imska umjetnost podrazumijeva umjetničku produkciju starih Rimljana od 9. st. pr. Kr.

do
pada Zapadnog Rimskog Carstva 476. godine

Drevni Rim

Razvoj Rimske države:

██ Rimska Republika 510. – 40. pr. Kr.
██ Rimsko Carstvo 20.-360.
██ Zapadno rimsko carstvo 405.-480.
██ Istočno rimsko carstvo 405.-480.
Podrobniji članak o temi: Kronologija starog Rima

U političkom smislu Rim je promijenio tri ustrojstva:

 1. Rimsko Kraljevstvo – od →9. st. do →509.

 2. Rimska Republika – od →509 do →27.
 3. Rimsko Carstvo – od →27. do 395., odnosno do 476.

Rimsko Carstvo, na vrhuncu moći (za cara Hadrijana), se prostiralo od sjeverne Engleske i
Rajne do ivica Afričke pustinje, te od zapadne obale Pirinejskog poluotoka pa do Crvenog
mora i Mezopotamije.

"Najveća građevina Rimljana bila je njihova država." Ta čvrsta i podatna politička tvorevina
od skromnog saveza lacijskih plemena seoskog podrijetla postaje sila koja će sebi pripojiti
Etruščane i provesti ujedinjenje Italije, snaga koja će pobijediti u suparništvu s punskom
Kartagom, osiguravajući Rimu premoć na Sredozemlju, velika tvorevina koja će u Europi,
Aziji i Africi prekriti cjelokupno područje zapadne civilizacije. Na tom području Rim
uspostavlja svoju civilizaciju zasnovanu na osebujnoj mješavini samovlade i demokracije.

Stoga, nije čudo što svijet obuzet praktičnim potrebama (političke, vojne, ekonomske,
organizacijske, financijske …) i u umjetnosti daje praktični biljeg. Tako će jedna od glavnih
osobina rimske umjetnosti biti težnja veličanstvenošću kao znamenjem moći, dakle
impozantnost i čvrstina ispred elegancije i ljupkosti, umjetnost koja se bavi potrebama velikog
mnoštva. Upravo zato graditeljska i arhitektonska djela svojom originalnošću i
monumentalnošću uvelike zasjenjuju ona u kiparstvu i slikarstvu.

Izvori rimske umjetnosti

 Podrobniji članak o temi: Etrurska umjetnost

Predrimske civilizacije Italije u razdoblju kraljevstva uvelike utječu na razvoj umjetnosti

Rima.

Od 3 st. pr. Kr. Etrurski gradovi padaju pod vlast Rima koji preuzima i razvija Etrursku
kulturu.

Ranjena Niobida iz Rima, oko 430. pr. Kr., grčki mramor,

visina 1,49 m, Državni muzej, Rim.

U kasnijem razdoblju Republike Rimljani vremenski produljuju i prostorno šire grčku

umjetnost. Grčka umjetnost je svoj utjecaj na rimske narode isprva vršila iz brojnih grčkih
kolonija na Italskom tlu. Taj utjecaj je bio jak iako su Rimljani imali zakon protiv pretjerane
javne potrošnje i osobne raskoši. Od 339. pr. Kr., kada su se riješili sukobi patricija i
plebejaca, nastalo je društvo koje je bez obzira na obiteljsko podrijetlo počelo da umjetnost
shvaća kao znak društvenog statusa. Za vrijeme Aleksandra Velikog (334. – 323. pr. Kr.)
nastaje oponašanje klasičnog i helenističkog grčkog stila. To se pojačalo trgovinom i
ratovima, putem kojih su u Rim stizala predivna umjetnička djela (osvajanje Sirakuze, 212.
pr. Kr.) i nastala je kolekcionarska strast za grčkim umjetninama. Čak što više, većina
umjetnika koja je radila u Rimu za vrijeme Republike (509. – 27. pr. Kr.), i do kraja Carstva
(27. pr. Kr. – 395. g.) bili su podrijetlom iz Grčke. Oni na svoje kopije nisu potpisivali svoja
imena nego imena originalnih umjetnika po čijim je originalima kopija i nastala.

Neki znanstvenici idu toliko daleko da tvrde kako "rimski stil" i ne postoji, već samo rimska
tema grčkog stila. Ako uzmemo u obzir da je Grčka umjetnost tada bila u procesu opadanja
zbog infiltracije drugih ne-grčkih smjerova, te da je Rimsko Carstvo je bilo kozmopolitsko
društvo koje je vrlo brzo apsorbiralo razne utjecaje pod zajednički naslov jedne prijestolnice –
Rima. Pri tom upijanju utjecaja imalo je veliku toleranciju prema tuđim tradicijama i
usklađivala ih je i prilagođavala rimskim propisima i pravilima. Dakle, Rimljani su nametali
svoje zakone i vlast, ali su bili otvoreni prema umjetnosti, kulturi i običajima potlačenih
naroda (to je pridonosilo čvrstom jedinstvu društva, otvorenom i raznolikom u isto vrijeme).
Odonda je Rimska umjetnost, kao takva, prirodan i opravdan nastavak grčke umjetnosti.
Odlike rimske umjetnosti

Svečani ophod, detalj s Ara Pacis, 22. – 43. g.,

mramor, Villa Medici, Rim. Primjer klasične rimske umjetnosti.

O rimskoj umjetnosti se obično govori kao o umjetnosti jednog naroda, ali u tijeku proširenja
teritorija pod rimskom vlašću u redove Rimskih građana primorani su i pripadnici drugih
naroda. Tako su u rimskim kolonijama živjeli mnogi rimski građani koji su taj naslov stekli
služeći u rimskoj vojsci. Svoj najveći sjaj, rimska umjetnost, je upravo dosegla u doba
Carstva. Bila je to aristokratska i oficijelna umjetnost; luksuz za bogataše, ili oznaka rimske
dominacije.

Friz s Konstantinovog slavoluka, 313.

– 315. g. u Rimu. Primjer kasno-antičke umjetnosti.

I u rimskoj u