NENASILJE I MIR,

UMJETNOST I
RELIGIJA
Lana Alilović 4.a
Nenasilje i mir

etičko-religijsko učenje i praksa

u samome su središtu duhovnosti religija

religije se smatraju najvažnijim pokretačima I

jamcima svjetskog mira I promicatelji nenasilja

2
 Nenasilje i mir kroz religije
Budizam
Hinduizam
U hinduizmu, pojam ahimse (nenasilje) ima duboko
ukorijenjeno mjesto.
Mahatma Gandhi, jedan od najpoznatijih
zagovornika nenasilja, bio je inspiriran
hinduističkim konceptima ahimse i satyagrahe
(istina i dosljednost u borbi).
Hinduizam potiče na meditaciju i unutarnji mir
kako bi se postigla duhovna ravnoteža.
Koncept "dharma" potiče na pravedno i moralno
ponašanje kako bi se održao mir u društvu.
·Budizam promiče nenasilje kao ključni etički
princip.
·Osnivač budizma, Siddhartha Gautama
(Buda), poučavao je o važnosti suosjećanja
prema svim živim bićima.
·Budizam podučava važnost meditacije kako
bi se postigao unutarnji mir i smirenost uma.
·Naglašava se suosjećanje prema svim živim
bićima kao ključ za postizanje mira.
7
Židovstvo Islam

U židovskoj tradiciji postoji naglasak na etičkim Islam podučava važnosti mira i suživota.
principima, "L'ovdah" (ne ubijaj) jedna je od osnovnih "Salaam", što znači mir, često se koristi kao
naredbi deset božjih zapovijedi. pozdrav među muslimanima.

Postoje i tekstovi u židovskim spisima koji promiču Islamski prorok Muhamed poticao je nenasilje i
pomaganje drugima, čime se indirektno podržava poštovanje prema drugima, čak i u vrijeme
ideja nenasilja. sukoba.

Talmud uči o važnosti traženja mira i izbjegavanja Islam uči o miru kroz pojmove salaama (unutarnji
sukoba. mir) i salaam (vanjski mir u zajednici).
Kršćanstvo
Kršćanstvo također promiče ljubav prema bližnjem, kao što
je naglašeno Isusovim učenjem. "Ljubi svoga bližnjega kao
sebe samoga" (Marko 12:31) ističe važnost ljubavi i
suosjećanja.

Kršćanstvo potiče na ljubav prema bližnjem, praštanje i

traženje mira među ljudima.

Isus Krist predstavljen je kao "Knez mira", a kršćani se potiču

na aktivno zalaganje za mir , oprost I pravdu

3
Međureligijski dijalog
uključuje razmjenu - uzajamnost govora (grč. dia-logos,
razgovor)

istinski je susret osoba, vjernika, koji jedni pred druge

dolaze s vlastitim identitetom i uvjerenjima

međureligijski dijalog obilježavaju duhovna otvorenost,

povjerenje i nada

zahtijeva veliku razinu kompetentnosti i razboritosti

3
papa Pavao VI
potaknuo je osnivanje Povjerenstva za
odnose sa židovstvom 1970. godine

osnovao je Povjerenstvo za odnose s

islamom 1974. godine

u enciklici Ecclesiam suam opisao je s kim

Crkva želi dijalog kroz tri koncentrična kruga

3
papa Ivan Pavao II
pozvao je predstavnike religija na održavanje
međureligijske molitve za mir u svijetu 27.
listopada 1986. godine u Asizu

godine 2010. osnovan je Centar Ivan Pavao

lI. za međureligijske studije pri Papinskome
sveučilištu sv. Tome Akvinskoga u Rimu
papa Benedikt XVI
redovito se obraćao pripadnicima drugih religija

pozivao je na dijalog između kultura i civilizacija

naglašavao je zajedničku ulogu religija u širenju

mira, promicanju suživota i zalaganja za čovjeka i

opće dobro
papa Franjo
Ulaganje u kulturu potiče smanjenje mržnje i rast
civilizacije i napretka

svaki oblik nasilja mora biti osuđen jer je teška

zlouporaba korištenja imena Božjega da bi se
opravdali mržnja i nasilje

Vatikan i Ujedinjeni Arapski Emirati potpisali su

ugovor o obrazovanju
Umjetnost kao izraz duhovnosti
brojni su umjetnici kroz svoja djela pokazali da im je religija nađahnuće za stvaralaštvo

arhitektura, kiparstvo, slikarstvo, glazba, ples i film

njihova djela izgrađivala su i danas izgrađuju kulturu i dijalog među pripadnicima

različitih religija

svima mogu biti uzor i nit vodilja za izgradnju mira i međureligijskog dijaloga
Arhitektura

Džamija u Istanbulu

Đakovačka katedrala
Sinagoga u Tel Avivu
 Kiparstvo

Buda (Hong Kong)

bog Murugan (Selangor)

Kip Isusa (Rio de Jainero)

 Slikarstvo

Posljednja večera-Leonardo da Vinci

Tibetanska Budistička umjetnost

Stvaranje Adama-Michelangelo Buonarroti

HVALA NA
PAŽNJI