Republiku Hrvatsku ubrajamo u srednje guste naseljene države svijeta (prosječna

gustoća naseljenosti je 68.7 stanovnika/km2), no ta srednje gusta naseljenost u državi nije

ravnomjerno raspoređena. Pojedine županije imaju veću gustoću naseljenost poput Međimurske,
Varaždinske, Zagrebačke te Krapinsko-zagorske županije, dok manju gustoću naseljenosti imaju
Ličko-senjska, Brodsko-posavska te druge županije, tu se ubrajaju većina otoka te Podvelebitsko
primorje. Razlozi neravnomjerne naseljenosti stanovništva mogu bit politički, društveni te
prirodno-geografski. Posljedice su narušavanje prirodne ravnoteže i nejednak regionalni razvoj.
Te posljedice se posebno ističu u području Podvelebitskog primorja.

Podvelebitsko primorje ubraja se u subekumenska područja zato što se nalazi na području

između kopna i Jadranskoga mora te podvelebitsko primorje prati razne prirodno-geografske i
društvene čimbenice. U prirodno-geografske čimbenike ubraja se nadmorska visina, oštre zime
te jedan od važnijih čimbenika na tom području, a to je krški reljef. Takva vrsta reljefa donosi
neplodno tlo te ograničava uvjete za razvoj šumarstva, poljodjelstva, stočarstva (stanovništvo
emigrira s tog područja). Društveni čimbenici koju su utjecali su prodor Osmanlija (stanovništvo
bježi u susjedne zemlje), modernizacija Jadranske magistrale (zastao je proces emigracije oko
Jadranske magistrale), stradanja u Domovinskom ratu (velik broj žrtava), neravnomjerna
gospodarska ulaganja za vrijeme Jugoslavije (zbog toga se najviše razvio središnji dio Hrvatske).
Podvelebitsko primorje prati proces depopulacije (smanjenje broja stanovnika zbog emigracije i
malog nataliteta). Ako kvalitetna radna snaga emigrira s tog područja gospodarstvo se ne može
razvijati. Također ako ta radna snaga na tom području nije prisutna onda nema pristupa za
kvalitetnom infrastrukturom (npr. ako se ne grade hoteli ili luke, dovesti će do lošeg turizma, što
utječe na gospodarstvo). Kako bi se spriječio odlazak mladog stanovništva, obrazovna i
zdravstvena infrastruktura se treba unaprijediti čime bi se poboljšalo gospodarstvo (turizam) za
to područje. U Podvelebitskom primorju ima unutarnjih demografskih razlika (dominiraju
heterogeni demografski procesi) u pojedinim dijelovima tog područja. Popisom stanovništva
zabilježeni je mali porast broja stanovnika u drugoj polovici 17.st u Senju i Obrovcu (zbog
dugotrajnog razvoja), u Karlobagu i Svetom Jurju (zbog Jadranske magistrale) u razdoblju od
1991. do 2001., te depopulacija u više ili manje svim ostalim naseljima Podvelebitskog primorja.
Do revitalizacije (ponovnog oživljavanja) u demografskom i gospodarskom smislu doći će ako
Republika Hrvatska potiče ostanak stanovništva, daje poticaje za stvaranje novih obitelji na tom
području, potiče imigraciju u to područje, ulaže u kvalitetno obrazovanje te infrastrukturu što
može dovesti do većeg broja živorođenih, više imigracija u to područje te poboljšanje turizma
(specifična grana gospodarstva za to područje).

Podvelebitsko primorje smatramo subekumenom zbog prirodno-geografskih i društvenih

čimbenika koji su se događali kroz povijest. U ovom području dominiraju heterogeni
demografski procesi, čiji su dijelovi područja bili u malom porastu stanovnika , a ostatak
područja u depopulaciji. Depopulacija ograničava gospodarski i demografski rast tog područja,
no uz pametne odluke može doći do demografske revitalizacije i revitalizacije gospodarstva
(najprije preko turizma).