1

Pozdrav svima, drago mi je što sam danas ovdje kako bih održala ovu prezentaciju. Naslov
mog diplomskog rada je Konstrukcija i komunikacija nacionalnog imidža u hrvatskim ratnim
filmovima (1994.- 2019.)
2
U prvom dijelu predstavit ću kako sam odredila temu diplomskog rada.
Prvo želim spomenuti hrvatski film koji se zove USTAV REPUBLIKE HRVATSKE.
Ovo je prvi film koji sam pogledala nakon što sam počela učiti hrvatski, prikazuje etnička
pitanja i druge nejednakosti koje i danas postoje u hrvatskom društvu kroz proces u kojemu
srpski policajac uči o hrvatskom ustavu.
Nekoliko sukoba u filmu vrti se oko etničkih sukoba nakon rata i boli koju je rat ostavio
generacijama.
Shvatila sam da je rat važan dio hrvatske kulture i do sada sam zadržala interes za ovu temu.
--------------------------
Filmovi su mi uvijek bili najdraži kulturni materijal, pa sam pročitala još nešto literature o
filmovima.
Spominje se u najnovijem i najopsežnijem članku o filmskoj produkciji u zemljama bivše
Jugoslavije:
Hrvatska je 2001. godine snimila jedan ratni film unatoč iznimno niskoj godišnjoj produkciji,
do 2016. Hrvatska je proizvela ukupno 89 filmova, ali ipak samo jedan ratni film. Vidi se da
kako vrijeme prolazi udio ratnih filmova se razvodnjava(被稀释).

Što se tiče perspektive stila ratnih filmova, na početku novog stoljeća bilo je puno filmova
koji su direktno predstavljali domovinski rat s fronte, no kako vrijeme prolazi, filmovi sve
više pokazuju utjecaj rat sa strane kroz pojedince u svakodnevnim situacijama.

Ovaj mi je članak postavio nekoliko pitanja：

ZAŠTO? Jesu li se promijenili stavovi prema ratu?

Je li se način na koji se raspravlja o ratu promijenio?
Koja je svrha "rasprave o ratu" u filmu?
3
S pitanjima sam pronašla još nekoliko članaka.
Liu Hui je u svom članku spomenuo, po kvantiteti i utjecaju, ratni filmovi su filmska vrsta s
najširim zahvatom i najvećim značajem.
Filmovi su način rekreacije prostorne i vremenske dimenzije rata. Filmovi, posebno ratni
filmovi, nisu samo umjetnost ili zabava. Svrhe rata i filma u suštini su u sukobu, ali se slažu i
na političkoj razini.
Kou Xiangyu je spomenuo da su ratni filmovi vrlo važni u konstruiranju nacionalnog imidža,
kulturnom širenju itd.
Nakon čitanja ova dva članka, imam još dva pitanja.
Kako je Hrvatska kroz ratne filmove konstruirala svoj nacionalni imidž?
U proteklih 30 godina smanjio se broj ratnih filmova, no je li se promijenio nacionalni imidž
koji se u filmovima prikazuje?
Možda ćete pitati: Što je nacionalni imidž ili imidž zemlje? Kako to konstruirati?
4
Što se toga tiče, srećom ne trebam više čitati članak jer mi je taj koncept već jako dobro
poznat iz učenja novinarstva.
Nacionalni imidž kombinacija je percepcije zemlje o sebi i percepcije drugih zemalja.
Nacionalni imidž smatra se jednom od važnih komponenti "meke moći" zemlje i može
odražavati sveobuhvatnu snagu i utjecaj zemlje s jednog aspekta. Stoga vlade raznih zemalja
visoko cijene konstruiranje i širenje nacionalnog imidža.
Vrlo poznata kineska profesorica je na ovaj način objasnila konstruiranje nacionalnog imidža.
Konstrukcija dolazi iz dva smjera.
Prvo, zemlja konstruira vlastiti nacionalni imidž.
Drugi je konstrukcija nacionalnog imidža od strane drugih država.
Između te dvije konstrukcije postoji složen odnos→Mogu se pojaviti u isto vrijeme, mogu se
pojaviti jedan za drugim, mogu uzrokovati i utjecati jedni na druge, i mogu govoriti sami za
sebe.
----------------------------------------------
Na primjer, kada razmišljate o Balkanu, je li slika u vašoj glavi slika iznad ili slika ispod?

U kineskim udžbenicima povijesti najčešći narativ o Balkanu je "Europsko bure baruta" （欧

洲火药桶）, kao što je prikazano na slici ispod, a to je sarajevski incident koji je doveo do
Prvog svjetskog rata.
Ljubazni stanovnici i udobnost također karakteriziraju današnji Balkan. To je i imidž koji
mnoge zemlje sada žele prikazati.
Obje slike su konstrukcije nacionalnog imidža, koje su i kontradiktorne i komplementarne.
5
Nakon čitanja i proučavanja odredila sam predmet istraživanja kao nacionalni imidž, a opseg
istraživanja kao hrvatski ratni film.
Većina popisa filmova koje su napravili sami Hrvati koje sam našla navodi sljedećih 7
filmova kao "ratne filmove proizvedene u zemlji". Prvi je izašao 1994., a posljednji 2019.,
tako da je vremenski raspon mog istraživanja također od 1994. do 2019.
6
Cijena života jedan je od prvih igranih filmova koji su se pojavili 1994. godine. Film nas
upoznaje s vukovarskim zatočenikom Ivanom, koji je krajem 1991. godine uspješno pobjegao
iz srpskog logora te se sakrio na imanju imućnog srpskog gazde Stevana. Nakon toga se stvari
potom kreću odvijati u zanimljivom smjeru.
Vukovar se vraća kući na dokumentarni način prikazuje život prognanika. U fokusu su
Vukovarci koji su privremeno utočište pronašli u vagonima. Uvjeti života su im grozni.
7
Često proglašen najboljim hrvatskim filmom, Kako je počeo rat na mom otoku oborio je
mnoge rekorde, te se i dalje vodi za jedan od najgledanijih hrvatskih filmova. Posebnost leži u
tome što je ozbiljnoj temi Domovinskog rata pristupio s humorom i ironijom, te je u nužno
potrebno vrijeme pružio drugačije gledanje na tada depresivnu svakodnevicu.
Radnja filma smještena je u 1991., ubrzo nakon proglašenja neovisnosti Hrvatske. Na jednom
dalmatinskom otoku još se nalazi kasarna JNA(Jugoslavenska narodna armija). Stanovnici
otoka traže raspuštanje kasarne i otpuštanje vojnika. Danonoćno se ispred baze JNA
održavaju “zabavni programi”.
8
Bogorodica je dugometražni prvijenac redatelja Nevena Hitreca s akcijskom, ljubavnom i
političkom tematikom, a film se odvija u Slavoniji. Odnosi Hrvata i Srba postaju sve napetiji i
svakodnevni se život počinje mijenjati.
9
Film Nebo sateliti pruža realnu sliku rata, mučnu, grčevitu i nadasve ljudsku borbu za goli
život. Na križanju, usred polja, odvija se razmjena zarobljenika. U gužvi koju čine brojni
vojnici, čovjek bez imena će neopažen istupiti iz kolone zarobljenika i nestati u šumi. Lutat će
tako po ratištima, nastojeći razumjeti stvari oko sebe i nadati se da će mu to pomoći u
liječenju ratnih rana.
10
Broj 55 je hrvatski ratni akcijski film redatelja Kristijana Milića, snimljen prema istinitom
događaju iz 1991., a u javnosti predstavljen i doživljen kao prvi pravi akcijski film o
Domovinskom ratu. Mala skupina hrvatskih vojnika upada u zasjedu, a oni su prisiljeni
sakriti se u obližnju kuću koja nosi kućni broj 55. Film prati napore njihovih suboraca da ih
izvuku iz te kuće.
11
Genaral prati životnu pripovijest hrvatskog generala Ante Gotovine. Sniman je na lokacijama
u Zagrebu, Šibeniku i Livnu. Proračun filma bio je oko 16 milijuna kuna, što ga čini jednim
od najskupljih filmova u povijesti hrvatske kinematografije.
Unatoč visokom budžetu i visokoj gledanosti, film je pokupio negativne kritike kritičara.
U mom diplomskom radu bit će samo izvorne analize, a ne osobne subjektivne filmske
kritike.
12
U nastavku ću ukratko predstaviti literaturu koja je bila od velike pomoći mojem diplomskom
radu. Prva je knjiga, koja je najvažniji dio literature.
U knjizi spominju autori film Podzemlje Emira Kusturice potaknuo je rasprave o balkanskom
filmu kao folklorističkom i egzotizirajućem prikazu poratne regije. Ljudi su se usredotočili na
fenomen “samobalkanizacije”, prikazujući Balkan kao “Drugo” u odnosu na Zapad, stvarajući
stereotipnu sliku regije.
drugi/drugo, višeznačan pojam moderne filozofije
"Drugi" je koncept formiran u odnosu na "ja" i odnosi se na sve ljude i stvari osim mene.
Hrvatski film danas odbacuje aura “Drugačijosti” i nudi raznolike metode za razumijevanje
nacionalne filmske škole Hrvatske na Balkanu. Suprotstavlja se ratno-usmjerenom “kinu
mržnje” i karnevalskim pristupima.
13
Wang Xuepu je spomenula da se “Rat” često specifično prikazuje kao “mikrokozmos” borbe
u filmovima, posebice u “zgusnutom” dramskom prostoru. "Mali narativ" među pojedincima
zamjenjuje "veliki narativ" između nacionalnih država.
Wang Xuepu je temu ratnih filmova u zemljama bivše Jugoslavije u novom stoljeću sažela
kao "strah" kako bi pokazala utjecaj rata na pojedince. Ovo teoretsko postignuće opisuje
jedinstvenu narativnu formu i emotivni izraz ratnih filmova u zemljama bivše Jugoslavije u
novom stoljeću.
14
Što se tiče narativne analize filma, Vesna Perić smatra da film narativom utječe na ljudske
emocije i kognitivna polja te je ključno mjesto za izgradnju kolektivnog pamćenja i identiteta,
posebice filmovi poput filma bivše Jugoslavije koji sadrže neriješenu povijest.
Ahmed Isanović je istaknuo da je uglavnom temeljna tema poslijeratnih narativa
samoviktimizacija, samoprikazivanje skupine kao žrtve.
He Gang analizira ključnu ulogu autobiografskog narativa u konstrukciji identiteta, što se
odražava i u ratnim tekstovima.
15
Među glavnim studijama u području komunikacije, Hrvoje Turković smatra da film i njegovo
širenje pridonose uspostavi društvene modernizacije i stvaranju kolektivnog izražavanja.
16
Aleksandar Vranješ pozicionirao je ratne filmove kao sredstvo političke propagande.
Li Yishuai smatra da su filmovi s ratnom tematikom dobar medij za izražavanje nacionalnog
karaktera. Publika iz raznih zemalja koristi ratne filmove kako bi razumjela emocije i
racionalnost vlastite nacije i drugih nacija. To je značaj ratnih filmova koji se šire u
inozemstvo i postaju globalni.
17
Otkrila sam da je na polju nacionalnog imidža u ratnim filmovima,
Postoje brojna istraživanja o narativnoj analizi, ali ne i o konstrukciji i komunikaciji
nacionalnog imidža.

Kinezi uglavnom istražuju hrvatske filmove zajedno s filmovima bivše Jugoslavije i ne

obraćaju pozornost na obilježja i posebnosti Hrvatske.
18
Jedna od vrijednosti mog istraživanja je nadoknaditi nedostatak teorijskog razumijevanja
nacionalnog imidža malih zemalja u kineskim akademskim krugovima i nedostatak
istraživanja nacionalnog imidža u hrvatskim akademskim krugovima. Ne pruža samo analizu
specifičnih slučajeva za akademsko područje, već također pomaže proširiti razumijevanje
stvarnog utjecaja filma na društvo i povijesno pamćenje.

U smislu praktičnosti, moje istraživanje može ponuditi različite perspektive i slučajeve za

konstrukciju nacionalnog imidža Kine i istražiti mogućnost probijanja zapadnjačke agende i
uspostavljanja neovisnog komunikacijskog sustava istraživanjem načina na koji se izvode
"narativi male zemlje".
U isto vrijeme, produbljuje se razumijevanje Hrvatske i smanjuju neugodne pojave u
kulturnoj komunikaciji.
19
Moj rad će uglavnom odgovoriti na ovih pet pitanja.
1. Kako konstruirati imidž o sebi kroz filmske ratne narative
2. Vrijednosna orijentacija i kulturni izričaj iza samooblikovanog nacionalnog imidža
3. Filmske komunikacijske strategije i kanali
4. Reakcije i komentari međunarodnog tržišta na imidž u ratnim filmovima ("Drugo")
5. Utjecaj modela filmske koprodukcije i njegove buduće mogućnosti razvoja
20
Odabrala sam četiri glavne metode istraživanja, uglavnom iz lingvistike, komunikologije i
filmologije.
Prvo je ANALIZA TEKSTA I diskursa*
Henry George Widdowson bio je britanski lingvist i autoritet na području primijenjene
lingvistike i podučavanja jezika.
21
Tekst se uglavnom odnosi na informacijsku strukturu sastavljenu od određenih simbola ili
kodova. Ova struktura može imati različite oblike izražavanja, kao što su jezik, tekst, slika,
video itd. Tekst proizvodi određena osoba, a njegova semantika mora odražavati specifičan
stav, gledišta, vrijednosti i interese te osobe.
U istraživanju metoda analize teksta više fokusira na retoriku, naraciju i druge aspekte kako bi
proučavala tekst i shvatila duboko značenje teksta.
Diskurs se odnosi na "upotrebu i izražavanje jezika u određenim društvenim situacijama".
Analiza diskursa analizira strukturu i značenje teksta, kontinuirano iskapati i otkrivati sadržaj
teksta te istraživati različite načine tumačenja značenja i ideološke snage skrivene u tekstu.

Dijalozi i titlovi u filmu i relevantni mainstream medijski sadržaji predmet su moje analize.

22
Koristit ću se i narativnom analizom – konkretno kao metodom uvida u konstrukciju
identiteta, o čemu piše Martina Podboj u svom radu. Ovom metodom proučavat ću
konstrukciju identiteta i nacionalni imidž povezanih s identitetom u filmskim narativima.
23
Osim toga, koristit ću multimodalnu semiotičku analizu za analizu različitih elemenata u
filmu.
Multimodalnost se odnosi na činjenicu da je značenje teksta konstruirano kroz više simbola.
Komunikacija zahtijeva korištenje više osjetila kao što su sluh, vid i dodir, te putem različitih
sredstava i simbola kao što su jezik, slike, zvukovi i pokreti.
24
Ova tablica navodi uobičajene multimodalne sustave simbola u filmovima
25
Naposljetku, psihoanalizom ću analizirati osjećaje koje publika ima zbog filma i razloge tih
osjećaja. To je također proces u kojem se rekonstruira nacionalni imidž koji film prenosi.
26
Nakon razvrstavanja istraživačkih pitanja i istraživačkih metoda, smatram da je tema mog
akademskog rada izvediva iz sljedeća četiri glavna razloga.
Prije svega, filmovi su relativno lako dostupni kulturni sadržaji. Drugo, u analizi teksta i
analizi diskursa koristit ću alate za analizu na računalu kako bih poboljšala učinkovitost.
Treće, mogu analizirati primarne izvore na hrvatskom.Mogućnost pogrešnog tumačenja
značenja teksta je mala, a točnost analize velika. Četvrto, pročitala sam puno literature, od
kojih polovica koristi određene filmove kao objekte analize za analizu njihovih kulturnih
konotacija, narativa, nacionalnih slika i drugih elemenata. Velika količina literature dokazuje
da je ova vrsta istraživanja vrlo izvediva.
27
Na slajdu je okvir mojeg istraživanja.
28
I najvajžniji dio moje literature.
29
Hvala na pozornosti! To je sve što imam danas.