Fakultet Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu

Studij komunikologije i sociologije

Odsjek za sociologiju

Utjecaj stripa na društvo i kulturu

Seminarski rad

Student: Luka Pasanec

Kolegij: Sustavna sociologija 2
Nositelj kolegija: prof. dr. sc. Renato Matić
Asistent: Ivan Perkov, mag. soc.
Datum: 9. siječnja 2022.

1
Sadržaj

Sažetak.......................................................................................................................................3
1. Uvod.......................................................................................................................................3
2. Strip – deveta umjetnost.......................................................................................................4
2.1. Definicija i obilježja stripa............................................................................................4
2.2. Povijesni razvoj stripa...................................................................................................5
2.2.1. Platinasto doba.........................................................................................................5
2.2.2. Zlatno doba..............................................................................................................5
2.2.3. Srebrno doba............................................................................................................6
2.2.4. Brončano doba.........................................................................................................6
2.2.5. Moderno doba..........................................................................................................7
2.3. Stripovski žanrovi..........................................................................................................8
3. Utjecaj stripa na društvo i kulturu.....................................................................................9
4. Zaključak.............................................................................................................................10
5. Popis literature....................................................................................................................11

2
Sažetak

Glavna tema diskusije ovog rada je društveno kulturni utjecaj stripa. U početku, kroz
uvod upoznajemo se sa stripom i njegovim glavnim značajkama. Zatim se kroz povijesni
razvoj stripa proučavaju društvene teme kojima se strip bavio od početka svoje kreacije pa sve
do danas. Kroz povijesni razvoj također se upoznajemo sa kultnim stripovskim kreacijama i
njihovim autorima. Nakon toga, žanrovska podjela stripa dodatno dokazuje kompleksnost
devete umjetnosti. Kroz utjecaj stripa na društvo i kulturu diskutiraju se relevantna sociološka
pitanja vezana za strip i međuodnos društva i stripa. Kako bi zaključili cijelu priču o utjecaju
stripa na društvo i kulturu, koristimo zaključak.

1. Uvod

Kada se spomene deveta umjetnost, ljudi u većinu slučajeva neće prepoznati da se radi o
stripovima, kompleksno utemeljenim pričama izraženim kroz društvenu, kulturnu i političku
retoriku. Strip kroz svoju unikatnu izražajnu tehniku, tematiku i jedinsven jezik već dugi niz
godina igra ključnu ulogu u zabavljanju i educiranju publike svih uzrasta diljem svijeta.
„Priče u slikama, (kako bi zvučala najjednostavnija definicija stripa) poznate su u Americi
pod nazivom „comics“, u Francuskoj kao „les bandes dessinees“, a u Italiji kao „fumetti“.“
(Munitić, 2010: 11). Bez obzira na naziv, posebnost i ljepota stripa leži u spoju slike i teksta.
Ta egzaktna kombinacija čitačima putem jedinstvenog umjetničkog stila crtača i pisca
detaljno dočarava priču ali u isto vrijeme izaziva i maštu. Kako bi status stripa danas mogao
u potpunosti biti shvaćen i cijenjen, važno je istaknuti što je strip predstavljao nekad. Prvo
pojavljivanje stripa događa se na početku dvadesetog stoljeća, i to u obliku zabavnog priloga
u dnevnim novinama. Nakon toga, postepeno dolazi do velike popularizacije stripovske
forme, te strip postaje zaseban medij. „Strip se kroz povijest gledao kao određena vrsta
elementarne nepogode koja je remetila postojeće okvire književnih formi.“ (Zorojević, 2021:
6). Međutim, sve negativne kritike na umjetničku konstrukciju stripa zasjenjene su njegovim
suptilnim orijentiranjem na društvena događanja što mu naposlijetku daje relevantnost koju
danas ima. Primjer toga je Captain America No.1 Jacka Kirbya i Joea Simona izdan 1. ožujka
1941. godine. Ovo remek djelo devete umjetnosti obilježava prvo pojavljivanje kultnih
Marvelovih likova Kapetana Amerike i Buckya Barnesa. Naslovnicom na kojoj Kapetan
Amerika zadaje udarac Hitleru, Kirby i Simon publici šalju poprilično jasnu poruku. U
navedenom primjeru, društvena situacija u svijetu potiče kreaciju stripa sa snažnom porukom.

3
Tada novonastali strip tom snažnom porukom poput bumeranga utječe nazad na društvo
(podrška vojnicima u Drugom svjetskom ratu) i dolazi do kreacije određenog međuodnosa.
Upravo je taj obostrani odnos stripa i društva primarna tema diskusije ovog seminara.

2. Strip – deveta umjetnost

„Zaista, kad kažemo da smo građani vijeka tehnike, razbijenog atoma, vijeka pred-
svemirske eskalacije, štampe, radija, televizije i filma - mogli bismo s pravom dodati: živimo i
u vijeku stripa. A što baš ove uslovljenosti nismo svjesni koliko ostalih - još je jedan dobar
razlog za njeno korjenito ispitivanje i ekspertizu.“ (Munitić, 2010: 11). Ovo Munitićevo
zapažanje iz 2010. godine dokaz je koliko je strip naspram drugih umjetnosti i medija
zapostavljen. Razvoj tehnologije više je pridodao televiziji, filmu i drugim, danas poznatijim
medijima, nego stripu. Upravo zato, kako bi mu kvaliteta i relevantnost danas ostala na razini,
neophodno je da je strip potrebno izložiti detaljnijoj analizi i kritici.

2.1. Definicija i obilježja stripa

„Definiciju “stripa” koja je najšire prihvaćena ponudio je Scott McCloud u svojem

ključnom djelu  Kako čitati strip.“ (Cohn, 2009). McCloud (1993) u tom djelu tvrdi da su:
„Stripovi prizori slikovnog ili nekog drugog tipa nanizani u hotimičan poredak s namjerom da
prenesu informaciju i/ili da kod gledatelja proizvedu estetski učinak.“ (Cohn, 2009).
Kompleksnost stripa leži u tome da se nalazi točno na granici slikarstva i književnosti. Razlog
tome je njegova konstrukcija koju sačinjavaju crteži popraćeni tekstom. Taj odnos crteža i
teksta može biti obrađen na različite načine. Tekst je često prisutan u "oblačiću" koji može
biti na dnu, iznad ili čak izvan kadra. Glasnoća zvukova ili govora može se označiti
interpunkcijom (npr. uskličnikom) ali i veličinom i debljinom slova te oblikom oblačića.
„Osnovna oblikovna sredstva stripa bila bi dakle - a) stripovski kvadrat-sličica kao jedinična
vizualna fiksacija motiva, i - b) montažni postupak, odnosno metoda kojom se željeni (to jest
potrebni) broj takvih kvadrata-slika povezuje u kontinuiranu, komunikacijski razgovjetnu
cjelinu.“ (Munitić, 2010: 20). Raspored crteža i teksta te način pripovijedanja variraju od
autora do autora. McCloud (1993) tvrdi da: „Sekvencijalna priroda kadrova u stripu definira
njeogvu pojavnost.“ (Cohn, 2009). Interpretacija Spidermana Todda McFarlanea znatno je
drugačija od interpretacije Stevea Ditka. Batman Franka Millera neusporediv je sa Batmanom
Scotta Snydera. Upravo te male varijacije čine svaku stripovsku interpretaciju jedinstvenom
što obogaćuje devetu umjetnost. „Ono što strip razlikuje od svih ostalih kreativnih sistema

4
komunikacije ono, dakle, čemu zahvaljuje svoju morfološku posebnost i intencionalnu
relevantnost u okvirima globalne strukture vizuelnih sredstava saobraćanja - jest njegova
težnja i mogućnost da u svom stvaralaćkom postupku ravnopravno obuhvati, odnosno likovno
otjelotvori koliko prostornu toliko i vremensku dimenziju dogadaja.“ (Munitić, 2010: 18).

2.2. Povijesni razvoj stripa

Strip nas kao umjetnost i medij prati već duže vrijeme. Puno generacija odraslo je sa njim,
neki u boji, a neki u crno-bijelom svijetu, usprskos tome, strip je prošao tek nekoliko
razvojnih faza kako bi postao ono što je danas.

Priča o stripu počinje ranih 1800-ih godina pretprošlog stoljeća popularizacijom satirično
političkih karikatura u Engleskoj i Americi. Te karikature izlazile su uglavnom u novinama i
časopisima. Thomas Nast, najutjecajniji karikaturist tog razdoblja, odigrao je veliku ulogu u
rušenju korumpirane političke mašinerije Williama M. Tweeda u New Yorku 1870-ih godina
kroz seriju karikatura koje Tweeda teško kritiziraju.. Prirodnom evolucijom, karikature su se
razvile u stripove, prvo kroz publikaciju ponovo tiskanih karikatura, a zatim kao knjige s
originalnim crtanim umjetničkim djelima (Kowalski, n.d.).

2.2.1. Platinasto doba

Platinasto doba stripova počinje 1897. godine pojavom stripa The Yellow Kid in
McFadden's Flats koji po prvi put ikad koristi izraz „strip“ stavljajući ga na stražnji dio
naslovnice. Za razliku od današnjih detaljno skiciranih, obojanih stripova , ovaj strip
sadržavao je crno-bijele preslike popularnih novinskih stripovkih karikatura. Neki od
poznatijih stripova tog doba su: The Katzenjammer Kids, Happy Hooligan, Buster Brown i
Mutt & Jeff. 1933. godine Funnies On Parade postaje prvi strip ikada tiskan u boji. U veljači
1935., preteča DC-u, National Allied Publications, objavljuje New Fun #1 Jerrya Siegela i
Joea Shustera, prvi strip koji se sastoji od potpuno originalnog materijala. U prvom izdanju
serijala Detective Comics iz ožujka 1937., Siegel i Shuster predstavljaju lika Slama Bradleyja
koji je preteča Supermanu (Kowalski, n.d.).

2.2.2. Zlatno doba

Početak Zlatnog doba stripa obilježava debi Supermana u stripu Action Comics #1 u lipnju
1938. godine. Batman je premijerno prikazan manje od godinu dana kasnije u stripu Detective

5
Comics #27. U listopadu 1939., preteča Marvelu, Timely Publications, objavljuje Marvel
Comics #1 koji obilježava prvo pojavljivanje Ljudske Baklje i Namora. Marvelov Kapetan
Amerika i DC-jeva Wonder Woman svoje prvo pojavljivanje zabilježavaju 1941. godine dok
DC debi Flashu i Green Lanternu daje godinu ranije (1940.). Razdoblje od 1938. do sredine
1940-ih predstavlja vrhunac popularnosti stripa. Trenutna prodaja popularnih stripovskih
naslova kreće se oko 100.000 primjeraka mjesečno dok se prodaja ranih 1940-ih kretala oko
1,5 milijuna primjeraka mjesečno. Postratno razbodlje u Americi označava smanjenje broja
prodanih stripova mjesečno. Sredinom 1950-ih, popularnost stripova koji su sadržavali
ozbiljnije teme kao što su kriminal, romansa i horor poprilično je niska dok stripovi bazirani
na Supermanu, Batmanu i drugim (već tada) kultnim likovima zadržavaju svoju publiku
(Kowalski, n.d.).

2.2.3. Srebrno doba

1954. godine, psihijatar Fredric Wertham u svojoj knjizi Seduction of the Innocent piše da
stripovi svih vrsta kvare američku mladež. Wertham je tvrdio da Superman predstavlja
fašističke ideale, Batman i Robin promoviraju homoseksualni stil života, a Wonder Woman je
lezbijka. Članovi kongresa bili su toliko uznemireni da su pozvali Werthama da svjedoči pred
Senatskim pododborom za maloljetničku delinkvenciju. Osjetivši negativnu reakciju javnosti,
te iste godine izdavači stripova osnivaju Comics Code Authority kako bi samoregulirali svoju
industriju. Comics Code Authority alternativa je vladinim regulacijama i sadrži niz pravila i
zahtjeva vezanih za stripove. Kao rezultat toga, izdavači u stripovima koriste se likovima iz
zlatnog doba i obrađuju ih na drugačiji način. Jedno od takvih izdanja je Showcase #4 iz 1956.
koji produbljuje lik Flasha i obilježava početak Srebrnog doba stripa. Srebrno doba stripa
obilježava ublažen i pomalo luckast pristup likovima što dokazuje pojava likova kao što su:
Batbaby, Bat-Ape i Bat-Mite (Kowalski, n.d.).

2.2.4. Brončano doba

Sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća, brončano doba nagovještava

realističniji i mračniji stil stripova. Mlađa generacija umjetnika, uključujući Neala Adamsa,
Johna Byrnea, Georgea Pereza, Franka Millera i druge, zamijenjuje ostarjele umjetnike koji su
pomogli u stvaranju superherojskih stripova iz 1930-ih i 1940-ih godina. Početak Brončanog
doba stripa obilježen je šokantnim ubojstvom Spidermanove djevojke Gwen Stacy od strane

6
Zelenog Goblina u izdanjima Amazing Spider-Man #121-122 (1973.). U žanru u kojem se
oslanja na heroje da svladaju gotovo svaki izazov, bilo je revolucionarno ilustrirati brutalno
ubojstvo nevinog lika kao rezultat neuspijeha heroja. Godine 1971., Comics Code Authority
ublažio je neke standarde. Ovaj blaži stav omogućio je povratak žanra horor stripa,
uključujući naslove kao što su The Tomb of Dracula 1972. i Ghost Rider i Tales of the
Zombie iz 1973. godine. Također, društveno svjesne priče svoj vrhunac doživljavaju 1970-ih
godina. Neke od najpoznatijih takvih priča je borba Green Lanterna i Green Arrowa protiv
rasizma, zagađenja i društvene nepravde i Ironmanovo suočavanje sa alkoholizmom koji i dan
danas predstavlja njegovog najvećeg i najupečatljivijeg neprijatelja. Shvaćajući da su velika
većina superheroja bijelci, DC i Marvel predstavljaju Storm, Bladea i Johna Stewarta.
Brončano doba stripa traje do 1985. godine (Kowalski, n.d.). Glavno obilježje Brončanog
doba stripa je realistično sazrijevanje stripa kao umjetnosti. Autori to sazrijevanje provode
kroz neke od glavnih društvenih problema tog vremena i poručuju kako čak ni superheroji
nisu savršeni. Autori te heroje poistovjećuju sa svima nama.

2.2.5. Moderno doba

Drugi nazivi su mu „Mračno doba“ ili „Željezno doba“. U znak sjećanja na 50. godišnjicu
DC Comicsa, 1985. godine DC objavljuje Crisis on Infinite Earths koji uspješno spaja likove
Zlatnog i Srebrnog doba te obilježava početak Modernog doba stripa. Drugi nazivi su mu
„Mračno doba“ ili „Željezno doba“. Od sredine 1980-ih do ranih 1990-ih, industrijom vladaju
antiherojske, mračne i pesimističke priče, poput Watchmena Alana Moorea, gdje svijet s
visine gleda na nekada moćne superheroje. Također je važno spomenuti mračnu fabulu
kultnog stripa Franka Millera The Dark Knight Returns gdje se 55-godišnji Bruce Wayne,
nakon 10 godina bez djelovanja, u grad Gotham vraća kao stariji, iskusniji i mračniji Batman
sa upitnim namjerama i motivima. Moderno doba također je obilježio Pulitzerom nagrađen
strip Maus, dirljiva, autobiografska priča Arta Spiegelmana o židovskoj obitelji u Poljskoj
koja je živjela tijekom vladavine nacističke Njemačke. Kao uzrok inflacije, devedesete godine
bilježe ogroman pad prodaje stripova i smanjenje stripovske industrije. Upravo taj pad prodaje
jedan je od glavnih uzroka za bankrot Marvela 1996. godine. Međutim, objavljivanje knjige
Kingdom Come Alexa Rossa 1996. godine vraća optimizam i snagu superheroja Srebrnog
doba. Izdavači stripova nastoje ispraviti svoje pogreške kreirajući štedljiviji poslovni plan i
ulažući više truda u manji broj projekata (Kowalski, n.d.). Značajni stripovski autori
Modernog doba su: J. Michael Straczynski, Scott Snyder, Robert Kirkman, Matt Fraction,

7
Todd McFarlane, John Romita Jr., Greg Capulo i naravno, Jim Lee. DC i Marvel danas
predstavljaju gigante kulturne industrije i preuzeli su gotovo svaki kutak zabave koji se može
pronaći. Sam dokaz tome je činjenica da u proteklih deset godina nijednu godinu nije došlo do
situacije da u kinima nisu prisutna minimalno dva superherojska filma.

2.3. Stripovski žanrovi

Sve vrste umjetnosti, pa i deveta, mogu biti izložene određenoj vrsti kategorizacije; po
razdobljima, žanrovima, autorima, stilu, dobi konzumenata itd. Čar kategoriziranja leži u
tome da je svačija podjela jedinstvena i može varirati od čovjeka do čovjeka. U ovom
seminaru, fokus će biti usmjeren na žanrovsku podjelu stripa knjižničara i autora Michaela R.
Lavina. Kada su u pitanju žanrovi, Lavin stripove dijeli na sljedeće kategorije:

1. Superheroje i superheroine, najpoznatiji žanrovski oblik stripa, iako Lavin smatra da

superheroine zaslužuju zasebnu kategoriju. Kao primjer navedeni su naslove The Avengers,
The Uncanny X-Men, Youngblood i TheWildC.A.T.s. Ovom žanru, Lavin pridodaje podžanr,
team book u kojem se superheroji i heroine zajedno bore protiv zlikovaca. (Lavin, 1998)

2. Znanstvenu fantastiku (Lavin navodi naslove Star Wars, The X-Files i Babylon 5), čiji
stripovi nude mogućnost kvalitetne filmske adapatacije, fantasy stripove (Lavin navodi
naslove Conan, Xena: Warrior Princess, Turok i Cavewoman) gdje heroji koriste magične
moći u borbi protiv moći tame i horor stripovi (Lavin navodi naslove Man-Thing, The Tenth,
Werewolf by Night i Essential Vertigo: Swamp Thing). Ove tri vrste usko su povezane i zato
ih Lavin svrstava u istu kategoriju. (Lavin, 1998)

3. Kriminalističke, ratne i western stripove, koji se pojavljuju rjeđe od ostalih žanrova.

Kriminalistički stripovi (Lavin navodi naslove Sandman Mystery Theater, Stray Bullets, Sin
City, Nowheresville i Maze Agency) prisutni su u obliku miniserija stripova dok su westerni
(Lavin navodi serijale Jonah Hex i The Kents) i ratni (Lavin navodi naslove Our Army at
War, Sgt. Fury and His Howling Commandos i Tomahawk) bazirani na povijesti. (Lavin,
1998)

4. Cartoon stripove, gdje su smiješne životinje glavni likovi. Lavin kao primjer spominje
naslov Walt Disney's Uncle Scrooge. Lavin u sklopu ovog žanra također spominje erotičke
priče i kao primjer toga navodi naslov Omaha the Cat Dancer. (Lavin, 1998)

8
5. Humor i satiru, koji se odnosi na uglavnom moderne stripove djetinjaste i nevina karaktera
(Lavin navodi naslove Fun with Milk and Cheese i Wolff & Byrd: Counselors of the
Macabre). Lavin u sklopu ovog žanra također spominje podžanr humorističnih stripova koji
se fokusira na supereherojske parodije. (Lavin, 1998)

6. Životne stripove, koji na realističan način prikazuju društvene situacije i interakcije ljudi u
svakodnevnom životu. Lavin navodi kako za životne stripove postoje alternativni nazivi kao
npr. biografski stripovi ili stvarna fantastika. Lavin kao primjer životnog stripa navodi naslove
Strangers in Paradise, Touch of Silver, Minimum Wage i Shades of Gray. (Lavin, 1998)

7. Alternativne stripove, koji eksperimentalno obrađuju antisocijalne teme i teme seksa,

vulgarnosti i bijesa te potječu iz 1960-ih godina. Lavin također navodi kako su alternativni
stripovi uglavnom crno-bijeli i spominje naslove Eightball i Spectacles. (Lavin, 1998)

8. Edukacijski i ne-fikcijski stripovi, koji se nažalost nikada nisu dobro prodavali, osim jedne
iznimke, stripa Classics Illustrated. Edukacijski i ne-poučni stripovi mogu služiti kao predmet
podučavanja raznih povijesnih i psiholoških tema (Lavin, 1998)

3. Utjecaj stripa na društvo i kulturu

„Strip je oblik društvene povijesti.“ (Golden, 2017). Može se reći da strip ima poprilično
velik utjecaj na kulturu i društvo. On ne određuje samo što misliti, nego i o čemu misliti. Strip
kao medij posjeduje moć kreiranja određenih verzija stvarnosti koje publiku tjeraju na
konstantnu diskusiju, konstantno preispitivanje dobra i zla, ispravnog i neispravnog, što,
naposlijetku, kao rezultat te diskusije, vodi do napretka društva. Primjer toga je osnovno
obilježje lika Batmana, njegov moralni kod da ne ubija kriminalce. Ta zanimljiva
karakteristika dijeli društvo i stvara temelj za ozbiljnu diskusiju, s obzirom da kriminalci koje
Batman strpa u zatvor uvijek pobjegnu i stvaraju još veće nevolje (prominentno u Batman
stripu A Death in the Family Jima Starlina). Kao rezultat toga, postavlja se relevantno pitanje,
je li ubojstvo kriminalaca možda ipak ispravno rješenje? Stripovi su oblik komunikacije i ta
komunikacija u jednom. Kroz komunikaciju, strip na dnevnoj bazi oblikuje društvo i kulturu.
Naravno, strip ima različitu vrijednost i važnost različitim ljudima, ali upravo je to ono što ga
čini toliko kompleksnim i dubokim. „Ako ništa, stripovi su dio razloga zašto smo kao

9
milenijalci nostalgični. Jer da nema njih, ne bismo imali priliku ponovno biti bliski svom
djetinjstvu. Ili bili bliski starijim generacijama koje se također sjećaju čitanja istih stripova
koje svi volimo.“ (Flores, 2010). Još jedan veliki primjer impakta stripa su bilijunske filmske
franšize bazirane na stripovskim likovima. Jedna od tih franšiza je Marvel Cinematic
Universe. Marvel Cinematic Universe od 2008. godine redovito izbacuje filmove za što su
zaslužne su godine i godine kompleksnih stripovskih avantura likova Ironmana, Kapetana
Amerike, Thora, Hulka i drugih. Preko Fantastične četvorke pa sve do X-Mena, superheroji i
heroine Stana Leeja predstavljali su, a i dan danas predstavljaju ranjive autsajdere koji se bore
za bolje društvo, što nije iznenađenje s obzirom da na to da su nastali za vrijeme vrhunca
pokreta za građanska prava u Americi. X-Meni su ostavili toliki utjecaj na društvo do te
razine da se Profesora Xaviera i Magneta uspoređuje sa kultnim povijesnim ličnostima kao
što su Martin Luther King i Malcolm X. Važno je spomenuti i članak Andree Matošević
Hrvatski strip 1990-ih: Etnološki aspekti. U članku se analizira osam publiciranih stripova u
Hrvatskoj 1990-ih godina i tendencija tih stripova da reflektiraju društvena događanja od
kojih je glavni, naravno, Domovinski rat. Članak zapravo pokazuje koliko su društvo i kultura
povezani sa stripom. Društvo se odražava u stripovima, a stripovi zauzvrat na njega utječu
raznim promjenama, transformiranjem mišljenja čitatelja i izazivanjem morala publike.

4. Zaključak

Riječ „strip“ prominentan je pojam kroz ovaj seminarski rad. Prominentan je pojam i kroz
zadnja dva stoljeća što je poprilično impresivno. Kroz povijest, strip je imao svoje uspone i
padove. Povijest stripa važna je zato što ukazuje na relevantnost i značenje stripa nekad, te
relevantnost i značenje stripa danas. Kroz godine, strip se, zahvaljujući relevantnim
društvenim temama koje obrađuje, sve više i više gradi ono što predstavlja danas, a to je
medij i oblik umjetnosti koji predstavlja izvor edukacije i zabave publici svih uzrasta diljem
svijeta. Kao rezultat popularizacije stripova, razvilo se nekoliko žanrova po kojima ih
možemo podijeliti i iz svakog ponešto naučiti. Gino Frezza (1995) u La macchina del mito tra
film e fumetti tvrdi da: "Strip funkcionira kao zrcalo koje upija, reflektira, prevodi i iznevjeri
svjetlo koje dolazi od onoga što ga najviše privlači: kino, televizija te popularna književnost.
Stripovi su veliki prevoditelji i indikatori imaginarnog, njegovih fragmenata, rubova i

10
globalnih promjena. Stoga nije teško zaključiti da su dinamički procesi stripa usko vezani za
promjene u "srodnim" sustavima u univerzumu medija, te da njegove teme i načini na koje ih
prenosi proizlaze iz ponovnog pisanja ili crtanja, probavljanja ili odbijanja onih tema i
informacija koje se pojavljuju ili su čitljive između redaka u ostalim medijima". (Matošević,
2005: 77). Frezza smatra kako strip ovisi o drugim medijima i to djelomično je istinito, ali
strip u cijelu tu priču unosi aspekt umjetničke kreativnosti što ga, naposlijetku, čini
jedinstvenim. Stripovi reflektiraju društvo, kulturu, politiku, i obrnuto. Upravo to čini ih
kompleksnim i vrijednim diskusije.

5. Popis literature

(1.) Cohn, N., 2009. Razbijanje definicije stripa: odvajanje kulturalnog od strukturalnog u
stripu. Zarez. http://www.zarez.hr/clanci/razbijanje-definicije-quotstripaquot-odvajanje-
kulturalnog-od-strukturalnog-u-quotstripuquot [pristupljeno: 08.01.2022].

(2.) Flores, T., 2020. Why Comic Books Have Had A Lasting Impact On Society. Unwritten.
https://www.readunwritten.com/2020/01/10/why-comic-books-lasting-impact/ [pristupljeno:
08.01.2022].

(3.) Golden, R., 2017. Comic Culture: Impact of comics apparent in society. The Plainsman
Online. https://plainsmanpress.com/2017/11/16/comic-culture-impact-of-comics-apparent-in-
society/ [pristupljeno: 09.01.2022].

(4.) Kowalski, J., Comics: Comic Books. Norman Rockwell Museum.

https://www.illustrationhistory.org/genres/comics-comic-books [pristupljeno: 07.01.2022].

(5.) Lavin, M.R. (1998) 'COMIC BOOKS AND GRAPHIC NOVELS FOR LIBRARIES:
WHAT TO BUY', Vol. 24., No. 2 https://art1lib.org/book/4453183/02b839 [pristupljeno:
06.01.2022].

(6.) Matošević, A., 2005. Hrvatski strip 1990-ih: Etnološki aspekti. Etnološka tribina:
Godišnjak Hrvatskog etnološkog društva https://hrcak.srce.hr/27568 [pristupljeno:
08.01.2022].

(7.) Munitić, R. (2010.) Strip, deveta umjetnost

file:///C:/Users/Korisnik/Downloads/pdfslide.net_strip-deveta-umetnost-ranko-munitic.pdf

11
(8.) Zorojević, A. (2021) 'Zastupljenost i važnost zbirke stripova i grafičkih romana u
knjižnici – knjižnica Vrapče kao primjer dobre prakse', Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu,
Filozofski fakultet https://zir.nsk.hr/islandora/object/ffzg:3949 [pristupljeno: 07.01.2022].

12