< >rUlJCumukne i da sve sklopi jed�on�jesečn'?

primirj� na ratišt1:, k�ko)Ji se u

meduvr�r:ncnu pokusalo s 1znalazenJem. tntJnoga mirov12og resenJa, c1.1!1e bi
�c: �tovnh uslov1 za rad na uspostavljčtnJU granice na pastrovsko-crmmckom
dijdu. Tim prije, što je sukob do kojega je tamo došlo, potpuno blokirao rad
L�ajcdni��e Mje�.ovite komisije z,., r�l�grnničt:nje. duž cijele crnogorsko-austrij­
ske gamcnc hm Je. U govor o pnmlfJU potpisali su, s crnogorske strane pot­
predsjednik Senata Petrović, a s austrijske kotorski okružm poglavar Ivacić.
Povodom potpisivanja primirja Petar II je 10. VIII (29.VII) 1838. go­
dine Risao g�yerne_ru Lilijen�)ergu, si:natrnjući taj dogadaj važri�m P.9}azištem
u pogledu st1savanJa uzavrelih strasti, prvim korakom ka pac1f1kac1J1 u spro­
nom području. Vladika nalazi za osobito potrebno podvući da crnogorska
strana na spornom dijelu &ranice neće davati nikakvog povoda Austrijanci­
ma za nove sukobe. Uz receno nije ispuštio da kaže da su i u minulom kon­
fliktu Crnogorci samo branili ono što JC njihovo, što će reći da su bili primo­
rani da se odupru nasilju.
Oslanjajući se na izvještaje svojih službi Lilijenbcrg je, medutim, u pi­
smu tetr� Dr�g�m (12. VIII) svu krivicu z� minuli s�k '?� na paštrovsl<<?­
crmn1ckoJ gramc1 svalio na Crnogorce, tvrdec1 da su om bih ona strana koJa
je zapodela kavgu. Vjerovatno, na osnovu prispjcća naknadnih informaciJa,
Lilijenberg je istog dana uputio još jedno pismo crnogorskom Vladaru s poo ­
štrenim optužujuc1m tonom. Na oba ta pisma Petar TI je odgovorio dalmati­
Sf!kom namjesnik.u (?.4.,,VIII)..? odba�uj�H�i njegove. lv�(�!)je kao neosnovane.
P1�m� o koJem�).� rtJe� zavrsava pnmJe�lbom da b.1 .L1hJen�)er� sigurno _pro­
m1J�n10 sv_oJe m1sJJe1?Je 1. '?9rekao se gornJeg .tvrdenJa,. kad b1 dosao na m3csto
de Je do bitke doslo 1 suoc10 se s pravim stanJem stvan. 1 _____
Desetak dana ranije Vladika je i konzulu Gagiću (10. VIII) poslao de­
taljan izvještaj o crnogorsko-austrijskom sukobu na Paštrovskoj gori. Ovim
svojim pismom Petar Drugi želi da argumentima uvjeri ruskoga Konzula. da
je nasio dezinformacijama kad u pismu koje je od njega dobio ( od 7. VIII)
optužuje Crno�orce da su oni prvi izvršili napad na austrijske graničare staci­
onirane na pastrovsko-crmničkoj granici. Istina je, veli Vladika, na drugoj
strani._Daje �u�trij� htjela da �ilo� iznudi izm_i_canje granice unu��r cr��1č­
ke t�ntonJe v1d1 se 1 po t' ome sto JC u opcrac1Ju uvela 4.000 svoJih voJmka
prottv 500 Crnogoraca.
U svojemu odgovoru Petru Drugom, upućenom samo dan kasnij�
{�-�II), Gagić javlja da je za9ovolj�n �t<?,, može. da reyidira svoje. ra_nije �·-.
slJenJe o pomenutom dogadaJu; dalJe ist1ce da Je s pismom dob10 1 kop1JU
ugovora o primirju sklopljenom u Budvi i pita na kraju Vladiku - da li se mo­
že uskoro očekivati i pravi mir s Austrijom.
Stojeći i dalje u vezi s Gagićem povodom crnogorsko-austrijskog spora
u graničnom pojasu prema Crmnici, Petar II mu javlja (21. VIII) da je očeki­
vao nove inicijative od austrijske strane, ali do trenutka kad mu piše, veli �a
nema nikakvih novih inforamcija. Naglasio je samo ·to da se najvjerovatmJe
čeka na nove instrukcije iz Beča.
Ukoliko je riječ o _postizanju načelnog sporazuma povodom razgrani­
čenja između Vladikata 1 Austrije, ni jedna ni druga strana nijcsu željele da
se s tim odugovlači. Vladičina konsckvcntost u tom smislu .stalno je pns�tna.
AJi, poslije svega što se zbilo i Austrija tĐ želi. U to nas uvjerava i fvač1ć��o
pismo Petru Drugom, pisano dan ranije od onog koje je on poslao Gagi�ci�
(20. VIII) al� ga ovaj jos nije bio dobio. U tom pismu Ivačić predlaže Vl�ai -
da se što priJe sastanu radi utanačenja definitivnog mira. Podjednako zamte
436