ličnosti) nije nematerijalna šteta za koju se može zahtijevati
pravična novčana naknada, već samo tom povredom izazvane duševne boli itd.
Prema tome, šteta nije povreda neimovinskog dobra (tijela, časti, ugleda itd.)
kao prva štetna posljedica štetne radnje, već samo ona slijedeća posljedica u
vidu fizičkih ili duševnih boli. Moglo bi se reći da je nematerijalna šteta prema
odredbi čl. 155. ZOO/78 posljedica posljedice. Ako ta druga posljedica (fizičke i
psihičke boli i strah) izostane ili se ne javi u potrebnom intenzitetu i trajanju,4

4
Kakvu bi, npr. pravičnu naknadu dobio oštećenik za pretrpljene fizičke boli koji je u
prometnoj nesreći izgubio ruku ako je pritom izgubio svijest a kasnije zbrinut u bolnici uz
primjenu antidoloričnih sredstava? Za gubitak ruke ništa, za pretrpljene fizičke boli
relativno malo. Ili, u još drastičnijem primjeru, pacijentu je uz primjenu anestezije greš-
kom odstranjen parni organ (noga, bubreg, zub…), pravične naknade za gubitak organa
ne bi bilo, za pretrpljene fizičke boli vrlo skroman iznos.

6
 Petar Klarić: Neimovinska šteta - pojam, oblici, popravljanje

pravno relevantne nematerijalne štete nema! Nema ni pravične novčane na-

knade! A do povrede osobnog neimovinskog dobra odnosno prava osobnosti
ipak je došlo!
Je li pravna osoba, prema izloženoj subjektivnoj definiciji nematerijalne štete,
imala pravo na popravljanje prouzročene joj nematerijalne štete povredom
njezina prava osobnosti i u kojem obliku?5
U odredbama ZOO/78 (čl. 157., 199.) kojima se priznaje pravo na nenovčane
oblike popravljanja nematerijalne štete zbog povrede prava osobnosti, ne pravi
se razlika izmeñu fizičke i pravne osobe.6 Prema tome, pozivom na spomenute
odredbe kao pravne osnove i pravna osoba je mogla zahtijevati prestanak
radnje kojom se vrijeña njezino pravo osobnosti, objavljivanje presude, opoziv
izjave, objavljivanje ispravka ili nešto drugo čime se može postići svrha koja se
postiže naknadom.
A što je s pravom na novčanu naknadu?
Prema čl. 200. ZOO/78 pravo na novčanu naknadu nematerijalne štete pri-
znavalo se isključivo za pretrpljene bolove i strah. Meñu ostalim slučajevima
navode se duševne boli zbog povrede ugleda i časti te povrede prava osobno-
sti. Pravna bi osoba imala pravo na novčanu naknadu zbog povrede prava
osobnosti ako bi dokazala da je zbog te povrede pretrpjela duševne boli
relevantnog intenziteta i trajanja. Stajalište sudske prakse7 prema takvoj mo-
gućnosti bilo je izrijekom odrično. Njezina interpretacija odredbe iz čl. 200.
temeljila se na tvrdnji da se novčana naknada za nematerijalnu štetu može
dosuditi samo fizičkoj osobi, a da pravna osoba, i kad bi joj bio povrijeñen
poslovni ugled, zbog svoje prirode ne može trpjeti nikakve bolove ni strah.8

5
O problematici nematerijalne štete u pravnoj teoriji i usporednom pravu Klarić, P.,
Nematerijalna šteta pravne osobe, u knjizi od istog autora Odštetno pravo, Zagreb, 2003.,
4. izdanje, str. 325.
6
To vrijedi i za bivši Zakon o javnom informiranju (Narodne novine, br. 22/92, 26/93), zatim
Zakon o javnom priopćavanju (Narodne novine, br. 83/96) kao i za važeći Zakon o
medijima (Narodne novine, br. 59/04). U svima se pravnoj osobi priznaju pravo na
ispravak i pravo na odgovor.
7
Odluka Privrednog suda Hrvatske, Pž-27/92 od 21. siječnja 1992., PRAXIS IURIDICA
MERCATORIA, br. 1/1994, str. 50;
Odluka Visokog trgovačkog suda, Pž-524/94-2 od 15. ožujka 1994., Informator, br.
4194/94, str. 4.
8
Izvjestan prodor priznavanja prava na novčanu naknadu nematerijalne štete pravne osobe
bio je nagovješten u primjeni odredbe čl. 30. Zakona o javnom informiranju (dalje: ZJI)
koji je važio od 1992. do 1996. Njome se priznavalo pravo na novčanu naknadu zbog
povrede prava osobnosti informacijom u sredstvima javnog informiranja. Dva su se
stajališta zastupala u sudskoj praksi.

7
Petar Klarić: Neimovinska šteta - pojam, oblici, popravljanje

1.2. Pojam neimovinske štete prema ZOO-u

Kao i ZOO/78 tako je i ZOO dao opći pojam štete. Prema čl. 1046.:
Šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina pove-
ćanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).
Dakle, prema ZOO-u, pojam imovinskih šteta (obična šteta i izmakla korist)
ostao je isti kao i u ZOO/78, ali je pojam neimovinske štete izmijenjen tako što
je sada neimovinska šteta definirana kao povreda prava osobnosti, a ne
više kao nanošenje drugom fizičkog ili psihičkog bola ili straha.9
Promjene koje za sobom povlači navedena izmjena pojma neimovinske štete
vrlo su značajne. Očituju se u nekoliko pravaca:
1. Prije svega dosljedno je u uzročno-posljedičnom lancu izražena razlika izme-
ñu objekta štetne radnje i daljnjih posljedica. Naime, primarni objekt štetne
radnje je osobno neimovinsko dobro zaštićeno pravom osobnosti, a daljnje po-
sljedice mogu biti, ovisno o prirodi prava osobnosti, trpljenje fizičkih i duševnih
boli i straha, nemogućnost bavljenja nekom od životnih aktivnosti, ulaganje
pojačanih napora, naruženost i sl. Navedene daljnje posljedice sud će uzeti u
obzir prilikom ocjene težine povrede prava osobnosti i utvrñivanja visine
pravične novčane naknade.
2. S obzirom da je već sama povreda prava osobnosti šteta u pravnom smislu,
oštećenik ima pravo na sve oblike njezina popravljanja (nenovčane i novčano)
pod zakonom predviñenim pretpostavkama. Za dosudu pravične novčane
naknade dovoljno je, prema odredbi čl. 1100. st. 1. ZOO-a, da je opravdavaju
težina povrede prava osobnosti i okolnosti pod kojima se povreda dogodila.
Prema tome, a to se mora posebno podvući, za dosudu pravične novčane
naknade više nisu pretpostavka fizičke i duševne boli te strah. Njih će sud uzeti
u obzir isključivo pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade, ako su iza-

Stajalište koje je slijedilo negativnu interpretaciju spomenutu u svezi s odredbom čl. 200.
ZOO-a, priznavalo je pravo na novčanu naknadu nematerijalne štete zbog povrede časti i
ugleda prema čl. 30. ZJI-ja samo fizičkoj osobi, jer da pravna osoba zbog svoje prirode ne
može trpjeti boli i strah. (Odluka Županijskog suda u Gradu Zagrebu, Gž-8391/94 od 29.
studenoga 1994., Informator, br. 4297/95, str. 4.).
Prema drugom gledištu, i pravna osoba imala je pravo na novčanu naknadu nematerijalne
štete zbog povrede njezina poslovnog ugleda informacijom objavljenom u sredstvu javnog
informiranja (Stajalište Visokog trgovačkog suda izraženo u obrazloženju presude Pž-
524/94-2 od 15. ožujka 1994.).
Vrata odškrinuta u primjeni odredbe st. 1. čl. 30. ZJI-ja potpuno su zatvorena Zakonom o
javnom priopćavanju (važio od 1996. do 2004.) uputom na pojam štete iz čl. 155.
ZOO/78.
9
Osim naziva prava osobnosti koriste se i nazivi osobna prava, lična prava, prava ličnosti,
Persönlichketsrechte, droits de la personnalité.

8
 Petar Klarić: Neimovinska šteta - pojam, oblici, popravljanje

zvani povredom prava osobnosti u relevantnom intenzitetu i trajanju (čl. 1100.

st. 2. ZOO-a). Boli i strah u pravilu se javljaju kao posljedica povrede prava
osobnosti, posebno kod povreda nekih prava osobnosti (npr. psihičke boli kod
povrede prava na duševno zdravlje odnosno psihički integritet), no bitno je da
oštećenik ima pravo na pravičnu novčanu naknadu i onda kada ne može
dokazati trpljenje boli i straha u relevantnoj jačini i trajanju, ako je doživio težu
povredu prava osobnosti (npr. u prometnoj nesreći izgubio obje noge, bio u
nesvijesti, hospitaliziran, fizičke boli znatno ublažene).
3. Usvajanjem objektivne koncepcije pojma neimovinske štete kao povrede
prava osobnosti, izravno je priznato pravo na njezino popravljanje i pravnoj
osobi, ne samo u obliku nenovčane nego i u obliku novčane satisfakcije. Nije
sporno da i pravna osoba ima svoja prava osobnosti, štoviše pravna osoba ima,
prema odredbi st. 3. čl. 19. ZOO-a, sva prava osobnosti kao i fizička osoba,
osim onih vezanih uz biološku bit fizičke osobe. ZOO primjerično nabraja pravo
na ugled i dobar glas, čast, ime, odnosno tvrtku, poslovnu tajnu i slobodu pri-
vreñivanja. Grañanskopravna zaštita prava osobnosti jamči se svakoj fizičkoj i
svakoj pravnoj osobi (čl. 19. st. 1. ZOO-a).
4. Pravilna primjena izmijenjenog pojma neimovinske štete zahtijeva dodatne
zadaće sudskoj praksi, sudskim vještacima, osiguravateljima i dr. Najvažnije se
odnose na:
a) utvrñivanje neimovinske štete. Budući da se šteta sastoji u povredi prava
osobnosti oštećenika, potrebno je podrobno poznavati pojam i sadržaj povri-
jeñenog prava osobnosti, kako i čime se može povrijediti, u kojim slučajevima
je povreda iznimno dopuštena i sl.10
b) razradu mjerila za dosudu pravične novčane naknade. Prema odredbi st. 1.
čl. 1100. ZOO-a, sud će dosuditi pravičnu novčanu naknadu samo ako to
opravdavaju dva elementa - težina povrede prava osobnosti i okolnosti konkre-
tnog slučaja. Prema tome, o težini povrede prava osobnosti ovisi hoće li se
uopće dosuditi pravična novčana naknada i koliki iznos naknade. Očigledno je
da se za posve lake i neznatne povrede ne bi trebalo dosuñivati pravičnu
novčanu naknadu, kao što bi bilo sasvim opravdano da se s povećanjem težine
povrede povećava i iznos naknade. Drugim riječima, potrebno je izraditi odre-

10
Opširno o povredama pojedinih prava osobnosti u Odgovornost za neimovinsku štetu zbog
povrede prava osobnosti (Zbornik radova, opća redakcija Klarić, P.), Zagreb, 2006. (izd.
Narodne novine, Zagreb):
Alaburić, V., Povreda prava osobnosti informacijama u medijima; Gavella, N., Povreda
prava na privatnost, posebno na vlastiti lik, glas, osobne zapise i pisma; Baretić, M.,
Povreda prava na slobodu; Klarić, P., Povreda prava na tjelesni integritet u medicini;
Nikšić, S., Povreda prava na duševni integritet; Crnić, I., Povreda prava osobnosti pravne
osobe na ugled, dobar glas, čast, ime odnosno tvrtku.

9
Petar Klarić: Neimovinska šteta - pojam, oblici, popravljanje

ñenu skalu težine povrede s nekoliko stupnjeva, npr. laka, srednja, teška ili
tome sl. Takva skala ne mora biti ista za sva prava osobnosti, neka mogu
zahtijevati više stupnjeva težine, neka manje, no bitno je da postoje mjerila za
težinu povrede. U definiranju stupnjeva težine povrede pojedinih prava
osobnosti nužna je suradnja sudova sa stručnjacima odgovarajućih područja -
psihijatara, ortopeda i dr. Na vještacima je da sudu pomognu utvrditi u koji
stupanj težine spada povreda prava osobnosti u konkretnom slučaju, a na sudu
da potom odredi iznos novca na ime pravične naknade.
Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će, pored težine povrede
prava osobnosti i okolnosti slučaja, voditi računa i o jačini i trajanju povredom
izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha.
5. Napokon, izmjena pojma neimovinske štete ima za posljedicu i promjenu
oblika neimovinske štete u odnosu na oblike prema ZOO/78.

2. OBLICI NEIMOVINSKE ŠTETE

Usporedit ćemo strukturu oblika i podoblika neimovinske štete prema ZOO/78 i
ZOO-u kako bismo lakše uočili razliku.

2.1. Oblici prema ZOO/78

1. Fizičke boli
2. Duševne boli
a) Duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti
b) Duševne boli zbog naruženosti
c) Duševne boli zbog povrede ugleda i časti
d) Duševne boli zbog povrede slobode
e) Duševne boli zbog povrede prava osobnosti (ličnosti)
f) Duševne boli zbog smrti bliske osobe
g) Duševne boli zbog naročito teškog invaliditeta bliske osobe
h) Duševne boli zbog navoñenja na kažnjivu obljubu, kažnjivu bludnu
radnju ili drugo kazneno djelo protiv dostojanstva osobe i morala.
3. Strah

2.2. Oblici prema ZOO-u

2.2.1. Za fizičku osobu
1. Povreda prava na život
2. Povreda prava na tjelesno zdravlje
3. Povreda prava na duševno zdravlje

10
 Petar Klarić: Neimovinska šteta - pojam, oblici, popravljanje

4. Povreda prava na ugled

5. Povreda prava na čast
6. Povreda prava na dostojanstvo
7. Povreda prava na ime
8. Povreda prava na privatnost osobnog i obiteljskog života
a) Povreda prava na vlastitu sliku
b) Povreda prava na vlastiti glas
c) Povreda prava na vlastite zapise i pisma
9. Povreda prava na slobodu.
2.2.2. Za pravnu osobu
1. Povreda prava na ugled i dobar glas
2. Povreda prava na čast
3. Povreda prava na ime odnosno tvrtku
4. Povreda prava na poslovnu tajnu
5. Povreda prava na slobodu privreñivanja.
Kao što se vidi kriterij razvrstavanja neimovinske štete na oblike i podoblike
prema ZOO/78 su, pored straha, vrste i izvori boli, a prema ZOO-u vrste prava
osobnosti fizičke i pravne osobe.11 Dobro je napomenuti da izneseno razvrsta-
vanje nije samo zahtjev neke apstraktne teorijske čistoće već u prvom redu
služi kao podloga za pravilno i točno formuliranje tužbenog zahtjeva u praksi.
Tužbeni zahtjevi za popravljanje neimovinske štete, kako onog u nenovčanom,
tako i onog u vidu pravične novčane naknade, mogu se odnositi samo na obli-
ke neimovinske štete koje priznaje ZOO.

3. POPRAVLJANJE NEIMOVINSKE ŠTETE

Prije nego prijeñemo na oblike popravljanja neimovinske štete, ukratko o
odgovornosti za neimovinsku štetu.

11
Nabrajanje prava osobnosti u čl. 19. ZOO-a, premda relativno iscrpno, nije konačno, već
samo primjerično. Obuhvaća nešto širi krug od onih koja spadaju u klasična prava
osobnosti. Takvom formulacijom naglašava se otvorenost liste prava osobnosti koja se
popunjava ovisno o razvoju kulture i pravne svijesti društva. U teoriji o pravima osobnosti
naglašava se da su prava osobnosti "u fazi stvaranja" te da bi priznavanje nedovoljno
odreñenih prava s nejasnim granicama i obilježjima bio puki verbalizam. Pojedina se
prava osobnosti u pravilu priznaju tek tada kad su njihov sadržaj i granice provjerene i
utvrñene u sudskoj praksi. O tome više:
Krneta, S., Lična prava, Enciklopedija imovinskog prava i prava udruženog rada, Beograd,
1978., t. 1., str. 908; Gavella, N., Osobna prava (I. dio), Zageb, 2000.; Radolović, A.,
Pravo ličnosti kao kategorija grañanskog prava, (diss.), 1985.; Vodinelić, V.V., Pojedina
lična prava, Enciklopedija imovinskog prava i prava udruženog rada, Beograd, 1978., t. 1.,
str. 913; Tercier, P., Le nouveau droit de la personnalité, Zürich, 1984.

11
Petar Klarić: Neimovinska šteta - pojam, oblici, popravljanje

3.1. Pretpostavke odštetne odgovornosti

ZOO postavlja, u st. 1. čl. 19., načelo da svaka fizička (naravna) i pravna osoba
ima pravo na grañanskopravnu zaštitu svojih prava osobnosti pod uvjetom da
ispune zakonom predviñene pretpostavke.
3.1.1. Izvanugovorna (deliktna) odgovornost
U odnosu na ZOO/78 nije došlo do promjene u broju i vrsti pretpostavaka
izvanugovorne odštetne odgovornosti. Potrebne su, u načelu, sve one pret-
postavke koje se inače zahtijevaju, ovisno o tome radi li se o subjektivnoj ili
objektivnoj deliktnoj odgovornosti. Dakle, subjekti, štetna radnja, šteta, uz-
ročna veza, protupravnost.
Ključna se promjena odnosi na štetu kao pretpostavku odgovornosti, što je
nužna posljedica promjene pojma neimovinske štete. Oštećenik će dokazati
štetu ako dokaže da mu je štetnom radnjom povrijeñeno odreñeno pravo
osobnosti. Na primjer, da je uslijed štetne radnje pretrpio gubitak dijela tijela ili
da je oštećena odnosno potpuno uništena funkcija nekog dijela tijela, da mu je
narušen ugled, da mu je nanesena povreda duševnog zdravlja itd.
Ako oštećenik, jednako tako naravna kao i pravna osoba, zahtijeva popravlja-
nje neimovinske štete u novcu (pravična novčana naknada), mora kao pret-
postavku dokazati takvu težinu povrede prava osobnosti i okolnosti pod kojima
je do nje došlo, koje opravdavaju dosudu takve naknade. Detaljnije o težini
povrede govorimo u poglavlju o popravljanju štete.
Ako je, meñutim, neimovinska šteta nanesena informacijom u mediju, zahtije-
vaju se još dvije pretpostavke za podizanje tužbe - da je oštećenik prethodno
zatražio od nakladnika objavu ispravka odnosno, ako ispravak nije moguć,
ispriku nakladnika, te da je tužba podignuta u roku od tri mjeseca od saznanja
za objavu informacije (čl. 22. i 23. Zakona o medijima, dalje: ZM).12 Nakladnik
se može osloboditi odgovornosti za štetu ako dokaže koju od, u tu svrhu
predviñenih, brojnih pretpostavaka osloboñenja od odgovornosti iz st. 4. čl. 21.
ZM-a. Prema toj odredbi, nakladnik ne odgovara ako je informacija:
- vjerno izvješće s rasprave na sjednici tijela zakonodavne, izvršne ili sudbene
vlasti, te tijela jedinica lokalne i područne samouprave ili s javnog skupa ili
iz akta navedenih tijela, a smisao joj nije promijenjen uredničkom obradom,
- objavljena unutar autoriziranog intervjua (autorizacija, meñutim, ne osloba-
ña odgovornosti ako informacija sadrži očevidne uvrede ili klevete, jer u tom
slučaju solidarno odgovaraju nakladnik i glavni urednik, osim ako su postu-
pali u dobroj vjeri - st. 7. čl. 21. ZM-a),

12
Narodne novine, br. 59/04.

12
 Petar Klarić: Neimovinska šteta - pojam, oblici, popravljanje

- utemeljena na točnim činjenicama ili na činjenicama za koje je autor imao

osnovani razlog povjerovati da su točne i poduzeo je sve potrebne mjere za
provjeru njihove točnosti, a postojalo je opravdano zanimanje javnosti za
njezinu objavu i ako je postupao u dobroj vjeri,
- fotografija oštećenika snimljena na javnome mjestu ili je snimljena uz nje-
govo znanje i pristanak radi objavljivanja, a oštećenik nije zabranio objavu,
odnosno ograničio pravo autora fotografije na iskorištavanje djela,
- točna, a iz okolnosti slučaja proizlazi da je novinar u dobroj vjeri zaključio
da se oštećenik slaže s objavljivanjem informacije,
- proizašla iz vrijednosnih sudova autora čije je objavljivanje bilo u javnom
interesu i ako je dana u dobroj vjeri.
Na navedene razloge osloboñenja nakladnik se ne može pozivati ako informa-
cija sadrži osobne podatke tajnost kojih je zakonom propisana, ako se odnosi
na maloljetne osobe ili je prikupljena na nezakonit način (st. 5. čl. 21. ZM).
Sukladno objektivnoj definiciji neimovinske štete, pretrpljene fizičke i duševne
boli te strah od utjecaja su isključivo na visinu pravične novčane naknade na-
ravne osobe.
3.1.2. Ugovorna i predugovorna odgovornost
Posebno značajna novina koju uvodi novi ZOO je ugovorna odgovornost za
neimovinsku štetu.13
Prema st. 1. čl. 346. ZOO-a, vjerovnik ima pravo na naknadu obične štete i
izmakle koristi te pravičnu naknadu neimovinske štete, koje je dužnik u vrijeme
sklapanja ugovora morao predvidjeti kao moguće posljedice povrede ugovora,
a s obzirom na činjenice koje su mu tada bile poznate ili morale biti poznate.
Iako to, pored navedene opće odredbe iz čl. 346., nije bilo nužno, u odredba-
ma ugovora o prijevozu osoba o odgovornosti prijevoznika za sigurnost putnika
posebno je predviñena odštetna odgovornost prijevoznika i za neimovinsku
štetu koja nastane oštećenjem zdravlja, ozljedom ili smrću putnika (st. 1. čl.
697. ZOO-a).14
Utemeljenjem ugovorne odgovornosti za neimovinsku štetu ZOO je odbacio
dogmu o isključivo imovinskoj vrijednosti činidbe, prihvatio je ugovor kao in-

13
O ugovornoj odgovornosti za neimovinsku štetu opširnije Klarić, P., Ugovorna odgo-
vornost za nematerijalnu štetu, u knjizi istog autora: Odštetno pravo, Zagreb, 2003., 4.
izdanje, str. 231.
14
Klarić, P., Odgovornost za neimovinsku štetu zbog povrede ugovora o organiziranju
putovanja, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, posebni broj, Zagreb, 2006., str. 381-
400.

13
Petar Klarić: Neimovinska šteta - pojam, oblici, popravljanje

strument posredovanja neimovinskih dobara i potreba čovjeka i osigurao jedin-

stvenost odgovornosti za neimovinsku štetu. Neimovinska šteta može nastati
povredom ugovorne obveze neovisno o tome je li činidba imovinskog ili neimo-
vinskog karaktera.

Prihvaćanjem ugovorne odgovornosti za neimovinsku štetu Hrvatska se pridru-

žila značajnom broju zemalja u svijetu koje priznaju tu odgovornost i suvreme-
nom trendu u europskom ugovornom pravu.

Pored općih pretpostavaka odštetne odgovornosti ovdje je potrebno da se

ispune i dodatne pretpostavke, specifične za ugovornu odgovornost, a to su, u
prvom redu, povreda ugovorne obveze i njome prouzročena povreda prava
osobnosti ugovaratelja. Osim toga, zahtijeva se da je dužnik u vrijeme skla-
panja ugovora, a s obzirom na činjenice koje su mu tada bile poznate ili morale
biti poznate, predvidio nastanak neimovinske štete svom suugovaratelju, kao
moguće posljedice povrede ugovorne obveze. Ta se pretpostavka ne zahtijeva
ako je do povrede ugovora došlo zbog prijevare, namjerno ili zbog krajnje ne-
pažnje (st. 2. čl. 346.).

Primjenu pravila ugovorne odgovornosti za neimovinsku štetu valja očekivati

prije svega u vezi s povredom ugovora o uslugama, npr. ugovora o prijevozu
osoba, ugovora o organiziranju putovanja, ugovora o pružanju zdravstvene
usluge i sl.

ZOO ne govori posebno o predugovornoj odgovornosti za neimovinsku

štetu, no s obzirom na odredbu o odgovornosti za štetu za voñenje pregovora
protivno načelu savjesnosti i poštenja (st. 2. čl. 251.) i prihvaćanje ugovorne
odgovornosti za neimovinsku štetu, možemo zaključiti da se takva odgovor-
nost, prema ZOO-u, podrazumijeva. Npr. zbog povrede prava na poslovnu
tajnu do koje može doći za vrijeme trajanja pregovora.

3.2. Oblici popravljanja neimovinske štete

U novom ZOO-u zadržani su oblici popravljanja neimovinske štete iz ZOO/78,

kako nenovčani, tako i novčani. Odreñene promjene u pojedinim elementima
posljedica su izmijenjene definicije neimovinske štete, priznavanja svih oblika
popravljanja neimovinske štete pravnoj osobi i prihvaćanja ugovorne odgovor-
nosti za neimovinsku štetu.

3.2.1. Zahtjev da se prestane s povredom prava osobnosti

Prema odredbi iz čl. 1048. ZOO-a svaka naravna i pravna osoba ima pravo
zahtijevati od suda ili drugoga nadležnog tijela da naredi prestanak radnje
kojom se povreñuje pravo njegove osobnosti i uklanjanje njome izazvanih

14
 Petar Klarić: Neimovinska šteta - pojam, oblici, popravljanje

posljedica. U odnosu na odgovarajuću odredbu iz čl. 157. ZOO/78,15 u ovoj je

izostavljena odredba iz st. 2. koja je predviñala ovlast suda ili drugog nad-
ležnog tijela da naredi prestanak radnje pod prijetnjom plaćanja odreñenog
novčanog iznosa u korist oštećenika. Razlog tomu je da takva odredba, zbog
svog penalnog karaktera, spada u ovršno, a ne obvezno pravo.
S druge strane, dosadašnja je odredba dopunjena ovlaštenjem suda ili drugog
nadležnog tijela da, pored prestanka radnje kojom se vrijeña pravo osobnosti,
može narediti i uklanjanje njome izazvanih posljedica. Tako su odredbom čl.
1048. obuhvaćene obje poznate tužbe za zaštitu prava osobnosti, naime, tužba
na propuštanje radnje i tužba na otklanjanje posljedica radnje kojom se vrijeña
pravo osobnosti (Unterlassungs-und Beseitigungsklage). Prvom će se tužbom
zahtijevati prestanak odnosno zabrana odreñene radnje, npr. postavljanje
uvredljivih plakata, a drugom uklanjanje već postavljenih plakata. Dakako, u
ovakvom primjeru, u praksi će se obje spojiti u jednu tužbu.
Zahtjev za sprječavanje radnje koja još nije poduzeta, a od koje prijeti ugro-
žavanje prava osobnosti, može se utemeljiti na odredbama st. 1. i 2. čl. 1047.
ZOO-a.16
3.2.2. Objavljivanje presude ili ispravka
U slučaju povrede prava osobnosti oštećenik može zahtijevati, na trošak
štetnika, objavljivanje presude odnosno ispravka, povlačenje izjave kojom je
povreda učinjena, ili što drugo čime se može ostvariti svrha koja se postiže
pravičnom novčanom naknadom (čl. 1099).
Kao što se vidi, uz manje preinake u formulaciji, zadržana je u biti odredba čl.
199. ZOO/78.

15
Čl. 157. ZOO/78 je glasio:
(1) Svatko ima pravo zahtijevati od suda ili drugoga nadležnog tijela da naredi prestanak
radnje kojom se povreñuje pravo njegove ličnosti.
(2) Sud odnosno drugi nadležni organ može narediti prestanak radnje pod prijetnjom
plaćanja stanovite novčane svote, odreñene ukupno ili po jedinici vremena, u korist povri-
jeñenog.
16
Čl. 1047. ZOO-a glasi:
(1) Svatko može zahtijevati od drugoga da ukloni izvor opasnosti od kojega prijeti znatnija
šteta njemu ili drugome, kao i da se suzdrži od djelatnosti od koje proizlazi uznemirivanje
ili opasnost štete, ako se uznemirivanje ili šteta ne mogu spriječiti odgovarajućim mje-
rama.
(2) Sud će na zahtjev zainteresirane osobe narediti da se poduzmu odgovarajuće mjere
za sprječavanje nastanka štete ili uznemirivanja ili da se ukloni izvor opasnosti, na trošak
posjednika izvora opasnosti, ako ovaj sam to ne učini.

15
Petar Klarić: Neimovinska šteta - pojam, oblici, popravljanje

Pravo na ispravak i njegovo ostvarivanje podrobno je ureñeno u čl. 22. i 40.-

55. ZM-a. Posebno je zanimljivo da se pravo na ispravak priznaje ne samo
naravnim i pravnim osobama već i tijelima! To znači pravnoj osobi i njezinim
tijelima (organima), npr. odborima i sl., a u slučaju države, npr. njezinim mi-
nistarstvima.
Objava ispravka može se zahtijevati u vrlo kratkom zastarnom roku, naime, u
roku od trideset dana od dana objave informacije.
Osim prava na ispravak ZM (čl. 56.-58.) priznaje još i pravo na ispriku na-
kladnika i pravo na odgovor kao sredstva za popravljanje neimovinske štete
učinjene objavom informacije u mediju.

3.2.3. Pravična novčana naknada

Sukladno promijenjenoj definiciji neimovinske štete izmijenjena je i odredba čl.
200. dosadašnjeg ZOO-a kojom je bio ureñen institut pravične novčane na-
knade kao najznačajnijeg oblika popravljanja neimovinske štete.
ZOO ureñuje pravičnu novčanu naknadu u čl. 1100. Prva dva stavka toga
članka odnose se na fizičku (naravnu) osobu:
(1) U slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nañe da to težina povrede i
okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno
od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.
(2) Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o
jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju
kome služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje
nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.
Slijedi da su dvije pretpostavke potrebne za dosudu pravične novčane naknade
naravnoj osobi:
a) težina povrede prava osobnosti koja opravdava dosudu
b) okolnosti povrede koje opravdavaju dosudu.
Težina povrede prava osobnosti mora biti takva i tolika da opravdava
dosudu pravične novčane naknade oštećeniku. Kao što smo istaknuli pod 1.2.
(t. 4.b.) to s jedne strane znači da dosudu pravične novčane naknade ne
opravdava povreda prava osobnosti ispod odreñene minimalne težine, a s
druge strane, da s povećanjem težine povrede treba razmjerno povećavati i
iznos pravične novčane naknade. Ostvarenje tako postavljenih zahtjeva u sud-
skoj praksi nužno upućuje na izradu višestupanjske skale (tabele) za težinu
povrede svakog pojedinog prava osobnosti i korelativno tome odgovarajućih
raspona visine pravične novčane naknade. Unutar pojedinih težinskih katego-
rija koje se, osim deskriptivno, mogu izraziti i procentualno, treba biti dovoljno
prostora za individualizaciju konkretnog slučaja odnosno oštećenika. Kod npr.

16
 Petar Klarić: Neimovinska šteta - pojam, oblici, popravljanje

povrede prava na tjelesni integritet na ocjenu težine utjecat će i njome izazva-

ne posljedice, kao što su smanjenje životne aktivnosti, ulaganje povećanih
napora pri obavljanju profesionalnih i svakodnevnih poslova, naruženost i sl.
Koncepcijski sličnu skalu za oblike neimovinske štete prema ZOO/78 izradio je i
primjenjivao Vrhovni sud Republike Hrvatske u vidu Orijentacijskih kriterija i
iznosa za utvrñivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete.17
Sukladno subjektivnoj koncepciji neimovinske štete ZOO/78 ključni kriteriji
gradacije bili su jačina i trajanje fizičkih i duševnih boli i straha. U pravilu su
razlikovana tri stupnja jačine bolova - jaki, srednji i slabi, i potom za svaki od
njih odreñen raspon iznosa pravične novčane naknade koji se mogao do-
suditi.18
Za pravilnu primjenu odredbe čl. 1100. ZOO-a potrebno je takoñer ustanoviti
orijentacijska mjerila, ali ne za ocjenu jačine i trajanja fizičkih i duševnih boli i
straha (jer pojmovno više nisu neimovinska šteta!), nego za ocjenu težine
povrede pojedinih prava osobnosti (jer povreda prava osobnosti jest neimo-
vinska šteta prema čl. 1046. ZOO-a). Tako utvrñena skala sa stupnjevima
težine povrede odreñenog prava osobnosti i raspona iznosa pravične novčane
naknade omogućit će sudu da, pomoću vještaka, utuženu povredu prava
osobnosti, kao prvu fazu u postupku, razvrsta u odgovarajući stupanj težine
povrede. Potom će sud, da bi utvrdio visinu iznosa pravične novčane naknade
za konkretni slučaj, voditi računa o okolnostima pod kojima se povreda dogo-
dila, o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha
kod oštećenika, o cilju kojem služi naknada odnosno da se njome ne pogoduje
težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom.
Prioritetno je, dakle, uz pomoć odgovarajućih stručnjaka, specijalista za odre-
ñena područja, utvrditi skalu odnosno tabelu sa stupnjevima težine povrede
pojedinog prava osobnosti. Najzahtjevnije će, pretpostavljamo, biti povrede
prava osobnosti tjelesnog i duševnog zdravlja (fizičkog i psihičkog integriteta)
težinu kojih nije moguće utvrditi bez pomoći sudskih vještaka.

17
Prihvaćeni na sjednici Grañanskog odjela Vrhovnog suda RH 29. studenoga 2002.
18
Doduše, jačina i trajanje fizičkih i duševnih bolova kao kriterij stupnjevanja dosljedno su
provedeni samo za fizičke bolove i duševne bolove zbog naruženosti, pri čemu se razlikuju
tri stupnja - jaki, srednji i slabi bolovi. Za duševne bolove zbog smanjenja životne
aktivnosti stupnjevi su zapravo bili odreñeni, ne po njihovoj jačini, nego prema postocima
smanjenja životne aktivnosti (do 25%, od 25 do 40%, preko 40 do 60%, preko 60 do
80%, preko 80 do 100%). Za duševne bolove zbog smrti bliskog srodnika i duševne
bolove zbog naročito teškog invaliditeta bliske osobe utvrñeni su maksimalni iznosi
pravične novčane naknade za pojedine posredne oštećenike (npr., za slučaj smrti ili
naročito teškog invaliditeta bračnog i izvanbračnog druga 220.000,00 kn itd.).

17
Petar Klarić: Neimovinska šteta - pojam, oblici, popravljanje

U nastavku dajemo kratki prikaz nekoliko postojećih tabela sa stupnjevima

težine povrede tjelesnog i duševnog integriteta koje mogu poslužiti pri izradi
tabele koja bi odgovarala zahtjevima čl. 1100. ZOO-a.
Jedna od tabela je iz austrijske sudske prakse, a odnosi se na povrede
tjelesnog integriteta, u prvom redu na povrede u prometnim nesrećama. Služe
kao opće smjernice za vještačenje povreda tjelesnog integriteta. Sve povrede
su, po kriteriju težine, razvrstane i opisane u šest stupnjeva odnosno grupa:
1. posve lake povrede - modrice, podljevi krvi, ogrebotine, porezotine, lakša
uganuća i sl. U pravilu nepotrebna liječnička pomoć, ozdravljenje za 1 do
dva tjedna.
2. lake povrede - rane koje zahtijevaju šivanje, lakši lomovi kostiju (prsta,
nosne kosti, rebra), lakša iščašenja, ruptura bubnjića, potres mozga s
kratkotrajnom nesvijesti, gubitak 1 do 2 zuba, gubitak jednog članka prsta.
Potrebno liječenje, u pravilu ambulantno.
3. srednje teške povrede - nekomplicirani lomovi kostiju (uključivo prijelom
vilice i lubanje), prijelom više rebara, teža iščašenja s puknućem tetiva,
potres mozga s dužim trajanjem nesvijesti, ozljede trbuha koje se dobro
liječe, ozljede očiju bez trajnijih posljedica, gubitak jednog prsta, gubitak 3
do 5 zubi. Potrebno kraće stacionarno ili dulje ambulantno zbrinjavanje.
4. teške povrede - komplicirani lomovi kostiju odnosno lomovi kostiju koji
zahtijevaju dulje liječenje, prijelom natkoljenice, komplicirane operacije
trbuha, recidiv. Ileus, suženje mokraćne cijevi, ruptura grkljana, ozljeda
očiju sa smetnjama vida, gubitak 6 i više zubi. Nužan dulji boravak u bolnici.
5. vrlo teške povrede - amputacije, pseudoartroze velikih kostiju, teže rend-
genske opekline, gubitak jednog oka, nesposobnost rañanja, teži slučajevi
naruženosti (nosni defekt, gubitak ušne školjke, gubitak kose i sl.). Bolničko
liječenje često preko 6 tjedana. Višekratne operacije.
6. neobično teške povrede - gubitak oba oka, potpuna gluhoća, prijelom
kralježnice s uzetošću obje noge, mjehura, debelog crijeva s trajnim bolima,
dvostrukim amputacijama, amputacijama s fantomskim bolima, kauzalgija-
ma i sl.19
Uza svaku grupu povreda tjelesnog integriteta treba za konkretnog oštećenika
navesti koliko je dana odnosno tjedana trpio jake, srednje jake i slabe bolove.
Jaki bolovi objašnjavaju se kao oni koji potpuno ovladaju osobom, srednje jaki
kao oni koji znatno umanjuju pozitivan osjećaj ugode (Lustgefühl), a slabi
kojima se narušava stanje dobrog osjećanja.20 Uključeni su i fizički i duševni
bolovi.

19
Jarosch-Müller-Piegler-Danzl, Das Schmerzengeld in medizinischer und juristischer Sicht,
Wien, 1994., str. 61.
20
Jarosch-Müller-Piegler-Danzl, nav. djelo, str. 66.

18
 Petar Klarić: Neimovinska šteta - pojam, oblici, popravljanje

Osim toga, vještak treba navesti ograničenja oštećenika u profesionalnom na-

predovanju, pojačane napore u obavljanju dotadašnjeg posla, smanjene izgle-
de za udaju odnosno ženidbu, nemogućnost bavljenja sportom ili drugim dru-
štvenim aktivnostima, naruženost i sl.
Utvrñivanje iznosa bolnine (Schmerzengeld) u isključivoj je nadležnosti suda.
Druga tabela odnosi se na povrede duševnog zdravlja odnosno duševnog
integriteta, a izrañena je kao mogući model u primjeni odredbe čl. 1100.
ZOO.21 Tabela obuhvaća 5 stupnjeva težine povrede duševnog zdravlja u ras-
ponu od, kako navodi autor, stanja duševnog mira (stanja "idealnog zdravlja")
do stanja potpune psihičke dezintegracije. Svaki stupanj povrede izražen je
opisno (navoñenjem oštećenja psihičkih funkcija i psihosocijalnih posljedica) i
procentualno. Stupnjevi povreda su:
1. laka povreda (do 20%)
2. laka do srednje teška povreda (20 do 40%)
3. srednje teška povreda (od 40 do 60%)
4. srednje teška do teška povreda (od 60 do 80%)
5. teška do najteže povrede (80 do 100%).
Sudeći prema opisima pojedinih stupnjeva, kategorizacija je bazirana na shva-
ćanju da se o povredi duševnog zdravlja radi samo kad je uslijed štetne radnje
došlo do duševne bolesti ili duševnog poremećaja koji se mogu kao takvi
dijagnosticirati. Doduše, navodi se da su u lake povrede uključene i psihičke
smetnje koje ne zadovoljavaju kriterije niti jedne dijagnostičke kategorije (tzv.
parcijalne ili subsindromalne dijagnoze) za koje se predviña povreda duševnog
integriteta do 10%, no nije posve razvidno jesu li tu obuhvaćene one promjene
duševnog integriteta koje narušavaju stanje duševnog mira oštećenika (kao
nulte kategorije odnosno stanja "idealnog zdravlja"), kao što su npr. duševne
boli, patnje, strah, žalost i sl. Ako nisu, onda bi ih trebalo uključiti u tabelu, jer
povreda duševnog zdravlja, shvaćena u našem odštetnom pravu i sudskoj
praksi kao povreda duševnog integriteta,22 ne može se svesti samo na prouzro-
čenje duševne bolesti ili duševnog poremećaja.
Treća tabela na koju valja obratiti pozornost je Europska indikativna ta-
bela za ocjenu povrede fizičkog i psihičkog integriteta iz 2003.23 Nasta-
la je kao jedna od inicijativa za ujednačavanjem prava i sudske prakse unutar
država Europske unije.

21
Autor je Goreta, M., Psihijatrijska vještačenja povrede duševnog integriteta kao oblika
neimovinske štete, Zagreb, 2008.
22
Nikšić, S., nav. djelo u bilj. 10, str. 212.
23
Izradila ju je grupa stručnjaka udružena u Confédération Européenne d'Experts en
Réparation et Evaluation du Dommage Corporel (CEREDOC) uz suradnju liječnika spe-
cijalista koji djeluju kao vještaci.

19
Petar Klarić: Neimovinska šteta - pojam, oblici, popravljanje

Osnovno polazište za izradu tabele izraženo je zahtjevom da se, u interesu

jednakosti i pravednosti, stvori sustav u kojem će se za iste povrede zdravlja
priznavati isti stupanj povrede i jednaka obeštećenja. Konkretno, da se gubitak
odreñenog dijela tijela (organa) ili funkcije jednako vrednuje odnosno mjeri u
čitavoj Europskoj uniji. To je pretpostavka za daljnje usklañivanje na planu
odmjeravanja novčanih naknada za tu neimovinsku štetu.
Tabela se razlikuje od prve dvije utoliko što se ne grupiraju povrede u pojedini
stupanj težine, već se za svaku povredu fizičkog i psihičkog zdravlja pojedi-
načno utvrñuje postotkom izražen stupanj povrede fizičkog odnosno psihičkog
integriteta. Pregled povreda sistematiziran je u 10 zdravstvenih sustava -
živčani, senzorni i stomatologija, koštani, kardiorespiratorni, krvožilni, probavni,
mokraćni, spolni, endokrini i kožni sustav. Primjera radi, potpuna tetraplegija
85-95%, gubitak vida 85%, potpuna gluhoća 60%, amputacija ruke - domi-
nantne 65%, nedominantne 60%, inkontinencija stolice 45%, gubitak bubrega
15%, odstranjenje obje dojke 25%, gubitak penisa 40%.24
U slučaju višestrukih povreda, ukupni stupanj povrede ne mora biti zbroj
pojedinačnih. Pravilo je da kod sinergijskih povreda (koje se odnose na istu
funkciju npr. istodobna povreda jednog organa na različitim mjestima) zbroj
stupnjeva ne može biti veći od stupnja povrede koji vrijedi za totalni gubitak
povrijeñenog organa. Kod višestrukih povreda nesinergijske prirode ukupan
zbroj stupnjeva ne smije prekoračiti najviši mogući stupanj od 100%.
Vještak utvrñuje povrede fizičkog i psihičkog integriteta koje se mogu medi-
cinski utvrditi i daje mišljenje o eventualnim daljnjim posljedicama koje ošte-
ćenik trpi u estetskom izgledu, seksualnom životu (osim plodnosti), bavljenju
aktivnostima u slobodno vrijeme i iznimno jakim bolovima.
Europska tabela je uputa medicinskim vještacima, a ne propis, stoji u njezinoj
preambuli. Može u budućnosti poslužiti, kaže se, i kao referentna tabela za
osiguranje osoba.
Ovdje smo se osvrnuli na problematiku mjerenja težine povrede samo dvaju
prava osobnosti, prava na tjelesno i duševno zdravlje, no to bi trebalo učiniti
izradom odgovarajuće tabele i za ostala prava osobnosti.
Osim težine povrede prava osobnosti sud će, prilikom donošenja odluke o
dosudi pravične novčane naknade na temelju čl. 1100. ZOO-a uzeti u obzir i
okolnosti slučaja koje opravdavaju dosudu. Pored objektivnih okolnosti iz
činjeničnog supstrata konkretnog slučaja, valja voditi računa i o nekim su-
bjektivnim okolnostima, npr. o životnoj dobi i zanimanju oštećenika, kao i o

24
U preambuli tabele ističe se da je relativno visoki postotak povrede za gubitak penisa i
bilateralnu mazektomiju priznat uzimajući u obzir europski sociokulturni aspekt.

20
 Petar Klarić: Neimovinska šteta - pojam, oblici, popravljanje

nekima na strani štetnika, npr. o njegovu odnosu i ponašanju prema ošteće-

niku i učinjenoj povredi, obliku i stupnju njegove krivnje i sl.
Pri utvrñivanju visine pravične novčane naknade sud će, pored težine povrede
i okolnosti pod kojima je do povrede došlo, uzeti u obzir jačinu i trajanje boli
(fizičkih i duševnih) i straha izazvanih povredom prava osobnosti. Takoñer će,
kao i do sada, voditi računa o svrsi pravične novčane naknade i o mogućoj
zlouporabi ovoga instituta.
U vezi s neimovinskom štetom nanesenom objavom informacije u mediju
postavlja se pitanje mjerodavnosti odredbe ZOO-a o definiciji neimovinske
štete? Ovo stoga što je ZM preuzeo definiciju neimovinske štete iz čl. 155.
ZOO/78, kao nanošenje drugom fizičkog ili psihičkog bola ili straha (st. 2. čl.
21.). Ne zna se zašto je to učinjeno kad je istodobno, u istom članku, stavku 3.
ZM-a unesena ispravna načelna odredba da se na utvrñivanje odgovornosti za
naknadu štete primjenjuju propisi o obveznim odnosima, ako tim Zakonom nije
drugačije odreñeno. Pozivom na ovu načelnu odredbu u ZM-u smatramo da
stupanjem na snagu novoga ZOO-a treba i na neimovinske štete prouzročene
objavom informacije primijeniti pojam te štete iz njegove odredbe čl. 1046.
Kad je riječ o neimovinskoj šteti nastaloj objavom informacije u mediju, mora
se voditi računa da je podizanje tužbe za pravičnu novčanu naknadu uvjeto-
vano prethodnim traženjem objave ispravka odnosno isprike nakladnika kada
ispravak nije moguć (st. 2. čl. 22. ZM-a) te rokom od tri mjeseca od dana
saznanja za informaciju. Moglo bi se postaviti pitanje, ima li oštećenik pravo na
pravičnu novčanu naknadu ako njegovo traženje ispravka odnosno isprike bude
uspješno, pa bude objavljen ispravak odnosno dana isprika od strane na-
kladnika? Mišljenja sam da na to pitanje treba dati pozitivan odgovor, jer ZOO,
ni prijašnji ni sadašnji, u svojim odredbama o popravljanju neimovinske štete
ne isključuje mogućnost kumulacije nenovčanih i novčanih oblika popravljanja.
Smatramo da spomenutu odredbu ZM-a treba tumačiti kao procesnopravnu
pretpostavku za podnošenje tužbe za novčanu naknadu neimovinske štete u
slučaju da je šteta prouzročena objavom informacije u mediju. Razumije se, o
volji oštećenika ovisi hoće li, nakon objavljenog ispravka odnosno dobivene
isprike, još zahtijevati i novčanu naknadu pretrpljene štete.
U vezi s pravičnom novčanom naknadom naravne osobe ZOO donosi i značajne
novine glede kruga osoba kojima se priznaje (tzv. posrednih oštećenika), nje-
zinoj dospjelosti i mogućnosti nasljeñivanja i ustupanja.
Krug osoba koje imaju pravo na pravičnu novčanu naknadu u slučaju smrti ili
osobito teškog invaliditeta neke osobe (tzv. posredni oštećenici) proširen je,
suglasno postojećoj sudskoj praksi, na djedove, bake i unučad, pod uvjetom
postojanja trajnije zajednice života s umrlim odnosno ozlijeñenim. No, ono što

21
Petar Klarić: Neimovinska šteta - pojam, oblici, popravljanje

je svakako novina, to je priznavanje prava roditeljima na pravičnu novčanu

naknadu u slučaju da su štetnim dogañajem izgubili začeto, a neroñeno dijete
(čl. 1101.).
Pravo na pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete ima i osoba prema
kojoj je prijevarom, prisilom ili zlouporabom nekog odnosa podreñenosti ili za-
visnosti počinjeno neko kazneno djelo protiv spolne slobode i spolnog ćudoreña
(čl. 1102.).
Dospjelost pravične novčane naknade. Za razliku od dosadašnjeg ZOO-a, koji
je sadržavao samo odredbu o dospjelosti imovinske štete, novi ZOO odreñuje
dan dospjelosti i za neimovinsku štetu. Prema odredbi čl. 1103., obveza pra-
vične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tuž-
be, osim ako je šteta nastala nakon toga.
Nasljeñivanje i ustup tražbine naknade neimovinske štete vežu se takoñer
za iste okolnosti - podnošenje zahtjeva u pisanom obliku ili tužbe (čl. 1100.),
umjesto za njezino priznanje pravomoćnom odlukom ili pisanim sporazumom,
kako je to bilo prema dosadašnjem ZOO-u (čl. 204.). Uz iste pretpostavke
tražbina neimovinske štete može biti predmet ustupa, prijeboja i ovrhe.
Glede buduće neimovinske štete ostalo se kod dosadašnje odredbe da će je
sud dosuditi na zahtjev oštećenika, ako je izvjesno da će ona trajati i u bu-
dućnosti (čl. 1104).
Pravna osoba takoñer ima pravo na pravičnu novčanu naknadu neimovinske
štete, što je nesumnjivo velika novina u hrvatskom odštetnom pravu.25 Pravna
osnova te naknade je u odredbi st. 3. čl. 1100. ZOO-a:
"Za povredu ugleda i drugih prava osobnosti pravne osobe sud će, ako nañe da
to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi joj pravičnu novčanu
naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema."
Poveže li se navedena odredba s odredbom iz st. 2. čl. 19. ZOO-a, kojom se
priznaju prava osobnosti i pravnoj osobi, pravna osoba može zahtijevati pra-
vičnu novčanu naknadu za neimovinsku štetu u slučajevima povrede ugleda i
dobrog glasa, časti, imena odnosno tvrtke, poslovne tajne, slobode privreñi-
vanja i drugih prava osobnosti.
Dosuda pravične novčane naknade pravnoj osobi zbog povrede nekog prava
osobnosti može biti pravdana isključivo težinom povrede i okolnostima pod

25
Pravo na novčanu naknadu neimovinske štete pravnoj osobi priznaje se u francuskom,
švicarskom, ruskom i slovenskom odštetnom pravu. Opširno o neimovinskoj šteti pravne
osobe Klarić, djelo navedeno u bilj. 5.; Crnić, I., navedeno djelo u bilj. 10, str. 237.

22
 Petar Klarić: Neimovinska šteta - pojam, oblici, popravljanje

kojima se dogodila.26 U obrazloženju odluke sud mora navesti činjenice koje

dovoljno uvjerljivo dokazuju da se radi o težoj povredi prava osobnosti za koju
se traži pravična novčana naknada.
Ako je povreda prava osobnosti izvršena objavljivanjem informacije u mediju,
sve što je rečeno za naravnu osobu odnosi se i na pravnu osobu. Prema tome,
tužba za pravičnu novčanu naknadu može se podići pod pretpostavkom da je
prethodno zatražen ispravak informacije ili, ako ispravak nije moguć, isprika
nakladnika. Kao i kod naravne osobe, pravna osoba može kumulirati zahtjev za
novčanu naknadu sa zahtjevom za nenovčani oblik popravljanja neimovinske
štete. Na sudu je ocjena o osnovanosti zahtjeva za pravičnu novčanu naknadu,
ako je prethodno udovoljeno zahtjevu za ispravak informacije ili je dana isprika
od strane nakladnika. Ovisno o težini povrede i okolnostima pojedinog slučaja,
sud može utvrditi da je ispravkom informacije odnosno isprikom nakladnika
zadovoljavajuće popravljena učinjena šteta i odbiti zahtjev za novčanu nakna-
du neimovinske štete.27
Polazeći od pojma i pravne naravi pravne osobe, ZOO ovdje, za razliku od
naravne osobe, ne upućuje sud na uzimanje u obzir pretrpljenih boli i straha
prilikom ocjene težine povrede i utvrñivanja visine pravične novčane naknade.
To, meñutim, ne znači da pri ocjeni težine povrede prava osobnosti pravne
osobe ne bi mogao, ovisno o konkretnim okolnostima, uzimati u obzir i psiho-
lošku reakciju članova, osobito rukovodećeg osoblja, na učinjenu povredu.
Kao dokaz da se radi o težoj povredi prava osobnosti oštećena pravna osoba u
pravilu će navoditi da joj je tom povredom istodobno prouzročena i znatna

26
Teža se povreda osobnosti zahtijeva i prema švicarskom pravu. Prema odredbi čl. 55.
izvornog teksta OR-a iz 1881., osobi koja je nedopuštenom radnjom teže povrijeñena u
osobnim interesima (intérêts personnels, persönliche Verhältnisse) može se dosuditi
primjeren novčani iznos i bez dokazivanja nastanka imovinske štete. U postupku
usklañivanja s Grañanskim zakonikom iz 1907. OR je 1911. opširnije noveliran, pri čemu
je odredba iz čl. 55. izmijenjena i postala je čl. 49. Prema toj novoj odredbi, zbog povrede
osobnih interesa satisfakcija se može zahtijevati samo ako to opravdavaju osobito teška
povreda i krivnja počinitelja (die besondere Schwere des Verschuldens). Novela OR-a iz
1984. (stupila na snagu 1. srpnja 1985.) ponovno donosi promjenu odredbe čl. 49. OR-a i
odreñuje da onaj koji trpi protupravnu povredu svoje osobnosti ima pravo na svotu novca
na ime naknade moralne štete (Genugtuung), ako to opravdava težina povrede i ako
počinitelj povrede nije pružio zadovoljenje na drugi način. Izostavlja se osobita težina
krivnje kao pretpostavka za dosudu novčane satisfakcije, ali se i nadalje zahtijeva teža
povreda osobnosti.
Slovenski Obligacijski zakonik (Uradni list RS, br. 83/01) ne zahtijeva da povreda ugleda
ili dobrog imena pravne osobe bude teža, već je dovoljno da se sud uvjeri da dosudu
novčane odštete opravdavaju okolnosti slučaja (okoliščine primera).
27
U švicarskom pravu novčana se naknada može dosuditi samo ako to opravdava težina
učinjene povrede osobnosti i ako šteta nije na drugi način popravljena (čl. 49. OR-a).

23
Petar Klarić: Neimovinska šteta - pojam, oblici, popravljanje

imovinska šteta. Jer, povredom prava osobnosti pravne osobe, posebno one u
gospodarstvu, u pravilu, pored neimovinske, nastaje i imovinska šteta koja
može biti i vrlo velikog obujma. Npr. zbog teže povrede ugleda trgovačkog
društva može doći do pada prometa, gubitka tržišta, smanjenja broja kupaca
itd., ponekad i u takvoj mjeri da zaprijeti propašću tvrtke. Moguće je, kao
ilustrativan primjer, zamisliti banku u slučaju gubitka značajnijeg broja ko-
mitenata! Primjer iz švicarske sudske prakse - Savezni sud je 1885., dakle
samo dvije godine nakon što je na snagu stupio Zakon o obvezama (1. 1.
1883.), dosudio novčanu satisfakciju jednoj banci zbog povrede kredibiliteta
napisom u tisku.28
Prema odredbi st. 3. čl. 1100. ZOO-a, pravnoj se osobi, pod navedenim pret-
postavkama težine povrede i okolnosti slučaja, može dosuditi pravična novčana
naknada zbog povrede prava osobnosti, nezavisno od naknade imovinske
štete, a i kad nje nema. U njemačkoj pravnoj teoriji, meñu ostalim gledištima o
pravnoj naravi novčane naknade neimovinske štete pravne osobe, zastupa se i
ono prema kojem je ta naknada ustvari ostvarivanje naknade imovinske štete
drugim sredstvima. Jer, kaže se, zbog povrede prava osobnosti redovito nasta-
je i imovinska šteta koju je teško u cijelosti i točno utvrditi, pa se dosudom
naknade neimovinske štete dijelom pokriva imovinska šteta. Prema tom gle-
dištu, novčana naknada za neimovinsku štetu dolazi u obzir tamo gdje povreda
prava osobnosti ima blisku vezu s imovinskopravnom sferom oštećenika.29
Slično gledište izraženo je i u francuskoj literaturi, naime, da se sudovi, u ne-
mogućnosti točnog utvrñenja imovinske štete u slučaju povrede prava osobno-
sti pravne osobe, dosuñujući novčanu naknadu, snalaze zaklanjanjem iza
rastezljivog pojma neimovinske štete.30
Sudeći prema dostupnoj kazuistici iz inozemne sudske prakse, može se oče-
kivati da će i kod nas najčešće dolaziti do povreda prava osobnosti pravnih
osoba, posebno njihova ugleda i imena, objavljivanjem informacija u me-
dijima.31
3.2.4. Naturalna restitucija
Kao oblik popravljanja štete naturalna restitucija ima vrlo suženu mogućnost
primjene kad se radi o neimovinskoj šteti, posebno u režimu subjektivne kon-
cepcije te štete. Doduše, pod naturalnu restituciju mogli bi se podvesti gotovo

28
Ciriška kantonalna banka protiv Weisfloga, BGE 11/1885.
29
Opširnije o tome kod Klarić, navedeno djelo, str. 336. i dalje.
30
Klarić, ibid., str. 331.
31
Dva primjera iz francuske sudske prakse - u prvom je dosuñena novčana naknada
trgovačkom društvu zbog toga što je njegov znak masovno korišten u pornografskom
filmu, a u drugom, zbog lažne optužbe za oponašanje patenta. V. Tourneau, Ph., La
responsabilité civile, t. I. Paris, 1972., str. 181.

24
 Petar Klarić: Neimovinska šteta - pojam, oblici, popravljanje

svi oblici nenovčanog popravljanja neimovinske štete, kao što su opoziv

uvredljive izjave, objavljivanje ispravka, isprika i sl. U literaturi se navode kao
primjeri restitucije i izručenje negativa diskreditirajuće fotografije, uklanjanje
uvredljiva natpisa, brisanje magnetofonske snimke.32 Kod povrede tijela mo-
guća je restitucija u obliku troškova, npr. kozmetička operacija za uklanjanje
ožiljaka, pribavljanje umjetnog dijela tijela i sl.33
Oblici popravljanja neimovinske štete koje smo naveli kod popravljanja izvan-
ugovorne štete u načelu su primjenjivi i za ugovornu i predugovornu štetu.
Premda će, ovisno o okolnostima pojedinog slučaja i težini povrede ugovorne
obveze, biti moguće popraviti učinjenu neimovinsku štetu i kojim od nenov-
čanih oblika, smatramo da će u praksi dominirati pravična novčana naknada
kao oblik popravljanja.
U odredbama st. 1. i 2. čl. 346. razlikuju se dvije razine obujma naknade ugo-
vorne imovinske i neimovinske štete - predvidiva šteta i cjelokupna šteta.
Razlikovanje odgovara onome iz čl. 266. dosadašnjeg ZOO-a, s time da se sada
odnosi i na neimovinsku štetu.
Predvidiva bi bila ona neimovinska šteta koju je dužnik u vrijeme sklapanja
ugovora morao predvidjeti kao moguću posljedicu povrede ugovora, a s
obzirom na činjenice koje su mu tada bile poznate ili morale biti poznate. Ako
je do povrede ugovora došlo zbog prijevare, namjerno ili iz krajnje nepažnje,
duguje se naknada cjelokupne neimovinske štete, bez obzira što dužnik nije
znao za posebne okolnosti zbog kojih je ona nastala.
Koja prava osobnosti uopće mogu biti povrijeñena povredom ugovora i kojih
ugovora, te mogu li biti povrijeñena i naravnoj i pravnoj osobi?
Smatramo da će, za naravnu osobu, povrede ugovora najčešće imati za
posljedicu povredu prava na duševni i tjelesni integritet te prava na privatnost.
Što se pak vrste ugovora tiče, neimovinska će šteta najčešće nastati povredom
ugovora o uslugama kojima se pribavljaju odreñena zadovoljstva, zabava i sl. U
pravilu su to ugovori o organiziranju putovanja, prijevozu, turističkim uslu-
gama, ali takoñer ugovori o djelu, radu, nalogu, osiguranju, autorskom djelu,
kupoprodaji. Povredom ugovora rjeñe će biti pogoñena prava osobnosti pravne
osobe.

32
Lange H., Schadensersatz, Tübingen, 1979., str. 152.
33
Grunsky W., Münchener Kommentar zum Bürgerlichen Gesetzbuch, Bd. II., München,
1985., str. 376.

25