You are on page 1of 8

1.

Objasniti pojam polisa osiguranja i navesti osnovne


elemente polise osiguranja.
Polisa osiguranja predstavlja dokaz, odnosno potvrdu da
je zaključen ugovor o osiguranju.
Osnovni elementi polise osiguranja su:
- ugovorne strane osiguranja
- predmet osiguranja
- rizik obuhvaĉen osiguranjem
- trajanje osigiranja i vreme pokrića
- svotu osiguranja ili izjavu da je osiguranje neograničeno
- premiju ili doprinos
- datum izdavanja polise
- potpise ugovornih strana
- bonus-malus i dr.

2. Objasniti pojam interes za osiguranjem i navesti


ključne principe u osiguranju imovine.
Interes za osiguranjem predstavlja materijalne interese
nad osiguranom stvari i predstavlja bitan uslov bez kog se
ne može zaključiti osigurana imovina.
Ključni princip kod nadoknade štete u imovinskim
osiguranjima su:
- da iznos naknade ne može biti veći od štete koju je
osiguranik pretrpeo nastajanjem osiguranog slučaja
- da su punovažne odredbe ugovora kojima se iznos
nakade ograničava na manji iznos od iznosa štete
- da pri utvrđenju iznosa štete uzima u obzir izmakla
(izgubljena) dobit samo ako je to ugovoreno
- da se naknada iz osiguranja, ukoliko se u toku istog
perioda osiguranja dogodi više osiguranih slučajeva, jedna
za drugim,
određuje i isplaćuje u potpunosti za svaki od njih, s
obzirom na celu svotu osiguranja, bez njenog umanjenja
za iznos ranije isplaćenih naknada u tom periodu
- da se nakanda, u slučaju da je ugovorom o osiguranju
vrednost osigurane stvari sporazumno utvrđenq, određuje
prema toj vrednosti, izuzev ako osiguravač dokaže da je
ugivorena vrednost znatno veća od stvarne vrednosti, a za
tu razliku ne postoji opravdam razlog

3. Navedite od čega zavisi nakada u imovinskom


osiguranju.
Da bi se nadoknadila šteta u imovinskom osiguranju,
događaj mora biti neizvestan i nezavisan i da je ugovor o
osiguranju ništavan ako je u času njegovog zaključenja
već nastao osigurani slučaj.

4. Objasniti pojam nadosiguranje.


Nadosiguranje postoji ukoliko je suma osiguranja veća od
vrednosti osigurane stvari.

5. Objasniti pojam podosiguranje.


Podsiguranje postoji kada suma osiguranja (osigurana
suma) manja od vrednosti osigurane stvari.

6. Objasniti pojam višestruko osiguranje.


Višestruko osiguranje - ukoliko se isti predmet osigura kod
više osiguravača, za isto vreme i za isti rizik, radi se o
višestrukom osiguranju.
7. Objasniti pojam dvostruko osiguranje.
Ako zbir svota osiguranja prelazi vrednost osigurane
stvari, tada se radi o dvostrukom osiguranju.

8. Objasniti pojam franšize u osiguranju.


Franšiza - deo štete koji na osnovu ugovora o osiguranju
osiguranik snosi sam. Najčešće se ugovara kao određeni
procenat od štete ili određeni novčani iznos.

9. Objasniti pojam nesrćnog slučaja i koje uslove


treba da ispuni u smislu osiguranja.
Pojam nesrćnog slučaja definiše se kao: svaki iznenadni i
nezavisni događaj od volje osiguranika, koji ima za
posledicu smrt, potpuni ili delimični invaliditet, prolaznu
nesposobnost za rad, narušavanja zdravlja koje zahteva
lekarsku pomoć.

10. Objasniti pojam "invaliditeta" u smislu osiguranja.


Pld pojmom "invaliditeta" u smislu osiguranja, smatra se
trajni (doživotni) gubitak opšte radne sposobnosti
osiguranika, koja može biti potpuna (100%), ili delimična
(od 1 do 99%).

11. Šta je matematička rezerva u ŽO i navesti razloge


njenog formiranja.
MR u ŽO predstavlja akumulirana sredstva koja su
potrebna da se izvrše obaveze osiguravača. Potreba za
formiranjem posledica je specifčnosti osig života jer
proizilazi izvesnost obaveze isplate osig sume.
12. Navesti osobine štednje putem osiguranja života.
Štednja putem osiguranja života je: Namenska, vezana,
dugoročna(obično ugovoreni rok trajanja 10 god).
Proizilazi da je štednja putem osiguranja života
disciplinovana, kontinuirana, dugoročna i namenska,
odnosno da ima sve karakteristike vezane štednje.

13. Navesti pravila na kojima su zasnovani pravni


odnosi osiguranja života.
1. Osigurana suma je bitan element ugovora ove vrste
osiguranja, pošto se jedino prema visini osigurane sume
može utvrditi visina premije. Po nastupanju osiguranog
slučaja, osiguravač je dužan da isplati osiguranu sumu
onako kako je ugovoreno, bez obzira na visinu štete koja
je nastupila. Osigurana suma se utvrđuje i isplaćuje
nezavisno od toga koliko će iznositi šteta.
2. Osiguranik stiče pravo na isplatu osigurane sume
nastupanjem osiguranog slučaja. Nije obavezno
dokazivanje štete koja je pretrpljena, kao ni visina štete.
3. Kod ove vrste osiguranja nema nadosiguranja, niti
podosiguranja, jer nema osigurane vrednosti, pa se ne
mogu primeniti pravila imovinskog osiguranja.
4. Ugovori kod ove vrste osiguranja mogu se zaključiti i
za slučaj smrti ili nezgode nekog trećeg lica, a ne samo
ugovarača osiguranja, pošto zaključenje ovog ugovora ne
uključuje materijalni interes.
5. Korisnik osiguranja može kumulirati i zahtev iz
osiguranja i zahtev po osnovu naknade štete.

14. Navesti faktore koji utiču na razvijenost ŽO.


- poverenje u instituciju osiguranja
- visina nacionalnog dohotka zemlje i nivo životnog
standarda
- stabilnost domaće valute
- razvijenost socijalnog osiguranja u zemlji
- stepen i obim zaposlenosti
- ostale ekonomske, odnosno ekonomsko-demografske
determinante

15. Na čemu se zasniva tehnika ŽO i objasniti pojam


tablica smrtnosti i njihov značaj u ŽO.
Tehnika osiguranja zasniva se na teoriji verovatnoće,
zakona velikih brojeva, a koristi odgovarajuće
matematičko-statističke modele i aktuarske metode.
Tablice smrtnosti sadrže niz pokazatelja od kojih je
osnovni izravnata verovatnoća smrtnosti na osnovu koje
se izračunavaju sve ostale biometrijske funkcije:
verovatno doživljenja, kretanje broja živih i broja umrlih u
okviru određenog skupa, izračunatog na osnovu izravnatih
verovatnoća smrti. Pomoću ovako dobijenih vrednosti
broja živih i broja umrlih lica i odgovarajuće kamatne
stope, izračunavaju se komutativni brojevi koji služe za
obračun neto premija u osiguranju života.

16. Objasniti pojam rizika i karakteristike u ŽO.

17. Navedite kako se mogu grupisati ŽO.


ŽO se mogu grupisati:
- prema riziku koji se osigurava
- prema načinu isplate osigurane sume
- prema broju lica obuhvaćenih ugovorom o osiguranju
- prema načinu zaključenja ugovora
- prema osiguraniku
- prema načinu plaćanja premije

18. Objasniti pojam ponude u ŽO i iz čega se sastoji?


Ponuda je osnovni dokument iz kog se crpe podaci za
polisiranje osiguranja. (Bitni elem. Ugovora, podaci o
osiguraniku, način plaćanja premije)

19. Objasniti pojam otkupna vrednost i kapitalizacija u


ŽO.

20. Koje osnovne uslove treba da ispunjava lice koje


se osigurava u ŽO?
Godine života, zdravstveno stanje, poslovna sposobnost

21. Navedite koja su isključenja u ŽO.

22. Navedite rizike koji se mogu ugovoriti kao


dopunsko osiguranje nezgode u ŽO.
Rizici koji se mogu ugovoriti su:
- za slučaj smrti usled nezgode
- za slučaj trajnog gubitka opšte radne sposobnosti
- za slučaj prolazne nesposobnosti za rad
- troškovi lečenja kao posledica nesrećnog slučaja

23. Posmatrano sa aspekta kupca navedite


specifičnosti marketinga ŽO.
- proizvod se posmatra sa aspekta kupca i predstavlja
vrednost za kupca
- cena posmatrana sa asp. kupca predstavlja njegov
trošak
- distribucija predstavlja pogodnost za kupca
- promocija predstavlja komunikaciju između lrodavca i
kupca

24. Posmatrano sa aspekta OD navedite specifičnosti


ŽO.
OD moraju težiti da se fokusiraju na zadovoljavanje
potreba potrošača (osiguranika), ne na proizvod. Više
kupaca, veći profit.

25. Navedite bitne elemente za klijenta prilikom


sklapanja ugovora ŽO.
- visina premije koju će platiti (mesečno, godišnje,
jednokratko, kvartalno)
-dužina trajanja osiguranja
- visina osigurane sume

26. Šta je glavni uzrok nedovoljnog osiguravajućeg


pokrića u ŽO i koji su razlozi?
Uzrok nedovoljnog osig pokrića je oportunitetni trošak,
odnosno tr. koje domaćinstva imaju za druge potrebe, npr,
školovanje dece, putovanja, kreditne kartice, automobili,
kao i nedovoljno razumevanje usluge osiguranja,
nepoverenje prema OD.
27. Navesti korake koje je potrebno sprovesti u
obezbeđenju adekvatnosti osiguravajućeg pokrića u
ŽO.
1. Odluka o potrebi za osiguranjem života
2. Procena nivoa potrebnog pokrića
3. Izbor odgovarajuće vrste životnog osiguranja
4. Procena finansijske snage osiguravača
5. Savetovanje sa agentom (brokerom) predstavnikom
osiguranja

28. Navesti pristupe procene nivoa potrebnog pokrića


u Žo.
1. Pristup vrednovanja čovekovog života
2. Pristup vrednovanja potreba
3. Pristup zadržavanja kapitala

29. Navedite način na koji se izračunava poptrebni


nivo pokrića u ŽO.
Pristup zadržavanja kapitala - izračunava se:
1. Pripremom ličnog bilanasa stanja
2. Određivanje iznosa kapitala koji može da generiše
buduće prihode
3. Ukoliko je potrebno, odredi se iznos dodatnog kapitala
koji je potreban

30. Objasniti pojam generacijske solidarnosti u


sistemu DPO i kako funkcioniše.
Prvi socijalno-penzijski sistem naziva se sistemom
generacijske solidarnosti i funkcioniše tako što se penzije
sadašnjim penzionerima isplaćuju na osnovu uplata
doprinosa zaposlenih koji sada rade.

You might also like