Odredbe Za Provođenje

REPUBLIKA HRVATSKA
ME IMURSKA ŽUPANIJA
GRAD PRELOG
III. IZMJENE I DOPUNE URBANISTI KOG PLANA URE ENJA

„INDUSTRIJSKE ZONE“ U PRELOGU
(„Službeni glasnik Me imurske županije“ broj 4/05, 3/07, ispr.– 5/07, 18/14)
IZVORNIK BROJ 1/4
Odluka o donošenju III. izmjene i dopune UPU objavljena je u

„Službenom glasniku Me imurske županije“ br. 7/15
IZRA IVA : URBIA d.o.o. akovec
SVIBANJ 2015.
III. IZMJENE I DOPUNE URBANISTI KOG PLANA URE ENJA
„INDUSTRIJSKE ZONE“ U PRELOGU
IZVORNIK - ELABORAT BR. 1/4
III. ID URBANISTI KOG PLANA URE ENJA „INDUSTRIJSKE ZONE“ U PRELOGU
IZVORNIK – ELABORAT BR. 1/4
1
NARU ITELJ: REPUBLIKA HRVATSKA

ME IMURSKA ŽUPANIJA
GRAD PRELOG
ZA NARU ITELJA: GRADONA ELNIK

Ljubomir Kolarek, dr.vet.med.
NOSITELJ IZRADE: UPRAVNI ODJEL ZA GOSPODARSTVO I FINANCIJE

GRADA PRELOGA
OSOBA ODGOVORNA ZA Željko Poredoš, mag.ing.traff.

PROVEDBU POSTUPKA
IZRADE PROST. PLANA
IZRA IVA : URBIA d.o.o. akovec

I.G.Kova a 10
ODGOVORNI VODITELJ: Vesna Makovec, dipl.ing.arh.
STRU NI TIM: V. Makovec, dipl.ing.arh.

B. Perho , dipl.ing.arh.
I. Perho , mag.ing.arh.
B. Balent, stru .spec.ing.aedif.
N. Kerovec, matem.tehn.
M. Baka , dipl.oec.
M. Grula, prof.biol. i kem.
SURADNJA I PODACI:
MINISTARSTVO KULTURE
UPRAVA ZA ZAŠTITU KULTURNE BAŠTINE,
KONZERVATORSKI ODJEL U VARAŽDINU
Ž. Trstenjak, dipl ing.arh.
mr.sc. Marijana Korunek
MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA

POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA
Služba zajedni kih i upravnih poslova
S. Habuš
DRŽAVNA UPRAVA ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE

PODRU NI URED AKOVEC
L. Söke, mag.ing.el.
UPRAVNI ODJEL ZA PROSTORNO

URE ENJE,GRADNJU I ZAŠTITU OKOLIŠA
ME IMURSKE ŽUPANIJE
S. Baranaši , dipl.ing.gra .
ZAVOD ZA PROSTORNO URE ENJE

M. Pintar, dipl.ing.arh.
HRVATSKA REGULATORNA
AGENCIJA ZA MREŽNE DJELATNOSTI
mr.sc. Mario Weber
2
HRVATSKE VODE VGI ZA MURU I GORNJU DRAVU

mr.sc. L. Sekovani , dipl.ing.gra .
HRVATSKE VODE VGI ZA MALI SLIV „TRNAVA“

mr.sc. I.Musta , dipl.ing.gra .
ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE

Lj. Cividini, mag.ing.traff.
HRVATSKE CESTE d.o.o.

Sektor za održavanje i promet, PJ Varaždin
S.Markovi , dipl.ing.
HEP - OPERATOR DISTRIBUC. SUSTAVA d.o.o.

ELEKTRA AKOVEC
M. Hren, mag.oec.
ME IMURSKE VODE d.o.o.

Sektor upravljanja projektima
D. Ban, dipl.ing.
ME IMURJE PLIN d.o.o. akovec

N. Hranilovi , mag.oec.
INA d.d. industrija nafte d.d.

SD istraživanje i proizvodnja nafte i plina
D. Prpi , dipl.ing.
3
SADRŽAJ
PROSTORNI PLAN
I. OP I PRILOZI
1. OBRAZAC PROSTORNOG PLANA

2. IZVOD IZ SUDSKOG REGISTRA ZA IZRA IVA A PROSTORNOG PLANA
SUGLASNOST ZA UPIS IZRA IVA A PROSTORNOG PLANA U SUDSKI
REGISTAR ZA OBAVLJANJE STRU NIH POSLOVA PROSTORNOG
3.
URE ENJA, MINISTARSTVA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROSTORNOG
URE ENJA
IMENOVANJE ODGOVORNOG VODITELJA IZRADE PROSTORNOG
4.
PLANA
RJEŠENJE O UPISU U IMENIK OVLAŠTENIH ARHITEKATA ZA
5.
ODGOVORNOG VODITELJA IZRADE PROSTORNOG PLANA
II. TEKSTUALNI DIO
III. GRAFI KI DIO - KARTOGRAFSKI PRIKAZI ID UPU
1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA MJ = 1:2.000

2.1. PROMETNA, ULI NA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MJ = 1:2.000
MREŽA – PLAN PROMETA
MREŽA – MREŽE VODOOPSKRBE I PLINOOPSKRBE
MREŽA – MREŽE ODVODNJE
MREŽA – ELEKTROOPSKRBE, JAVNE RASVJETE I
TELEKOMUNIKACIJA
3. UVJETI KORIŠTENJA, URE ENJA I ZAŠTITE POVRŠINA MJ = 1:2.000
4. NA IN I UVJETI GRADNJE MJ = 1:2.000
OBRAZLOŽENJE
I. OBRAZLOŽENJE
1. Polazišta
2. Ciljevi prostornog ure enja
3. Plan prostornog ure enja
II. Evidencija postupka izrade i donošenja ID UPU
4
Prostorni plan
PROSTORNI PLAN
5
Prostorni plan - I. Op i prilozi
I. OP I PRILOZI
1. OBRAZAC PROSTORNOG PLANA

2. IZVOD IZ SUDSKOG REGISTRA ZA IZRA IVA A PROSTORNOG PLANA
SUGLASNOST ZA UPIS IZRA IVA A PROSTORNOG PLANA U SUDSKI
REGISTAR ZA OBAVLJANJE STRU NIH POSLOVA PROSTORNOG
3.
URE ENJA, MINISTARSTVA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROSTORNOG
URE ENJA
IMENOVANJE ODGOVORNOG VODITELJA IZRADE PROSTORNOG
4.
PLANA
RJEŠENJE O UPISU U IMENIK OVLAŠTENIH ARHITEKATA ZA
5.
ODGOVORNOG VODITELJA IZRADE PROSTORNOG PLANA
6
Prostorni plan - I. Op i prilozi
ŽUPANIJA ME IMURSKA ŽUPANIJA

JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE GRAD PRELOG
NAZIV PROSTORNOG PLANA III. IZMJENE I DOPUNE URBANISTI KOG
PLANA URE ENJA „INDUSTRIJSKE ZONE“ U
PRELOG („Službeni glasnik Me imurske županije“
broj 4/05, 3/07, ispravak – 5/07 i 8/14)
ODLUKA O IZRADI ID UPU „SLUŽBENI GLASNIK ME IMURSKE
ŽUPANIJE“ BROJ 18/14
OBAVIJEST JAVNOSTI O IZRADI ID UPU WEB STRANICA GRADA PRELOG
OBJAVA JAVNE RASPRAVE LIST „ME IMURJE“ OD 13.04.2015.
WEB STRANICA GRADA PRELOG
WEB STRANICA MINISTARSTVA
GRADITELJSTVA I PROSTORNOG URE ENJA
TRAJANJE JAVNOG UVIDA OD 22.04.2015. DO 01.05.2015.
JAVNO IZLAGANJE U POSTUPKU JAVNE UPRAVA GRADA PRELOGA
RASPRAVE ODRŽANO TRG BANA JOSIPA JELA A 10,
40 315 PRELOG
12.02.2015. S PO ETKOM U 12.00 SATI
PE AT TIJELA ODGOVORNOG ODGOVORNA OSOBA ZA PROVO ENJE
ZA PROVO ENJE JAVNE RASPRAVE JAVNE RASPRAVE
Željko Poredoš, mag.ing.traff
IZRA IVA ID UPU URBIA d.o.o. akovec

BROJ PLANA UPU - 01/2015.
PE AT IZRA IVA A PLANA ODGOVORNI VODITELJ
direktorica ovlaštena arhitektica

Vesna Makovec, dipl.ing.arh. Vesna Makovec, dipl.ing.arh.
ID UPU USVOJEN 12. SJEDNICA GRADSKOG VIJE A

ODRŽANA 21.05.2015.
ID UPU OBJAVLJEN “SLUŽBENI GLASNIK ME IMURSKE
ŽUPANIJE“ BROJ 7/15
PE AT PREDSTAVNI KOG TIJELA PREDSJEDNIK PREDSTAVNI KOG TIJELA
Goran Gotal, dipl.iur.
ISTOVJETNOST S IZVORNIKOM OVJERAVA
7
8
9
10
11
I. Op i prilozi
Temeljem lanka 82. Zakona o prostornom ure enju (NN br. 153/15) i odredbi Zakona o
arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom ure enju i gradnji (NN 152/08,
49/11 i 25/13)
ODGOVORNI VODITELJ
izrade nacrta prijedloga III. izmjena i dopuna Urbanisti kog plana ure enja „Industrijske zone“ u
Prelogu, koje izra uje tvrtka URBIA d.o.o. akovec, pod brojem UPU 01/2015 za naru itelja – Grad
Prelog je:
ovlaštena arhitektica VESNA MAKOVEC, dipl.ing.arh.
upisana u Upisnik ovlaštenih arhitekata Hrvatske komore arhitekata

pod rednim brojem 761,
prema rješenju klase:UP/I-350-07/91-01/636
ur.br.: 314-01-99-1
od 31. srpnja 1999.
Ovlaštena arhitektica je zaposlena u tvrtki URBIA d.o.o. akovec, sa sjedištem u akovcu,

I.G.Kova a 10, registriranoj za obavljanje svih stru nih poslova prostornog ure enja, sukladno
Zakonu.
U akovcu, sije anj 2015.
direktorica
V. Makovec, dipl.ing.arh.
12
13
14
Prostorni plan - II. Tekstualni dio
II. TEKSTUALNI DIO
ODLUKA O DONOŠENJU III. IZMJENA I DOPUNA
URBANISTI KOG PLANA URE ENJA „INDUSTRIJSKE ZONE“ U PRELOGU
(„Službeni glasnik Me imurske županije“ broj 4/05, 3/07, ispr. – 5/07, 18/14)
Odluka je objavljena u
„Službenom glasniku Me imurske županije“ broj 7/15
15
Na temelju lanaka 109., 113. i 200. Zakona o prostornom ure enju („Narodne novine“ broj
153/13), lanka 36. Statuta Grada Preloga („Službeni glasnik Me imurske županije“ broj 10/09,
26/10, 23/11 i 5/13) i Odluke o izradi III. izmjena i dopuna Detaljnog plana ure enja proširenja
industrijske zone u Prelogu kao III. izmjena i dopuna Urbanisti kog plana ure enja „Industrijske
zone“ u Prelogu (Službeni glasnik Me imurske županije“ broj 18/14), Gradsko vije e Grada Preloga
na svojoj 12. sjednici održanoj 21.05.2015. godine donosi
ODLUKU
o donošenju III. izmjena i dopuna

Urbanisti kog plana ure enja „Industrijske zone“ u Prelogu
I. OP E ODREDBE
lanak 1.
(1) Donosi se Odluka o donošenju III. izmjena i dopuna Detaljnog plana ure enja proširenja
industrijske zone u Prelogu („Službeni glasnik Me imurske županije“ broj 4/05, 3/07, ispravak – 5/07
i 8/14), kao III. izmjena i dopuna Urbanisti kog plana ure enja „Industrijske zone“ u Prelogu, u
daljnjem tekstu Odluka.
(2) Dosadašnji Detaljni plan ure enja proširenja industrijske zone u Prelogu koji postaje Urbanisti ki
plan ure enja „Industrijske zone“ u Prelogu, se sadržajno uskla uje s lancima 54. i 80. Zakona o
prostornom ure enju („Narodne novine“ broj 153/13) i odredbama Pravilnika o sadržaju, mjerilima
kartografskih prikaza, obaveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova
(„Narodne novine“ broj 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04.) u dijelu koji se odnosi na standard izrade
urbanisti kih planova ure enja.
lanak 2.
(1) III. izmjene i dopune Urbanisti kog plana ure enja „Industrijske zone“ u Prelogu, u daljnjem
tekstu III. ID UPU „Industrijske zone“ u Prelogu, izradila je tvrtka Urbia d.o.o. akovec.
II. ODREDBE ZA PROVO ENJE
lanak 3.
(1) U Odluci o donošenju Urbanisti kog plana ure enja „Industrijske zone“ u Prelogu („Službeni
glasnik Me imurske županije“ broj 4/05, 3/07, ispravak – 5/07 i 8/14), u lanku 2. stavku 2. tekst:
„Detaljnog plana ure enja“ zamjenjuje se tekstom: „Urbanisti kog plana ure enja“.
(2) U lanku 2. stavku 3. tekst: „cca 73,45 ha“ zamjenjuje se tekstom: „cca 80,59 ha“
lanak 4.
(1) Tekst lanka 3. mijenja se i glasi:
„1) Urbanisti ki plan ure enja „Industrijske zone“ u Prelogu sadrži op e priloge, tekstualni
dio i grafi ki dio.
2) Op i prilozi sadrže obrazac prostornog plana s podacima o nositelju izrade i izra iva u.
16
3) Tekstualni dio sadrži Odluku o donošenju.

4) Grafi ki dio sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:2000:
1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA
2.1. PROMETNA, ULI NA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA –
PLAN PROMETA
MREŽE VODOOPSKRBE I PLINOOPSKRBE
MREŽE ODVODNJE
ELEKTROOPSKRBE, JAVNE RASVJETE I TELEKOMUNIKACIJA
3. UVJETI KORIŠTENJA, URE ENJA I ZAŠTITE POVRŠINA
4. NA IN I UVJETI GRADNJE“
lanak 5.
(1) Naziv poglavlja II. se mijenja tako da glasi: „II. Odredbe za provo enje“.
(2) Tekst poglavlja II. zamjenjuje se novim, pri emu se i lanci Odluke o donošenju, brojeva od 4.
do 89. zamjenjuju novim lancima brojeva od 4. do 109.
(3) Dosadašnji lanci 90. i 91. Postaju lanci 110. i 111.
(4) Tekst novih lanaka brojeva od 4. do 109. glasi:
lanak 4.
(1) Pojmovi koji se koriste u ovoj Odluci imaju sljede e zna enje:
Gra evna estica je zemljišna estica namijenjena za gradnju gra evina.
Namjena površina ozna ava obvezu korištenja površine u predvi enu svrhu, odre enu
UPU-om.
Linija regulacije je linija koja odre uje granicu gra evne estice prema estici javne
prometne površine.
Obavezni gra evni pravac je pravac na koji se obvezno postavlja pro elje osnovne
gra evine.
Površina unutar koje se može razviti tlocrt gra evina je površina unutar koje se smješta
gra evina, uz poštivanje uvjeta izgra enosti estice. Ozna ena je na planu uvjeta gradnje,
kao i udaljenost te površine od granica gra evne estice.
Tlocrtna površina gra evine /PT/ je tlocrtna projekcija nadzemnih etaža gra evine na
površinu gra evne estice.
Gra evinska (bruto) površina gra evine /GBP/ je zbroj ukupne bruto površine etaža
gra evine.
Koeficijent izgra enosti gra evne estice /kig/ je odnos zbroja svih tlocrtnih površina /PT/
svih gra evina na estici i površine gra evne estice.
Koeficijent iskoristivosti gra evne estice /kis/ je odnos zbroja svih gra evinskih (bruto)
površina /GBP/ svih gra evina na estici i površine gra evne estice.
Visina gra evine (V) je istovremeno i visina vijenca i mjeri se od kona no zaravnanog i
ure enog terena uz pro elje gra evine na njegovom najnižem dijelu, do gornjeg ruba
stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, ija visina ne može biti
ve a od 1,20 m.
Ukupna visina gra evine mjeri se od kona no zaravnanog i ure enog terena na njegovom
najnižem dijelu uz pro elje gra evine do najviše to ke krova (sljemena), a kod gra evina s
ravnim krovom ili s kosim krovom i atikom ija visina je ve a od visine sljemena, ukupna
visina se mjeri do vrha atike.
Maksimalno dozvoljena visina gra evine (Vmax) je najve a dozvoljena visina (vijenca)
osnovne gra evine ili gra evnog kompleksa.
Etaža (E) je natkriveni korisni prostor zgrade izme u (pripadaju ih) poda i stropa, odnosno
krova. Tipovi etaža su podrum, suteren, prizemlje, katovi i potkrovlje.
17
Maksimalno dozvoljena etažnost gra evine (Emax) ozna ava najve i dozvoljeni broj i tip
etaža osnovne gra evine ili gra evnog kompleksa.
Podrum (Po) je dio zgrade koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga
volumena u kona no zaravnani teren i iji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno
suterena.
Suteren (S) je dio zgrade iji prostor se nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50%
svoga volumena u kona no ure eni i zaravnati teren uz pro elje gra evine, odnosno s
najmanje jednim svojim pro eljem je izvan terena.
Prizemlje (P) je dio zgrade iji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše
1,50 m iznad kona no ure enog i zaravnanog terena, mjereno na najnižoj to ki uz pro elje
gra evine ili iji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova).
Kat (K) je dio zgrade iji se prostor nalazi izme u dva poda iznad prizemlja.
Potkrovlje (Pk) je dio zgrade iji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod
kosog ili zaobljenog krova.
Samostoje a zgrada (SS) je zgrada koja je sa svih strana odmaknuta od me e gra evne
estice.
Poluugra ena zgrada (PU) je zgrada koja se jednom svojom stranom prislanja na me u
susjedne gra evne estice, odnosno uz susjednu gra evinu, a od suprotne susjedne me e
je odmaknuta.
Dvojna zgrada (D) je vrsta poluugra ene zgrade koja je s jedne strane prislonjena na
susjednu gra evinu.
Gra evni kompleks (K) je zgrada s ve im brojem zasebnih funkcionalnih jedinica
objedinjenih u jednoj gra evini ili u više me usobno fizi ki povezanih gra evina.
Mješoviti na in gradnje (MJ) odre uje mogu nost gradnje zgrade kao samostoje e ili u
obliku gra evnog kompleksa.
Individualna stambena zgrada je zgrada unutar koje se nalazi najviše 3 zasebne
stambene jedinice.
Višestambena zgrada (VS) je zgrada unutar koje se nalazi više od 3 zasebne stambene
jedinice.
Višefunkcionalni kompleks (VK) je zgrada tipološki i oblikovno sli na višestambenoj
zgradi, unutar koje se nalazi više od 3 zasebne funkcionalne cjeline - poslovnih prostora i/ili
stanova.
1. UVJETI ODRE IVANJA I RAZGRANI AVANJA POVRŠINA JAVNIH I

DRUGIH NAMJENA
lanak 5.
(1) Unutar podru ja obuhvata Urbanisti kog plana ure enja, pretežita namjena površina i njihovo
razgrani enje na površine javnih i drugih namjena, odre uje se prema kartografskom prikazu broj 1.
„Korištenje i namjena površina“.
(2) Utvr ene namjene površina pojedinih zona unutar podru ja obuhvata su sljede e:
gospodarska namjena:
pretežito proizvodna /oznaka I/
poslovna – uslužna i/ili trgova ka /oznaka K/
poslovna – pretežito uslužna /oznaka K1/
mješovita namjena /oznaka M/
prometne površine s pripadaju im gra evinama i ure ajima:
uli ni koridor /oznaka UK sa dodatnom numeri kom oznakom ulice/
kolni prilaz /oznaka KP/
prilazni put /oznaka PP/
parkirališne površine unutar uli nih koridora /oznaka P1/
parkirališne površine izvan uli nih koridora /oznaka P2/
zelene površine /oznaka Z/
rekreacijska namjena – rekreacijski ribnjak /oznaka RI/
18
površine infrastrukturnih sustava /oznaka IS/

ostale servisne ili prate e površine - zelene površine unutar uli nih koridora, pješa ke i
biciklisti ke staze i sli no /grafi ka oznaka/.
lanak 6.
(1) Površinom javne namjene smatraju se:
prometne površine javnih cesta, kolnih prilaza i pristupnih putova, preko kojih se
osigurava pristup do pojedinih gra evnih estica, kao i do drugih estica unutar obuhvata
UPU, a koje nisu predvi ene kao gra evne,
površine estica javnog zelenila u okviru zone ozna ene kao zelena površina.
(2) Linija koja razgrani ava javnu prometnu površinu i površine drugih namjena je linija regulacije.
(3) Linija regulacije je istovremeno i me a gra evne estice prometnice ili druge prometne gra evine
i granica podru ja unutar kojeg se zemljište predvi a parcelirati u svrhu formiranja gra evnih estica,
odnosno estica drugih namjena.
lanak 7.
(1) Namjene koje su kartografskom prikazu br. 1 – “Korištenje i namjena površina“ odre ene za
pojedino podru je, odre uju obvezu ure enja i korištenja ozna enog podru ja pretežito u svrhu
odre enu namjenom.
(2) Namjena površina gospodarske namjene podijeljena je na zone s manjim ili ve im ograni enjem
u odnosu na vrstu djelatnosti i mogu nost gradnje gra evina, koje se ovisno o mogu em negativnom
utjecaju na okolne stambene zone klasificiraju na:
gospodarske gra evine za bu ne i/ili potencijalno opasne djelatnosti
gospodarske gra evine za tihe i iste djelatnosti.
(3) Uzgoj životinja unutar „Industrijske zone“ dozvoljava se izuzetno, ukoliko se radi o
prezentacijskom i/ili selekcijskom centru za male životinje u kombinaciji s veterinarskim djelatnostima
isklju ivo u okviru zone poslovne – pretežito uslužne namjene /oznaka K1/
(4) Primarna poljoprivredna proizvodnja – uzgoj bilja za ljudsku ili sto nu ishranu na otvorenim
poljoprivrednim površinama i uzgoj životinja (stoke, peradi, riba, školjkaša, rakova i sli no) unutar
„Industrijske zone“ nije dozvoljen.
lanak 8.
(1) Gospodarskom gra evinom za bu ne i/ili potencijalno opasne djelatnosti smatra se gra evina:
industrijske ili obrtni ke proizvodnje ili prerade, odnosno djelatnosti tipa klanje životinja,
prerada mesa i ribe, proizvodnja hrane, pi a, tekstila, kože, metala, proizvodnja proizvoda
od metala, drveta, kemijskih, betonskih, opekarskih, elektri nih i elektroni kih proizvoda i
sli no,
tehni ke servise tipa automehani arske, autolimarske, klesarske i limarske radione,
kova nice i sli no,
gra evinarstva kao armira ke, tesarske, stolarske i sli ne radionice i pogoni,
rudarstva kao pogoni za preradu i skladištenje mineralnih sirovina,
trgova kih i skladišnih prostora za proizvode koji mogu potencijalno utjecati na pove anje
buke i zaga enja zraka ili uzrokovati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao
što su požari ili eksplozije - hladnja e, silosi, sušare, trgovine gorivom na malo, trgovine
plinom i sli no,
prijevoza i/ili komunalnih djelatnosti – stajališta i parkirališta za autobuse, parkirališta za
teretna transportna vozila, gra evinske radne strojeve i sli no
gra evine za skupljanje i selektiranje neopasnog komunalnog i tehnološkog otpada, koji
se koristi kao sirovina u proizvodnom procesu ili se u kratkom periodu privremeno skuplja
do transporta na odgovaraju e zbrinjavanje, sukladno posebnom propisu,
ugostiteljske djelatnosti, uslijed ijeg obavljanja potencijalno dolazi do pove anja razine
buke kao što su disco klubovi, no ni barovi i sli no,
druge djelatnosti koje se mogu obavljati unutar naselja, ali mogu potencijalno utjecati na
pove anje buke i zaga enja zraka ili uzrokovati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni
prostor, kao što su požari ili eksplozije, a za spre avanje kojih je potrebno provoditi
19
dodatne mjere zaštite.
lanak 9.
(1) Gospodarskom gra evinom za tihe i iste djelatnosti smatra se gra evina za obavljanje
djelatnosti:
financija, tehni kih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi),
finalni proizvodni procesi (šivanje finalnih tekstilnih proizvoda, sklapanje finalnih proizvoda
od prethodno proizvedenih dijelova i sli no)
obrtni kih usluga i proizvodnih djelatnosti koje ne utje u na pove anje buke i zaga enje
prostora niti uzrokuju zna ajnije pove anje prometa, (frizerske, kroja ke, postolarske,
fotografske, autoelektri arske radionice, autopraonice i sli no),
trgova kih i skladišnih prostora za trgovinu i skladištenje proizvoda koji ne utje u
pove anje zaga enja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor,
kao što su požari ili eksplozije,
turizma i ugostiteljstva bez sadržaja koji utje u na pove anje razine buke ili zaga enja
okoline (hoteli, pansioni, kavane i sli no),
prerade biljnih poljoprivrednih proizvoda (sortirnice, pakirnice, vinarije i sl.),
mini mljekare, kapaciteta do 10.000 l/dnevno,
mini pekare, površine do 150,0 m2,
rasadni ka djelatnost i uzgoj ukrasnog bilja mogu i su u vidu stakleni ke ili plasteni ke
proizvodnje, samostalno ili u kombinaciji s tržnim prostorom i laboratorijem, ali ne i kao
uzgoj na otvorenom polju,
proizvodnja energije korištenjem solarne energije (solarna energana),
druge djelatnosti koje ne utje u na pove anje buke i zaga enja zraka i ne uzrokuju pojave
koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor.
lanak 10.
(1) Unutar zone gospodarske, pretežito proizvodne namjene /oznaka I/ mogu se graditi
gra evine za bu ne i potencijalno opasne djelatnosti i gra evine za tihe i iste djelatnosti, navedene
u lancima 8. i 9., osim gra evina smještajnog turizma kao što su hoteli, pansioni, kampovi i sli no.
(2) Proizvodnja energije korištenjem solarne energije (solarna energana) mogu a je kao
sekundarna, prate a namjena na pojedinoj estici.
(3) Sadržaji društvenih funkcija kao što su ambulante, dje ji vrti i, domovi za starije i nemo ne i
sli ni nisu dozvoljeni u zoni gospodarske, pretežito proizvodne namjene /oznaka I/.
(4) Stambeni sadržaji su mogu i samo u vidu stana za domara, koji se može predvidjeti maksimalno
do 100,0 m2 neto stambene površine po gra evnoj estici gospodarskog kompleksa u ijoj je
funkciji.
lanak 11.
(1) Unutar zone gospodarske, poslovne – uslužne i/ili trgova ke namjene /oznaka K/ mogu se
graditi gra evine za obavljanje tihih i istih gospodarskih djelatnosti navedene u lanku 9.
sekundarna, prate a namjena na pojedinoj estici.
(3) Sadržaji društvenih funkcija kao što su ambulante, dje ji vrti i, domovi za starije i nemo ne i
sli ni nisu dozvoljeni u zoni gospodarske, poslovne – uslužne i/ili trgova ke namjene /oznaka K/.
do 100,0 m2 neto stambene površine po gra evnoj estici gospodarskog kompleksa u ijoj je
funkciji.
lanak 12.
(1) Zona gospodarske, poslovne – pretežito uslužne namjene /oznaka K1/ utvr uje se za prostor
veterinarske stanice u Prelogu, unutar koje se na jednoj ili više gra evnih estica mogu objediniti
djelatnosti veterinarske stanice s prate im i kompatibilnim uslugama:
20
laboratorij,
ambulanta i stacionar za male životinje,
zoo-park za male životinje s prate im servisima edukacijsko-promotivnog tipa (prihvatni
centar sa sanitarijama, galerija, shop i drugo) i prate ih ugostiteljskih sadržaja (caffe bar i
sli no),
druge djelatnosti koje su neposredno ili posredno funkcionalno povezane uz obavljanje
veterinarske djelatnosti.
do 100,0 m2 neto stambene površine po površini zone oznake K1.
sekundarna, prate a namjena na pojedinoj estici do kapaciteta 35,0 kW.
lanak 13.
(1) Na pojedinoj gra evnoj estici, unutar zone mješovite namjene /oznaka M/ mogu se graditi
najviše jedna osnovna i jedna prate a gra evina, te dodatno i više pomo nih gra evina.
(2) Pojedina na estica može imati stambenu ili gospodarsku funkciju, odnosno može objedinjavati
jednu i drugu, uz slijede e uvjete:
gospodarske djelatnosti trebaju biti iz kategorije tihih i istih prema lanku 9., u kom
slu aju se uz njih, kao dio kompleksa, može predvidjeti i individualno stanovanje,
uz osnovnu višestambenu zgradu (više od 3 stana) na istoj estici se ne može graditi
prate a zgrada, ve samo pomo na zgrada u funkciji osnovne (garaža, spremišta za
stanare), ali se unutar višestambene zgrade može dio prostora namijeniti u funkciji tihih i
istih uslužnih ili trgova kih djelatnosti sa servisnim prostorima.
(3) Zgrade socijalnih servisa kao ambulante, edukacijski prostori, domovi za starije i nemo ne i sli ni
uslužni servisi mogu se locirati u ovoj zoni, u podru ju sjeverno od D20.
(4) Sadržaje iz stavka 3. ovog lanka na istoj estici je mogu e kombinirati s uslužnim djelatnostima
koje su neposredno ili posredno u funkciji osnovnog, društvenog sadržaja (fitness, frizer, kavana,
male prodavaonice i sli no), a nije mogu e kombinirati s proizvodnim djelatnostima, kao ni s
uslužnim djelatnostima koje se ne mogu smatrati proširenom funkcijom osnovne djelatnosti.
sekundarna, prate a namjena na pojedinoj estici do kapaciteta 35,0 kW.
lanak 14.
(1) Prometne površine uli nih koridora /oznaka UK s dodatnom numeri kom oznakom/
formiraju se radi izgradnje prometnica, pješa kih i biciklisti kih staza, zelenih površina, trasiranja
komunalnih infrastrukturnih mreža opskrbe vodom, plinom, elektri nom energijom, javnom
rasvjetom, fiksnom telekomunikacijskom mrežom, te sustavima za odvodnju otpadnih voda.
(2) Površine ulica mogu se graditi fazno.
lanak 15.
(1) Kolni prilaz /oznaka KP/ je prometna površina najmanje širine 5,0 m i najve e dužine 50,0 m, a
u funkciji pristupa do jedne ili dvije gospodarske estice.
lanak 16.
(1) Prilazni put /oznaka PP/ omogu avaju formiranje estica za servisni pristup pojedinim
gospodarskim esticama ili poljoprivrednim površinama podvrtnica stambene zone – Ulice Kalmana
Mesari a, koje se još uvijek obra uju, pri emu se put može koristiti i u funkciji pristupa interventnih
vozila.
lanak 17.
(1) Parkirališne površine su površine specifi no namijenjene za ure enje parkirališta, bez obzira da li
se radi o javnom parkiralištu ili parkiralištu u funkciji pojedine gra evne estice gospodarske
namjene.
21
(2) Parkirališne površine unutar uli nih koridora /oznaka P1/ su parkirališta koja su ure ena
unutar koridora ulica na koja se parkiranje vrši neposredno s uli nog kolnika.
(3) Parkirališne površine izvan uli nih koridora /oznaka P2/ su površine specifi no namijenjene
formiranju estica parkirališta i izgradnji parkirališta, na koje se pristup s uli nog kolnika ostvaruje
putem cestovnih priklju aka, a s kolnog pristupa neposredno.
lanak 18.
(1) Zelene površine /oznaka Z/ formiraju se prvenstveno u svrhu zaštite od negativnih utjecaja
gospodarskih djelatnosti na okolno podru je i radi zaštite izgra ene ili planirane podzemne linijske
infrastrukture.
(2) Površine je potrebno urediti kao parkovno zelenilo, sadnjom visokog i niskog raslinja, na na in da
ne smeta prometnoj sigurnosti, te da korijenjem ne ugrožava ukopane kablove i cjevovode.
(3) Na zelenim površinama mogu e je locirati gra evine infrastrukturnih sustava kao što su
trafostanice, plinske redukcijske stanice, precrpne stanice sustava vodoopskrbe i odvodnje, lagune
za prihvat oborinskih voda, telekomunikacijske antenske stupove i pripadaju u opremu, TK kabinete
i sli ne gra evine, pri emu je za pojedinu gra evinu, odnosno ure aj potrebno unutar zelene
površine formirati zasebnu esticu s osiguranim javnim pristupom.
(4) Na zelenoj površini uz D20 locirano je sakralno obilježje - raspelo, te je ure enje zelene površine
na kojoj se nalazi potrebno vizualno uskladiti s prezentacijom obilježja, a eventualne gra evine
infrastrukture locirati da ne narušavaju vizuru na raspelo.
(5) Izrazito dominantne gra evine infrastrukturnih sustava, koje nije mogu e zakloniti upotrebom
pejsažnih elemenata, kao što su antenski stupovi nije mogu e locirati unutar cjelokupne zone zelene
površine na kojoj se nalazi raspelo.
lanak 19.
(1) Zona rekreacijske namjene – rekreacijski ribnjak /oznaka RI/ podru je je sanirane šljun are
koja se koristi kao pejsažno ure ena površina i rekreacijski ribnjak.
(2) Unutar podru ja se mogu urediti druge vrste rekreacijskih površina, kao što su igrališta za grupne
sportove i prate i ugostiteljski sadržaji.
lanak 20.
(1) Površine infrastrukturnih sustava /oznaka IS/ su evidentirane površine gra evnih estica
gra evina infrastrukturnih sustava kao što su trafostanice, plinske redukcijske stanice, precrpne
stanice sustava vodoopskrbe i odvodnje i sli no.
(2) Nove površine infrastrukturnih sustava mogu se rezervirati u okviru gra evnih estica
namijenjenih gospodarskim djelatnostima ili izdvajati kao zasebne gra evne estice iz površina
namijenjenih gospodarstvu ili iz zelenih površina.
(3) Ukoliko se formira kao dio gra evne estice druge namjene, za pristup gra evini infrastrukturnih
sustava i za održavanje linijske infrastrukture potrebno je osigurati mogu nosti pristupa za izvedbu i
održavanje.
lanak 21.
(1) Ostale servisne ili prate e površine - zelene površine unutar uli nih koridora, pješa ke i
biciklisti ke staze i sli no dane su u kartografskim prikazima grafi kom oznakom i odre uju prijedlog
na ina ure enja ulica, te su u tom smislu neodjeljive od površina namijenjenih prometu.
22
2. UVJETI SMJEŠTAJA GRA EVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
lanak 22.
(1) Gra evine gospodarskih djelatnosti, u ovom slu aju poslovnih ili proizvodnih, se kao osnovne
gra evine, odnosno gra evni kompleksi koji objedinjavaju više gra evina ili gra evnih cjelina
namijenjenih razli itim gospodarskim djelatnostima, mogu locirati unutar zona gospodarske namjene
/oznake I, K i K1/ i u mješovitoj zoni /oznaka M/, pri emu se:
vrsta djelatnosti prema utjecaju na okolinu odre uje prema lancima 8. i 9.
mogu nost lociranja pojedine djelatnosti u pojedinoj zoni odre uje prema lancima 10.,
11., 12. i 13.
(2) Uz osnovne gra evine, koje služe obavljanju djelatnosti, mogu se na estici graditi i razne
pomo ne gra evine kao nadstrešnice za parkirališta ili otvorena skladišta, porte, utovarno –
istovarne rampe, silosi, mjerni i drugi ure aji velikih dimenzija, spremnici goriva, gra evine
infrastrukturnih servisa kao što su transformatorske stanice, plinske redukcijske stanice i sli no.
2.1. VELI INA I OBLIK GRA EVNIH ESTICA
lanak 23.
(1) Kod formiranja pojedina nih gra evnih estica unutar zona gospodarske namjene /oznake I, K i
K1/ obavezno je poštivanje sljede ih parametara:
svaka gra evna estica treba imati najmanje jedan neposredni kolni pristup na uli ni
koridor ili kolni prilaz definiran prema kartografskom prikazu,
kod parcelacije je potrebno poštivati na elo racionalnog korištenja prostora, pri emu se
preporu a formiranje estica neposrednim nastavljanjem jedne do druge, a nije
dozvoljeno formiranje estice na na in da se preostalom, neiskorištenom dijelu zemljišta,
onemogu i pristup s jednog od planiranih uli nih koridora,
izme u gra evnih estica nije dozvoljeno ostavljati me uprostor koji nije mogu e iskoristiti
u skladu s namjenom površina prema Urbanisti kom planu ure enja, odnosno ukoliko se
izme u dviju estica ostavlja prostor još neutvr ene namjene, njegova širina ne može biti
manja od 30,0 m,
granice susjednih gra evnih estica treba formirati na na in da ine me u tih dviju
gra evnih estica,
minimalna površina pojedine gra evne estice za obavljanje gospodarskih djelatnosti
odre uje se s 1.500 m2,
minimalna širina pojedine gra evne estice za obavljanje gospodarskih djelatnosti
odre uje se s 30,0 m, pri emu minimalna širina estice koja izlazi na kolni pristup u tom
dijelu ne može biti manja od 5,0 m,
maksimalna površina pojedine estice nije ograni ena, osim veli inom zone,
oblik pojedine gra evne estice nije ograni en, uz uvjet da se idejnim projektom zahvata
u prostoru dokaže svrsishodnost unutarnje organizacije estice.
(2) Mogu e je pripajanje dijelova zemljišta k postoje oj, ve izgra enoj gra evnoj estici (proširenje
gruntišta postoje e izgra ene gra evne estice), a što se može odvijati fazno, kroz duži vremenski
period.
(3) Jedna izgra ena gra evna estica može se naknadno cijepati na više manjih gra evnih estica,
pod uvjetima da svaka od novoformiranih zadovolji uvjete iz stavka 1. ovog lanka i uvjete
izgra enosti i iskoristivosti utvr ene lankom 24.
(4) Dijelovi podru ja obuhvata gospodarske, pretežito proizvodne namjene /oznaka I/ koji se
neposredno nastavljaju na postoje i gospodarski kompleks tvrtke „Komet“ lociran izvan obuhvata
ovog UPU-a, mogu se pripojiti gra evnoj estici navedene tvrtke u vidu proširenja gruntišta
postoje eg kompleksa, u kojem slu aju se na pripojeni dio u obuhvatu UPU neposredno primjenjuju
odredbe Prostornog plana ure enja Grada Preloga, kao i za osnovnu esticu.
23
(5) Neobavezni prijedlog parcelacije estica dan je na kartografskom prikazu broj 4. „Na in i uvjeti
gradnje“, na temelju kojeg je mogu e formirati gra evne estice za gradnju zgrada, uz prethodnu
provjeru zadovoljenja uvjeta iz ovog lanka.
2.2. VELI INA I POVRŠINA GRA EVINA KOJE SE MOGU IZGRADITI NA

GRA EVNOJ ESTICI
lanak 24.
(1) Najve i dozvoljeni koeficijent izgra enosti /kig/ pojedine gospodarske gra evne estice u
zonama gospodarske namjene /oznake I, K i K1/:
za gra evnu esticu površine do 1,0 ha, iznosi 0,4
za gra evnu esticu površine 1,0 ha i ve e, iznosi 0,6.
(2) Najve i dozvoljeni koeficijent iskoristivosti /kis/ pojedine gospodarske gra evne estice u
zonama gospodarske namjene /oznake I, K i K1/ iznosi 1,2.
(3) Najve i dozvoljeni koeficijent izgra enosti /kig/ pojedine gra evne estice na kojoj se
predvi aju gospodarski sadržaji u zoni mješovite namjene /oznaka M/ iznosi 0,4.
(4) Najve i dozvoljeni koeficijent iskoristivosti /kis/ pojedine gra evne estice na kojoj se
predvi aju gospodarski sadržaji u zoni mješovite namjene /oznaka M/ iznosi 1,5.
lanak 25.
(1) Maksimalna visina gra evina /Vmax/:
unutar zone gospodarske, pretežito proizvodne namjene /oznake I/ je 14,0 m
unutar zone gospodarske, poslovne – uslužne i/ili trgova ke namjene /oznaka K/ i
poslovne – pretežito uslužne namjene /oznaka K1/ je 8,5 m
unutar zone mješovite namjene /oznake M/ je 7,0 m
za gradnju na zasebnim esticama infrastrukturnih sustava, bez obzira na zonu je 4,0 m.
(2) Gospodarske proizvodne gra evine i specifi ni skladišni prostori kao silosi i visokoregalna
skladišta, unutar zona pretežito proizvodne namjene /oznake I/ mogu imati i ve u visinu do najviše
30,0 m, ukoliko to ovisi o tehnologiji, tipu konstrukcije ili drugim parametrima obavljanja pojedine
djelatnosti.
(3) Na gra evinama ravnog ili skrivenog kosog krova, ukupna visina atike iznad vrha krovne
konstrukcije uz pro elje gra evine, može biti maksimalno 80 cm.
lanak 26.
(1) Maksimalno dozvoljen broj etaža gra evine, dijela gra evine ili grupe gra evina /Emax/ odre uje
se ovisno o namjeni i visini gra evine, dijela gra evine ili grupe gra evina iste namjene i na ina
gradnje.
(2) Etažnost se odre uje brojem punih etaža, pri emu se zadnja (najviša) etaža može oblikovati kao
kat ili alternativno kao potkrovlje.
(3) U potkrovlju se prostor može organizirati samo u jednoj etaži (razini), osim kod krovova velikih
volumena gdje je mogu e formirati drugu etažu potkrovlja, ali samo kao galerijski prostor.
(4) Maksimalni broj etaža gospodarske gra evine odre uje se:
za zone gospodarske namjene /oznake I, K i K1/ s 4 etaže, odnosno s jednom
podrumskom etažom, prizemljem i 2 kata,
za mješovitu zonu /oznake M/ ovisi o tome da li je gospodarska gra evina osnovna ili
prate a na estici, a utvr uje se prema lanku 42.
(5) Izuzetno, ukoliko se unutar volumena gospodarske gra evine koja je koncipirana kao hala velike
visine, smještaju servisni prostori manjih visina, kao što su uredi i sli no, broj etaža servisnih
prostorija može biti i ve i.
24
2.3. SMJEŠTAJ GRA EVINA NA GRA EVNOJ ESTICI
lanak 27.
(1) Kod nove gradnje, najmanja udaljenost zgrada od linije regulacije državne prometnice je 20,0 m,
a za ostale gra evine potrebno je poštivati posebne uvjete nadležne uprave za ceste.
(2) Kod rekonstrukcije postoje ih zgrada ili zamjenske gradnje zgrada koje su od linije regulacije
državne prometnice udaljene manje od 20,0 m, mogu e je zadržati postoje u liniju gradnje ili
primijeniti odredbu iz stavka 1. ovog lanka.
(3) Najmanja udaljenost zgrada od linije regulacije nekategoriziranih ulica i kolnih prilaza je 5,0 m.
(4) Udaljenost gra evina od jedne bo ne me e gra evne estice unutar gospodarskih zona /oznaka
I, K i K1/ ne može biti manja 4,0 m, a od ostalih me a sa susjednim esticama ne može biti manja
od ½ visine (vijenca) gra evina.
(5) Izuzetno od stavka 4 ovog lanka, gra evine se unutar gospodarskih zona /oznaka I, K i K1/
mogu graditi uz jednu susjednu me u kao poluugra ene, odnosno dvojne, uz uvjet primjene mjera
zaštite od požara iz poglavlja 9.4.
(6) U mješovitim zonama /oznaka M/ gra evine gospodarske namjene se locira prema uvjetima iz
poglavlja 4.3.
(7) Me usobni odnos gra evina unutar estice ovisi o funkcionalnom i tehnološkom rješenju i
urbanisti kim planom ure enja se ne uvjetuje, pri emu me usobna udaljenost gra evina treba biti
uskla ena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na
na in da se osigura:
sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima gra evina u slu aju urušavanja gra evina,
dostupnost vatrogasnog vozila do svih gra evina na gra evnoj estici,
sigurnost od prenošenja požara s jedne gra evine na drugu – izvedbom protupožarnih
barijera,
zabrana gradnje dodatno je odre ena zaštitnim pojasom državne ceste, prema Zakonu o
cestama (NN br. 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14).
2.4. OBLIKOVANJE GRA EVINA
lanak 28.
(1) Na in oblikovanja gra evina treba se zasnivati na suvremenoj industriji gra evnog materijala i
tehnologiji gradnje.
(2) Gra evina može biti oblikovana kao i arhitektonski kompleks od nekoliko gra evina smještenih
na istoj gra evnoj estici, me usobno povezanih otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim
prostorima.
(3) Kod oblikovanja gra evina potrebno je voditi ra una o pogledu s državne ceste prema
gra evinama u zoni.
(4) Ukoliko se servisna i gospodarska dvorišta, orijentiraju na državnu cestu, potrebno ih je ograditi
na na in da se vanjska skladišta i drugi manje reprezentativni prostori sakriju od pogleda.
(5) Oblikovanje gospodarskih sadržaja unutar zone mješovite namjene treba biti uskla eno prema
na inu oblikovanja stambenih sadržaja prema poglavlju 4.
lanak 29.
(1) Krovovi se, u skladu s funkcijom gra evine, mogu oblikovati kao kosi, ravni ili kompleksni, pri
emu se preferiraju oblikovno „ ista“ rješenja.
(2) Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj gra evnoj estici treba biti riješena
na na in da se skupljaju unutar vlastite gra evne estice.
lanak 30.
(1) Dijelovi gra evina koji su od susjedne me e (bo na ili stražnja me a) udaljeni manje od 3 m ne
mogu imati otvore orijentirane prema susjednoj me i.
(2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovoga lanka ne smatraju:
25
prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najve e veli ine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni
prema unutra,
dijelovi zida od staklene opeke ili sli nog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na
veli inu zida,
ventilacijski otvori najve eg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se
ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije mogu e ostvariti vizualni kontakt.
lanak 31.
(1) Kod projektiranja gra evina potrebno je voditi ra una o lociranju vanjskih klima komora, a
posebno o odvodu kondenzata iz klima ure aja, koji nije dozvoljeno ispuštati na pješa ke i kolne
površine koje se javno koriste.
2.5. URE ENJE GRA EVNIH ESTICA
2.5.1. Osnovni uvjeti ure enja gra evnih estica
lanak 32.
(1) Graditi se može samo na ure enim gra evnim esticama.
(2) Ure enje gra evne estice obuhva a formiranje gra evne estice, osiguranje pristupa na esticu
s javne prometne površine, minimalno izvedene kao makadamske ceste, te mogu nosti rješavanja
otpadnih voda sukladno ovoj Odluci i posebnim propisima.
lanak 33.
(1) Ovaj UPU kao kona no komunalno ure enje podru ja obuhvata predvi a opremljenost podru ja
asfaltiranim prometnicama, biciklisti kim i pješa kim stazama, mogu nost priklju enja na mrežu
vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje otpadnih voda, elektroopskrbe, telekomunikacija, javne
rasvjete, te ure enje javnih zelenih površina i zelenih pojasa unutar koridora ulice.
lanak 34.
(1) Svaka gra evna estica treba imati najmanje jedan neposredan pristup na javnu prometnu
površinu, pri emu se s estice može neposredno priklju iti uli ni koridor ili se priklju enje vrši preko
kolnog pristup ili preko estice parkirališta.
(2) To na pozicija priklju enja rješava se projektom, za svaku esticu zasebno.
2.5.2. Uvjeti gradnje i ure enje manipulativnih površina i površina parkirališta
lanak 35.
(1) Na svakoj gra evnoj estici s gospodarskim sadržajima, potrebno je izvesti pristup na esticu koji
e omogu iti kružno okretanje vozila, odnosno manevriranje vozila unutar estice, te osigurati
dostatni parkirališni ili garažni prostor za vlastite potrebe.
(2) Parkirališne, odnosno garažne površine mogu e je izvesti kao podzemne garaže, parkirališta u
razini terena i kao parkirališne ili garažne zgrade.
(3) Minimalni broj parkirališnih ili garažnih mjesta po pojedinoj gra evnoj estici utvr uje se prema
poglavlju 5.2.3. „Promet u mirovanju“, pri emu se zbrajaju parkirališna mjesta na pojedinoj estici
osnovne namjene i na drugim površinama namijenjenim parkiranju.
(4) Parkirališne i manipulativne površine potrebno je predvidjeti uz primjenu mjera zaštite iz poglavlja
9.1. „Zaštita od zaga enja okoliša otpadnim vodama“.
26
2.5.3. Gradnja ograda
lanak 36.
(1) Gra evne estice unutar gospodarskih zona /oznake I, K i K1/ mogu e je ogra ivati ži anim,
prozra nim zaštitnim ogradama, visine do 2,20 m prema ulici i do 3,00 m prema susjednoj estici,
odnosno prema bo nim i stražnjoj me i estice, sve mjereno od kote ure enog terena, niže
apsolutne vrijednosti.
(2) U odnosu na uli ne koridore ograde se unutar gospodarskih zona /oznake I, K i K1/ mogu
postavljati na liniji regulacije, ili uvu eno od nje, ovisno o unutarnjoj organizaciji estice.
(3) Oblikovanje ograda gospodarskih sadržaja unutar zone mješovite namjene treba biti uskla eno
prema na inu oblikovanja ograda stambenih sadržaja prema poglavlju 4.4.
2.5.4. Obveza ure enja zelenih površina na gra evnim esticama
lanak 37.
(1) Svaka gra evna estica treba imati minimalno 20% površine ure eno kao zelene površine.
(2) U zelene površine iz stavka 1. ovog lanka ne ubrajaju se zatravnjene parkirališne površine, ni
stabla uz parkirališta, koja su zasa ena u zelene otoke površine manje od 5,0 m2.
(3) Zelene površine na esticama mogu e je ure ivati kao tematske parkove, ali se preporu a da se
u oblikovanju primjene principi koji se propisuju za oblikovanje javnih zelenih površina u poglavlju 6.
„Uvjeti ure enja javnih zelenih površina“.
(4) Podru je rekreacijskog ribnjaka treba urediti na na in da se voda jezera zaštiti od negativnog
utjecaja okolnih sadržaja.
3. UVJETI SMJEŠTAJA GRA EVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
lanak 38.
(1) Zgrade socijalnih servisa kao ambulante, edukacijski prostori, domovi za starije i nemo ne i sli ni
uslužni servisi mogu se locirati u zoni mješovite namjene /oznaka M/ u podru ju sjeverno od
D20, prema uvjetima danim za višestambene zgrade ili višefunkcionalne komplekse iz poglavlja 4
„Uvjeti i na in gradnje stambenih gra evina“.
(2) Sadržaj društvene namjene je na istoj estici mogu e kombinirati s uslužnim djelatnostima koje
su neposredno ili posredno u funkciji osnovnog, društvenog sadržaja (fitness, frizer, kavana, male
prodavaonice i sli no), a nije mogu e kombinirati s proizvodnim djelatnostima, kao ni s uslužnim
djelatnostima koje se ne mogu smatrati proširenom funkcijom osnovne društvene djelatnosti.
(3) Sve gra evne estice i gra evine ili dijelovi gra evina za potrebe društvene djelatnosti trebaju biti
oblikovane bez arhitektonskih barijera u odnosu na osobe smanjene pokretljivosti.
4. UVJETI I NA IN GRADNJE STAMBENIH GRA EVINA
lanak 39.
(1) Mogu nost gradnje stambenih gra evina predvi ena je:
unutar zone mješovite namjene /oznaka M/, kao individualna gradnja, s najviše do tri
stambene jedinice po estici,
unutar zone mješovite namjene /oznaka M/, kao višestambena gradnja ili kao
višefunkcionalni kompleks s više stambenih jedinica,
unutar zona gospodarske namjene /oznaka I, K i K1/ stambeni sadržaji su mogu i samo u
vidu stana za domara, koji se može predvidjeti maksimalno do 100,0 m2 neto stambene
površine po gra evnoj estici gospodarskog kompleksa u ijoj je funkciji.
27
4.1. VELI INA I OBLIK GRA EVNIH ESTICA
lanak 40.
(1) Veli ina i oblik gra evnih estica namijenjenih stanovanju (osnovna namjena), utvr uje se ovisno
o namjeni podru ja (zone) unutar kojeg se formira, kao i o planiranom na inu gradnje, sukladno
vrijednostima iz slijede e tabele:
NAJMANJA NAJVE A NAJMANJA NAJMANJA

NAMJENA NA IN GRADNJE ŠIRINA ŠIRINA DUBINA POVRŠINA
PODRU JA OSNOVNE GRA EVNE GRA EVNE GRA EVNE GRA EVNE
(ZONA) GRA EVINE ESTICE ESTICE ESTICE ESTICE
/m/ /m/ /m/ /m2/
samostoje a /SS/
16,0 50,0 25,0 400,0
prizemna /Po+P+Pk/
samostoje a /SS/
18,0 50,0 30,0 540,0
katna /Po+P+1+Pk/
poluugra ena /PU/
12,0 30,0 25,0 300,0
prizemna /Po+P+Pk/
M
poluugra ena /PU/
14,0 30,0 30,0 420,0
katna /Po+P+1+Pk/
višestambena nije
28,0 30,0 840,0
samostoje a /VS/ ograni ena
višefunkcionalni nije
28,0 30,0 840,0
kompleks /K/ ograni ena
nije dozvoljena gradnja stambenih sadržaja kao osnovne namjene na estici
I, K, K1
stambeni sadržaj se integrira u kompleks kao prate a namjena
(2) Gra evne estice se predvi aju formirati nizanjem uz liniju regulacije uli nih koridora.
(3) Kod formiranja pojedina nih gra evnih estica obavezno je poštivanje sljede ih parametara:
kod parcelacije je potrebno poštivati na elo racionalnog korištenja prostora, pri emu se
preporu a formiranje estica neposrednim nastavljanjem jedne do druge,
nije dozvoljeno formiranje estice na na in da se dio zemljišta formira iza gra evne
estice, odnosno tako da se u pozadini estica ostavljaju površine do kojih nije mogu i
pristup s jednog od uli nih koridora,
granice susjednih gra evnih estica treba formirati na na in da ine me u tih dviju
gra evnih estica,
izme u gra evnih estica nije dozvoljeno ostavljati me uprostor koji nije mogu e iskoristiti
u skladu s namjenom površina ovog plana, odnosno ukoliko se izme u dviju estica
ostavlja prostor još neutvr ene namjene, njegova širina ne može biti manja od najmanje
širine gra evne estice utvr ene prema tabeli iz stavka 1. ovog lanka,
višestambena funkcija nije mogu a na postoje im esticama, odnosno za gradnju
višestambenih sadržaja nužno je spajanje najmanje dviju postoje ih estica da bi se
postigli uvjeti prema tabeli iz stavka 1. ovog lanka,
oblik pojedine gra evne estice nije ograni en, uz uvjet da se idejnim projektom zahvata
u prostoru dokaže svrsishodnost unutarnje organizacije estice.
(4) Neobavezni prijedlog parcelacije estica dan je na kartografskom prikazu broj 4. „Na in i uvjeti
gradnje“, na temelju kojeg je mogu e formirati gra evne estice za gradnju zgrada, uz prethodnu
provjeru zadovoljenja uvjeta iz ovog lanka.
28
4.2. VELI INA I POVRŠINA GRA EVINA KOJE SE MOGU IZGRADITI NA

GRA EVNOJ ESTICI
lanak 41.
(1) Najve i dozvoljeni koeficijent izgra enosti /kig/ pojedine gra evne estice sa stambenom
funkcijom u zoni mješovite namjene /oznaka M/ iznosi 0,4.
(2) Najve i dozvoljeni koeficijent iskoristivosti /kis/ pojedine gra evne estice sa stambenom
funkcijom u zoni mješovite namjene /oznaka M/ iznosi 1,5.
lanak 42.
(1) Maksimalno dozvoljen broj etaža gra evina /E/ odre uje se ovisno o namjeni podru ja unutar
kojeg se lociraju, kao i o planiranom na inu gradnje, sukladno vrijednostima iz slijede e tabele:
MAKSIMALNA MAKSIMALNA MAKSIMALNA

NAMJENA NA IN GRADNJE ETAŽNOST ETAŽNOST ETAŽNOST
PODRU JA OSNOVNE OSNOVNE PRATE E POMO NE
(ZONA) GRA EVINE GRA EVINE GRA EVINE GRA EVINE
Eosn Eprat Epom
samostoje a /SS/
3/Po+P+Pk 3/Po+P+1 1/P
prizemna /Po+P+Pk/
samostoje a /SS/
4/Po+P+1+Pk 4/Po+P+1+Pk 1/P
katna /Po+P+1+Pk/
poluugra ena /PU/
3/Po+P+Pk 3/Po+P+1 1/P
prizemna /Po+P+Pk/
M
poluugra ena /PU/
4/Po+P+1+Pk 4/Po+P+1+Pk 1/P
katna /Po+P+1+Pk/
višestambena
4/Po+P+2 nije mogu e graditi 1/P
samostoje a /VS/
višefunkcionalni
4/Po+P+2 nije mogu e graditi 1/P
kompleks /K/
nije dozvoljena gradnja stambenih sadržaja kao osnovne namjene na estici
I, K, K1
stambeni sadržaj se integrira u kompleks kao prate a namjena
(2) Najviša etaža može se oblikovati kao kat ili alternativno kao potkrovlje.
(3) U potkrovlju se prostor može organizirati samo u jednoj etaži (razini), osim kod krovova velikih
volumena gdje je mogu e formirati i drugu etažu potkrovlja, ali samo kao galerijski prostor.
(4) Na gra evinama ravnog ili skrivenog kosog krova, ukupna visina atike iznad vrha krovne
konstrukcije uz pro elje gra evine, može biti maksimalno 80 cm.
4.3. SMJEŠTAJ GRA EVINA NA GRA EVNOJ ESTICI
lanak 43.
(1) Kod nove gradnje, najmanja udaljenost zgrada od linije regulacije državne prometnice je 20,0 m,
a za ostale gra evine potrebno je poštivati posebne uvjete nadležne uprave za ceste.
(2) Kod rekonstrukcije postoje ih zgrada ili zamjenske gradnje zgrada koje su od linije regulacije
državne prometnice udaljene manje od 20,0 m, mogu e je zadržati postoje u liniju gradnje ili
primijeniti odredbu iz stavka 1. ovog lanka.
(3) Najmanja udaljenost zgrada od linije regulacije nekategoriziranih ulica i kolnih prilaza je 5,0 m.
(4) U mješovitim zonama /oznaka M/ zgradu je mogu e locirati uz ili na sjevernu, odnosno
sjeverozapadnu me u, a od suprotne me e je potrebno udaljiti je najmanje 4,0 m.
(5) Prate e i pomo ne gra evine, ukoliko su dopuštene prema uvjetima zone, lociraju se iza pro elja
gra evine osnovne namjene, osim u slu aju kad se garaža za osobna vozila gradi kao dio
29
kompleksa osnovne gra evine, u kojem slu aju se pro elje garaže može locirati i na obavezni
gra evni pravac.
(6) Gra evni pravac se za izgra ene dijelove podru ja obuhvata utvr uje prema gra evnom pravcu
izvedenih susjednih gra evina.
(7) Me usobni odnos gra evina unutar estice ovisi o funkcionalnom i tehnološkom rješenju i
planom se ne uvjetuje, pri emu me usobna udaljenost gra evina treba biti uskla ena s propisima
za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na na in da se osigura:
sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima gra evina u slu aju urušavanja gra evina,
dostupnost vatrogasnog vozila do svih gra evina na gra evnoj estici,
sigurnost od prenošenja požara s jedne gra evine na drugu – izvedbom protupožarnih
barijera,
zabrana gradnje dodatno je odre ena zaštitnim pojasom državne ceste, prema Zakonu o
cestama (NN br. 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14).
(8) Stambeni sadržaji od prostora u kojima se obavljaju bu ne ili potencijalno opasne djelatnosti
trebaju biti udaljeni najmanje 20,0 m,
4.4. OBLIKOVANJE GRA EVINA
lanak 44.
(1) Na in oblikovanja gra evina treba se zasnivati na suvremenoj industriji gra evnog materijala i
tehnologiji gradnje.
(2) Ukoliko se predvi a samostoje a gradnja, gra evina može biti oblikovana kao i arhitektonski
kompleks od više jedinica objedinjenih u jednu gra evinsku cjelinu.
(3) Krovovi se, u skladu s funkcijom gra evine, mogu oblikovati kao kosi, ravni ili kompleksni.
(4) Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj gra evnoj estici treba biti riješena
na na in da se skupljaju unutar vlastite gra evne estice.
lanak 45.
(1) Sve gra evine oblikovane kao višefunkcionalni kompleks, ukoliko sadrže više od tri stambene
jedinice trebaju za stambeni dio kompleksa imati zasebni pristup, odvojen od ostalih nestambenih
sadržaja u gra evini (vlastito stubište ili vlastiti neposredni ulaz do stambenih sadržaja).
(2) Sve gra evine oblikovane kao višefunkcionalni kompleks ili kao višestambena zgrada trebaju
unutar gra evine imati:
najmanje jedno spremište za skupljanje otpada minimalne površine 6,0 m2, na svakih 10
samostalnih cjelina stanova i poslovnih prostora,
individualna priru na spremišta za svaki stan, minimalne površine 3,0 m2 po jednom
stanu.
(3) Sve gra evine višestambene namjene podliježu uvjetima posebnih propisa u odnosu na
osiguranje mogu nosti prenamjene stambenih jedinica u stambene jedinice za osobe smanjene
pokretljivosti.
lanak 46.
(1) Dijelovi gra evina koji su od susjedne me e (bo na ili stražnja me a) udaljeni manje od 3,0 m ne
mogu imati otvore orijentirane prema susjednoj me i.
(2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovoga lanka ne smatraju:
prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najve e veli ine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni
prema unutra,
dijelovi zida od staklene opeke ili sli nog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na
veli inu zida,
ventilacijski otvori najve eg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se
ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije mogu e ostvariti vizualni kontakt.
30
lanak 47.
(1) Vanjske jedinice klima ure aja višestambenih zgrada i kompleksa, ne mogu se postavljati na
uli no pro elje gra evine orijentirane na ulicu, osim ukoliko nisu smješteni unutar prostora lo a ili
dijelom uvu enih balkona, odnosno drugih prostora u kojima su zaklonjene od pogleda.
(2) Kod projektiranja gra evina potrebno je voditi ra una o odvodu kondenzata iz klima ure aja, koji
nije dozvoljeno ispuštati na pješa ke i kolne površine koje se javno koriste.
4.5. URE ENJE GRA EVNIH ESTICA
4.5.1. Osnovni uvjeti ure enja gra evnih estica
lanak 48.
(1) Graditi se može samo na ure enim gra evnim esticama.
(2) Ure enje gra evne estice obuhva a formiranje gra evne estice, osiguranje pristupa na esticu
s javne prometne površine, minimalno izvedene kao makadamske ceste, te mogu nosti rješavanja
otpadnih voda sukladno ovoj Odluci i posebnim propisima.
lanak 49.
(1) Ovaj UPU kao kona no komunalno ure enje podru ja obuhvata predvi a opremljenost podru ja
asfaltiranim prometnicama, biciklisti kim i pješa kim stazama, mogu nost priklju enja na mrežu
vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje otpadnih voda, elektroopskrbe, telekomunikacija, javne
rasvjete, te ure enje javnih zelenih površina i zelenih pojasa unutar koridora ulice.
lanak 50.
(1) Svaka gra evna estica treba imati najmanje jedan neposredan pristup na javnu prometnu
površinu, pri emu se s estice može neposredno priklju iti na uli ni koridor ili se priklju enje vrši
preko kolnog pristup ili preko estice parkirališta.
(2) To na pozicija priklju enja rješava se projektom, za svaku esticu zasebno.
4.5.2. Uvjeti gradnje i ure enje manipulativnih površina i površina parkirališta
lanak 51.
(1) Na svakoj gra evnoj estici koja ima izlaz na kategoriziranu prometnicu ili ima višestambenu
funkciju, potrebno je osigurati manevriranje vozila unutar estice, na na in da se izlaz s estice na
prometnicu može izvesti prednjom stranom vozila.
(2) Za svaku gra evnu esticu, potrebno je osigurati parkirališni ili garažni prostor za vlastite potrebe
unutar same estice i/ili unutar zona namijenjenih parkiranju.
(3) Parkirališne, odnosno garažne površine na estici mogu e je izvesti kao podzemne garaže,
parkirališta u razini terena i kao parkirališne ili garažne zgrade.
(4) Minimalni broj parkirališnih ili garažnih mjesta po pojedinoj gra evnoj estici utvr uje se prema
poglavlju 5.1.2. „Promet u mirovanju“.
(5) Parkirališne i manipulativne površine potrebno je predvidjeti uz primjenu mjera zaštite iz poglavlja
9.1. „Zaštita od zaga enja okoliša otpadnim vodama“.
4.5.3. Gradnja ograda
lanak 52.
(1) Gra evne estice pretežito stambenih sadržaja mogu e je ogra ivati:
31
prema ulici prozra nim ži anim zaštitnim ogradama s punim parapetom visine do 0,50 m i
ukupne visine do 1,20 m, mjereno od kote ure enog terena s uli ne strane ograde,
prema susjednoj estici, odnosno prema bo nim i stražnjoj me i estice prozra nim
zaštitnim ogradama visine do 2,00 m, mjereno od kote ure enog terena, niže apsolutne
vrijednosti,
(2) U odnosu na uli ne koridore ograde se mogu postavljati na liniji regulacije, ili uvu eno od nje,
ovisno o unutarnjoj organizaciji estice.
(3) Ukoliko estica pretežito stambenih sadržaja grani i s esticom gospodarske namjene locirane
unutar gospodarskih zona /oznake I, K ili K1/, ograda na takvoj me i se oblikuje prema uvjetima
oblikovanja ograda iz poglavlja 2.5.3.
4.5.4. Obveza ure enja zelenih površina na gra evnim esticama
lanak 53.
(1) Svaka gra evna estica kojoj je kao osnovna namjerna utvr ena stambena namjena treba imati
minimalno 25% površine ure eno kao zelene površine.
(2) U zelene površine iz stavka 1. ovog lanka ne ubrajaju se zatravnjene parkirališne površine, ni
stabla uz parkirališta, koja su zasa ena u zelene otoke površine manje od 5,0 m2.
(3) Zelene površine na esticama javne namjene mogu e je ure ivati kao tematske parkove.
5. UVJETI URE ENJA, ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I

OPREMANJA PROMETNE, KOMUNALNE I TELEKOMUNIKACIJSKE
MREŽE S PRIPADAJU IM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA
lanak 54.
(1) Postoje a i planirana infrastruktura prikazana je u mjerilu 1:1000, na kartografskim prikazima
brojeva:
2.1. „Prometna, uli na i komunalna infrastrukturna mreža - plan prometa“,
2.2. „Prometna, uli na i komunalna infrastrukturna mreža - mreže vodoopskrbe, odvodnje i
plinoopskrbe“
2.3. „Prometna, uli na i komunalna infrastrukturna mreža - mreže elektroopskrbe, javne rasvjete i
telekomunikacija“
(2) Ograni enja u prostoru, koja proizlaze iz potrebe zaštite postoje e i planirane infrastrukture,
prikazana su na kartografskom prikazu broj 3. „Uvjeti korištenja, ure enja i zaštite površina“.
lanak 55.
(1) estice namijenjene formiranju javnih prometnih površina formiraju se prema grafi koj parcelaciji,
danoj ovim planom.
(2) Dozvoljena odstupanja od planiranom utvr enih površina mogu se kretati u rasponu od +-5%
planirane površine, ali nije mogu e smanjivati širinu uli nih koridora ispod minimalne utvr ene
grafi ki na kartografskim prikazima.
(3) Podzemna komunalna infrastruktura može se locirati unutar javnih površina – uli nih koridora,
kolnog prilaza, prilaznog puta i zelene površine.
(4) Postoje a linijska infrastruktura može se nalaziti i unutar površina drugih namjena (gospodarskih
ili mješovitih), u kojem slu aju je vlasnik zemljišne estice dužan osigurati mogu nost pristupa za
održavanje iste.
32
5.1. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTOVNE I ULI NE

MREŽE
lanak 56.
(1) Prometno rješenje podru ja obuhvata UPU, je kartografskim prikazom br. – 2.1. “Prometna,
uli na i komunalna infrastrukturna mreža - plan prometa“.
(2) Sve elemente prometnih sustava potrebno je projektirati sukladno posebnim propisima, prema
pravilima struke, te uz poštivanje posebnih uvjeta održavatelja sustava.
(3) Spojevi prometnica nižeg ranga na prometnice višeg ranga trebaju biti riješeni na na in da se
utvrdi pravo prvenstva prometnice višeg ranga.
5.1.1. Cestovna i uli na mreža
lanak 57.
(1) Cestovna i uli na mreža podru ja obuhvata UPU nadovezuje se na mrežu postoje e cestovne
infrastrukture naselja.
(2) Ulica oznake UK1 predvi ena je kao prometna sabirnica, u kategoriji državna cesta.
(3) Ulice oznaka od UK2 do UK15 su predvi ene kao prometnice za pristup gra evnim esticama u
kategoriji nerazvrstane ceste.
(4) Unutar podru ja obuhvata predvi en je jedan kolni prilaz /oznake KP/.
(5) Prilazni put /oznaka PP/ je zate ena javna površina koja se zadržava uz minimalno uskla enje
prema planiranom konceptu javnih prometnih površina, radi osiguranja pristupa površinama
podvrtnica ulice Kalmana Mesari a.
lanak 58.
(1) Širina kolnika državne ceste predvi a se s minimalno 6,5 m.
(2) Širina kolnika nerazvrstanih cesta predvi a se s minimalno 6,0 m.
(3) Širina kolne površine kolnog prilaza je 5,0 m.
lanak 59.
(1) Prilaze i priklju ke na javne ceste potrebno je projektirati prema Pravilniku o uvjetima za
projektiranje i izgradnju priklju ka i prilaza na javnu cestu („Narodne novine“ broj 119/07) i prema
odgovaraju im normama.
(2) S kolnog priklju ka, kolnog prilaza i s ceste niže kategorije ne smije se izlijevati voda na kolnik
ceste više kategorije.
(3) Spoj prometnica je potrebno prometno ozna iti prema Pravilniku o prometnim znakovima,
signalizaciji i opremi cesta („Narodne novine“ broj 33/05, 64/05 i 155/05).
lanak 60.
(1) Unutar uli nog koridora državne ceste predvi ena je izvedba pješa ke staze i pješa ko –
biciklisti ke staze, prema kartografskom prikazu.
(2) Unutar uli nih koridora nerazvrstanih cesta predvi a se najmanje jednostrana izvedba pješa ko –
biciklisti ke staze.
(3) Minimalna širina pojedine pješa ko – biciklisti ke staze odre uje se sa 2,5 m, a preporu ena širina
je 3,0 m.
(4) Minimalna širina pješa ke staze predvi ena je s 1,2 m.
lanak 61.
(1) Presjekom kroz prometnice u kartografskom prikazu br. 2.1 – „Prometna, uli na i komunalna
infrastrukturna mreža - plan prometa“ dan je prikaz pozicija zelenih površina u koridoru cestovnih
prometnica.
33
(2) Za zelene površine unutar uli nog koridora i javnih zelenih površina treba prilikom izrade glavnog
projekta dati prikaz hortikulturnog rješenja.
lanak 62.
(1) Sve kolne i pješa ke površine, a posebno križanja potrebno je primjereno osvijetliti javnom
rasvjetom.
5.2. Promet u mirovanju
lanak 63.
(1) Za potrebe parkiranja vozila potrebno je osigurati prostor unutar vlastitih gra evnih estica i/ili
unutar zona parkirališnih površina /oznake P1 i P2/.
(2) Minimalni broj parkirališnih mjesta utvr uje se ovisno o namjeni, umnoškom koeficijenta i parametra
koji odre uje broj potrebnih parkirališnih ili garažnih mjesta po jedinici projektirane (neto) površine ili
broja osoba, prema sljede oj tabeli:
namjena gra evine koeficijent broj parkirališnih ili garažnih mjesta na

1 INDUSTRIJA I SKLADIŠTA 0,45 1 zaposlenika
2 UREDSKI PROSTORI 20 1000 m2 korisnog prostora
3 TRGOVINA, USLUGE,
UGOSTITELJSTVO 40 1000 m2 korisnog prostora
4 VIŠENAMJENSKE DVORANE I
SAKRALNE GRA EVINE 0,15 1 posjetitelja
5 SPORTSKE GRA EVINE 0,20 1 gledatelja
6 STAMBENE GRA EVINE
1 1 stan
7 TURISTI KI SMJEŠTAJNI minimalni broj garažnih i parkirališnih mjesta odre uje se
SADRŽAJI prema posebnom propisu, ovisno o kategorizaciji
8 DRUŠTVENE DJELATNOSTI minimalno 5 po estici,
(dom za starije i sli no) ostalo prema posebnom propisu
(3) Dodatno u odnosu na vrijednosti dobivene prema stavku 2. ovog lanka, minimalni broj parkirališnih
mjesta po pojedinoj gra evnoj estici za poslovnu namjenu – urede, usluge, trgovine i ugostiteljstvo,
za gra evine koje sadrže više sadržajnih jedinica (lokali), manjih od 100 m2 korisne površine,
utvr uje se prema broju jedinica unutar gra evine na na in da svaka sadržajna jedinica treba imati
osigurano 1 parkirališno ili garažno mjesto.
(4) Potreban broj parkirališnih mjesta za osobe smanjene pokretljivosti utvr uje se prema posebnom
propisu.
lanak 64.
(1) Parkirališne površine potrebno je projektirati sukladno odredbama iz poglavlja 9.1. „Zaštita od
zaga enja okoliša otpadnim vodama“.
34
5.3. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA KOMUNALNE

INFRASTRUKTURNE MREŽE I NA IN PRIKLJU IVANJA KU NIH
INSTALACIJA
lanak 65.
(1) Sve mreže komunalne infrastrukture potrebno je projektirati i izvesti na na in da se njihovom
upotrebom i izvedbom pojedina nih priklju aka što manje ošte uju javne površine kolnika, pješa kih
i biciklisti kih staza i zasa enog raslinja.
(2) Idejne projekte mreža infrastrukture preporu a se izraditi za cjelovito podru je zone.
(3) Projektima je mogu e definirati fazno izvo enje pojedinih dionica.
(4) Opseg izvedbe infrastrukture tako er se predvi a fazno, u smislu razine opremanja, pri emu I.
faza opremanja zone ili dijela zone treba osigurati pristup na pojedinu gra evnu esticu
makadamskom cestom i mogu nost odvodnje, odnosno zbrinjavanja otpadnih voda, sukladno
Zakonu.
(5) Za planirane gra evine infrastrukturnih sustava, koje se mogu graditi na esticama druge
namjene – prvenstveno se to odnosi na trafostanice, plinske redukcijske stanice i sli no, potrebno je
osigurati mogu nost pristupa za distributera, bilo direktnim pristupom s javne površine, bilo
služnoš u prolaza.
(6) Sve gra evne estice koje se formiraju za potrebe gradnje gra evina infrastrukture kao što su
trafostanice, plinske stanice i sli no koeficijenti izgra enosti i iskoristivosti gra evne estice /kig
i kis/ iznose 0,4.
5.3.1. Opskrba pitkom vodom, odvodnja otpadnih sanitarno-fekalnih, tehnoloških i

oborinskih voda, opskrba plinom i drugi energetski izvori
lanak 66.
(1) Postoje e i planirane trase mreža plinoopskrbe, vodoopskrbe, i odvodnje otpadnih voda,
prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.2 – “ Prometna, uli na i komunalna infrastrukturna
mreža - mreže vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje“, a položaj vodova dat je prikazom
karakteristi nih popre nih profila ulica.
5.3.1.1. Vodoopskrba
lanak 67.
(1) U ve ini podru ja obuhvata opskrbne vodovodne mreže su izvedene, a po potrebi ih se može
rekonstruirati u istoj trasi ili uskladiti na na in da se lociraju unutar uli nih koridora.
(2) Novu razvodnu vodoopskrbnu mrežu predvi a se izvesti spojem na vodove postoje e
vodoopskrbne mreže izvedene, sukladno grafi kom prikazu.
(3) Izvedbu spoja vodoopskrbne mreže u prsten, mogu e je izvesti i preko privatnih gra evnih
estica, pri emu se za pristup cjevovodu vodoopskrbe, položenom unutar privatne gra evne estice
treba ustanoviti služnost prolaza i osigurati mogu nost pristupa radi održavanja, odnosno
rekonstrukcije voda.
lanak 68.
(1) Mreže vodoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima
i pravilima struke.
(2) Materijali koji se mogu primjenjivati za izvedbu mreže ne smiju biti škodljivi za ljudsko zdravlje.
35
lanak 69.
(1) Vodoopskrbnu mrežu može se predvidjeti i za potrebe gašenja požara, sukladno odredbama iz
poglavlja 9.4 „Zaštita od požara“, ove Odluke.
lanak 70.
(1) Priklju ke gra evina na mrežu vodoopskrbe u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedina ne,
odnosno kao jedan priklju ak po jednoj funkcionalnoj ili korisni koj cjelini.
(2) Vodomjerno okno u pravilu se locira unutar gra evne estice unutar prvih 5,0 m od uli ne me e,
osim ako u posebnim uvjetima distributera nije odre eno druga ije.
5.3.1.2. Odvodnja i zbrinjavanje otpadnih, oborinskih i tehnoloških voda
lanak 71.
(1) Sustav javne odvodnje za podru je Grada Preloga predvi en je pretežito kao razdjelni i u fazi je
izvedbe, a planirane trase u ovom dijelu naselja prikazane su grafi ki.
(2) Sve vode koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje, trebaju imati sastav i kakvo u koja odgovara
uvjetima Pravilnika o grani nim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN br. 80/13), za ispuštanja u
sustave javne odvodnje.
(3) Sukladno Odluci o zaštiti izvorišta Nedeliš e, Prelog i Sveta Marija (Sl.gl.Me .žup.br. 8/14)
unutar podru ja obuhvata UPU nije dozvoljeno ispuštanje nepro iš enih otpadnih voda (sanitarnih,
tehnoloških, procjednih i oborinskih s prometnih površina) na tlo i u podzemlje.
lanak 72.
(1) Nove gra evne estice, sukladno zakonskim odredbama ne mogu se ure ivati, niti je mogu e
po eti gradnju ukoliko za svaki posebni slu aj nije riješen na in zbrinjavanja otpadnih voda,
sukladno ovoj Odluci.
(2) Priklju ke gra evina na mrežu odvodnje otpadnih voda u pravilu treba projektirati i izvoditi kao
pojedina ne, odnosno kao jedan priklju ak na više funkcionalno povezanih gra evina.
(3) Tehnološke vode se mogu se upuštati u dovršeni sustav odvodnje i pro iš avanja otpadnih voda,
uz obvezni prethodni predtretman pro iš avanja sukladno Pravilnika o grani nim vrijednostima
emisija otpadnih voda (NN br. 80/13), za ispuštanja u sustave javne odvodnje.
(4) Vodu koja ni nakon pro iš avanja nema kvalitetu sukladno posebnom propisu, jednako kao i
tehnološki talog, treba zbrinjavati prema posebnim propisima o tvarima štetnim za okoliš.
lanak 73.
(1) Za prijelazno razdoblje, do uspostave sustava zbrinjavanja otpadnih voda:
sanitarno – fekalne vode potrebno je skupljati u vodonepropusnim septi kim jamama
zatvorenog tipa (bez preljeva i ispusta) koje je potrebno prazniti po ovlaštenom poduze u,
tehnološke otpadne vode potrebno je nakon tretmana propisanog Pravilnikom o grani nim
vrijednostima emisije otpadnih voda (NN 80/13) za ispuštanje u sustav javne odvodnje,
skupljati u vodonepropusnim sabirnim jamama koje treba redovito prazniti po za to
ovlaštenom poduze u.
(2) Na podru jima za koja e sustav odvodnje i pro iš avanja otpadnih voda biti u funkciji obavezno
je priklju enje korisnika na mrežu odvodnje, a septi ke i sabirne jame je potrebno ukinuti i sanirati
teren.
lanak 74.
(1) Potencijalno iste oborinske vode s krovnih površina mogu se u sustav javne odvodnje
oborinskih voda ili na zelene površine na vlastitoj estici, upuštati direktno, bez posebnog
predtretmana.
36
(2) Oborinske vode s parternih površina se mogu ispuštati u sustav oborinske odvodnje, samo
ukoliko prije ispusta prolaze kroz slivnik s taložnicom, a oborinske vode koje se skupljaju s površina
parkirališta s brojem parkirališnih mjesta 10 i više, dodatno i kroz separator ulja i masti.
5.3.1.3. Plinoopskrba
lanak 75.
(1) Unutar podru ja obuhvata dijelom je izveden srednjetla ni plinovod za priklju enje gospodarskih
sadržaja, a uli nim koridorom državne prometnice i niskotla ni plinovod.
(2) Unutar podru ja obuhvata predvi a se dogradnja srednjetla ne plinske instalacije.
lanak 76.
(1) Sve elemente sustava plinoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera,
posebnim propisima koji se odnose na opasne tvari i materije i prema pravilima struke.
(2) Materijal voda treba definirati kao PE HD.
(3) Ukoliko posebnim propisom nije odre ena manja vrijednost, najmanja me usobna udaljenost
ukopanog plinovoda od drugih ukopanih instalacija utvr uje se prema sljede oj tabeli:
minimalni razmaci križanje /m/ paralelno vo enje /m/

plinovodi me usobno 0,20 0,60
plinovod prema vodovodu i
0,20 0,60
kanalizaciji
plinovod prema informacijskim
0,30 0,50
kablovima
plinovod do elektroenergetskih
0,50 1,00
vodova
plinovod do okna i kanala 0,20 0,30
lanak 77.
(1) Nove plinske redukcijske stanice za potrebe korisnika zone, ukoliko e biti potrebne , mogu se
locirati na vlastitim gra evnim esticama korisnika, a mogu se i izdvajati iz površine namijenjene za
formiranje gra evnih estica gospodarske namjene i iz zelenih površina, kao zasebne estice
gra evine infrastrukture.
(2) Kod gradnje plinske redukcijske stanice potrebno je poštovati udaljenosti plinske stanice prema
drugim gra evinama sukladno sljede oj tabeli:
minimalni razmak plinske

vrsta gradnje
redukcijske stanice /m/
od dvorišnih ograda 1,00
od javnih cesta, ulica i nadzemnih 5,00

niskonaponskih vodova drugih
od stambenih prostora, i trafostanica
javnih
gra evina, odnosno od gra evina gdje se
okuplja ve i broj ljudi, kao i od skladišta 6,00
zapaljivih materijala i gra evina gra enih od
drveta ili obu enih u drvo
(3) Ukoliko se plinska redukcijska stanica, postavlja na zasebnoj gra evnoj estici, uz poštivanje
uvjeta iz stavka 2. ovog lanka, potrebno je još dodatno:
37
odmaknuti plinsku stanicu od linije regulacije najmanje 5,0 m, a od ostalih me a estice,

najmanje 1,0 m,
na estici treba predvidjeti parkirališni prostor za servisno vozilo i manipulativni prostor za
održavanje plinske stanice.
lanak 78.
(1) Plinski priklju ak se može smjestiti na pro elju osnovne gra evine, unutar ograde ili se može
izvesti postavom tipiziranog samostoje eg plinskog ormara unutar gra evne estice.
(2) Plinski priklju ak ne može se locirati na pro elje zgrada locirana na liniji regulacije ulice.
5.3.1.4. Toplovodi i drugi produktovodi
lanak 79.
(1) U slu aju potrebe toplovodi i drugi produktovodi, u funkciji distribucije energije, mogu se locirati
unutar koridora ulica ili drugih javnih površina, te ih je potrebno projektirati u skladu s posebnim
propisima.
5.3.1.5. Energija iz obnovljivih izvora
lanak 80.
(1) Za sve gra evine poželjna je primjena energije dobivene iz obnovljivih izvora (energija vjetra,
sunca, sustavi korištenja temperature zemlje, vode, biomase, bioplina i drugo), a koju je mogu e
predvidjeti kao proizvedenu na vlastitoj estici, prvenstveno za potrebe gra evina izgra enih na
estici, ali i s mogu noš u komercijalne isporuke energije (elektri ne ili toplinske) u odgovaraju u
javnu mrežu.
(2) Posebni uvjet za lociranje sustava za proizvodnju energije temeljen na korištenju obnovljivih
izvora energije i kogeneraciji, je da gra evna estica, na koju se lociranje predvi a, zadrži minimalno
20% površine kao zelene površine prirodnog terena, na kojem i ispod kojeg nije predvi ena postava
instalacija predmetnog sustava proizvodnje energije.
(3) Proizvodnju elektri ne i toplinske energije, korištenjem sun evih prijemnika mogu e je
predvidjeti samo kao prate u funkciju na estici druge osnovne namjene, pri emu se:
sun evi prijemnici unutar zone mješovite namjene /oznake M/ (fotonaponski ili toplinski
paneli) mogu locirati isklju ivo na krovu gra evina ili se mogu predvidjeti o obliku drugog
elementa integriranog u zgradu, kao što je obloga pro elja i sli no,
unutar gospodarskih zona pretežito proizvodne /oznaka I/ i poslovne – uslužna i/ili
trgova ke /oznaka K/ se sun evi prijemnici mogu osim na na in prema prethodnoj alineji
dodatno locirati i na tipskim samostoje im stupovima postavljenim na tlu i oblikuju kao
nadstrešnice nad površinom obveznih parkirališnih površina, ija površina se utvr uje u
odnosu na minimalni broj parkirališnih mjesta, ovisno o osnovnoj namjeni gra evine,
prema lanku 63.,
ograni enje u odnosu na kapacitet sun ane elektrane utvr uje za zonu poslovne-
pretežito uslužne namjene /oznaka K1/ i za zonu mješovite namjene /oznaka M/ sa
najviše 35,0 kW po estici.
(4) Bioplin i biogoriva koja se koriste za proizvodnju energije ne mogu biti proizvedeni na mjestu
potrošnje.
(5) Kogeneracijska postrojenja u mješovitoj zoni /oznake M/ mogu biti razine mikro CHP ili mini CHP.
(6) Postrojenja koja pri proizvodnje energije proizvode buku ili neugodne mirise, neprimjerene
uvjetima zone ne mogu se locirati unutar podru ja plana.
(7) Ostali uvjeti za lociranje i gradnju utvr uju se jednako kao i za ostale gra evine unutar
odgovaraju e funkcionalne zone, unutar kojeg se lociraju.
38
5.3.1.6. Elektroopskrba i javna rasvjeta
lanak 81.
(1) Planirane mreže elektroopskrbe i javne rasvjete prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.4. –
“Prometna, uli na i komunalna infrastrukturna mreža - elektroopskrba, javna rasvjeta i
telekomunikacijska mreža“, a položaj vodova unutar koridora ulica dan je prikazom popre nog profila
ulice.
(2) Opskrbu el. energijom i javnu rasvjetu treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera,
posebnim propisima i pravilima struke.
lanak 82.
(1) Osnovni srednjenaponski 10(20) kV rasplet predvi a se izvesti podzemno, unutar koridora ulica,
s vezom na postoje e i planirane trafostanice unutar podru ja obuhvata plana i u neposrednoj blizini
podru ja obuhvata, radi ega se u koridorima ulica rezervira prostor za polaganje vodova.
(2) Predvi a se vo enje i podzemne (alternativno nadzemne) niskonaponske mreže unutar uli nih
koridora i kolnog prilaza, te podzemno unutar zelenih površina.
(3) Unutar podru ja obuhvata izvedeno je više trafostanica povezanih u mrežu.
(4) Obzirom na nemogu nost preciznog planiranja potreba za energijom pojedina nih korisnika,
izgradnja transformatorskih stanica mogu a je unutar pojedinih gra evnih estica druge osnovne
namjene ili na zasebnim gra evnim esticama koje se formiraju izdvajanjem iz površine
gospodarske namjene ili zona zelenih površina, kao zasebne estice gra evine infrastrukture.
(5) Ukoliko se trafostanica postavlja na zasebnoj gra evnoj estici i za nju se formira gra evna
estica obavezno se treba:
odmaknuti trafostanicu od linije regulacije najmanje 5,0 m, a od ostalih me a estice,
najmanje 1,0 m,
na estici treba osigurati parkirališni prostor za servisno vozilo i manipulativni prostor za
održavanje trafostanice.
(6) Niskonaponska mreža elektroopskrbe i javne rasvjete predvi a se izvesti jednostrano unutar
uli nih koridora, kao nadzemna mreža, spojena na odgovaraju u trafostanicu.
lanak 83.
(1) Svjetiljke javne rasvjete treba montirati na tipizirane stupove.
(2) Prosje ni razmak izme u stupova treba projektirati na na in da se osigura dobra osvijetljenost
ulice.
(3) Zbog racionalnijeg korištenja elektri ne energije, a da bi se osigurali minimalni uvjeti vo enja i
identifikacije, treba omogu iti držanje u funkciji polovine rasvjetnih tijela.
(4) Svaki stup treba uzemljiti i zaštititi od indirektnog dodira.
lanak 84.
(1) Elektroenergetske priklju ke treba projektirati i izvesti odgovaraju im spajanjem na
niskonaponsku mrežu ili transformatorsku stanicu, prema pravilima i tipizaciji lokalnog distributera.
(2) Za potrebe razvoda mogu e je unutar zelenih površina u koridorima ulica ili na vlastitim
esticama, na na in da ne smetaju prometu, locirati kabelske razvodne ormare (KRO), u svrhu
elektroopskrbe ve eg broja gra evnih estica ili javne rasvjete.
lanak 85.
(1) Tipski priklju ni elektroormar može se locirati na vanjskom zidu gra evine, ili na drugi na in, uz
uvjet da bude lako pristupa an za spajanje na vanjski priklju ak i unutarnji razvod.
39
5.3.2. UVJETI GRADNJE TELEKOMUNIKACIJSKIH MREŽA
5.3.2.1. Nepokretne telekomunikacijske mreže
lanak 86.
(1) Mreže nepokretne telefonije potrebno je polagati unutar podzemne telekomunikacijske
kanalizacije.
(2) Trasa telekomunikacijske kanalizacije prikazana je na kartografskom prikazu br. 2.3 – “
Prometna, uli na i komunalna infrastrukturna mreža - elektroopskrba, javna rasvjeta i
telekomunikacijska mreža“, a položaj vodova dat je prikazom karakteristi nih popre nih profila ulica.
lanak 87.
(1) Telekomunikacijsku kanalizaciju za postavu nepokretne TK mreže treba projektirati prema
posebnim propisima i pravilima struke, te na na in da se ista kanalizacija može koristiti za vo enje
vodova više operatera.
(2) Obzirom na razvoj novih usluga, unutar javnih zelenih površina ili na pojedina nim gra evnim
esticama, mogu e je predvidjeti:
izuzetno – gradnju ve e gra evine za smještaj TK opreme,
gradnju manje gra evine (TK stanice) za lociranje TK opreme,
postavu samostoje eg kabineta na površini okvirnih dimenzija 2 m x 1 m.
(3) Kabinet je pretpostavljene visine 1,5 m, a potrebno ga je postaviti da ne smeta prometu.
lanak 88.
(1) Ku ne priklju ke na TK kanalizaciju i unutarnji ku ni razvod potrebno je projektirati i izvesti
sukladno uvjetima Pravilnika o tehni kim uvjetima za elektroni ku komunikacijsku mrežu poslovnih i
stambenih zgrada (NN br 155/09).
(2) Instalacijski i gra evinski objekti, koji se u svrhu priklju enja zgrada na TK kanalizaciju lociranju
na javnoj površini u uli nom koridoru, ne smiju onemogu iti lociranje i prolaz vodovima ostale
komunalne infrastrukture, koja je planom predvi ena unutar uli nog koridora.
(3) Unutarnji ku ni razvod treba projektirati prema posebnim propisima.
5.3.2.2. Pokretne telekomunikacijske mreže
lanak 89.
(1) Unutar podru ja obuhvata nema izvedenih baznih postaja mobilnih telekomunikacija.
(2) Nove bazne postaje pokretnih telekomunikacijskih mreža mogu se pozicionirati unutar vlastitih
estica ili unutar estica druge namjene unutar površina gospodarskih namjena /oznake I, K i K1/ ili
unutar zona zelenih površina /oznake Z/:
na samostoje e antenske stupove,
na visoke gra evine, locirano na tipskim antenskim prihvatima.
(3) Izuzetak je zona zelene površine uz državnu prometnicu na kojoj se nalazi raspelo, gdje je bazne
postaje pokretnih telekomunikacijskih mreža zabranjeno locirati.
6. UVJETI URE ENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA
lanak 90.
(1) Javne zelene površine ine zelene parkovne površine u zonama zelene površine /oznaka Z/ i
zeleni pojas u sastavu uli nih koridora.
40
(2) Javne zelene površine u sastavu uli nih koridora odre ene su karakteristi nim popre nim
profilom planirane ulice.
(3) Javne zelene površine potrebno je ure ivati sadnjom visokog i niskog raslinja autohtonih ili
ukrasnih biljnih vrsta, koje nemaju izražena alergena svojstva i vrsta koje se uobi ajeno koriste,
odnosno primjerene su u parkovnom oblikovanju sjeverozapadne Hrvatske.
(4) Sadnja zelenila treba voditi ra una o mjerama zaštite infrastrukture od korijena biljaka.
(5) Unutar podru ja zelenih površina /oznake Z/ mogu e je locirati pješa ka odmorišta i igrala za
djecu, ukoliko njihova lokacija nije ugrožena okolnim gospodarskim djelatnostima.
7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH VRIJEDNOSTI
7.1. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI
lanak 91.
(1) Podru je obuhvata UPU ne nalazi se unutar podru ja zašti enog prema odredbama Zakona o
zaštiti prirode (NN br. 80/13).
(2) Podru je obuhvata UPU ne nalazi se unutar podru ja ekološke mreže, prema odredbama
Uredbe o ekološkoj mreži (NN br.124/13).
7.2. MJERE ZAŠTITE KULTURNO-POVIJESNIH VRIJEDNOSTI
lanak 92.
(1) Unutar zone zelene površine /oznake Z/ uz državnu cestu D 20, nalazi se evidentirani sakralni
objekt – raspelo.
(2) Raspelo je potrebno održavati i obnavljati u skladu s mjerama zaštite utvr enim od strane
nadležnog Konzervatorskog ureda u Varaždinu.
lanak 93.
(1) U neposrednoj blizini raspela, na prostoru šljun are je ranije otkrivena avaro – slavenska
nekropola na redove datirana u 7.- 8. stolje e.
(2) O nalazima i prostornim me ama arheološkog nalazišta ne postoje približni podaci, a ukoliko se
nai e na artefakte koji bi mogli ukazivati na nalazište potrebno je o tome odmah obavijestiti nadležni
Konzervatorski odjel u Varaždinu ili Arheološki odjel u Muzeju Me imurja u akovcu, koji e dati
detaljne upute o daljnjem postupku.
lanak 94.
(1) Ukoliko se pri izvo enju gra evinskih zahvata ili bilo kakvih drugih radova, unutar podru ja
obuhvata DPU, u zemlji nai e na predmete ili nalaze za koje bi se moglo pretpostaviti da imaju
arheološki zna aj, potrebno je radove odmah obustaviti i obavijestiti o tome nadležni Konzervatorski
odjel u Varaždinu ili Arheološki odjel u Muzeju Me imurja u akovcu, koji e dati detaljne upute o
daljnjem postupku.
8. POSTUPANJE S OTPADOM
lanak 95.
(1) Za sve gra evne estice treba prilikom izrade glavnog projekta definirati mjesto za postavu
kontejnera za skupljanje komunalnog i tehnološkog otpada na gra evnoj estici i navesti na in
zbrinjavanja, odnosno mjesto odlaganja otpada, te tehnologiju skupljanja.
41
lanak 96.
(1) Podru je gospodarske, pretežito proizvodne namjene /oznake I/ odre uje se kao prostor unutar
kojeg je mogu e utvrditi lokacije za obavljanje djelatnosti postupanja s otpadom prema lanku 83.
stavku 5. Zakona o održivom gospodarenju s otpadom („Narodne novine“ broj 94/13).
(2) Gra evine i manipulativni prostori trebaju biti unutar estice locirani i oblikovani na na in da
manipulacija otpadom nije vidljiva s ulice.
(3) Posebni uvjeti za ure enje estice i gradnju gra evine za privremeno skupljanje i selektiranje
otpada – sekundarne sirovine, te gra evine za obra ivanje neopasnog otpada – sekundarne
sirovine, kao i mjere zaštite od mogu ih negativnih utjecaja na okoliš, odre uju se temeljem propisa
koji definiraju uvjete gradnje i korištenja prostora za privremeno skladištenje, selektiranje i obradu
otpada.
9. MJERE SPRE AVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
9.1. ZAŠTITA OD ZAGA ENJA OKOLIŠA OTPADNIM VODAMA
lanak 97.
(1) Za sve estice treba predvidjeti skupljanje i odvodnju voda prema poglavlju 5.2.1.2. „Odvodnja i
zbrinjavanje otpadnih, oborinskih i tehnoloških voda“ i na na in da zadovoljavaju zakonom propisane
standarde kvalitete vode sukladno Pravilnika o grani nim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN
br. 80/13), prije ispuštanja u sustave javne odvodnje.
(2) Oborinske vode s cijelog podru ja obuhvata plana mogu se u sustav javne odvodnje ispuštati
samo preko slivnika s taložnicom, a oborinske vode s parkirališta s brojem mjesta ve im od 10, kao i
s manipulativnih površina na kojima se ulja i masti mogu pojaviti, dodatno i preko separatora ulja i
masti.
(3) Na in zbrinjavana otpadnih voda potrebno je prilagoditi uvjetima iz Odluke o zaštiti izvorišta
Nedeliš e, Prelog i Sveta Marija (Sl.gl.Me .žup. 8/14) za III. zonu zaštite, u kojoj se nalazi podru je
obuhvata UPU.
9.2. ZAŠTITA OD ZAGA ENJA ZRAKA
lanak 98.
(1) Potrebno je primijeniti mjere zaštite i poboljšanja kakvo e zraka prema Zakonu o zaštiti zraka
(NN br. 130/11) i Pravilniku o pra enju kvalitete zraka (NN 3/13).
9.3. ZAŠTITA OD BUKE
lanak 99.
(1) Buka koja se može razviti u radnim prostorima, treba se primjenom propisa zaštite na radu
ograni iti na dozvoljenu, prema važe em propisu o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u
kojoj ljudi rade i borave.
(2) Utjecaj buke izvan pojedinog radnog prostora treba ograni iti primjenom adekvatnih materijala,
na na in da ukupna razina buke unutar
unutar podru ja gospodarske, pretežito proizvodne namjene ne bude viša od 60 dB(A)
danju i 50 dB(A) no u,
unutar ostalih zona u obuhvatu UPU ne bude viša od 55 dB(A) danju i 45 dB(A) no u.
(3) Vrijednosti navedene u stavku 2. ovog lanka trebaju biti i manje ukoliko ih takvima odrede
posebni propisi s obzirom na djelatnost koja se na estici obavlja.
42
9.4. ZAŠTITA OD POŽARA
lanak 100.
(1) U svrhu spre avanja širenja požara na susjedne gra evine, gra evina mora biti udaljena od
gra evine na susjednoj gra evnoj estici najmanje ½ visine više gra evine.
(2) Izuzetno od stavka 1. ovog lanka, udaljenost može biti i manja, ako se dokaže, uzimaju i u obzir
požarno optere enje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala gra evina, veli inu
otvora na vanjskim zidovima gra evina i drugo, da se požar ne e prenijeti na susjedne gra evine ili
gra evina mora biti odvojena od susjednih gra evina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90
minuta, koji u slu aju da gra evina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov
vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov gra evine najmanje 0,5 m ili završava
dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1,0 m ispod pokrova krovišta, koji mora
biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.
(3) Za skladišta, u skladu s posebnim propisima, širina konzole vatrootpornosti 90 minuta, koja se
radi u slu ajevima predvi enim prethodnim stavkom, treba iznositi najmanje 1,60 m na svaku stranu
od zida.
(4) Radi omogu avanja spašavanja osoba iz gra evine i gašenja požara na gra evini i otvorenom
prostoru, gra evina mora imati vatrogasni pristup odre en prema Pravilniku o uvjetima za
vatrogasne pristupe („Narodne novine“ broj 35/94, 55/94. i 142/03).
lanak 101.
(1) Radi osiguranja od požara, prilikom projektiranja uli ne mreže vodoopskrbe, potrebno je
projektirati vanjsku hidrantsku mrežu i odrediti lokacije vanjskih nadzemnih hidranata, unutar uli nih
koridora, sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara („Narodne novine“ broj 8/06).
(2) Osim unutar uli nih koridora, nadzemne hidrante za zaštitu od požara mogu e je locirati i na
drugim površinama, ukoliko je to predvi eno posebnim propisima, te ukoliko za to postoji prostorna
mogu nost.
(3) Vanjska hidrantska mreža poslovnih gra evina, unutar pojedina nih gra evnih estica, treba
tako er biti izvedena nadzemnim hidrantima.
lanak 102.
(1) Za gospodarske gra evine u kojima se na bilo koji na in u obavljanju djelatnosti koriste zapaljive
teku ine ili plinovi, potrebno je u svrhu izrade glavnog projekta zatražiti posebne uvjete zaštite od
požara, od PU Me imurske, koji se izdaju ovisno o vrsti gra evine.
9.5. SVJETLOSNO ONE IŠ ENJE
lanak 103.
(1) Stupovi vanjske rasvjete unutar podru ja obuhvata plana trebaju imati zaslon izveden na na in
da sprije e širenje svjetlosnog snopa prema gore.
9.6. OSIGURANJE BITNIH ZAHTJEVA ZA GRA EVINE
lanak 104.
(1) Mjere kojima se osiguravaju bitni zahtjevi za gra evinu, definirani prema Zakonu o gradnji (NN
broj 153/13), kao i drugi posebni uvjeti gradnje, koji nisu sadržani u ovom planu, odre uju se na
temelju posebnih propisa i normi.
43
9.7. OSTALE MJERE SPRE AVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
lanak 105.
(1) Provedba postupka procjene utjecaja na okoliš definira se sukladno Uredbi o procjeni utjecaja
zahvata na okoliš („Narodne novine“ broj 64/08 i 67/09).
lanak 106.
(1) Ostali uvjeti spre avanja negativnih utjecaja na okoliš, vezanih za obavljanje pojedine djelatnosti
odre uju se na temelju posebnih propisa.
lanak 107.
(1) Ovaj Urbanisti ki plan ure enja ne predvi a izgradnju javnih skloništa na podru ju obuhvata.
(2) Skloništa treba projektirati i izvoditi u skladu s Planom zaštite i spašavanja Grada, odnosno
drugim važe im posebnim propisima.
10. MJERE PROVEDBE PLANA
lanak 108.
(1) Sukladno posebnim uvjetima distributera i pružatelja komunalnih usluga, korisnike komunalnih
usluga, locirane unutar zone, mogu e je priklju iti na postoje u infrastrukturu unutar ili blizini
podru ja obuhvata ovog Urbanisti kog plana ure enja, dok se ne izgrade odgovaraju i
infrastrukturni i komunalni vodovi, unutar podru ja obuhvata ovog plana.
lanak 109.
(1) Ne predvi a se uklanjanje gra evina unutar obuhvata UPU a u svrhu njegove realizacije.
(2) Gra evine koje su unutar podru ja obuhvata plana sagra ene bez odgovaraju eg akta za
gra enje potrebno je ili ukloniti ili, ukoliko je posebnim propisom utvr ena takva mogu nost –
legalizirati.
III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
lanak 6.
(1) Svi dosadašnji kartografski prikazi prestaju važiti i zamjenjuju se novima iz ovih, III. izmjena i
dopuna Urbanisti kog plana ure enja „Industrijske zone“ u Prelogu.
lanak 7.
(1) U slu aju proširenja gruntišta tvrtke „Komet“ koja se nalazi izvan podru ja obuhvata
Urbanisti kog plana ure enja „Industrijske zone“ u Prelogu, na podru je gospodarske namjene koje
se nalazi unutar podru ja ovog plana, na proširenu gospodarsku esticu neposredno se primjenjuju
odredbe Prostornog plana ure enja Grada Preloga utvr ene za gospodarske zone.
lanak 8.
(1) Elaborat izvornika III. izmjena i dopuna Urbanisti kog plana ure enja „Industrijske zone“ u
Prelogu ovjerava predsjednik Gradskog vije a.
(2) Izvornik je izra en u 4 primjerka.
44
lanak 9.
(1) Uvid u Odluku o donošenju III. izmjena i dopuna Urbanisti kog plana ure enja „Industrijske zone“
u Prelogu, kao i druge elemente Plana, može se obaviti u Upravnim tijelima Grada Preloga.
lanak 10.
(1) Nadzor nad provedbom ove Odluke obavlja Ministarstvo graditeljstva i prostornog ure enja u
skladu s posebnim propisima.
(2) Ova Odluka stupa na snagu osam dana od dana objave u „Službenom glasniku Me imurske
županije“
GRADSKO VIJE E GRADA PRELOG
KLASA: 350-02/14-01/13
URBROJ: 2109/14-01-15-71
Prelog, 21.05.2015.
PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJE A:
Goran Gotal, dipl.iur.
45
Prostorni plan - III. Grafi ki dio
III. GRAFI KI DIO - KARTOGRAFSKI PRIKAZI
1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA MJ = 1:2.000

MREŽA – PLAN PROMETA
MREŽA – MREŽE VODOOPSKRBE I PLINOOPSKRBE
MREŽA – MREŽE ODVODNJE
MREŽA – ELEKTROOPSKRBE, JAVNE RASVJETE I
TELEKOMUNIKACIJA
3. UVJETI KORIŠTENJA, URE ENJA I ZAŠTITE POVRŠINA MJ = 1:2.000
4. NA IN I UVJETI GRADNJE MJ = 1:2.000
46

Odredbe Za Provođenje

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Odredbe Za Provođenje

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

REPUBLIKA HRVATSKA

III. IZMJENE I DOPUNE URBANISTI KOG PLANA URE ENJA

IZVORNIK BROJ 1/4

Odluka o donošenju III. izmjene i dopune UPU objavljena je u

IZRA IVA : URBIA d.o.o. akovec

IZVORNIK – ELABORAT BR. 1/4

NARU ITELJ: REPUBLIKA HRVATSKA

ZA NARU ITELJA: GRADONA ELNIK

NOSITELJ IZRADE: UPRAVNI ODJEL ZA GOSPODARSTVO I FINANCIJE

OSOBA ODGOVORNA ZA Željko Poredoš, mag.ing.traff.

IZRA IVA : URBIA d.o.o. akovec

ODGOVORNI VODITELJ: Vesna Makovec, dipl.ing.arh.

STRU NI TIM: V. Makovec, dipl.ing.arh.

MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA

DRŽAVNA UPRAVA ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE

UPRAVNI ODJEL ZA PROSTORNO

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ENJE

HRVATSKE VODE VGI ZA MURU I GORNJU DRAVU

HRVATSKE VODE VGI ZA MALI SLIV „TRNAVA“

ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE

HRVATSKE CESTE d.o.o.

HEP - OPERATOR DISTRIBUC. SUSTAVA d.o.o.

ME IMURSKE VODE d.o.o.

ME IMURJE PLIN d.o.o. akovec

INA d.d. industrija nafte d.d.

1. OBRAZAC PROSTORNOG PLANA

II. TEKSTUALNI DIO

III. GRAFI KI DIO - KARTOGRAFSKI PRIKAZI ID UPU

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA MJ = 1:2.000

1. OBRAZAC PROSTORNOG PLANA

ŽUPANIJA ME IMURSKA ŽUPANIJA

Željko Poredoš, mag.ing.traff

IZRA IVA ID UPU URBIA d.o.o. akovec

direktorica ovlaštena arhitektica

ID UPU USVOJEN 12. SJEDNICA GRADSKOG VIJE A

Goran Gotal, dipl.iur.

ISTOVJETNOST S IZVORNIKOM OVJERAVA

ovlaštena arhitektica VESNA MAKOVEC, dipl.ing.arh.

upisana u Upisnik ovlaštenih arhitekata Hrvatske komore arhitekata

Ovlaštena arhitektica je zaposlena u tvrtki URBIA d.o.o. akovec, sa sjedištem u akovcu,

U akovcu, sije anj 2015.

II. TEKSTUALNI DIO

ODLUKA O DONOŠENJU III. IZMJENA I DOPUNA

URBANISTI KOG PLANA URE ENJA „INDUSTRIJSKE ZONE“ U PRELOGU

o donošenju III. izmjena i dopuna

II. ODREDBE ZA PROVO ENJE

3) Tekstualni dio sadrži Odluku o donošenju.

1. UVJETI ODRE IVANJA I RAZGRANI AVANJA POVRŠINA JAVNIH I

površine infrastrukturnih sustava /oznaka IS/

dodatne mjere zaštite.

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRA EVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

2.1. VELI INA I OBLIK GRA EVNIH ESTICA

2.2. VELI INA I POVRŠINA GRA EVINA KOJE SE MOGU IZGRADITI NA

2.3. SMJEŠTAJ GRA EVINA NA GRA EVNOJ ESTICI

2.4. OBLIKOVANJE GRA EVINA

2.5. URE ENJE GRA EVNIH ESTICA

2.5.1. Osnovni uvjeti ure enja gra evnih estica

2.5.2. Uvjeti gradnje i ure enje manipulativnih površina i površina parkirališta

2.5.3. Gradnja ograda

2.5.4. Obveza ure enja zelenih površina na gra evnim esticama

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRA EVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

4. UVJETI I NA IN GRADNJE STAMBENIH GRA EVINA

4.1. VELI INA I OBLIK GRA EVNIH ESTICA