rusko-crnogorske saradnje i misli da su, u krajnjoj konsekvenciji antiaustrij­

ski. Sto.�a Bcč na red uje svojim vlč1stim;1 u 0;1lmnriji i Rokokoto;skom okru­
gu da prate sve što se događa na liniji odnosa između vladikata i
Rusije, p_<.}scbno u vjerskoj, grčko-pravoslavnoj komponenti, zbog mogućih
rcpcrkustja na pravoslavno stanovništvo u austrijskom dijelu Primorja. S re­
če�im u_vezi g'!vcrncr Dalmacije, Lilijenbcrg, skreće posebnu pažnju vršiocu
duz�ostt okruzno_g kapetana I komesara lvačiću, da konstantno nadgleda
svaki d�lazak arh!mandrita P_�tr�)Vića Mla_d�g u Stanjcvićc i d<2br<? motri n�
veze k?JC on odrzaya s �u�_L,,r_tjsktm 1�oc.!amc1ma. Posebno zaduzenJe da pra�t
Pt:trov1c�v ra?, u Pni:nor,1u. 1 s1�·c,. d�)bto JC .�ilijenbergov adutant, kapetan Fn­
dnh Oreskov1c.. Ra�h pnbiranJa _mtorr!}aC1J�1 o radu mla�log crnpgo.rskog Gas:
podara, u Vladtkat Je, navodno 1z samtarmh potreba bio upucen 1 budvansk1
ljekar, dr Paneli.
Kad se uvjerila da se Petar Petrović Mladi učvrstio na vlasti u Vladika­
tu, AustrHa .�.a�toji da pokaže s_voje.oficijclno "raspoloženje prema njemu! da
mu. se pr�bhz1 •. n�pok�n .ga 1;1vJcn u potrebu sto. rotpumjcg r_azgraniče_nJa u
smislu suzavanja 1 polisk1vanJa crnogorskog trad1c1onalnog ut1caJa u Pnmor­
ju. Austrijska vlast se stoga rado odazvala njegovom zahtjevu da pretendente
za svještenike iz Crne Gore rukopolaže ta(fašnji dalmatinski episkop Josif
. Rajacić. Starješini Dalmatinske ep1skopije tada je preporučeno da svješteni­
ke, nakon što ih rukopoloži, i glavare koji su u njihovoj eratnji, . ugosti bo�a­
.
tim ručkom o državnome trošku Iza te „prijateljske" paznje stajao je sracu­
nat cilj da se ti posjetioci pridobiju, kako oi po povratku kući mogli uticati da
se nj�hovim posredstvom oq nadležnih organa u zemlji, izmami pristanak „da
se rezmirice koje postoje jzmeđu nekih mjesta Crne Gore i Bokelja izglade
jednom ispravkom granice na korist Austrije".
Grof Kaboga, poznati austrijski izaslanik iz vremena spora oko Lozice,
na početku vladavine arhimandrita Petrovića Mlađega, sugerira Lilijenbergu
da pokuša pridobiti. njegovu na½lonost d_�r�vi_m� i nov�em, ali posredno, uz
svuvpotrebn� o��znvost; K?bogma r_a,zm1sljanja idu toh�o daleko da _on pre­
dlaz� da _se 1zvrs1 posvecenJe P�t�ov1ca J\1_la�eg za ylad1k1:1. u S�e�sku�. Kar­
lovcima 1 ponude odredem obhc1 pomoc1 nJegovoJ zemlji, koJa Je uv1Jek u
materijalnoj osk�dici. DC?datn� bi mu, ,giis_li Ka boga, trebalo pof?.�diti � školo­
vanje njegovih smovaca 1 ���g1h mJad1ca 1z Crne Gore"� AustnjI � njenome
trosku; isto tako treba pruz1t1 Vl�d1katu odr�x1ene o_laks1ce u gra!11cnom .
p��­
metu, što bi utiralo put dovodenj� �ve zemlje u zav1sno�t od Beca Sam L1It­
jengerg je bio saglasan sa Kabogm1m pr�yorukar:n�, pa je pred_,u��o određe­
ne korake u tom�, pr�vcu. �ao prvo, P!se on mm1stru unutrasnJ!� poslova,
Mitrovskom, da b1 arh1mandntu . Petrov�cu. Ml��em trebalo P?nud1t1 �e�ovnu
!
pomoć u godišnjem iznosu od 2000 f�r�nt1, ah Je car J:ranc 1 to od�10 1z .bo­
Jazni da bt to ozbiljno moglo"pore1T1et1ll o��nos e. s R�s1Jom,. sto se n1Je smJel�
dovesti u pitanje. To ne z�ac1 da Cesar mJe bto za sto bolje odnose s Vlad1-
katom, ali uz krajnji oprez 1 postupnost.
Pomenuti i drugi plan ovi Cesarovoga dyora. i nadležni�. dalmati!)��ih
v!�sti u P.�idobijanj1;1 ��adog�� crnoior�k�Je� �o drzavmka �a austnJsk� eohhc�e
cilJeve, mJesu mogh b1t1 realt�ovam. B10vlasti k�Jt r��log v1š� da se poJaca ak�1y­
nost političke policije i drugih organ a su ar�tma�dntu Petrov�cu
Mladem bili za Retama pri prolasku . kro� aust_ nJ.ske kraJeve � tokom
. zadrza­
vanja u Kotaru, Dubrovniku., Trstu 1 Bccu, pnhkom od,aska u Petrograd na
zavladičenje (1833). godine. ..
RustJU,
Svoje nezadovoljstvo Pctrovićcvim odlaskom na posvećenje u
427