VJEŽBA 1. Vedran Novaković, 4.

Višestruka refleksija
Pribor:
Za ovu vježbu koristili smo: dva zrcala, kutomjer i predmet čije smo slike proučavali.

Zadatak:
1. Spojite zrcala kao na slici i postavite ih početno nekim proizvoljnim kutom. Ispred zrcala postavite
predmet (npr. gumicu) i prebrojite koliko slika vidite.

2. Mijenjajte kut između dva zrcala tako da vidite točno dvije slike. Zatim mijenjajte kut između zrcala
tako da broj slika koje su vidljive raste. Zabilježite kut i broj vidljivih slika u trenutku kad uočite još
jednu sliku više od prethodnog broja. Napravite što veći broj mjerenja. Koliko ste maksimalno slika
izbrojili?

Uvod:
Ovaj pokus predstavlja višestruku refleksiju pomoću dva zrcala. Kod refleksije kut upadne zrake
jednak je kutu refleksije. Nastaje virtualna, uspravna slika koja je jednaka po veličini i udaljenosti od
zrcala kao i predmet. Kod višestruke refleksije zraka se reflektira više puta te nastaje više slika istog
predmeta. Opća formula za teorijski broj vidljivih slika u dva zrcala pod kutom jest (360:α) – 1, pri
čemu je α kut između ta dva zrcala. Funkcija najmanje cijelo ili ⌈x⌉ vraća najmanji cijelo broj veći od
broja x.

Opis rada:
Najprije smo spojili dva zrcala pod kutom od 180° te ispred zrcala postavili predmet. Primijetili smo
da je broj slika jednak 1 pa smo kut smanjili na 160° gdje smo zabilježili broj slika koje smo vidjeli koji
je u ovom slučaju bio 2. Zatim smo postepeno smanjivali kut i više puta zabilježili broj slika koje smo
vidjeli. Na taj način smo promatrali ovisnost broja slika u zrcalima o kutu između ta dva zrcala.
Skica eksperimentalnog postava:

Slika 1. višestruka refleksija za kut od 60°.

Rezultati mjerenja:
Zadatci:

1. Točno dvije slike vidjeli smo pod kutom od 160° i vidjeli smo ih do kuta od 120°. Treću sliku
primijetili smo pod kutom od 110°, tri slike smo vidjeli do kuta od 90°.

2. Maksimalno smo izbrojili 17 slika za kut od 20°.

Mjerenja i zapažanja:

Nakon mjerenja kutova za koje se povećao broj slika pokušali smo zapisati opću formulu za broj slika
pri određenom kutu α.

Formula koja najbolje opisuje ovisnost broja slika o kutu između dva ogledala jest: Y=⌈ 360° : α ⌉ - 1 ,
pri čemu je Y broj slika, a α kut između dva ogledala.

To možemo pokazati na primjeru, recimo da gledamo kut od 70°, tada imamo

Y = ⌈ 360° : 70° ⌉ - 1

Y = ⌈ 5,14 ⌉ - 1

Y=6–1

Y=5

Tablica 1. Ovisnost veličine kuta o broju slika koje vidimo u ogledalima

kut/° 160 115 85 65 55 45 40 30 20

broj 2 3 4 5 6 7 8 11 17
slika
 18

16

14

12

10
broj slika

0
0 20 40 60 80 100 120 140 160 180
kut/°

Graf 1. grafički prikaz ovisnosti broja slika o kutu.

Tablica 2. prikaz teorijskih vrijednosti kutove za broj slika

kut/° 120 90 72 60 51 45 40 30 20
broj 2 3 4 5 6 7 8 11 17
slika

18

16

14

12
broj slika

10

0
0 20 40 60 80 100 120 140
kut/°

Graf 2. grafički prikaz teorijskih vrijednosti kutova za određen broj slika

Zaključak:
Na grafičkome prikazu možemo primijetiti da su broj slika i kut obrnuto proporcionalni, odnosno da
se broj slika povećava sa smanjenjem kuta i obrnuto. Ograničenje ovog pokusa to da nam se kod
manjih kutova mijenjao broj slika u ovisnosti o tome pod kojim kutom smo gledali ogledala. Pri
mjerenju imali smo poteškoća sa odrađivanjem točnog kuta, točnije nismo bili sigurno jesmo li trebali
uzeti kut gdje se sljedeća slika počela nazirati ili kut pri kojem se je slika već u potpunosti vidjela. Uzeli
smo kut pri kom se je slika već u potpunosti vidjela. Grafovi teorijskih i mjernih vrijednosti većim
djelom se poklapaju dok je graf teorijskih vrijednosti nešto pravilniji u početku za veće kutove.