Damir Maga i Robert Lonari: Litoralizacija i prostorno planske vizije hrvatskih

priobalnih sredita.

Litoralizacija je proces koncentracije stanovnitva i gospodarstva na obalama mora. U

Hrvatskoj je to jedan od najvanijih procesa u ukupnom razvoju Republike Hrvatske, naravno
ukoliko se njegovom provoenju pristupi na kvalitetan nain koji treba imati jasnu dravnu
strategiju i koordinaciju izmeu dravne uprave te regionalne i lokalne samouprave. Nuan je
multidisciplinaran pristup razvoju te strategije kako bi se ispotovala naela odrivog razvoja,
da se umanje negativni uinci takvog procesa, poput nekontrolirane koncentracije industrije u
pojedinim dijelovima obale. Potrebni su i prostorni planovi za smjer razvoja pojedinih gradova.

Litoralizacija je prosperitetan sociogeografski i gospodarski proces u obalnim podrujima, a

gradovi i luke sredita su gospodarske litoralizacije. Europa i Sredozemlje imaju vorini
poloaj u svijetu tisuljetna i suvremena uloga i znaenje Jadrana. utjecaj litoralizacije na
kontinentalne regije Hrvatske nije mali, ali niti izdaleka onaj koji bi se mogao ostvariti u smislu
sveobuhvatnog razvoja.
Priobalne regije: zapadna istarska obala Pula, kvarnerska regija Rijeka, liko-senjska regija
Gospi, sjeverno-dalmatinska regija Zadar, ibenik, srednjodalmatinska regija Split,
junodalmatinska regija Dubrovnik. Te se regije meusobno razlikuju u stupnju razvoja. To
je kompleksan litoralni prostor s veim (Lika, sjevernodalmatinska regija) ili manjim
(junodalmatinska regija) prostornim zahvaanjem u zaobalje. Suvremenim longitudinalnim
povezivanjem dobiva na jedinstvensti predloena regija na NUTS II razini primorska ili
jadranska Hrvatska.
Razdioba na nioj razini danas postojee upanije, posebnost istarske regije 8administrativno
sredite Pazin i regionalno sredite Pula), problemi sredita u likom prostoru (nejvee gradsko
sredite ne prelazi 10000 stanovnika). Postoje i drugi aspekti regionalizacije koji ukazuju na
druga rjeenja makroregionalni koncept: rijeka i splitska/dalmatinska makroregija.
Problemi: slabije ukljuivanje u razvojne tijekove otonog prostora i odnos prema zaobalnom
(zagorskom) prostoru.

Uklapanje procesa litoralizacije u mogunosti tzv. odrivog razvoja ekoloka problematika

Jadrana i priobalja.

Damir Maga: IZAZOVI SUVREMENOGA KOPNENOG

POVEZIVANJA DUBROVNIKA