1

INFORMATIKA 1
1. Nastavno pismo za
program – zanimanje
KOMERCIJALIST/ICA

Danijel Markić, prof.

2

SADRŽAJ
UPUTE ZA KORIŠTENJE NASTAVNOG PISMA I USPJEŠNO UČENJE .................................................................................... 4
OSNOVE HARDVERA.......................................................................................................................................................... 6
Osobno računalo ........................................................................................................................................................... 6
Prijenosno računalo ili tablet računalo ......................................................................................................................... 6
Prijenosni digitalni uređaji ............................................................................................................................................ 7
GLAVNI DIJELOVI RAČUNALA ............................................................................................................................................ 7
Sistemska jedinica ......................................................................................................................................................... 8
Uobičajeni ulazni/izlazni priključci ................................................................................................................................ 9
Performanse računala ................................................................................................................................................... 9
Memorija i uređaji za pohranu..................................................................................................................................... 9
Osnovni tipovi uređaja za pohranu ............................................................................................................................. 10
Ulazni i izlazni uređaji................................................................................................................................................. 11
Ulazni uređaji .......................................................................................................................................................... 11
Izlazni uređaji .......................................................................................................................................................... 11
Matematičke i logičke osnove rada računala ................................................................................................................. 12
Definiranje brojevnih sustava ..................................................................................................................................... 12
Dekadski brojevni sustav......................................................................................................................................... 13
Binarni brojevni sustav............................................................................................................................................ 14
Oktalni brojevni sustav............................................................................................................................................ 15
Heksadekadski brojevni sustav ............................................................................................................................... 15
Pretvorbe brojeva iz dekadskog brojevnog sustava u ostale brojevne sustave ......................................................... 16
Ostale pretvorbe ......................................................................................................................................................... 17
Binarni u oktalni i obrnuto ...................................................................................................................................... 17
Binarni u heksadekadski i obrnuto .......................................................................................................................... 18
Matematička logika (Booleova algebra) ..................................................................................................................... 20
Uvod ........................................................................................................................................................................ 20
NEGACIJA, NE (engl. NOT) ....................................................................................................................................... 21
KONJUNKCIJA, I (engl. AND) .................................................................................................................................... 21
DISJUNKCIJA, ILI (engl. OR)...................................................................................................................................... 21
Teoremi Booleove algebre ...................................................................................................................................... 22
Logički sklopovi ........................................................................................................................................................... 23
SOFTVER .......................................................................................................................................................................... 24
Tipovi softvera............................................................................................................................................................. 24
Faze razvoja softvera: ................................................................................................................................................. 25
Programi za olakšavanje pristupačnosti računala ...................................................................................................... 25
UTJECAJ NA ZDRAVLJE .................................................................................................................................................... 26
UTJECAJ NA OKOLIŠ......................................................................................................................................................... 27
ZAŠTITA PRILIKOM KORIŠTENJA ICT TEHNOLOGIJE ........................................................................................................ 28
SIGURNOST PODATAKA .................................................................................................................................................. 29
Maliciozni programi .................................................................................................................................................... 29
ZAKONSKA REGULATIVA ................................................................................................................................................. 31
INFORMACIJE I DIGITALNA TEHNOLOGIJA - OPERACIJSKI SUSTAVI ................................................................................ 32
Uvod ............................................................................................................................................................................ 32
Vrste primjena operacijskih sustava ........................................................................................................................... 33
Uključivanje i isključivanje računala ............................................................................................................................ 35
Radna površina, osnovni pojmovi o radnoj površini ................................................................................................... 36
Datoteke, mape i datotečni sustavi ............................................................................................................................ 39
Windows Explorer ....................................................................................................................................................... 41
3

Sortiranje datoteka ..................................................................................................................................................... 45

Svojstva mape ............................................................................................................................................................. 46
Izrada datoteka, mapa, izgled prozora........................................................................................................................ 48
Označavanje mapa i datoteka ................................................................................................................................. 49
Prozori – rad s prozorima ............................................................................................................................................ 49
Kopiranje, premještanje, promjena imena te brisanje datoteka ................................................................................ 52
Kopiranje datoteka i mapa ...................................................................................................................................... 52
Premještanje datoteka i mapa ................................................................................................................................ 52
Promjena imena datoteke i mape........................................................................................................................... 54
Brisanje datoteka i mapa ........................................................................................................................................ 54
Traženje datoteka ....................................................................................................................................................... 55
Traženje datoteka pomoću izbornika Start ............................................................................................................. 55
Traženje datoteke pomoću okvira za pretraživanje u mapi ili biblioteci ................................................................ 56
Traženje datoteke pomoću filtara za pretraživanje ................................................................................................ 56
Traženje datoteke korištenjem zamjenskih znakova .............................................................................................. 57
Komprimiranje (sažimanje) datoteka...................................................................................................................... 57
Dekomprimiranje ili izdvajanje datoteka i mapa iz komprimirane mape ............................................................... 59
Sažimanje datoteka uporabom formata datoteke.................................................................................................. 61
Pomoćni programi operacijskih sustava ..................................................................................................................... 62
Dodavanje pisača .................................................................................................................................................... 63
Pomoć i podrška ...................................................................................................................................................... 65
LITERATURA .................................................................................................................................................................... 67
VJEŽBA 1: Svojstva računala ............................................................................................................................................ 69
VJEŽBA 2: Osnove korištenja računala ............................................................................................................................ 71
VJEŽBA 3: GMAIL ............................................................................................................................................................. 74
VJEŽBA 4: Google drive ................................................................................................................................................... 75
VJEŽBA 5: Izrada google obrasca..................................................................................................................................... 76
KONTROLNA ZADAĆA...................................................................................................................................................... 77
4

UPUTE ZA KORIŠTENJE NASTAVNOG PISMA I USPJEŠNO UČENJE

Učenje je složena misaona aktivnost. Kako organizirati učenje – da bude efikasno, a usvojeno znanje trajno?

Pročitajte ovo pismo s potrebnom radoznalošću, ali bez prečestog zaustavljanja ili zastajkivanja. Samo da ga
upoznate. A onda, donesite potrebne odluke. Treba vam plan učenja. Najvažnije je odabrati najprimjerenije
metode i tehnike učenja, te osigurati i druge uvjete za učenje.

Nakon što ste prošli jednu užu tematsku, odnosno logičku cjelinu, ponovno pažljivo pročitajte tekst te cjeline,
uočite bitno, razmislite o svakom temeljnom pojmu, opišite taj pojam svojim riječima, povežite dva ili više
pojmova u smislenu cjelinu, vježbajte određene zadatke ako se to od vas u tekstu traži, ponovite više puta
najvažnije misli iz teksta, napišite kratku bilješku svojim riječima i tek onda prijeđite na tekst sljedeće uže
cjeline.
5

Nastavno pismo za predmet RAČUNALSTVO za program - zanimanje KOMERCIJALST/ICA namijenjeno je polaznicima

Učilišta Modus Vinkovci, kako bi isti lakše savladali usvajanje predmetne materije, te nakon istog pristupili i uspješno
riješili sve obaveze koje su pred njih postavljene.
U nastavnom pismu RAČUNALSTVA su obrađeni sljedeći nastavni sadržaji:
1. Osnovni pojmovi informacijske tehnologije
2. Struktura sustava elektoničke obrade podataka
3. Matematičke i logičke osnove rada računala
4. Osnovni rad s računalom

Cilj i ishodi učenja ovog nastavnog predmeta su:

 Naučiti djelotvorno upotrebljavati računala i biti sposobni ugraditi osnovne zamisli algoritamskoga načina
razmišljanja u rješavanje svakodnevnih problema.
 Podučiti učenika za komuniciranje posredstvom različitih medija;
 Osposobiti učenika za prikupljanje, organiziranje i analizu podataka te za njihovu sintezu u informacije;
 Osposobiti učenika za razumijevanje i kritičku ocjenu prikupljenih informacija;
 Poticati učenika za donošenje zaključaka na temelju prikupljenih informacija;
 Poticati i motivirati učenika za timski rad pri rješavanju problema.
 vješto upotrebljavati ulazno-izlazne naprave;
 djelotvorno upotrebljavati pomagala za pripremu pisanih dokumenata i izradu prikaza;
 djelotvorno upotrebljavati pomagala za pristup do udaljenih informacija te za udaljeno komuniciranje;
 prepoznati i odabrati prikladna tehnološka sredstva i alate za rješavanje određene klase problema;
 razumjeti načine pohranjivanja informacija u računalima;
 prepoznati sklopovske i programske probleme koji se pojavljuju u svakodnevnom radu i odabrati načine
njihova otklanjanja;
 upotrebljavati primjerene programske alate kao potporu u učenju i istraživanju;
 upotrebljavati multimedijske alate kao potporu vlastitoj i grupnoj produktivnosti u učenju;
 odabrati i ocijeniti prikladna pomagala za rješavanje raznovrsnih zadataka i problema iz stvarnoga života.

O navedenom na sljedećim stranicama.

Autor:

Danijel Markić, prof.

6

OSNOVE HARDVERA
Što je hardver?
Pojam hardver podrazumijeva računalno sklopovlje, komponente računala,
fizički i opipljivi dio računala tj. električne, elektroničke i mehaničke dijelove
od kojih je računalo sastavljeno.

Princip rada računala

ULAZNI UREĐAJI SISTEMSKA

IZLAZNI UREĐAJI
JEDINICA

Princip rada računala

Osnovni princip rada računala : podaci se unose u računalo putem ulaznih

uređaja, obrađuju se i pohranjuju u sistemskoj jedinici te prikazuju putem Opiši princip rada
izlaznih uređaja. računala

Osobno računalo
Osobno računalo (Personal Computer – PC) kako samo ime kaže, je
namijenjeno osobnoj upotrebi, za razliku od servera/poslužitelja, kojeg
koristi veći broj ljudi istovremeno s različitih lokacija. Ako nemate namjeru
često prenositi računalo s jednog mjesta na drugo, a pri tome želite da omjer
cijena/ performanse bude maksimalan, tada koristite stolno računalo. Prvo
takvo računalo je proizvedeno od strane IBM 1981. godine. Izvorno je bio
namijenjen “za jednu osobu, koja obavlja jedan posao u jednom trenutku”, ali
danas “za jednu osobu, koja obavlja više radova u jednom trenutku.
U usporedbi s prijenosnicima ili tablet računalima, puno je većih dimenzija, nezgodan
za prenošenje, troši više električne energije ali ima puno bolje performanse. Može se
reći da stolno računalo odabiru korisnici kojima treba računalo boljih i lako
nadogradivih performansi, a pritom im nije bitna potrošnja električne energije te ga
nemaju potrebe prenositi ili koristiti na mjestima gdje nema priključka na
elektroenergetsku mrežu.

Prijenosno računalo ili tablet računalo

Prijenosno računalo (Laptop) ili tablet računalo upotrebljavaju korisnici koji imaju
potrebu prenositi računalo tj. puno putuju i pri tome im je potrebno računalo.
Prijenosno računalo, za razliku od tablet računala, po načinu unosa podataka više
sliči osobnom računalu. Za unos podataka se koristi tipkovnica i miš, dok se kod
tablet računala unos podataka vrši putem zaslona osjetljivog na dodir (touch
screen).
7

Za razliku od stolnog računala, prijenosna i tablet računala su optimizirana za laku Razlika između
prenosivost, malu potrošnju na uštrb performansi, mogu se koristiti (određeno prijenosnog i osobnog
vrijeme – dok se ne isprazne baterije) bez upotrebe priključka na elektroenergetsku računala
mrežu. Naravno, kako bismo pripremili prijenosno ili tablet računalo za upotrebu
bez energetskog priključka, potrebno je napuniti baterije računala spajanjem na
energetsku mrežu.

Prijenosni digitalni uređaji

Dlanovnik (PDA – Personal Digital Assistant) je praktično računalo malih dimenzija.
Lako se povezuje s mobilnim telefonima i rješenje je za nezahtjevne korisnike. Kako
samo ime kaže, to je uređaj koji stane u dlan korisnika. Direktan prijevod s engleskog
jezika – osobni digitalni asistent - nam govori da je to računalo, gledano spram svojih
mogućnosti, više asistent, a ne npr. radna stanica čije ime koje sugerira superiornost
u mogućnostima i računalnoj snazi spram dlanovnika tj. osobnog digitalnog
asistenta. Dlanovnik tako nazivamo i: Handheld, osobni digitalni pomoćnik, PDA –
Personal Digital Assistant. Dlanovnici su sve manje u upotrebi te ustupaju mjesto
pametnim telefonima koji nude puno veću funkcionalnost i fleksibilnost u
korištenju.

Mobilni telefon je prijenosni elektronički uređaj koji se koristi za komunikaciju na

daljinu. U novije vrijeme mobilni uređaj je evoluirao u multifunkcionalan uređaj.
Dodane funkcije poput kratkih tekstualnih poruka (SMS-a), elektroničke pošte,
pristupa internetu, registracije kontakta, kalkulatora, sata, alarma, snimanja i
prikazivanja fotografija, snimanja i reprodukcije video zapisa, slanja/primanja
multimedijalnih poruka (MMS-a), snimanja i reprodukcije zvuka itd. pretvorile su
mobilni aparat u iznimno koristan uređaj bez kojeg aktivno učestvovanje i
djelovanje u modernom društvu nije moguće.

Pametni telefon (Smartphone) je uređaj nastao sinergijom/spajanjem

funkcionalnosti telefona, dlanovnika, kamere i fotoaparata te računala. Pametni
telefon, za operiranje, koristi operativni sustav koji je podloga za razvoj aplikacija.
Neki od pametnih telefona mogu se priključiti na vanjski ekran i tipkovnicu, čime se
kreira slično radno okruženje kao kod korištenja prijenosnog ili stolnog računala.
Neki od operativnih sustava su: Google Android, iOS, Symbian, Blackberry, Palm
Pilot, Windows Phone. Poznatiji Smartphone-i su: Apple iPhone, HTC, Blackbarry
itd.

GLAVNI DIJELOVI RAČUNALA

Kao što je već navedeno, računalo je funkcionalno podijeljeno na sistemsku
jedinicu, ulazne i izlazne uređaje (sl.1.).

Osnovni princip rada računala: podaci se unose u računalo putem ulaznih

uređaja, obrađuju se i pohranjuju u sistemskoj jedinici te prikazuju putem
izlaznih uređaja.
8

Sistemska jedinica
U sistemskoj jedinici (kućištu) se nalaze svi vitalni dijelovi računala. Postoje
dva temeljna tipa kućišta:
Stolno (Desktop) kućište je smješteno na radnom stolu i horizontalne je
orijentacije.

Toranj (Tower) dolazi u 3 veličine (mini-tower, mid-tower,

full-tower) i vertikalne je orijentacije.

Matična ploča (Motherboard, MBO) je osnovni sklop računala na koji su

direktno ili kablovima povezane ostale komponente. Uređaji se povezuju na
matičnu ploču putem sabirnice. Sabirnica (engl. bus) služi povezivanju svih
uređaja i osigurava protok podataka i upravljačkih signala (komunikaciju)
između različitih uređaja putem definiranih protokola. Protokol je “bonton”
protoka podataka tj. način na koji je definirana komunikacija između uređaja.
Sabirnice, ovisno o namjeni unutar računala, možemo podijeliti na:
serijske - USB, Firewire itd.
paralelne - AGP, PCI itd.
miješane - HyperTransport, InfiniBand, PCIe itd.

Centralna procesorska jedinica (CPU ili procesor) je centralni dio računala,

„mozak“ računala. Procesor upravlja svim ostalim dijelovima računala, Što je CPU?
nadgleda njihovu međusobnu komunikaciju i obavlja aritmetičko-logičke
operacije. Brzina procesora izražava se brzinom takta i mjeri u hercima
(odnosno megahercima ili gigahercima). Najpoznatiji proizvođači su Intel i
AMD. Priručna memorija (Cache) je predmemorija malog kapaciteta koja ima
brzi pristup podacima. Pohranjivanjem dijela sadržaja radne memorije u
priručnu memoriju, ubrzava se komunikacija između procesora i radne
memorije. Mikroprocesori koriste tri razine brze priručne memorije L1, L2 i L3
u kojima se čuvaju podaci koji se često koriste.

ROM (Read Only Memory) je vrsta trajne, unutrašnje memorije koja služi
isključivo za čitanje. Primjer je BIOS (Basic Input/Output System) program koji
se nalazi u posebnom ROM-u na matičnoj ploči, a služi za učitavanje
operacijskog sustava u radnu memoriju.

RAM (Random Access Memory) je radna memorija u koju se, prilikom rada, Što je RAM?
privremeno pohranjuju programi i obrađeni podaci. Omogućuje čitanje i
pisanje podataka, a isključivanjem računala se briše njen sadržaj.
Tvrdi disk (Hard Disk) je mjesto trajne pohrane podataka. Karakteriziraju ga: veliki
kapacitet, brži rad u odnosu na optičke uređaje, brzi pristup podacima i trajna
pohrana podataka. Razlikuje se unutrašnji i vanjski tvrdi disk.

CD-ROM uređaj služi za čitanje CD medija. Od pojave DVD uređaja, CD uređaj se

rijetko koristi. DVD uređaj služi za čitanje DVD diskova. Kapacitet DVD diska seže
od 4,7 do 18GB.
Zvučna kartica je sklop koji služi za stvaranje i izvođenje zvuka na zvučnicima računala.
9

Grafička kartica je zadužena za obradu slike i njen prikaz na monitoru. Posjeduje svoj
grafički procesor i vlastitu memoriju. O snazi navedenih komponenti ovisi kvaliteta
slike.

Priključci ili portovi su utori vidljivi na stražnjoj ili prednjoj strani računala.

Uobičajeni ulazni/izlazni priključci

Univerzalni serijski priključak (USB) se koristi za priključivanje raznih uređaja (miš, Čemu služi USB?
tipkovnica, USB memorija...).
SERIJSKI PRIKLJUČAK SE KORISTI NPR. ZA SPAJANJE MIŠA (OZNAČEN S COM1 ILI COM 2).

Paralelni priključak se koristio za priključivanje lokalnog pisača (LPT1 ili LPT2) a

zamijenio ga je USB priključak.

Mrežni priključak se koristi za priključivanje računala u mrežu.

Firewire se koristio za povezivanje računala i audio – video uređaja (digitalni

fotoaparati, digitalne kamere itd.) Zamijenio ga je USB 3.0 priključak.

Performanse računala

Faktori koji utječu na brzinu rada računala su: Što utječe na brzinu
rada računala?
- Radni takt procesora, količina Cache memorije i broj jezgri
- Količina ugrađene radne memorije
- Grafička kartica – količina memorije i procesor
- Radni takt sabirnice
- Broj pokrenutih aplikacija – aplikacije koriste računalne resurse

Procesor pokreće aplikacije i izvršava kod kojim su aplikacije definirane, a

time prilikom pokretanja aplikacije dolazi do opterećenja/zauzeća procesora.
Kako bi procesor mogao izvršavati kod aplikacije, potrebno je učitavanje
aplikacije u radnu memoriju. Shodno tome, pokrenuta aplikacija zauzima
određenu količinu radne memorije. Što je više aplikacija pokrenuto, veće je
zauzeće procesora i radne memorije. Upravo zato, performanse računala
ovise kako o procesoru (radni takt, broj jezgri, cache memoriji) i količini radne
memorije tako i o broju pokrenutih aplikacija.

Brzina rada procesora mjeri se u hercima (Hz) a zbog velikih radnih taktova
današnjih procesora, izražava se u megahercima (MHz) ili gigahercima (GHz).
Osim o frekvenciji, brzina rada procesora ovisi i o broju operacija koje
aritmetičko-logička jedinica (ALU) obavi u jednom taktu. FLOPS (Floating point
operations per second) kazuje broj izvedenih matematičkih operacija s
pomičnim zarezom u sekundi.

Memorija i uređaji za pohranu

10

ROM (Read Only Memory) je vrsta trajne, unutrašnje memorije koja služi
isključivo za čitanje. Primjer je BIOS (Basic Input/Output System) program koji
se nalazi u posebnom ROM -u na matičnoj ploči, a služi za učitavanje
operacijskog sustava u radnu memoriju.

RAM (RANDOM ACCESS MEMORY) JE RADNA MEMORIJA U KOJU SE, PRILIKOM

RADA, PRIVREMENO POHRANJUJU PROGRAMI I OBRAĐENI PODACI.
OMOGUĆUJE ČITANJE I PISANJE PODATAKA, A ISKLJUČIVANJEM RAČUNALA
SE BRIŠE NJEN SADRŽAJ.

Mjerne jedinice: bit, byte, KB, MB, GB, TB.

Što je bit?
Bit (Binary digit) je osnovna jedinica kojom se mjeri količinu informacija. Bajt
(Byte) ili oktet sadrži osam bitova.
1 KB (kilobajt) - 1024 B (približno 1000 B)
Što je bajt?
1 MB (megabajt) - 1024 KB (približno 1000 KB)
1 GB (gigabajt) -- 1024 MB ( približno 1000 MB)
1 TB (terabajt) – 1024 GB (približno 1000 GB)

Osnovni tipovi uređaja za pohranu

CD (Compact Disc) je optički disk koji se koristi za pohranu podataka. Standardni

kapacitet CD medija je 700MB. CD-R služi za čitanje i pisanje podataka, a CD-RW za
čitanje i višekratno pisanje.

DVD (Digital Versatile Disc) je optički disk koji se zbog većeg kapaciteta (oko 4,7GB)
većinom koristi za pohranu video zapisa.

Blu-ray disk (BD) je optički disk za pohranu podataka, nasljednik DVD-a. U ovisnosti o
kvantiteti slojeva (engl. layer) i kapacitetu pojedinog sloja, dolazi u različitim
kapacitetima, većim od kapaciteta DVD-a. Zasada se kapacitet jednog sloja kreće se
između 27 GB i 33 GB, a ukupni kapacitet je umnožak broja slojeva i kapaciteta sloja.
(korišteni izvor: http://hr.wikipedia.org/wiki/Blu-ray_Disc).

Memorijska kartica je vrsta Flash memorije koja se koristi za pohranu podataka u

digitalnim kamerama, mobitelima, MP3 uređajima...

USB Stick je uređaj koji se primjenjuje za pohranu podataka. Malih je dimenzija,

relativno velikog kapaciteta, pouzdan i brz. Pripada vrsti Flash memorija koje pamte
i kad nisu pod naponom.

Razlikuje se interni tvrdi disk koji je ugrađen u računalo i eksterni tvrdi disk koji se
odgovarajućim kablovima povezuje s računalom, a najčešće se koristi za prijenos
podataka s jednog na drugo računalo ili backup. Pojam ‘backup’ označava proces
kojim se iz izvornih podataka (datoteke, programi) izrade kopije. Time se štite podaci
u slučaju da se originalni izvor podataka izgubi ili ošteti. Elektroničke podatke se
može pohraniti na drugom poslužitelju, magnetskoj traci, tvrdom disku, DVD-u ili
CD-u, itd.

Formatiranjem medija za pohranu (disketa, memorijska kartica (Memory Stick),

tvrdi disk (hard disk)) priprema se medij za pohranu podataka. Ako su podaci bili na
mediju, formatiranjem medija podaci se brišu, ali se mogu vratiti pomoću posebnog
11

softvera. U slučaju da ste formatirali medij za pohranu podataka na kojem ste imali
bitne podatke, prestanite koristiti medij i obratite se stručnjaku za računala. Medij za
pohranu podataka formatira se na način da u prozoru My Computer valja pritisnuti
desnu tipku miša na medij koji se želi formatirati i odabere opciju Format te pritisne
gumb OK.

Ulazni i izlazni uređaji

Ulazni uređaji
Miš (Mouse) je ulazni uređaj koji olakšava rad u grafičkom korisničkom sučelju (GUI - Što omogućava miš?
Graphical User Interface je grafičko korisničko sučelje koje uvelike pojednostavljuje
rad na računalu, u usporedbi s tekstualnim sučeljem). Miš prenosi pokrete ruke, a
na zaslonu monitora prikazuje se pokazivač (mouse pointer). Miševe dijelimo na
žičane i bežične (s obzirom na način povezivanja na računalo). Miš se pojavio
zajedno s Macintosh računalom, tvrtke Apple. Izum je Douglasa Engelbarta iz 1963.
godine.

Trackball, za razliku od miša, nije pokretan. Pokreti ruke se na zaslon prenose

kotrljanjem kuglice koja se nalazi na gornjoj strani uređaja.
Tipkovnicu (Keyboard) koristimo za unos podataka i davanje naredbi.
Također mogu biti žičane i bežične.

Skener koristimo za učitavanje podataka (slike, teksta...) s ispisanog

materijala u računalo. Rezultat skeniranja je slika, no uz posebne programe, Čemu služi skener?
ako smo skenirali tekst, možemo kao rezultat dobiti i tekst. Softver za
prepoznavanje teksta iz slike na engleskom se zove text recognition tool.

Touchpad služi za prijenos pokreta ruke, ali za razliku od miša, u ovom

slučaju prstom određujemo poziciju pokazivača.

Svjetlosna olovka (Lightpen) služi za ručno upisivanje linija na zaslonu,

pritom oponašajući pokrete miša. Povezana je s monitorom.

Igraća palica (Joystick) se u prvom redu koristi u računalnim igrama. Njenim

pokretima pomičemo objekte na zaslonu.

Mikrofon je uređaj koji pretvara zvuk u električni signal kojeg je moguće

spremiti na računalo. Upotrebljava se za komunikaciju igrača u mrežnim
igrama, zajedno s web kamerom u videokonferencijama, za pretvaranje glasa
u tekst na računalu i slično.

Web kamera je kamera koja sprema video podatke u obliku prikladnom za

prijenos putem Web-a u stvarnom vremenu.

Digitalna kamera, za razliku od analogne, sprema fotografije u digitalnom

formatu. Možemo je spojiti direktno na računalo i s nje učitati spremljene
fotografije. Kvaliteta fotografija se izražava u megapikselima. Što je broj
megapiksela veći, fotografija je kvalitetnija, ali i zauzima više memorije.

Izlazni uređaji
Monitor prikazuje sliku s računala. Drugim riječima, da nema monitora, rad na
računalu bio bi praktički nezamisliv. Današnji monitori koriste tehnologiju
12

tekućih kristala te ih zovemo LCD monitori. Veličina monitora izražena je

veličinom dijagonale zaslona i mjerena u inčima (‘’). Kvalitetu slike
izražavamo pojmom razlučivosti (rezolucija) broja točaka po širini i visini
zaslona monitora (npr. 1920 x 1080).

Projektor je uređaj kojim na platno ili zid projiciramo sliku s računala ili
samostalnih uređaja poput DVD playera, Blu-ray playera itd.

Pisač (Printer) je uređaj kojim ispisujemo podatke s računala na papir.

Razlikuje se lokalni pisač (priključen direktno na računalo) od mrežnog pisača
(ima ugrađenu mrežnu karticu i spaja se direktno na mrežu). Također, pisači se
razlikuju po tehnologiji ispisa: iglični, laserski, tintni, termalni pisač te crtalo
(engl. plotter).

Iglični pisači su najstariji, imaju najnižu cijenu otiska, spori su, glasni i
većinom su primjereni za ispis teksta.

Laserski pisači su po tehnologiji slični fotokopirnim uređajima. Iznimno su

kvalitetni, brzi, tihi i imaju odličnu kvalitetu otiska. Nedostatak im je visoka Vrste pisača.
početna investicija (cijena) te cijena spremnika za prah (engl. toner).
Klasificirani su među najbolje pisače koji ispisuju pomoću precizne laserske
zrake i boja u prahu (toner).
Tintni pisači imaju visoku kvalitetu ispisa (nešto lošiju od laserskog pisača), tihi su u
radu i niske početne investicije. Cijena tinte, naročito tinte u boji, može biti u visini
cijene samog printera. Tehnologija izrade otiska se bazira na raspršivanju kapljica
tinte iz spremnika.

Crtalo (engl. plotter) se koristi za ispis nacrta i crteža većih dimenzija (do A0).
Iznimno je skupo te se koristi u profesionalne svrhe, primjerice projektnom birou za
ispis tehničkih crteža većih dimenzija.

Termički pisač (engl. termal printer), kako samo ime kaže, ostavlja otisak na papiru
termičkim djelovanjem. Koristi papir osjetljiv na termičko djelovanje, malih je
dimenzija, bešuman u radu, relativno jeftin. Svoju primjenu našao je u uslužnim
djelatnostima ispisom računa. Upravo zbog te primjene dobio je naziv POS printer
(printer of sale – pisač za ispis računa). Isto tako, zahvaljujući svojim dimenzijama,
primjenjuje se i kao prijenosni pisač te za ispis rezultata računanja na kalkulatorima.

MATEMATIČKE I LOGIČKE OSNOVE RADA RAČUNALA

Definiranje brojevnih sustava

Brojevni sustav možemo definirati kao skup znakova (znamenaka) i pravila za pisanje tih
znakova. Također, možemo reći da je brojevni sustav način zapisivanja i tumačenja
brojeva.
Brojevne sustave dijelimo
na pozicijske (položajne) i nepozicijske (nepoložajne). Nepozicijski su brojevni sustavi oni
kod kojih značenje pojedine znamenke ne ovisi o njezinom položaju u zapisanom broju
(rimski brojevni sustav).
Podsjetimo se koje vrijednosti imaju pojedini znakovi u rimskom brojevnom sustavu:
13

Pogledajmo vrijednost broja VIII zapisanog u rimskom brojevnom sustavu:

VIII=V+I+I+I=8
Znak I ima uvijek istu vrijednost, a to je vrijednost 1.

Kod pozicijskih brojevnih sustava vrijednost znamenke ovisi o njenom položaju u

zapisanom broju. Broj znamenaka nekog brojevnog sustava određuje bazu sustava (B).
Najmanja znamenka nekog brojevnog sustava jest 0. Najveća znamenka u nekom
brojevnom sustavu za jedan je manja od baze (B-1). Baza brojevnog sustava može biti bilo
koji prirodan broj. Proučit ćemo nekoliko brojevnih sustava: dekadski, binarni, oktalni i
heksadekadski.

Dekadski brojevni sustav

Dekadski brojevni sustav koristi deset znamenaka (baza je 10), a najveća je znamenka 9.
B=10
znamenke={0,1,…9}
Prisjetimo se kako možemo raspisati neki broj:

Ovisno o mjestu na kojem se pojedina znamenka nalazi u zapisanom broju, znamenka ima
određenu „težinu“ (jedinica, desetica, stotica, tisućica). Težinski faktori (težine) su
potencije broja 10. Najmanju vrijednost ima znamenka jedinica.
Ukoliko se dekadski broj sastoji od cjelobrojnog i decimalnog dijela, raspisujemo ga na
sličan način:
12.34=1∙101+2∙100+3∙10-1+4∙10-2

OPĆENITO: Neka je zadan broj koji ima pet znamenaka u cjelobrojnom dijelu i dvije
znamenke u decimalnom dijelu broja. Broj ćemo zapisati u sljedećem obliku: d4d3d2d1d0.d-
1d-2
14

Vrijednost zapisanog broja je:

d4d3d2d1d0.d-1d-2= d4∙104+d3∙103+d2∙102+d1∙101+d0∙100+d-1∙10-1+d-2∙10-2

Binarni brojevni sustav

Binarni brojevni sustav najjednostavniji je brojevni sustav jer koristi samo dvije
znamenke. Zbog toga računala koriste binarni brojevni sustav. Međutim, ljudima je teško
računati s binarnim brojevnim sustavom. Budući da koristi samo dvije znamenke, najveća Pretvorba binarnog u
je znamenka 1. dekadski sustav
B=2
znamenke={0,1}

Na ovaj način broj iz binarnog brojevnog sustava pretvorili smo u dekadski brojevni
sustav. Kako bismo si pomogli pri pretvaranju broja iz binarnog u dekadski brojevni
sustav, iznad pojedine znamenke možemo upisati težine.

6543210
1101101

Možemo reći da za pretvorbu iz binarnog brojevnog sustava u dekadski brojevni sustav

pomnožimo pojedinu znamenku u zapisanom broju s odgovarajućim težinskim faktorom.
Kod binarnog brojevnog sustava težinski faktori su potencije broja 2.
Tablica prikazuje potencije broja dva.

Jednu binarnu znamenku nazivamo bit = binary digit.

Kako bismo znali o kojem se brojevnom sustavu radi, pri zapisu broja pisat ćemo bazu u
indeksu. Uobičajeno je da se za dekadski brojevni sustav ne zapisuje baza.
15

Tablica negativnih potencija broja 2

Oktalni brojevni sustav

Oktalni brojevni sustav koristi osam različitih znamenaka. Najveća znamenka je 7.
B=8
znamenke={0,1,…,7}

Pretvorba iz oktalnog
u dekadski

Na ovaj način broj iz oktalnog brojevnog sustava pretvorili smo u dekadski brojevni
sustav.

Heksadekadski brojevni sustav

Heksadekadski brojevni sustav koristi šesnaest različitih znamenaka (znakova).
B=16
znamenke={0,1,…,9,A,B,C,D,E,F}
Ovdje smo morali uvesti dodatne znakove za znamenke koje u dekadskom brojevnom
sustavu imaju vrijednost veću od 9.

Pogledajmo još jednom u tablici sve brojevne sustave koje smo obradili, njihove baze,
znamenke te prikaz jednog broja u svim brojevnim sustavima.
16

Pretvorbe brojeva iz dekadskog brojevnog sustava u ostale

brojevne sustave
Za pretvorbu broja iz dekadskog brojevnog sustava u ostale brojevne sustave dijelit ćemo
broj s odgovarajućom bazom. Ostatci pri dijeljenju tvorit će znamenke broja. Dobiveni
rezultat čitat ćemo odozdo. Naravno, ostatci pri dijeljenju mogu biti samo znamenke koje
su manje od baze. Pogledajmo u tablici primjere pretvorbe.

Možemo reći da je 82=10100102=1228=5216

Ako broj ima cjelobrojni i decimalni dio, pretvorbu u binarni brojevni sustav radimo na
način da cijeli dio broja dijelimo s 2 kao što smo već opisali, a decimalni dio broja
množimo s 2. Pri množenju broja s 2 izdvajamo cjelobrojni dio umnoška i zapisujemo ga
iza decimalne točke. Postupak ponavljamo dok ne dobijemo rezultat 0 ili do određenog
broja decimala. Pogledajmo primjer.
17

U ovom primjeru nakon nekoliko množenja došli smo do nule. Pogledajmo slučaj u kojem
se to neće dogoditi.

Ostale pretvorbe
Naučili smo kako pretvoriti broj iz bilo kojeg brojevnog sustava u dekadski i iz dekadskog
u ostale brojevne sustave. Moguće je izvršiti izravne pretvorbe iz binarnog brojevnog
sustava u oktalni i heksadekadski i obrnuto.

Binarni u oktalni i obrnuto

Binarni zapis lako se prevodi u oktalni i oktalni u binarni. Sve oktalne znamenke mogu se
zapisati kombinacijom triju bitova.
18

Ukoliko broj zapisan u binarnom brojevnom sustavu ima i decimalni dio, dopisat ćemo
nule s desne strane. Pogledajmo primjer.

Pokušajmo pretvoriti broj iz oktalnog brojevnog sustava u binarni. U ovom slučaju svaku
oktalnu znamenku zamijenimo s tri bita. Ukoliko nam broj koji smo dobili kao rezultat
započinje nulama, te nule možemo odbaciti.

Pokušajmo pretvoriti oktalni broj koji ima i decimalni dio.

Binarni u heksadekadski i obrnuto

Sve heksadekadske znamenke mogu se zapisati kombinacijom četiriju bitova.
19

Algoritam za pretvorbu iz binarnog brojevnoga sustava u heksadekadski brojevni sustav

glasi:
• grupirati bitove po četiri počevši s desne strane
• ako je potrebno, nadopuniti nulama s lijeve strane
• iz tablice heksadekadskoga koda pročitati binarne znamenke
• zapisati redom dobivene znamenke

Za pretvorbu broja iz heksadekadskog brojevnog sustava u binarni svaku heksadekadsku

znamenku zapišemo kombinacijom četiriju bitova. Pogledajmo primjere.

Pretvorbe cijelih brojeva možete provjeriti na kalkulatoru koji je pomoćni program u MS

Windowsima. (Start→All programs→Accessories→Calculator, View→Programmer)
20

Kalkulator

Matematička logika (Booleova algebra)

Uvod
Pitanje koje najčešće muči učenike kad počnu raditi ovo gradivo jest zašto ga uče. Rad
računala može se opisati Boolevom algebrom. Računala rade s binarnim brojevnim
sustavom (dva različita stanja), a u Booleovoj algebri svaki element (varijabla) može imati
samo jednu od dviju različitih vrijednosti.
Poznati engleski matematičar i logičar George Boole (1815. – 1864.) dao je osnovne
postavke nove algebre koja se po njemu zove Booleova algebra. Booleva algebra bavi
se izjavama (iskazima, sudovima). Izjava je svaka tvrdnja za koju se točno može utvrditi
je li istinita (točna) ili neistinita (lažna).

Lako možemo ustanoviti jesu li gornje izjave točne ili nisu točne.

Svaka izjava može imati vrijednost točno ili netočno. Točne (netočne) izjave možemo
zapisati na nekoliko načina.

U daljnjim primjerima točne izjave označavat ćemo s 1, a netočne s 0.

Svaku izjavu prikazat ćemo logičkom varijablom. Izjavu: „Učenik sam prvog razreda
srednje škole.“ označit ćemo s A. Umjesto da svaki put izreknemo cijelu izjavu i utvrdimo
je li točna ili netočna, reći ćemo da je izjava A točna odnosno netočna. Osnovne logičke
Osnovne logičke operacije su negacija, konjunkcija i disjunkcija. operacije
Rezultate logičkih operacija prikazat ćemo tablicom istinitosti. Sve ulazne i izlazne
vrijednosti nalaze se unutar skupa {0,1}.
Logičke operacije
21

NEGACIJA, NE (engl. NOT)

Logička operacija negacija djeluje nad jednom ulaznom varijablom (jednom izjavom). Ako
je ulazna izjava točna, njena negacija je netočna i obrnuto.

Ako je profesorica kupila čokoladu, izjava je točna, a njena negacija nije točna. Ulaznu
izjavu prikazat ćemo varijablom A, a njenu negaciju označavamo s (ili s ¬A,
odnosno NOT A).

Tablica istinitosti za logičku operaciju negacije

KONJUNKCIJA, I (engl. AND)

Logička operacija konjunkcije djeluje nad dvjema ulaznim varijablama. Ovu operaciju
često nazivamo logičko množenje. Konjunkciju prikazujemo na nekoliko načina: A∙B, A˄B,
A AND B, A I B. Koristit ćemo prvi način. Djelovanje konjunkcije opisat ćemo kroz
svakodnevni primjer.

Ako si pospremio/pospremila sobu, vrijednost izjave je 1, a ako soba nije pospremljena

vrijednost izjave je 0.
Ako jedan od ovih uvjeta nije ispunjen, nećeš moći ići na druženje. Dakle mora biti
ispunjen i jedan i drugi uvjet. Od moguće četiri kombinacije samo nam jedna odgovara.

Tablica istinitosti za logičku operaciju konjunkcije

DISJUNKCIJA, ILI (engl. OR)

Logička operacija disjunkcije djeluje nad dvjema ulaznim varijablama. Ovu operaciju često
nazivamo logičko zbrajanje. Disjunkciju prikazujemo na nekoliko načina: A+B, A˅B, A OR
B, A ILI B. Koristit ćemo prvi način. Pogledajmo prethodni primjer uz nešto blaže kriterije.

Za odlazak na druženje dovoljno je ispuniti jedan od uvjeta (ili jedno ili drugo, barem
jedno). Naravno, možete ispuniti i oba uvjeta.
22

Tablica istinitosti za logičku operaciju disjunkcije

Teoremi Booleove algebre
Dvije logičke formule su ekvivalentne ili jednake ako imaju istu istinitosnu vrijednost za
svaku interpretaciju. Za pojednostavljivanje (minimizaciju) složenih logičkih izraza
koristimo teoreme Booleove algebre. Neka od važnijih pravila ekvivalencije su:
23

Logički sklopovi
Računala svakim danom postaju sve složenija, odnosno nakon par godina računala
postaju prespora za izvršavanje pojedinih aplikacija. Iako su pojedini dijelovi računa vrlo Što su logički
složeni, u osnovi su izgrađeni od jednostavnih sklopova. Osnovni elementi od kojih su sklopovi?
građeni složeni sustavi jesu logički sklopovi. Logički sklopovi vezani su uz logičke
operacije koje smo već upoznali. Koristit ćemo oznake logičkih sklopova po ANSI
standardu (American National Standards Institute).

Simboli za osnovne
logičke sklopove

Osnovni logički sklopovi mogu imati jedan ili više ulaza i samo jedan izlaz. Stanje na ulazu
logičkog sklopa može biti: ima struje, napona ili naboja što odgovara stanju 1 ili nema
struje, napona ili naboja što odgovara stanju 0. Često se rad logičkih sklopova može
opisati strujnim krugom u kojem se nalaze prekidači (sklopke) i žarulja. Pri tome sklop I
(AND) opisujemo serijskim spojem prekidača. Žarulja će svijetliti jedino ako su oba
prekidača uključena. Sklop ILI (OR) opisujemo paralelnim spojem. Žarulja će svijetliti ako
je barem jedan prekidač uključen.

Ovaj složeni logički sklop često se naziva NILI.

24

SOFTVER
Softver je, za razliku od hardvera, neopipljivi dio računala. Sastoji se od niza Od čega se sastoji
naredbi, napisanih prema strogo određenim pravilima. Programe pišu softver?
programeri i pri tome se služe različitim programskim jezicima.

Tipovi softvera
Operativni sustav (Operating system - OS) je skup programa koji upravljaju
Što je operativni
radom sklopovlja. Prva računala nisu imala operativni sustav nego samo
sustav (OS)?
programe koji su se učitavali u računalo (primjer: bušene kartice). Računala,
danas, imaju operativni sustav koji se učitava u radnu memoriju računala
prilikom njegovog pokretanja. Operativni sustav je platforma na kojoj se
temelji rad računala. Unutar operativnog sustava instaliraju se (i postaju
njegov sastavni dio) upravljački programi (odgovorni za funkcioniranje
uređaja) i razni uslužni programi (odgovorni za funkcionalnost računala).

Najpoznatiji operativni sustavi danas su:

 Microsoft Windows (XP, Vista, 7,...)
 Linux (Debian, Ubuntu, Fedora, Knoppix,...)
 Mac OS X (Cheetah, Panther, Snow Leopard,...)

Pod pojmom Aplikacijski softver – uslužni programi podrazumijevaju se svi

programi koji korisniku služe za obavljanje različitih poslova, rješavanje
problema. Korisnik ga prema vlastitim potrebama ugrađuje na računalo.
Upravo o instaliranom softveru ovisi funkcionalnost računala. Uslužni programi
često mogu vrijediti više od samog hardvera računala. Ovisno o primjeni,
postoje različite vrste softvera. Neke od njih su:

Program za obradu teksta koji služi za izradu i oblikovanje tekstualnih

dokumenata, umetanje slika, grafikona i tablica. Primjeri takvog programa su
MS Word i OpenOffice.org Writer;

Program za izradu tabličnih kalkulacija kojim se koristi prilikom različitih

vrsta računskih operacija, kreiranja grafikona... Primjeri takvog programa su
MS Excel i OpenOffice.org Calc;

Program za izradu prezentacija kojim se kreiraju slajdovi s grafičkim i

tekstualnim elementima. Tako izrađena prezentacija kasnije se može
prikazivati kao „slide show“ na projektoru prilikom nekog izlaganja. Primjeri
takvog programa su MS PowerPoint i OpenOffice.org Impress;
25

Program za izradu baze podataka koji upravlja zbirkom strukturiranih

podataka. Primjeri takvog programa su MS Access i OpenOffice.org Base.

Uobičajeni programi instalirani na računalu:

 uredski programi - OpenOffice.org, Microsoft Office
 antivirusni program – Avira, Sophos, Kaspersky, Antivir
 Internet preglednik: Mozilla Firefox, Microsoft Edge, Opera, Safari
 programi za obradu slike: Adobe Photoshop, Canvas, CorelDraw, Draw

Faze razvoja softvera:

1. analiza zadatka,
2. dizajn,
3. programiranje,
4. testiranje programa.

Programi za olakšavanje pristupačnosti računala

Opcijama za proširenje pristupačnosti pristupamo preko izbornika Start → Svi programi

→ Pomagala
→ OLAKŠANI PRISTUP (START → ALL PROGRAMS → ACCESSORIES → EASE OF ACCESS).

Povećalo (Magnifier) (sl. 2.) koristimo za povećavanje dijela zaslona.

Zaslonska tipkovnica (On-Screen Keyboard) (sl.3.) tekst se upisuje pomoću miša pritiskom
na tipke zaslonske tipkovnice.

Povećalo (Magnifier)

Zaslonska tipkovnica (On-Screen Keyboard)

26

Pripovjedač (Narrator) čita tekst koji se nalazi na zaslonu računala, govori trenutnu
poziciju pokazivača te opisuje neke događaje (npr. poruke s upozorenjima i
greškama koje generira sustav).

Prepoznavanje govora (Windows Speech Recognition) – pomoću programa za

prepoznavanje govora možemo npr. diktirati svoje dokumente, pretraživati web.

UTJECAJ NA ZDRAVLJE
Ergonomija je znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem čovjeka i Što je ergonomija?
predmeta koji ga okružuju da bi nam pružila rješenja i smjernice na koji način i
što učinkovitije te predmete prilagoditi čovjeku.

NAJČEŠĆI ZDRAVSTVENI PROBLEMI POVEZANI S KORIŠTENJEM RAČUNALA:

neispravan rad s tipkovnicom i mišem - uganuća (iščašenja) / RSI (Repetitive Strain
Injury)
 titranje zaslona ili nepropisna udaljenost - oštećenje vida
 neispravno sjedenje i korištenje neprikladnih sjedalica - problemi
s kralježnicom (položaj računala, stola i stolice utječu na držanje
tijela)
 važan utjecaj imaju korištenje umjetnog svijetla, količina svijetla, smjer
svijetla…

Prostorije za rad je važno pravilno osvijetliti. Šesti dio norme ISO 9241
preporučuje:
 opća razina osvijetljenosti – 300-500 luksa
 lokalna rasvjeta – kontrolirana od strane operatera
 kontrola odbljeska – izbjegavanje velikih kontrasta, korištenje pregrada i
zastora

U uvjetima loše rasvjete, osoba se brže umara (oči bole i suze, umor u glavi
od nepotrebnog naprezanja...) a time primjetno pada i produktivnost. Može
rezultirati i trajnim oštećenjima vida. Upravo zato, bilo doma ili u uredu, jako
je bitno imati odgovarajuću rasvjetu.

Rasvjeta je samo jedan od faktora koji utječu na zdravlje, a time i na

produktivnost. Pravilan raspored opreme, stola i stolice znatno utječu na
položaj tijela prilikom rada na računalu a time i na nastali umor. Često,
dugotrajno nepravilno držanje tijela može uzrokovati trajne zdravstvene
probleme s kralježnicom i zglobovima.
PRAVILAN RASPORED OPREME:
 monitor mora biti udaljen od očiju najmanje 50 cm
 tipkovnica se mora nalaziti ispred – ručni zglobovi su pritom u ravnom
položaju
 miš se nalazi odmah do tipkovnice – podlaktice su paralelne sa stolom
 stolica treba biti prilagodljiva (sjedište i naslon) te mora imati naslon za ruke
27

PREPORUČUJE SE:
 uzimanje stanke u radu, ustati i prošetati se, često mijenjati
položaj (5 - 10 minuta svakih sat vremena)
 redovito vježbati
 odmoriti oči pogledom u daljinu (svakih 20 min), odmoriti ruke (svakih 15
min)

UTJECAJ NA OKOLIŠ
Mnoge računalne komponente mogu se reciklirati. Specijalizirane tvrtke za
recikliranje računala iskorištavaju upotrebljive komponente i na siguran način
odlažu opasne materijale. Neki proizvođači računala i sami nude mogućnost
recikliranja – ponude „staro za novo računalo“.

U Hrvatskoj, ukoliko imate elektronički otpad, možete putem tražilice saznati

koje tvrtke nude usluge zbrinjavanja elektroničkog otpada. Sve što trebate je
u tražilicu unijeti pojmove “elektronički otpad” ili “zbrinjavanje elektroničkog
otpada” i pogledati ponuđene kontakte.

Ono na što bi uvijek trebali pripaziti je recikliranje papira. Trebalo bi što više
koristiti elektronsku dokumentaciju i štedjeti na papiru. Ne treba zaboraviti
tonere i tintne patrone koje je moguće ponovo puniti.

Sl.3. Control Panel – Opcije uštede energije

Energija je jedan od ključnih čimbenika u održivom razvoju društva te

učinkovito gospodarenje energijom ima posebnu važnost. Ono se vrši, kako na
makro tako i na mikro razini. U pogledu računala, gospodarenje energijom je
integrirano u svaki ozbiljan operativni sustav i ono nam omogućuje da
podesimo naše računalo s ciljem uštede energije.
Opcijama za uštedu energije pristupamo putem izbornika Start Upravljačka ploča
Sustav i sigurnost Mogućnosti uštede energije (Start Control Panel System
and Security Power Options).

Opcijom Tempiranje isključivanja zaslona (Choose when to turn off the display) –
monitor se isključuje nakon određenog vremena neaktivnosti. Monitor, kada je
uključen, prosječno troši 60 W (primjerice, toliko troši jedna žarulja), a u mirovanju
nekoliko watta.
28

Tempiranje vremena mirovanja (Change when the computer sleeps) – ovom

postavkom određujemo vrijeme (neaktivnosti) nakon kojeg računalo prelazi u stanje
mirovanja. Stolno računalo, kada je uključeno, može trošiti više stotina watta (oko 5
žarulja). U mirovanju ta vrijednost pada na nekoliko watta.

Sl.4. Control Panel – promjena postavki plana uštede energije

ZAŠTITA PRILIKOM KORIŠTENJA ICT TEHNOLOGIJE

Informacijska sigurnost se definira kao:

 očuvanje povjerljivosti, integriteta i raspoloživosti informacije

 mjereinformacijskesigurnostisupravilazaštitepodatakanafizičkoj,
tehničkojiorganizacijskoj razini.

Autentifikacija korisnika podrazumijeva identifikaciju korisnika, da bi mu bio

omogućen pristup nekom sadržaju (podacima). Npr. ako putem preglednika
želimo provjeriti elektroničku poštu, za pristup računu moramo unijeti
korisničko ime i lozinku (zaporku, engl. password). Ukoliko su podaci točno
unijeti, pristup se odobrava. Lozinke je, iz sigurnosnih razloga, potrebno
čuvati povjerljivima. Lozinka je ništa drugo do ključ (poput ključa za pristup
Vašem stanu ili automobilu) koji omogućuje pristup. Kako vjerujemo da ne
biste dijelili Vaše ključeve od stana ili auta bilo kome, tako ne biste trebali
dijeliti niti svoju lozinku. Isto tako, mnogi danas u stanu imaju protuprovalna
vrata s bravama čije je ključeve teško kopirati, a sve s ciljem zaštite od
neovlaštenog upada u njihov stan. S istim oprezom potrebno je kreirati
lozinku. Što je lozinka kompliciranija, teže ju je probiti i manja je vjerojatnost
da će netko neovlašteno pristupiti Vašim podacima.

Pri odabiru lozinke savjetuje se korištenje interpunkcijskih znakova, brojeva kao

i kombiniranje velikih i malih slova. Preporuča se minimalna duljina od 8
znakova (kraće lozinke je lakše probiti). S vremena na vrijeme, lozinku je
potrebno promijeniti. Na taj način se smanjuje mogućnost njenog otkrivanja.
Najčešće greške prilikom odabira lozinke su:
29

 korištenje riječi iz rječnika

 lozinke bazirane na osobnim podacima poput imena ili datumu
rođenja, mjestu zaposlenja i sl.
 znakove koji idu redom: 123, qwert itd.

SIGURNOST PODATAKA

Svaki podatak se može izgubiti i zato ga je potrebno imati na više mjesta. Zamislite da
recimo izgubite osobnu iskaznicu, a da podaci o Vama egzistiraju isključivo na toj
iskaznici. Gubitkom iskaznice Vi biste praktički izgubili identitet. No, budući da policija
ima Vaše podatke, nije problem izvaditi novu osobnu iskaznicu. Činjenično, podaci o
Vama se nalaze ne samo na osobnoj iskaznici već postoji i njihova kopija u policiji.
Primjer naglašava važnost postojanja kopije podataka, kako bi se u slučaju gubitka
podataka s jednog medija podaci mogli dobiti iz druge kopije. Pojam backup
označava postupak kojim iz originalnih podataka (datoteka, programa) izrađujemo
kopije. Na taj način čuvamo podatke u slučaju da se originalni izvor podataka ošteti
ili izgubi. Elektroničke podatke možemo spremiti na neki drugi server, magnetne
trake, čvrsti disk, DVD ili CD itd.

Vatrozid (Firewall) je program (ili mrežni uređaj) koji koristimo za kontrolu

ovlaštenog i zaštitu od neovlaštenog pristupa računalu. Slikovito rečeno, računala
se spajaju u mrežu putem porta (u prijevodu s engleskog “luka“). U računalnom
svijetu, pojam port – priključak, se koristi za opis mrežnih priključaka računala
putem kojih je moguće spajati računalo na mrežu ili nekome spojiti se na Vaše
računalo s mreže. Putem portova se odvija sav promet podacima između računala i
ostatka mreže. Kontrolom portova kontroliramo protok podataka s našeg računala
prema mreži i obratno. Kontrolu vršimo putem vatrozida, neke portove otvaramo,
neke zatvaramo, na nekima privremeno dopuštamo promet itd.

Da bismo podatke zaštitili od neovlaštenog pristupa i krađe, koristimo korisničko

ime i lozinku koji potvrđuju naš identitet u računalnom svijetu i onemogućuju
neovlašteni pristup podacima. Isto, ukoliko se trebamo nakratko udaljiti od računala
potrebno je zaključati računalo. Računalo zaključavamo u izborniku Start, pritiskom
na strelicu pokraj gumba Isključi računalo (Shut Down) te odabirom opcije Zaključaj
(Lock).

Sigurnosni kabel se koristi kao mjera zaštite/odvraćanja od krađe prijenosnih računala.

Maliciozni programi

Zloćudni softver (Malware) je softver koji se na neprimjetan način infiltrira,

greškom korisnika ili zbog manjkavosti operativnog sustava i programske podrške, u
operativni sustav gdje radi neku vrstu štete. U zloćudni softver se ubrajaju:
 Virus - zlonamjeranprogramsmogućnošćuautoreplikacije. Uračunalu
tražidrugedatoteke nastojeći ih inficirati, a krajnji cilj mu je širenje na Što se ubraja u
druga računala. Ovisno o zlonamjernom kodu koji sadrži, uzrokuje veće zloćudni softver?
ili manje štete na računalu.

 Crvi - kao i virusi. posjeduju mogućnost autoreplikacije, ali ne mogu

30

inficirati druge programe. Obično im je namjena preuzeti kontrolu nad

računalom i omogućiti udaljenu kontrolu otvaranjem tzv. stražnjih vrata
(backdoor).

 Trojanski konj - može biti predstavljen u obliku igre ili datoteke u e-mail
privitku koja, nakon pokretanja na računalo, instalira aplikaciju s
različitim namjenama, npr. omogućava
udaljenu kontrolu nad računalom, briše podatke, omogućava širenje
virusa, slanje spam-a sa zaraženog računala... Za razliku od virusa i crva, ne
replicira se i potrebno ga je pokrenuti tj. nije autonoman.

 Spyware- program koji neovlašteno prikuplja podatke o korisniku

računala, odakle je i dobio naziv. Najčešće zaraze spyware-om događaju
se prilikom posjeta sumnjivih stranica s ilegalnim ili pornografskim
sadržajima

 Adware- program koji se koristi skupljenim podacima o korisniku da bi

na osnovu njih na nametljiv način prikazivao reklame. Obično se
manifestira iskakanjem mnoštva skočnih prozora (pop-up windows)

 Hoax- lažne poruke koje se šire e-mailom s ciljem prijevare korisnika. Cilj
im je ili dobiti podatke, recimo o bankovnom računu korisnika, ili
nagovoriti korisnika da im uplati neke naknade kako bi ostvarili dobitak
na lutriji (na koju se nikad nisu prijavili op.a.), ili uplatiti troškove
transfera novca iz nekakve egzotične zemlje, a za uzvrat će dobiti
pozamašnu nagradu itd.

Kako bismo demistificirali zloćudne programe potrebno je objasniti da su

zloćudni programi ništa drugo do računalni programi. Kao i bilo koji drugi
računalni program, mora se instalirati na računalo (operativni sustav) kako bi
djelovao. Ne radeći zasad razliku između zloćudnih i ostalih programa,
razmišljajte na način da je to samo računalni program. Uzevši to u obzir,
postavite si sljedeća pitanja:
 Pitanje: Ukoliko želim instalirati računalni program, na koji način to mogu napraviti?
 Odgovor: Moramo imati instalaciju/instalacijsku datoteku programa.
 Pitanje: Kako mogu nabaviti/doći do instalacije računalnog programa?
 Odgovor: Instalacija se može naći na CD/DVD mediju, USB
stick-u, mrežnom disku, internetu (potrebno skinuti
instalaciju), u elektroničkoj pošti ... putem bilo kojeg
elektroničkog medija sposobnog za pohranu digitalnih
podataka i komunikaciju s računalom!

Upravo iz pitanja i odgovora vidljivo je na koje sve načine se možete zaraziti

zloćudnim programom. Za razliku od legalnih i nezloćudnih programa,
zloćudni programi su napravljeni na način da ih ne morate tražiti tj. truditi da
dođete do njih, ne morate imati nikakva računalna znanja da bi ih instalirali,
dapače, što manje znate to bolje za njih. Zato, što više znate, uz upotrebu
profesionalnih programa za zaštitu od zloćudnih programa, veća je
vjerojatnost da ćete biti sigurni od zaraze.

Na kraju, jedan savjet na koji način se dodatno možete zaštititi od zloćudnih

programa. Kako smo već naveli, zloćudni programi su ništa drugo do računalni
31

programi i moraju se instalirati na računalo kako bi djelovali. Da bi se bilo koji

program instalirao na računalo, osoba koja instalira mora biti ulogirana na
korisničkom računu koji ima Administratorske ovlasti. Jedino putem
korisničkog računa s Administratorskim ovlastima je moguće instalirati
računalni program. Shodno tome, ukoliko ste ulogirani na korisnički račun
koji nema administratorske ovlasti, već limitirane ovlasti (nema ovlasti za
instalaciju računalnih programa), zloćudni program, kao i svaki drugi
program, se ne može instalirati.
Iz svega navedenoga, možemo napraviti abecedu sigurnosti:

 prilikom svakodnevnog korištenja računala (naročito prilikom korištenja

interneta) nemojte koristiti korisnički račun s Administratorskim
ovlastima, već limitirani korisnički račun, koji nema ovlasti za instaliranje
programa. Administratorski korisnički račun koristite samo kad želite
administrirati sustav.

 koristite profesionalne programe za zaštitu od zloćudnih programa, nisu

skupi, 100 do 200 kn godišnje, a daju kompletnu zaštitu. Obavezno
redovito ažurirajte Vaš program za zaštitu.

 educirajte se, jer ništa Vas ne može zaštititi od nesmotrenog korištenja

računala. Pazite na elektroničku poštu koju primate jer Vi morate uočiti
ako je sumnjivog karaktera, pazite koje internetske stranice posjećujete
jer nad time imate samo VI kontrolu, sve vanjske medije koje
priključujete na računalo provjerite s programom za zaštitu od zloćudnih
programa jer samo Vi to možete, pazite koje programe instalirate na
računalo (nemojte koristiti piratski softver) i sl.

ZAKONSKA REGULATIVA
Autorsko pravo (Copyright) je pravo kojim autor štiti svoje intelektualno
vlasništvo. Ukoliko se netko želi koristiti takvim autorskim djelom, dužan je
poštivati prava pod kojima je autor, kao vlasnik, dozvolio korištenje njegovog
djela (plaćanje naknade, navođenje izvornika itd.). Korištenje autorskog djela
je riješeno licencom a korisnika upućuje i obvezuje putem EULA.

EULA (End User Licence Agreement) je ugovor o licenci softvera za krajnjeg

korisnika.Upravo u tim ugovorom su regulirana sva prava i obveze. EULA će
biti prikazan prilikom instalacije programa te pristankom na EULA (pritiskom
gumba “Slažem se” tj “I agree”) složili ste se i zakonski obvezali na poštivanje
uvjeta iz ugovora.

Kako se uvjeriti da koristimo legalan program?Primjerice, nakon instalacije

operativnog sustava Windows, potrebno ga je aktivirati. Aktivacijom se
provjerava je li serijski broj/identifikacijski broj ispravan, odnosno je li
operativni sustav autentičan.

Identifikacijski broj proizvoda (PID) je broj koji se isporučuje zajedno s

legalno kupljenim softverom i koji je potvrda izvornosti programa.

Svaki proizvođač softvera ima svoj način provjere legalnosti kopije softvera
kojeg ste kupili. Većinom se svodi na provjeru putem interneta tj, aktivacijom
i/ili registracijom putem interneta, nadogradnjom programa putem
32

interneta, ili pružanjem kvalitetne korisničke podrške koju nemaju osobe s

nelicenciranim programom itd.

Shareware je pojam koji podrazumijeva besplatno korištenje softvera

(isprobavanje) kroz određeni period, nakon kojeg je proizvod potrebno kupiti
ako se želi dalje koristiti.

Besplatni programi (freeware) predstavljaju softver koji je za osobnu upotrebu

besplatan.

Programi otvorenog koda (open source software) je naziv za softver čiji je

kod dostupan svima zainteresiranima za proučavanje, izmjenu i daljnju
distribuciju.

Na internetu možete pronaći koji su to besplatni programi s pomoću kojih se

možete u potpunosti uključiti u digitalni svijet: operativne sustave, uredske
pakete, internetske preglednike, mail klijente, programe za sažimanje
(komprimiranje) podataka, programe za reprodukciju videa i zvuka,
multimedijalni codec, programe za rad s fotografijama i grafičkim
datotekama. Neki od programa navedenih na toj stranici su i otvorenog koda.

INFORMACIJE I DIGITALNA TEHNOLOGIJA - OPERACIJSKI SUSTAVI

Uvod
Postoji nekoliko vrsta programa koji se koriste u računalima. Neki od njih služe za
pokretanje računala odnosno njegovih komponenti, neki za održavanje računala u radu, a
neki za izvršavanje određenih radnji, primjerice obradu teksta, uređivanje slika, slušanje
glazbe i slično. Programi koji služe za rad računala zovu se operacijski ili radni sustavi.
Druga su skupina programa u računalu korisnički ili aplikacijski programi.
Aplikacijski ili korisnički programi mogu biti standardni (konfekcijski, generički), jednaki za
sve korisnike ili prilagođeni po narudžbi korisnika.
Operacijski je sustav skup programa, programskih modula i programskih paketa koji
upravlja osnovnim radom sklopovlja (hardvera) računala. Osnovni rad računala, prema
John von Neumannu, podrazumijeva ulaz, obradu, pohranjivanje i izlaz podataka.
Operacijski je sustav programska veza između korisničkih programa i sklopovlja računala.
Korisnički programi za svoj normalan rad često „pozivaju“ programske dijelove-module ili
funkcije operacijskog sustava.
Razvoj računala i razvoj operacijskih sustava u međusobnoj su posljedičnoj vezi.
Osnovne zadaće operacijskih sustava jesu:

 aktiviranje računala nakon uključivanja

 upravljanje memorijom računala
33

 upravljanje diskovima i pristupanje podatcima

 izvršavanje zadaća
 nadzor i čitanje ulaznih jedinica
 kontrola ispravnog rada korisničkih programa
 prikaz podataka na zaslonu (grafika)

Svaki je program skup radnih naredaba procesoru što znači da jače (bolje) procesore
trebaju opsluživati složeniji operacijski sustavi. Operacijski sustav sastoji se od jezgre
(kernel), datotečnog sustava, ljuske za izvođenje programa, grafičkog sučelja,
komunikacijske veze putem mrežnih protokola, programskog sučelja.
Prilikom uključivanja računala prvi od programa koji se pokreće jest operacijski sustav,
odnosno programi i programski paketi koji aktiviraju računalo. Operacijski sustav ostat će
uključen cijelo vrijeme rada računala raspoređujući „poslove“ koje treba obaviti procesor
i upravljajući protokom informacija unutar sklopovlja računala. Za različite vrste računala
tj. za različito ugrađeno sklopovlje postoje i različiti operacijski sustavi, pa se prilikom
nabavke novog računala valja raspitati koji ćemo operacijski sustav koristiti u radu
računala.

U početku su operacijski sustavi izgledali dosta „negostoljubivo“ odnosno pristup

njihovim naredbama bio je prikazan na crnom ekranu. Trebalo je znati sve naredbe i
upisivati ih bez pogreške tipkovnicom u naredbeni redak (command prompt). Takvi
operacijski sustavi nazivaju se i Operacijski sustavi s tekstnim korisničkim sučeljem.

Zaslon operacijskih sustava s tekstnim korisničkim sučeljem

Danas su u uporabi uglavnom operacijski sustavi s grafičkim korisničkim sučeljem

(Graphical User Interface).

Vrste primjena operacijskih sustava

Prema broju korisnika operacijski sustavi dijele se na jednokorisničke (single user) i
višekorisničke (multiuser) OS.
Postoje operacijski sustavi otvorenog i zatvorenog programskog koda. Prvi su uobičajeno
besplatni i razvija ih zajednica podupiratelja otvornoga koda - "Open source" zajednica
pod nekom od verzija GPL (General Public Licence) ili sličnih licenci. Svatko ima pristup
izvornom kodu OS-a i pratećih programa i može ga dorađivati ili sudjelovati u grupama
34

razvijatelja pojedinih dijelova OS-a. Primjeri su takvih OS-a: FreeDOS, BSD (FreeBSD,
OpenBSD, NetBSD), razne distribucije Linuxa (Debian, Ubuntu, SUSE, Fedora, CentOS,
Mint), Android.
Primjeri operacijskih sustava zatvorenog koda jesu Mac OS X, verzije UNIX-a (AIX, HP-UX),
IBM z/OS, iOS (Apple), niz verzija Microsoft Windows OS-a (NT, XP, Vista, 7, 8, Mobile).
Mnogi od navedenih OS-a potječu od izvorne inačice UNIX-a.

Izgled ekrana nekoliko različitih operacijskih sustava

Operacijski sustavi nalaze se danas u mnoštvu uređaja, bilo u punoj ili pak u prilagođenoj,
specijaliziranoj inačici za pojedinu vrstu uređaja koji ih koristi - od mobilnih telefona,
sustava upravljanja u vozilima, igraćih konzola, TV i Hi-Fi uređaja, fotoaparata itd. do
samih računala, bilo onih za osobnu uporabu (stolnih, prijenosnih, tableta) do poslužitelja
i mrežnih uređaja poput usmjerivača, preklopnika, bežičnih pristupnih točaka.
35

Ekran mobilnog uređaja s iOS operacijskim sustavom

Uključivanje i isključivanje računala

Sva nova računala uključuju se prekidačem na računalu, pri čemu se pokreće BIOS koji
pregleda sklopovlje računala i usporedi sa zadnjim zabilježenim stanjem prilikom
isključivanja računala. Potom se aktivira operacijski sustav koji „podiže“ – budi računalo i
dovodi komponente u radno stanje aktiviranjem svih pogonskih i pomoćnih programa. To
traje određeno vrijeme u kojem se ne smije ništa dirati, odnosno davati nikakve naredbe
računalu, ako nismo administratori na računalu.
Znamo od ranije da se u radu računala, između ostalih, koristi i radna memorija RAM. Dio
RAM-a zauzme operacijski sustav kao memorijski međuspremnik i u njega pohranjuje
objekte koje višestruko uzastopno koristi. Ovaj se međuspremnik u MS Windowsima
naziva Clipboard. Umetanjem novog objekta u međuspremnik briše se prethodni sadržaj.

Prilikom podizanja sustava pojavljuje se početni ekran. Ako postoji dijeljeno korištenje
računala odnosno više korisnika, pojavit će se ekran za izbor korisnika. Svaki će korisnik
unijeti svoje korisničko ime i lozinku ako to sustav zatraži.
36

Početni zaslon operacijskog sustava MS Windows 7

Isključivanje računala uvijek započinje klikom na gumb Start u lijevom donjem kutu
prozora, a zatim Isključi računalo (Shut Down). Klikom na strelicu gumba Isključi
računalo otvara se prozor s mogućnošću izbora daljnjeg rada na računalu.

Izbor mogućeg daljnjeg rada na računalu

Radna površina, osnovni pojmovi o radnoj površini

Što je radna površina?
Radna površina osnovni je zaslon koji se otvori nakon podizanja operacijskog sustava. Taj
se zaslon ne razlikuje mnogo kod različitih operacijskih sustava. Na sljedećoj slici
prikazana je radna površina operacijskog sustava MS Windows 7.
37

Radna površina i najvažniji pojmovi

Uz donji rub zaslona nalazi se programska traka (traka sa zadaćama - Taskbar) na kojoj su
vidljivi otvoreni programi, gumb Start i sistemska traka.

Programska traka - Traka sa zadaćama (TaskBar)

Otvoreni prozori pokrenutih programa mogu i ne moraju biti vidljivi na zaslonu računala.
To ovisi o tome jesu li prozori minimizirani na programsku traku ili su prikazani
djelomično ili u potpunoj veličini preko zaslona. Na programskoj su traci prikazani svi
otvoreni prozori od kojih je jedan, ako je aktivan, prikazan drukčije.
Prijelaz na drugi prozor, odnosno prikaz drugog otvorenog prozora, možemo
izvršiti klikom na ikonu željenog prozora na programskoj traci ili kombinacijom
tipki Alt+Tab, držeći stalno pritisnutu tipku Alt, a tipku Tab povremeno pritišćemo i tako
mijenjamo aktivan prozor.

Izgled ekrana kod korištenja tipki Alt + Tab

38

Ako se želi promijeniti neko svojstvo pomoćnih programa koji rade s operacijskim
sustavom, ne treba otvarati prozor Upravljačke ploče nego neposredno kliknuti na ikonu
u desnom kutu u području obavijesti sustava. Želimo li prilagoditi sat ili datum, postavit
ćemo pokazivač miša iznad ikone koja prikazuje vrijeme. Tad iskoči umanjeni prozor s
danom i satom. Klikom na taj umanjeni prozor pojavljuje se skočni prozor u kojem
možemo uređivati datum i vrijeme.

Uređivanje datuma i vremena preko pregratka područja obavijesti

Pokretanje korisničkih programa znatno je lakše postoji li prečac prikazan na radnoj

površini nego preko izbornika Start. Pomoću izbornika Start potražimo program za koji
želimo napraviti prečac. Kliknemo na ime programa desnom tipkom miša pa
na Pošalji (Send to) -> Radna površina (napravi prečac) (Desktop (create shortcut)).

Dodavanje prečaca programa WordPad na radnu površinu

39

Datoteke, mape i datotečni sustavi

Podatci koji se zapisuju u računalo mogu imati različita obilježja. Datoteka je niz binarnih
podataka koji sačinjavaju jednu logičku cjelinu i prema namjeni, funkciji i načinu izrade Što je datoteka?
služi izvršavanju neke zadaće i nalazi se pohranjena na disku. Datoteka može
biti izvršna (execute), koja se može povezati sa zapisima u dodatnim datotekama –
bibliotekama pripravljenih sadržaja. Takva izvršna datoteka zajedno s dodatnim
okruženjem čini jedinstvenu programsku potporu. Datoteka može biti i korisnička,
izrađena kao skup podataka od strane programske potpore ili korisnika. Ti podatci mogu
biti zvuk, slika, tekst, izvršni podatci odnosno programski redci itd.
Svaka datoteka ima ime koje se sastoji od dvaju dijelova. Prvi dio definira sadržaj – ime
datoteke (file name), a drugi dio definira kojoj grupi pripada datoteka te koju će Od kojih se dijelova
programsku potporu ili korisnički program operacijski sustav morati pokrenuti da bi se sastoji ime datoteke?
datoteka mogla pročitati. Taj drugi dio zove se nastavak, sufiks ili ekstenzija (file
extension).
Npr. Izlet.docx
Ime datoteke određuje korisnik (u primjeru "Izlet"), a nastavak dodjeljuje program u
kojem je datoteka stvorena (docx - datoteka stvorena u programu za obradu teksta
Microsoft Word). Izvršne datoteke u MS operacijskim sustavima imaju nastavke .exe,
.com, .bat, a biblioteke nastavak .dll.
Pojedini sustavi određuju i način kako pristupiti i kako koristiti datoteke, na primjer samo
za čitanje (read only) ili čitanje i promjena (read and write). To je se zove dodjela atributa
ili svojstava kako bi se osigurala zaštita podataka.
Veličina datoteka izražava se u bajtovima. Korisničke i izvršne datoteke unutar sustava
strukturirane su prema odgovarajućim pravilima (konvencijama) u datotečni sustav.
Datotečni sustav regulira pristup tvrdom disku, memoriji, mreži i posebnim datotekama.
Datotečni sustav uređuje pored mapa s datotekama i atribute datoteka. Atributi
definiraju tip datoteke, veličina datoteke (broj bajta u datoteci), reguliranje prava za
pisanje i čitanje datoteke, datum nastanka, datum zadnjeg pristupa i datum zadnjih
promjena datoteke. U zavisnosti od operacijskog sustava mogući su i dodatni atributi.
Postoji više vrsta datotečnih sustava, na primjer datotečni sustav baze podataka
(database-based file system), flash datotečni sustav, diskovni datotečni sustav itd.
Diskovni datotečni sustav predviđen je za pohranjivanje datoteka na diskove odnosno
uređaje za pohranu podataka u računalu. Oznake diskovnih datotečnih sustava mogu
biti FAT (File Allocation Table), FAT32, HFS, NTFS (New Technology File System), EXT3,
EXT4, UDF itd.
Hijerarhijski datotečni sustav (Hierarchical File System) nastaje kao slijed
Appleovog Macintosh File System (MFS) iz 1995. godine. HFS dijeli memoriju u logične
blokove od 512 bajtova. Ti se blokovi dalje grupiraju u alokacijske blokove koji mogu
sadržavati jedan ili više logičnih blokova u zavisnosti o ukupnoj veličini memorije. HFS
temelji se na pet strukturnih – hijerarhijskih razina. Slično su grupirani i UFS (Unix File
System).
Različiti MS Windows sustavi koristili su ili FAT (DOS jezgra) ili NTFS (NT jezgra) datotečni
sustav. Osnovna razlika između FAT (DOS jezgra) i NTFS (NT jezgra) datotečnog sustava
jest u tome što je NTFS sustav 'journaling' tipa što znači da ima mogućnost samooporavka
u slučaju nasilnog isključivanja računala, npr. zbog nestanka struje. NTFS indeksira sve
datoteke u JOURNALU, zapisu o promjenama za vrijeme rada, temeljem kojeg se potom
40

obavljene promjene upisuju u datoteke te se dvostrukim slijednim zapisom sprječava

gubitak podataka i oštećenje datotečnog sustava.
Kod starih operacijskih sustava s naredbenim retkom (npr. MS DOS) ime datoteke nije
bilo veće od osam znakova. Na primjer ako je datoteka naziva „Lekcija iz
menadzmenta.doc“ trebala biti prikazana u ekranu, vidjelo bi se samo sljedeće:
„Lekcija~1.doc“. Nastavci datoteka koje koriste operacijski sustavi u radu najčešće su:
.exe, .bat, .sys, .com, .dll, . ini, idr. Stoga prilikom otvaranja datoteka korisnik treba jako
paziti koju vrstu datoteka poziva da ne bi slučajnim aktiviranjem pojedinih datoteka
usporio ili čak u potpunosti zaustavio rad računala.
U sljedećoj tablici prikazani su neki nastavci datoteka i njihovo značenje:

Format Primjenski program

datoteke ili Opis
(proširenje) opis kratice

.TXT Blok za pisanje Isključivo tekstni zapisi

.DOC, .DOCX Microsoft Word Dokument s tekstom i grafičkim elementima

OpenOffice.org Dokument s tekstom i grafičkim elementima,

.ODT
Writer program otvorenog koda

Tablični kalkulator (tablica) za obradu brojčanih

.XLS, .XLSX Microsoft Excel podataka, izradu grafikona i
dijagrama

Tablični kalkulator (tablica) za obradu brojčanih

.ODS OpenOffice.org Cacl podataka, izradu grafikona i
dijagrama otvorenog koda

.PPT, .PPS, Microsoft

Prezentacija s multimedijskim sadržajima
.PPTX PowerPoint

OpenOffice.org Prezentacija s multimedijskim sadržajima u

.ODP
Impress programu otvorenog koda

Baza podataka - spremanje i obrada podataka u

.MDB Microsoft Access posebno organiziranim
tablicama koje zajedno čine bazu podataka

Baza podataka - spremanje i obrada podataka u

OpenOffice.org posebno organiziranim
.ODB
Base tablicama koje zajedno čine bazu podataka u
programu otvorenog koda

Dokument pripremljen za ispis. Osim MS

Adobe Acrobat
.PDF Windowsa mogu ga koristiti
Reader
i drugi operacijski sustavi.

.HTM, .HTML Internet Explorer Formati web-stranica

.EML Microsoft Outlook Datoteka spremljene elektroničke pošte.

.BMP, .TIF Bojanje (Paint) Slikovne datoteke

41

Programi za obradu
.JPG, .PNG, Sažeti formati fotografija i grafike u računalu
slika

OpenOffice.org
.ODG Grafički dokument u programu otvorenog koda
Draw

Format za spremanja manjih slika, pogodan za

Programi za obradu spremanje ikona i prikaz
.GIF
slika na webu. Može spremiti i kraće animacije
(animirani gif)

.WAV, .MP3, Programi za

Glazbene datoteke
WMA multimediju

.MPG, .AVI, Programi za

Multimedijske videodatoteke
.MOV multimediju

.BAK Backup program Datoteka za pohranu podataka

Datoteka sa zapisima pomoći izođenja pojedinih

.HLP Program pomoći
aplikacija

Komprimirana
.ZIP, .RAR Komprimirana datoteka ili mapa
arhiva

.DLL Programska potpora Bibliotečna datoteka

.SYS Datoteka sustava Datoteka sustava

.EXE, .COM,
Izvršne datoteke Izvršna programska datoteka
.BAT

Windows Explorer
Windows Explorer program je koji omogućuje pregledavanje sadržaja računala (diskova,
Što je Windows
mapa i datoteka) i vanjskih memorija (prijenosni disk, USB memorijski ključić, CD/DVD
Explorer?
itd.) te stvaranje novih mapa, njihovo premještanje i kopiranje te uređivanje njihove
hijerarhije. Isto tako omogućuje različite prikaze sadržaja mapa i brisanje datoteka i
mapa.
Windows Explorer možemo pokrenuti na više načina. Neki od tih načina su kako slijedi:

1. Klik mišem na gumb Start -> Svi programi (All Programs) -

> Pomagala (Accessories) -> Windows Explorer
2. Desni klik mišem na ikonu Moje Računalo (My Computer), ako se nalazi na radnoj
površini, te iz skočnog (padajućeg) izbornika odabrati naredbu Istraži (Explore).
3. Desni klik mišem na gumb Start u donjem lijevom kutu zaslona i iz skočnog
izbornika odabrati naredbu Otvori Windows Explorer (Open Windows Explorer).
42

Prozor Windows Explorera

Prozor Windows Explorera može se neznatno razlikovati što ovisi o tome jesu li prikazani
svi dijelovi prozora ili nisu.
Sadržaj mapa pregledavamo tako da u Navigacijskom oknu (Navigation pane) označimo
željenu mapu (na slici Disk (D:)), a njen sadržaj prikaže se u oknu sadržaja s desne strane.
Navigacijsko okno prikazuje strukturu mapa na našem računalu. Osim mapa, koje su
logičke cjeline u koje spremamo datoteke prema određenim kriterijima, Navigacijsko
okno prikazuje i fizičke memorije (pogone): diskove (unutarnje i vanjske), USB memorijski
stik, CD/DVD itd. koje koristimo za pohranu podataka.

Mapa računalo
Svi pogoni na računalu imenuju se slovima engleske abecede iza kojeg slijedi dvotočka (:)
- znak da se radi o fizičkoj memoriji, a ispred slova nalazi se ikona karakteristična za pogon
43

koji predstavlja. Dvotočka je ujedno znak da je riječ o početnoj mapi na memorijskoj

jedinici od koje počinje grananje podmapa pa takvu mapu nazivamo korijen (engl. Root)
ili korijenska mapa (Root folder).
Slovo (C:) obično je oznaka za tvrdi disk unutar računala. Ako računalo ima više diskova ili
je disk podijeljen na particije (dijelove), svakom sljedećem disku ili particiji dodaje se
sljedeće slovo abecede, (D:), (E:) itd. Računalo svaku particiju smatra zasebnim diskom. U
primjeru na slici disk je podijeljen na dvije particije sa slovima (C:) i (D:).
Obično svako računalo ima ugrađen CD/DVD pogon koji dobiva sljedeću slovnu oznaku
npr. (E:). Na računalo možemo priključiti prijenosne memorije kao što su USB izmjenjiva
memorija (USB stik), vanjski disk, kameru... te oni dobivaju slovne oznake onim redom
kako ih priključimo na računalo. U primjeru na slici USB izmjenjiva memorija (F:), kamera
(G:).
Dvoklikom na pogon u oknu sadržaja otvaramo popis njegovih mapa, dvoklik na mapu
otvara popis pripadajućih podmapa i datoteka. Dvoklik na datoteku otvara izabranu
datoteku.
Da bi se osigurala bolja preglednost i brži pristup datotekama, one će se pohranjivati
prema nekim kriterijima korisnika ili sustava u mape ili foldere (folders). Mape su Što je mapa i čemu
organizacijske cjeline u koje se sortiraju podmape (subfolders) i datoteke prema služi?
određenim načelima. Kod nekih operacijskih sustava mape i podmape nazivaju
se direktoriji(directories) i poddirektoriji (subdirectories).
Podatci – datoteke, mape i podmape pohranjuju se na diskovima, memorijskim
karticama i USB memorijama prema određenom hijerarhijskom redoslijedu. Struktura
redoslijeda pohrane razvija se od „korijena“ (root), preko mapa i podmapa do
datoteka. Putanja (Path) je prikaz mjesta datoteke ili mape na memorijskoj jedinici
odnosno redoslijed mapa, podmapa.

Prikaz pohranjivanja i organiziranja datoteka prikazan je na sljedećoj slici:

44

Hijerarhijski prikaz mapa u programu Windows Explorer

U primjeru na slici datoteka Sigurnost.ppt pohranjena je na lokalnom disku (C:) u mapi
Rijeka. Da bismo došli do te datoteke, moramo slijediti putanju od korijena (root)
Računalo (Computer) -> lokalni disk (C:) -> mapa Prezentacije -> podmapa Prezentacija-1 -
> podmapa Rijeka. Putanja (path) ili staza do mjesta datoteke na memorijskoj jedinici vidi
se na adresnoj traci. Svaka mapa sljedeće niže razine uvučena je udesno u odnosu na
mapu više razine. Uočite da mapa i podmapa mogu imati isto ime. Isto tako datoteke
mogu imati isto ime, ali različiti nastavak. Savjetujemo da izbjegavate imenovanje mapa
istim imenom kako ne bi dolazilo do zabune kod rada s tim mapama.
Korisnik sam kreira mape i njihovu strukturu ovisno o potrebi te u mape pohranjuje
datoteke. Da bismo prikazali sadržaj mape, potrebno ju je označiti (kliknuti na nju), a
zatim datoteke unutar mape možemo prikazati (sortirati) na različite načine, kopirati,
brisati, premještati i mijenjati im ime.
Ovakvo načelo slaganja i pregledavanja podataka koristi se u svim
današnjim GUI operacijskim sustavima, tako da korisniku ne predstavlja preveliki problem
prebacivanje s radom na računalima različitih operacijskih sustava.
Datoteka za čiji pregled postoji instalirani program u računalu ima dodijeljenu ikonu
(piktogram) ispred naziva datoteke. Dvostrukim klikom na naziv datoteke pokreće se
program u kojem se može uređivati odabrana datoteka.

Neke od ikona računalu poznatih datoteka

45

Nepoznata datoteka koja nema dodijeljeni program za otvaranje u OS Windows 7 ima

izgled praznog lista. Dvostrukim klikom na ikonu pokreće se dijaloški okvir u kojem OS
traži da se datoteci dodijeli program za otvaranje.

Traženje pripadajućeg programa za datoteku

Kod rada s datotekama i kod davanja imena novim datotekama, nije preporučljivo
korištenje znakova koje operacijski sustavi koriste u komunikaciji s programima i
perifernim jedinicama, na primjer *|,.:@-. Neke će skupine datoteka biti dostupne samo
za čitanje (read only), a neke biti potpuno skrivene (hidden files).

Sortiranje datoteka
Sve datoteke unutar mape mogu se sortirati – posložiti prema bilo kojem kriteriju u
stupcima (ime, veličina, vrsta datoteke, datum nastanka…) što određujemo u
izbornikuPrikaz (View) ili pomoću gumba Promijenite prikaz (Change your view).
46

Sortiranje datoteka unutar izabrane mape

I veličina ikona koje prikazuju datoteke može se mijenjati od vrlo velikih ikona do izgleda
pločica.

Prilagođavanje veličine ikona koje prikazuju datoteke

Odaberemo li prikaz Detaljno (Details), datoteke će biti poredane abecednim redom.
Želimo li datoteke sortirati prema drugom kriteriju, kliknemo mišem na naslov stupca po
kojem želimo datoteke poredati. Datoteke se poredaju uzlaznim redom, a ponovni klik na
naziv stupca poreda datoteke suprotnim redom (silazno).

Prikaz Detaljno - uzlazno sortiranje prema nazivu mape/datoteke

Svojstva mape
Svojstva mape koju želimo pogledati, na primjer veličinu mape, broj podmapa i datoteka,
vrijeme nastanka i slično dobit ćemo desnim klikom na mapu te odabirom naredbe
Svojstva (Properties) iz skočnog izbornika.
47

Svojstva mape (Folder Options)

Skrivene datoteke biti će dostupne ako u prozoru Windows Explorera kliknemo na
izbornik Alati (Tools) -> Mogućnosti mape (Folder options). Na kartici Prikaz (View)
odabere se mogućnost Sakrij zaštićene datoteke operacijskog sustava (Hide protected
operating system files (Recommended)) i skine kvačica s lijeve strane. U istom dijaloškom
okviru u polju Sakrij datotečne nastavke za poznate vrste datoteka (Hide extensions for
known file types) uključujemo/isključujemo prikaz datotečnih nastavaka.
48

Mogućnosti mape - prikaz skrivenih datoteka i nastavaka za poznate vrste datoteka

Izrada datoteka, mapa, izgled prozora

Datoteke izrađujemo u nekom od korisničkih programa ili pomoćnih programa
instaliranih u operacijskom sustavu i spremamo ih prema svojoj logici u određenu mapu,
dajući im pri tome ime i nastavak. Prisjetimo se da se datoteka tijekom izrade nalazi
u radnoj memoriji koja je privremena, a kako bismo datoteku sačuvali, moramo ju
pohraniti (spremiti) pod odgovarajućim imenom na disk ili vanjsku memoriju.
Mape izrađujemo (kreiramo) u programu Windows Explorer za operacijski sustav MS
Windows. Ako želimo napraviti novu mapu na disku, najprije označimo disk npr. (C:) ili
drugi disk ako računalo ima više diskova. Želimo li napraviti novu mapu unutar postojeće
mape ili novu mapu na prijenosnom disku ili USB memorijskom stiku, tad označimo
željenu mapu ili vanjsku memoriju. Zatim u izborniku Datoteka (File) kliknemo na
naredbu Novo (New) -> Mapa (Folder).
Drugi način je da na disk, postojeću mapu ili vanjsku memoriju kliknemo desnom tipkom
miša, a zatim na naredbu Novo (New) -> Mapa (Folder). Sustav napravi novu mapu s
inicijalnim imenom Nova mapa (New Folder). Upišemo ime mape prema želji i pritisnemo
tipku Enter.
49

Kreiranje nove mape

Označavanje mapa i datoteka

Označavanje mapa i datoteka slično je i izvodi se na sljedeći način:

 Jedna mapa (datoteka) klikom na traženu mapu (datoteku).

 Više susjednih uzastopnih mapa (datoteka) klikom na prvu, pritiskanjem
tipke Shift te klikom na posljednju odabranu.
 Više razbacanih mapa (datoteka) koje ne slijede jedna drugu u nizu, klikom na
prvu, pritiskanjem tipke Ctrl (Control) te pojedinačnim klikom na svaku odabranu
mapu (datoteku)

Označavanje datoteka

Prozori – rad s prozorima

50

Prozor bilo kojeg programa izgleda slično u bilo kojem operacijskom sustavu. Izgled
prozora s uobičajenim nazivima prikazan je na sljedećoj slici.

Nazivi elemenata prozora na primjeru programa Windows Explorer

U desnom gornjem kutu prozora nalaze se tri gumba za rad s prozorima koja zavise o
veličini prozora i uz čiju pomoć možemo prozoru maksimalno povećati veličinu
(maksimizirati), spustiti prozor na traku sa zadaćama (minimizirati) ili vratiti prozor na
prethodnu smanjenu veličinu (vrati smanjeno). Krajnji desni gumb zatvara prozor
odnosno program. Ove se ikone vizualno ponešto razlikuju u različitim operacijskim
sustavima, ali im je namjena ista.

Izgled ikona na desnoj strani naslovne trake

Izbornici su skupine naredaba koje su smještene odgovarajućom radnom logikom.

Većina GUI operacijskih sustava ima stalne izbornike (menije) na
primjer: Datoteka (File),Uređivanje (Edit), Pogled (View), Alati (Tools) itd. U operacijskim
sustavima MS Windows7 izbornici se mijenjaju u Windows Exploreru, ovisno o tome koji
se objekt označi (dokument, glazbena datoteka, slika…). Mogu se postaviti i „klasični“
izbornici: Datoteka, Uređivanje, Prikaz, Alati te Pomoć.
Klikom miša na izbornik otvaraju se naredbe koje mogu biti obojane crnom ili sivom
bojom. Crna boja označava naredbu koja se može izvršiti, a siva označava naredbu koja
trenutno nije aktivna. To najčešće znači da nije aktivan objekt na koji se naredba odnosi.
Naredba može završavati trima točkama što znači da će se aktiviranjem naredbe otvoriti
dodatni dijaloški okvir – okno, u kojem će se moći podešavati mogućnosti naredbe na
označenom objektu. Naredba također može završavati malenim trokutom. Prelaskom
strelice miša preko trokutića otvara se dodatni izbornik s naredbama.
51

Izbornici i naredbe (aktivne i neaktivne)

Prozore možemo pomicati, mijenjati veličinu zatvarati te se prebacivati s radom iz jednog

prozora u drugi. Veličinu mijenjamo klikom na izbornik Windows Menu ili postavljanjem
pokazivača miša uz neki od rubova prozora pri čemu strelica miša promijeni oblik te
pritisnutom tipkom miša povučemo rub prozora do željene veličine.

Naredbe u Windows Menu

Prozore pomičemo naredbom Premjesti (Move) iz izbornika Windows Menu u lijevom
gornjem kutu prozora, na naslovnoj traci ili klikom u naslovnu traku prozora i držeći
pritisnutu lijevu tipku miša povučemo prozor na novo mjesto na zaslonu. Ovaj postupak
povlačenja miša uz pritisnutu lijevu tipku miša na označenom objektu poznat je
kaopostupak povuci i ispusti (drag and drop). Do naredaba u izborniku Windows Menu
52

možemo doći i bez pomoći miša, tako da stisnemo tipke Alt + razmaknicu i iz otvorenog
skočnog izbornika navigacijskim tipkama odaberemo jednu od ponuđenih naredaba.

Kopiranje, premještanje, promjena imena te brisanje datoteka

U programu Windows Explorer možemo datoteke i mape kopirati, premještati, brisati i
mijenjati im ime.

Kopiranje datoteka i mapa

Datoteke možemo kopirati na više načina:

1. Označimo datoteku klikom miša. U izborniku Uređivanje (Edit) kliknemo

na Kopiraj (Copy). Sad je datoteka kopirana u međuspremnik.
Kod naredbe Kopiraj izvorna datoteka ostaje na svome mjestu, dok se kopija
postavlja u memorijski međuspremnik.
Označimo odredište – mapu u koju ćemo kopirati datoteku i u
izbnorniku Uređivanje (Edit) kliknemo Zalijepi (Paste).
2. U izborniku Uređivanje (Edit) odaberemo naredbu Kopiraj u mapu (Cpoy to
folder). Otvara se dodatni prozor u kojem odredimo mapu u koju ćemo datoteku
kopirati i kliknemo Kopiraj (Copy).
3. Desnim klikom miša označimo datoteku. Iz skočnog izbornika
odaberemo Kopiraj (Copy). Označimo odredište – mjesto na kojem ćemo
postaviti datoteku, ponovno kliknemo desnom tipkom miša i
odaberemo Zalijepi (Paste).
4. Kopiranje postupkom povuci i ispusti. Označena datoteka (datoteke) povuče se u
odredišnu mapu samo tijekom povlačenja držimo pritisnutu tipku Ctrl. Najprije
otpustimo tipku miša, a zatim tipku Ctrl.

Premještanje datoteka i mapa

Datoteku možemo premjestiti iz jedne mape u drugu na više načina:

1. Označimo datoteku klikom miša. Iz izbornika Uređivanje (Edit) kliknemo

na Izreži (Cut). U operacijskom sustavu MS Windows 7 naredba Izreži (Cut) nalazi se i
u izborniku Organiziraj (Organize). Kod naredbe Izreži (Cut) izvorna datoteka
premješta se u memorijski međuspremnik, dakle nije više na izvornom odnosno
polaznom mjestu. Označimo odredište – mapu u koju ćemo postaviti datoteku i u
izbnorniku Uređivanje (Edit) kliknemo Zalijepi (Paste).
53

Premještanje datoteke pomoću naredaba Izreži - Zalijepi

2. U izborniku Uređivanje (Edit) odaberemo naredbu Premjesti u mapu (Move to

folder). Otvara se dodatni prozor u kojem odredimo mapu u koju ćemo datoteku
premjestiti i kliknemo Premjesti (Move).

Premještanje datoteke pomoću naredbe Premjesti u mapu...

3. Desnim klikom miša označimo datoteku. Iz skočnog izbornika odaberemo Izreži (Cut).
Označimo odredište – mjesto na kojem ćemo postaviti datoteku, ponovno kliknemo
desnom tipkom miša i odaberemo Zalijepi (Paste).

4. Četvrti je način postupkom povuci i ispusti. Označi se datoteka, povuče u drugu mapu
i otpusti tipka miša. Preporuča se postupak izvoditi desnom tipkom miša jer se tad
prilikom otpuštanja tipke uvijek pojavi skočni izbornik iz kojeg odaberemo jednu od
ponuđenih mogućnosti (kopirati, premjestiti itd.).

Premještanje datoteke metodom "povuci i ispusti"

54

Dio naredaba na svim izbornicima moguće je pokrenuti i prečacima odnosno

kombinacijom tipki na tipkovnici. Te su kombinacije napisane uz naredbe na izbornicima.
Dobro je zapamtiti da se za naredbu Kopiraj koristi kombinacija tipki Ctrl + C,
za Izreži kombinacija tipki Ctrl + X, a za Zalijepi kombinacija Ctrl + V . Ista kombinacija
tipki vrijedi i u većini ostalih operacijskih sustava.
Premještanje i kopiranje datoteka može se obavljati na još jedan, dosta korišten način,
tako da se otvore dva prozora u Windows Exploreru i onda se označena datoteka
prebacuje postupkom povuci i ispusti iz jednog prozora u drugi. Preporuka je korištenje
desne tipke miša jer se nakon otpuštanja tipke pojavljuje već spomenuti skočni izbornik
koji omogućuje kopiranje, premještanje, stvaranje prečaca i odustajanje od učinjenog.

Promjena imena datoteke i mape

Ime koje smo dodijelili datoteci ili mapi prilikom njihova stvaranja naknadno možemo
promijeniti. Ime datotekama i mapama mijenjamo pomoću naredbe Preimenuj (Rename)
koja se nalazi u izborniku Datoteka (File) i skočnom izborniku.
Datoteci/mapi mijenjamo ime na sljedeći način:

1. Označimo datoteku kojoj želimo promijeniti ime.

2. Kliknemo na izbornik Datoteka (File) -> Preimenuj (Rename).
3. Ime prethodno izabrane datoteke osvijetli se. Sada upišemo novo ime i
pritisnemo tipku Enter.

Drugi način

1. Na mapu ili datoteku kliknemo desnom tipkom miša pa u skočnom izborniku na

naredbu Preimenuj (Rename).
2. Upišemo novo ime i pritisnemo tipku Enter (ili kliknemo sa strane).

Treći način

1. Dva puta sporo kliknemo na datoteku (mapu) kojoj želimo promijeniti ime.
2. Upišemo novo ime stavke i pritisnemo tipku Enter.

Kod promjene imena datoteke moramo obratiti pozornost je li ime datoteke prikazano s
datotečnim nastavkom ili nije. Ako jest, moramo pažljivo promijeniti samo ime datoteke,
a ostaviti datotečni nastavak jer bi datoteka promjenom ili brisanjem datotečnog
nastavka postala neupotrebljiva, odnosno operacijski sustav ne bi znao kojim ju
programom otvoriti. Ako se to ipak dogodi, ponovo preimenujte datoteku tako da joj iza
točke upišete točan nastavak.

Brisanje datoteka i mapa

Brisanje datoteka može biti trajno odnosno nepovratno i s mogućnošću obnavljanja. Ako
kliknemo na datoteku koju želimo brisati te pritisnemo tipku Delete na tipkovnici ili
odaberemo naredbu Izbriši na izborniku Datoteka (File), datoteka će biti izbrisana i
preseljena u mapu Koš za smeće (Recycle Bin). Iz te mape još uvijek možemo vratiti
datoteku na izvorno mjesto na kojem se nalazila. Klikom na datoteku u košu za smeće
aktivira se naredba Vrati ovu stavku (Restore this Item). Brisanje datoteke može biti
trajno, bez spremanja u koš za smeće, ako kliknemo na datoteku i pritisnemo tipku Shift
55

na tipkovnici te tipku Delete. Program će nas upozoriti na mogućnost da trajno izgubimo

podatak tako da imamo vremena promisliti i potvrditi ili poništiti brisanje.

Upozorenje o trajnom gubitku podataka brisanjem

Traženje datoteka
Datoteke na računalu spremamo u mape koje mogu biti samostalne cjeline na disku ili se
nalaze unutar druge mape (podmapa). Da bismo došli do tražene datoteke i/ili mape,
moramo znati mjesto na kojem se nalazi, odnosno moramo znati putanju do datoteke.
Ponekad zaboravimo gdje smo neku datoteku spremili, premjestili ili ju iz bilo kojeg
razloga ne možemo pronaći u mapama gdje bi se trebala nalaziti. U tom slučaju
najjednostavnije je potražiti datoteku pomoću programa za pretraživanje.
Datoteke možemo tražiti na više načina:

1. Pomoću izbornika Start Kako možemo tražiti

2. Pomoću okna za pretraživanje u mapi ili biblioteci u Windows Exploreru
datoteke?
3. Pomoću filtara za pretraživanje

Traženje datoteka pomoću izbornika Start

Na dnu lijevog stupca izbornika Start nalazi se okvir za pretraživanje.
56

Pretraživanje pomoću izbornika Start

Sustav MS Windows pretražuje datoteke i mape na temelju naziva datoteke, teksta u
datoteci, oznakama i drugim svojstvima. Pretraživanje započinje automatski upisom prvog
znaka u okvir za pretraživanje te se odmah daje popis rezultata pretrage. Svakim
sljedećim upisanim znakom broj pronađenih stavki smanjuje se. Za otvaranje tražene
datoteke potrebno je kliknuti na njeno ime u rezultatima pretraživanja.

Traženje datoteke pomoću okvira za pretraživanje u mapi ili biblioteci

Na vrhu prozora Windows Explorera nalazi se okvir za pretraživanje datoteka u izabranoj
mapi koji funkcionira na istom principu kao i okvir za pretraživanje u izborniku Start.
U okvir za pretraživanje unosimo tekst (prikažu se sve datoteke koje započinju upravo
upisanim slovom), a kako odmičemo s unosom teksta, lista rezultata pretraživanja
smanjuje se.

Pretraživanje datoteke u Windows Exploreru

Ako željenu datoteku ne pronađemo u trenutnoj mapi, možemo ponoviti pretraživanje na
drugom mjestu: u bibliotekama, računalu (pretraže se sve mape na računalu),
prilagođeno (određujemo mjesta za pretragu) i na internetu.

Traženje datoteke pomoću filtara za pretraživanje

Datoteke u mapi možemo dodatno pretraživati pomoću filtara, npr. prema datumu
izmjene ili veličini. Kliknemo u okvir za pretraživanje, pa na željeni filtar. Ovisno o odabiru
filtra određujemo daljnje kriterije.
57

Pretraživanje datoteke prema datumu izmjene

Pretraživanje datoteke prema veličini

Traženje datoteke korištenjem zamjenskih znakova

Kod pretraživanja datoteka možemo koristiti zamjenske znakove (Wildcards). Zamjenski
znak * zamjenjuje nula ili više znakova u nazivu datoteke ili u nastavku (ekstenziji)
datoteke. Znak ? zamjenjuje jedan znak u nazivu ili nastavku datoteke.
Primjerice, želimo filtrirati sadržaj mape tako da prikažemo samo određenu vrstu
datoteka u toj mapi, npr. samo .pdf datoteke. U okvir za pretraživanje upišemo *.pdf te
će se u Oknu sadržaja prikazati sve datoteke s traženim nastavkom.
Zamjenske znakove možemo koristiti u raznim kombinacijama. Npr. možemo tražiti
datoteke čiji naziv započinje odgovarajućim slovom ili kao zamjenu za dio imena
datoteke kad nismo sigurni u točan naziv datoteke.
Komprimiranje (sažimanje) datoteka
Datoteke koje stvaramo različitih su veličina. Pojedine datoteke bit će male, stotinjak KB
(npr. tekstne), a pojedine će biti veličine od nekoliko MB (slike) do više stotina MB ili GB
(videozapisi). Velike datoteke ne samo da zauzimaju mnogo fizičkog prostora na disku ili
drugim memorijskim jedinicama, već su i neprikladne za slanje elektroničkom poštom.
Da bi se skratilo vrijeme prijenosa datoteka elektroničkom poštom ili stavljanje (upload) i Koja je srvha
skidanje (download) s interneta, datoteke se komprimiraju (sažimaju) kako bi zauzimale komprimiranja?
što manje memorije.
Treba napomenuti da postoje vrste datoteka koje su već komprimirane, npr. slika u
.JPG ili .PNG formatu ili glazbena datoteka u .MP3 formatu itd. te se dodatnim
sažimanjem takvih datoteka neće mnogo uštedjeti prostora.
58

Za komprimiranje datoteka koristi se više programa, a mi ćemo pokazati Windows

Explorer:

1. Označimo datoteke i/ili mape koje želimo komprimirati.

2. Kliknemo na označene stavke desnom tipkom miša ->Pošalji (Send to) -

> Komprimirana (zipana) mapa (Compressed (zipped) folder ).

Komprimiranje datoteka

3. U oknu sadržaja stvori se nova komprimirana mapa kojoj dodijelimo ime.

Nova komprimirana mapa

Pogledajmo svojstva mape prije i nakon komprimiranja (kompresije ili sažimanja).
59

Svojstva mape prije i poslije komprimiranja

Ikona komprimirane mape ima patentni zatvarač te se po tome razlikuje od ostalih mapa.
Komprimirana datoteka (mapa) najčešće ima nastavak .zip ili .rar što ovisi o programu
kojim je napravljena.
Želimo li pogledati sadržaj komprimirane mape, dvaput kliknemo na nju kako bismo ju
otvorili.
Kada sadržaj komprimirane mape prikažemo u prikazu Detalji (Details), vidjet ćemo
veličinu svake datoteke prije i nakon komprimiranja te omjer komprimiranja.

Sadržaj komprimirane mape u prikazu Detalji

Na prethodnoj slici možemo uočiti veliki postotak komprimiranja (sažimanja) slike u TIFF
formatu u odnosu na JPEG format (3%) koji je već sažet.
Komprimirane mape premještamo, kopiramo, mijenjamo ime ili brišemo na isti način kao
nekomprimirane.

Dekomprimiranje ili izdvajanje datoteka i mapa iz komprimirane mape

60

Želimo li otvoriti komprimiranu datoteku, najprije ju moramo izdvojiti iz mape, odnosno

izvući iz komprimiranog oblika ili dekomprimirati (raspakirati). U postupku izdvajanja
datoteke određujemo mapu u koju će se kopija dekomprimirane datoteke spremiti.
Izvorna komprimirana datoteka i dalje ostaje u komprimiranoj mapi.
Komprimirane datoteke možemo izdvajati pojedinačno ili sve odjednom.

1. Za izdvajanje svih datoteka u komprimiranoj mapi kliknemo desnom tipkom miša

na mapu -> Izdvoji sve (Extract All).

Izdvajanje svih datoteka iz komprimirane mape

2. Otvara se dijaloški okvir u kojem određujemo mapu u koju želimo izdvojiti

datoteke. Ovdje možemo ostaviti predloženu mapu ili pomoću
gumba Pregledaj (Browse) potražimo drugu mapu i kliknemo U redu (OK).

Odabir mape za izdvajanje datoteka

61

3. Nakon što odaberemo mapu za izdvajanje, kliknemo na Izdvoji (Extract).

4. Datoteke se izdvoje u prethodno izabranu mapu.

Nakon što se slike izdvoje (raspakiraju), mogu se uređivati.

Izdvajanje jedne datoteke

1. Za izdvajanje jedne datoteke iz komprimirane mape, najprije prikažemo sadržaj

komprimirane mape.
2. U Oknu sadržaja označimo željenu datoteku.
3. Povučemo označenu datoteku iz komprimirane mape na novo mjesto, tj. u mapu
u koju je želimo izdvojiti.
Označena datoteka kopira se u izabranu mapu.

Sažimanje datoteka uporabom formata datoteke

Postoji više tehnika sažimanja ovisno o vrsti datoteka. Sažimanje se bazira na tome da se
ponavljanja koja se pojavljuju u datoteci zabilježe jednom, a onda se pozivaju tamo gdje
se to ponavljanje javlja. Za tekstne datoteke koriste se tehnike bez gubitka dijela
podataka, a sažete datoteke mogu biti dva do deset puta manje u odnosu na izvornu
datoteku.
Kod multimedijskih datoteka tijekom sažimanja dolazi do gubitka dijela podataka.
Sažimanje zvučnih datoteka postupak je uklanjanja nepotrebnih zvukova koje ljudsko uho
ne čuje ili slabije čuje. Odnos veličine zvučne datoteke i kvalitete zvuka proporcionalan je
te valja voditi brigu da se uslijed velikog komprimiranja i uštede na prostoru ne izgubi na
kvaliteti zvuka. Kod snimanja govora ta se razlika ne uoči kao kod snimanja glazbe.
U sljedećoj tablici navedeno je nekoliko formata datoteka s kompresijom:
Vrsta datoteke Nastavak Komprimirani (sažeti) oblik
Grafičke datoteke .BMP, .TIFF .JPG (.JPEG) .PNG, .GIF
Zvučne datoteke .WAV, .MID, .CDA .WMA, .MP3, .RA
Video zapisi .AVI .MPEG, .DivX

Na sljedećoj slici prikazana je ista slika spremljena u više formata s različitim stupnjem
kompresije.
62

Veličina datoteke ovisno o formatu

Pomoćni programi operacijskih sustava

Pomoćni programi operacijskih sustava služe za prilagođavanje funkcionalnosti računala
korisniku, dodavanje ili uklanjanje programa kao i za prilagođavanje računala ostalim
računalima u različitim mrežama. Tako na primjer u MS Windowsima postoji programski
paket Upravljačka ploča (Control Panel). U tim programima mogu se podešavati
postavke za korištenje računala osoba s poteškoćama, mrežna i modemska postavljenja,
podešavanje zaslona, miša i tipkovnice itd.
Upravljačku ploču otvaramo pomoću izbornika Start -> Upravljačka ploča (Control Panel).
Otvara se prozor u kojem dalje biramo kategoriju za postavke koje želimo podesiti,
npr. regionalne postavke (Regija i jezik).

Izgled prozora upravljačke ploče

Podešavanje miša i tipkovnice izvodi se najčešće, s obzirom da svaki korisnik ima različite
sposobnosti rada s tipkovnicom i mišem. Dvostrukim klikom na ikonu miša ili tipkovnice u
prozoru Upravljačke ploče otvara se dijaloški okvir u kojem se može podesiti brzina rada i
osjetljivost miša i tipkovnice.
63

Izgled dijaloškog okvira za podešavanje miša

Dodavanje pisača
Uz podešavanje miša i tipkovnice dobro je znati i dodavanje pisača jer operacijski sustav
ne podešava niti dodaje pisač tijekom instaliranja sustava. Većina je pisača „uključi i
radi“ (plug and play) tako da će ih operacijski sustavi prepoznati pri njihovom fizičkom
priključenju na računalo. Ako nismo sigurni da je pisač plug and play, tad je potrebno prije
priključenja pisača instalirati pogonske programe – drivere za pisač te izvršiti podešavanja.
U prozoru Upravljačke ploče postoji ikona Uređaji i pisači. Dvostrukim klikom na ikonu
otvara se dijaloški prozor u kojem možemo dodati pisač ili podesiti već instalirani pisač.

Izgled ekrana dodavanja pisača

Zbog sve veće važnosti i zastupljenosti u povezivanju računala i perifernih jedinica,
naročito pisača i mobilnih telefona koji se mogu koristiti kao modemi, treba se osvrnuti
na bluetooth vezu i povezivanje računala s bluetooth uređajima. U OS MS Windows 7
64

mogućnost spajanja s bluetooth uređajima integrirana je u grupi Uređaji i pisači (Devices

and Printers) unutar Kontrolne ploče (Control Panel).
Kod sustava MS Windows Vista klikom na ikonu Bluetooth uređaji u prozoru Kontrolne
ploče otvara se dijaloški okvir u kojem se u kartici Mogućnosti podesi otkrivanje uređaja i
veze. Pronađeni uređaji moraju se obostrano prijaviti uz podešavanje sigurnosnog
pristupnog koda.

Povezivanje bluetooth uređaja s računalom

Osim navedenih, postoje još i pomoćni programi – Pomagala (Accessories)

65

Pomoćni programi u operacijskom sustavu

Operacijski sustavi MS Windows imaju u pomoćnim programima mapu s programima koji
se zovu Alati sustava (System Tools). Ti alati sustava su programi koji omogućuju
učinkovitiji rad računala te pomažu popravak sustava u slučaju nekog nedostatka. Vrlo
značajan alat – program u toj grupi je Vraćanje sustava (System Restore). Njime možemo
vratiti sustav u vremensku i datumsku točku u kojoj je sustav ispravno radio.

Vraćanje sustava

Pomoć i podrška
66

Svaki operacijski sustav ima više ili manje razrađen pisani sustav pomoći i podrške i sastoji
se od sadržaja na računalu i od sadržaja na web-stranicama proizvođača programa.
Pritiskanjem tipke F1 na tipkovnici kad je računalo na osnovnom ekranu radne površine ili
klikom na Start → Pomoć i podrška, otvara se prozor Pomoć i podrška u sustavu
Windows. S osnovnog ekrana možemo birati jednu od ponuđenih mogućnosti:

 osnove sustava Windows

 sigurnost i održavanje
 internetska pomoć za Windowse
 pregled sadržaja
 otklanjanje poteškoća
 novosti.

Također možemo upisati traženi izraz ili frazu u traku na kojoj piše Windows Media
Center te pritisnuti tipku Enter. Sustav prikaže određeni broj rezultata za traženu riječ ili
frazu.

Pomoć i podrška
67

LITERATURA
[1] INFO PLUS elektronički priručnik informatike/računalstva - Gvozdanović, Ikica, Kos, Kudumija, Kuzminski,
Milijaš, Milijaš, Sekulić-Štivčević, Štivčević, Zvonarek.
[2] INFO GIM: elektronički udžbenik informatike za gimnazije - Gvozdanović, Ikica, Kos, Kudumija, Kuzminski,
Milijaš, Sekulić Štivčević, Zvonarek.
[3] PRIRUČNIK SAMO ZA RAČUNARSTVO I INFORMATIKU - Miroslav Mihaljišin
[4] Grundler D., Šutalo S.; Računalstvo 1, udžbenik s CD-om, Školska knjiga, Zagreb, 2010.
[5] Kralj L., Linardić j., Sudarević D; WWW Informatika 1, Profil International, Zagreb, 2014.
[6] Stjepanek N., Tomić V.: Informatika 1, Školska knjiga, 2014.
[7] Glaešev V., Brođanac P., Dmitrović N., Korać M., Babić S., Sokol G.; Informatika i računalstvo, SYS PRINT,
Zagreb 2014
[8] Materijali iz ostalih izvora znanja (dostupni putem web sadržaja).
68

UČILIŠTE MODUS-USTANOVA ZA OBRAZOVANJE ODRRASLIH

H.V. HRVATINIĆA 89, VINKOVCI
________________________________________________________

ZANIMANJE: KOMERCIJALIST/ICA

PREDMET: RAČUNALSTVO

RAZRED: DRUGI

VJEŽBE

OSOBNI PODACI

Ime i prezime

Adresa stanovanja

Kontakt (tel./mob.)

BROJ BODOVA

Vježbe radite u računalnoj učionici, te ih obvezno predajte nastavniku nakon savladavanja materije ovog
nastavnog pisma, odnosno prije prelaska na sljedeće nastavno pismo.

Ukoliko trebate pomoć, obratite se nastavniku radi dodatnih konzultacija.

69

VJEŽBA 1: Svojstva računala

trajanje: 3 sata
OPERACIJSKI SUSTAVI – WINDOWS 10 ZADATCI:
1. Otvori File Explorer, program za rad s datotekama i mapama.
2. Prikaži sadržaj diska (C:). Pogledaj svojstva diska: koliko je prostora zauzeto, a koliko slobodno te
koji je datotečni sustav (file system) u uporabi. To ćeš učiniti tako da desnom tipkom miša klikneš
na oznaku diska i odabereš naredbu Svojstva (Properties). Ako računalo ima više diskova, ponovi
postupak za svaki sljedeći disk.
3. Pogledaj karakteristike računala: koji je operacijski sustav instaliran na računalu, koji je procesor
ugrađen u računalo i kolika je RAM memorija računala. Jesu li Windowsi 32-bitni ili 64-bitni?
4. Na disku kreiraj novu mapu i nazovi ju svojim imenom i prezimenom. Dalje kreiraj podmape sa
sljedećom strukturom:

Slike
Ime
Radovi
Ime i prezime Mjesto
1. razred

Škola 2. razred

3. razred

5. Za podmapu Ime upiši svoje stvarno ime. Nadalje u vježbi riječ „Ime“ zamijeni svojim pravim
imenom.
6. Otvori program za obradu teksta (možeš koristiti pomoćni program OS, npr. WordPad ili
NotePad i sl.) te kreiraj datoteku u koju ćeš upisati svoje ime, prezime i razred koji polaziš.
Datoteku spremi u podmapu sa svojim imenom, dodijeli joj naziv Proba-ime.txt.
7. Datoteci Proba-ime.txt promijeni ime u Proba-ime1.txt. Datoteci vrati staro ime Proba-
ime.txt s time da ovaj put koristiš drugačiji način promjene imena.
8. Kopiraj datoteku Proba-ime.txt unutar iste mape, a zatim kopiju premjesti u podmapu
Radovi. Datoteci kopiranoj u mapu Radovi promijeni ime u Proba-novo.txt.
9. Prikaži sadržaj podmape Ime. Izbriši datoteku Proba-ime.txt. Vrati izbrisanu datoteku Proba-
ime.txt. Provjeri je li datoteka vraćena u mapu Ime.
10. U programu za crtanje nacrtaj nekoliko kvadrata i krugova raznih boja te spremi datoteku u
podmapu Slike pod imenom Slika-ime – u obliku (formatu) 24-bitne bitmape (.bmp). Zatim istu sliku
spremi u obliku .jpg. Ponovo sliku Slika-ime.bmp spremi pod istim imenom u .png obliku.
a. U programu File Explorer prikaži sadržaj mape Slike u prikazu Detalji te prokomentiraj
veličinu iste datoteke spremljene u različitim oblicima (formatima). Ako format (nastavak
ili ekstenzija) datoteke nije vidljiv, omogući prikazivanje nastavka (ekstenzije) datoteke.
70

11. Pronađi u računalu slikovnu (.jpg) datoteku koja je nastala prošli tjedan te ju kopiraj u
podmapu Slike.
12. Ponovo u programu File Explorer prikaži sadržaj mape Slike u prikazu Detalji.

13. Sortiraj (poredaj) datoteke u mapi prema nazivu silaznim slijedom, a zatim prema datumu izmjene
tako da datoteka s posljednjim datumom izmjene bude na vrhu.
14. Pogledaj svojstva mape Slike.
15. Označi sve datoteke u mapi Slike te ih kopiraj unutar iste mape. Zatim označi prve tri datoteke
u nizu. Poništi označavanje pa označi samo prvu i četvrtu datoteku. Poništi označavanje i izbriši
kopije datoteka.
16. Prikaži datoteke u mapi Slike u prikazu liste, a zatim u prikazu velikih ikona.
17. Komprimiraj (sažmi) mapu Slike. Nakon što mapu komprimiraš, usporedi svojstva (veličinu) mape
prije i poslije komprimiranja.
18. Raspakiraj datoteke iz komprimirane mape u mapu Radovi.
19. Priključi na računalo USB memorijski stik. Najprije ga provjeri antivirusnim programom, a zatim
provjeri koliko ima slobodnog memorijskog prostora.
20. Provjeri veličinu mape „Ime i prezime“ koju si kreirao/kreirala pod točkom 5. Ako na USB
memorijskom stiku imaš dovoljno prostora, kopiraj mapu „Ime i prezime“ na stik. Ako nemaš
dovoljno prostora, kopiraj samo podmapu Radovi. Izvadi USB stik iz računala na pravilan način.
71

VJEŽBA 2: Osnove korištenja računala

trajanje 6 sati
1. Prijavite se na računalo (<Crtl>+<Alt>+Del), te upišite korisničko ime i lozinku. Umetnite USB
memorijski uređaj u USB utor.

2. Otvorite izbornik start. Pokrenite Blok za pisanje (Svi programi – Pomagala). Na isti način pokrenite
Kalkulator, Bojanje, Moje računalo i Google Chrome. Pokrenite Windows Media Player(Svi programi
- Pomagala – Zabava).

3. U prozoru Moje računalo otvorite sadržaj USB memorijskog uređaja. Napravite novu mapu pod
nazivom Operativni sustav Windows. Otvorite mapu.

Aktivirajte Blok za pisanje. Maksimizirajte prozor pritiskom na « » i upišite svoje ime, broj telefona
i adresu. Sačuvajte dokument pod imenom Prva vježba (Datoteka – Spremi) unutar mape Operativni
sustav Windows na vašem USB memorijskom uređaju.

Minimizirajte prozor pritiskom na « ».

4. Upišite URL adresu u Google Chrome: http://www.efzg.hr/default.aspx?id=9418. S Desne strane

kliknite na tekst „1. Preuzimanje sadržaja mape INFO“. Sačuvajte komprimiranu mapu na vaš USB
memorijski uređaj.

5. Aktivirajte prozor Moje računalo, te pregledajte sadržaj vašeg USB memorijskog uređaja. Raspakirajte
sačuvanu komprimiranu datoteku na vašem USB memorijskom uređaju!

6. Pokrenite Start izbornik pomoću tipkovnice i pokrenite još jednom Blok za pisanje. Otvorite datoteku
«pismo.txt» koja se nalazi u mapi INFO na USB uređaju. Obratite pažnju na Programsku traku. Ponovo
aktivirajte dokument PRVA VJEŽBA.

7. Pomoću naredbe Datoteka – Izlaz zatvorite ovaj, aktivni, prozor Bloka za pisanje. Obratite pažnju na
Programsku traku.

8. Aktivirajte aplikaciju Bojanje. Nacrtajte jedan krug i jedan četverokut. Pritiskom na »

naslovnoj traci zatvorite Bojanje.
9. Aktivirajte Moje računalo koje radi u pozadini. U mapi Operativni sustav Windows na USB
memorijskom uređaju napravite novu mapu unutar koje napravite tri nove mape: MATEMATIKA,
INFORMATIKA, STATISTIKA koristeći pomoćni meni (desni klik – Novo – Mapa).

10. Pronađite mapu INFO na USB uređaju. Dokument pod imenom «Ispitni rokovi – Matematika»
kopirajte na USB memorijski uređaj u mapu MATEMATIKA. Dokumente
«Ispitni rokovi – Statistika» i «Ispitni rokovi – Informatika» također kopirajte u odgovarajuće mape.

11. Preimenujte dokument «Ispitni rokovi – Matematika» u «Ispitni rokovi – Matematika – 2008».

12. Iz mape STATISTIKA obrišite mapu «Ispitni rokovi – Statistika» pomoću tipke Delete.
72

13. Pomoću Kalkulatora izračunajte koliko je (24)!. Zatvorite Kalkulator.

14. Zatvorite preostale aktivne aplikacije tako da Programska traka ostane prazna.

15. Pokrenite Google Chrome. U okvir za unos web adrese upišite Internet adresu
http://www.vecernji.hr/ i pročitajte najzanimljivije naslove.

16. Zatvorite Google Chrome. Pokrenite Moje računalo i uklonite vaš USB memorijski uređaj (desni klik
na ikonu vašeg USB memorijskog uređaja, kliknite na „Izbaci“). Izvadite USB memorijski uređaj iz USB
utora. Odjavite rad na računalu koristeći naredbu Odjavi na Start izborniku.
DODATNI ZADATAK 1.

1. Pokrenite Blok za pisanje.(Svi programi – Pomagala).

2. Otvorite datoteku «izvještaj.txt» koja se nalazi u mapi INFO USB uređaju. (Datoteka – Otvori).
3. Označite posljednji redak teksta. Pozicionirajte strelicu miša nad zatamnjeni tekst. Aktivirajte pomoćni
izbornik (desni klik). Aktivirajte naredbu Izreži. Pozicionirajte pokazivač teksta (u obliku okomite crte)
na početak prvog (praznog) retka. U pomoćnom izborniku odaberite naredbu Zalijepi.
4. Pokrenite naredbu Datoteka –Spremi…
5. Na USB memorijskom uređaju pomoću ikone « » napravite novu mapu pod nazivom DODATNI
ZADATAK. U nju sačuvajte tekst pod imenom «ispravljeni izvještaj.txt».
6. Izađite iz bloka za pisanje naredbom Datoteka – Izlaz.
7. Pokrenite Bojanje (Start-Svi programi-Pomagala) i otvorite datoteku «oblici.bmp» koja se nalazi u
mapi INFO na C disku.
8. Koristeći alate slijeve strane ekrana napravite izmjene na crtežu (dodajte nove elemente,
promijenite boje, …).
9. Pokrenite naredbu Datoteka – Spremi…
10. Na USB memorijskom uređaju u mapi DODATNI ZADATAK pomoću ikone « » napravite mapu
pod nazivom SLIKA. U nju sačuvajte crtež pod imenom «ispravljeni oblici.bmp».
11. Izađite iz aplikacije Bojanje pritiskom na tipke Alt+F4.
14. Ugasite Moje računalo koristeći dugme Zatvori u gornjem desnom uglu prozora.
DODATNI ZADATAK 2.
1. Pokrenite tipku START koja se nalazi u lijevom donjem dijelu ekrana.
2. Pokrenite aplikaciju MS Word pritiskom na njegovu grafičku oznaku (MICROSOFT WORD). U gornjem
desnom kutu ekrana uočite opcije za kontrolu i smanjivanje ekrana. Uočite naslovnu liniju, gumb
Office sa izbornikom za brzi pristup, alate Word aplikacije, statusnu liniju, naredbe za pomicanje
ekrana. Zatvorite ekran pomoću X ili naredbi DATOTEKA – IZLAZ.
3. Pomoću izbora START – SVI PROGRAMI – POMAGALA – BOJANJE, pokrenite program za crtanje i
nacrtajte nešto po želji. Koristeći tipku X zatvorite program.
4. Ponovno pokrenite Microsoft Word i s linije izbora odaberite neki od pronađenih stilova u unutar
kartice Polazno. Korištenjem opcije PROMJENI STILOVE otvara se izbornik s dodatnim mogućnostima
oblikovanja.
5. Dok je Microsoft Word otvoren, na sličan način pokrenite program Microsoft Excel (START –
MICROSOFT EXCEL). Mijenjajte aktivnu aplikaciju i pratite što se događa sa statusnom linijom
operacijskog sustava.
6. Prilagođavajte veličinu ekrana prema želji.

7. Pokušajte kontrolirati veličinu ekrana s kojima radite tako da na pola ekrana imate trenutno otvorene
programe (MS Word i MS Excel).
73

8. Zatvorite MS Word i MS Excel.

9. Dvostrukim klikom na ikonu Moje računalo pokrenite istoimeni program. Stavite USB memorijski
uređaj u USB utor.
10. Na svom USB memorijskom uređaju kreirajte mapu NASTAVA koristeći naredbu
DATOTEKA – NOVO – MAPA.
11. Unutar mape NASTAVA na USB memorijskom uređaju kreirajte pod-mape WORD i EXCEL koristeći
naredbe DATOTEKA – NOVO – MAPA.

12. Unutar mape INFO na USB uređaju pronađite datoteku “Predmeti – Informatika”.

13. Pomoću UREĐIVANJE – KOPIRAJ i UREĐIVANJE – ZALIJEPI kopirajte datoteku “Predmeti –

Informatika” na USB memorijskom uređaju u mapu WORD. Primijetite da prilikom kopiranja
dokumenta nismo otvarali datoteku!

14. Pozicionirajte se na mapi WORD na USB memorijskom uređaju i pomoću naredbe DATOTEKA –
PREIMENUJ promijenite ime datoteci “Predmeti – Informatika” u “Predmeti – Informatika – 2010”

15. Pozicionirajte se na mapu WORD na USB memorijskom uređaju i pomoću naredbe DATOTEKA – IZBRIŠI
ili tipke DEL izbrišite datoteku “Predmeti – Informatika – 2010”.
74

VJEŽBA 3: GMAIL
trajanje: 2 sata

1. Pokrenite Google Chrome. U prostor za upis adrese upišite www.gmail.com.

2. Prijavite se na Google Mail koristeći svoje AAI@EduHR korisničke podatke. U prostor za upis e-
adrese upišite svoje korisničko ime i zaporku.

3. Pošaljite e-mail kolegama na računalu desno od vas s naslovom Proba, te sadržajem:

Poštovani,
ovo je moja Gmail adresa koju ću koristiti za potrebe komunikacije.
Lijepi pozdrav,
Vaše ime

4. Provjerite svoju pristiglu poštu i pročitajte nove poruke.

5. Označite pristiglu poruku, te kreirajte novu oznaku Vježba i dodajte poruku pod tu oznaku.
Promijenite boju oznake u plavu.

6. Promijenite temu Gmaila u bilo koju temu po vlastitoj želji.

7. Iz izbornika aplikacija u gornjem desnom kutu, pristupite aplikaciji Google Učionica (Classroom).

8. Dodajte kolegij Informatika – vježbe pritiskom na znak plusa u gornjem desnom kutu te odabirom
naredbe Pridruži se predmetu. Koristite kod predmeta kojeg ste dobili od vašeg nastavnika.

9. Pročitajte i komentirajte obavijest koju vam je postavio nastavnik te preuzmite

prezentaciju koja je postavljena kao dodatak obavijesti.

10. Odjavite se s vašeg računa i zatvorite Google Chrome.

75

VJEŽBA 4: GOOGLE DRIVE

trajanje: 2 sata
1. Pokrenite Google Chrome. Prijavite se svojim korisničkim podacima u vlastiti Google Drive
(https://drive.google.com).
2. Otvorite mapu pod nazivom Classroom u vašem Drive-u i pogledajte njen sadržaj pa se vratite na
mapu Moj disk.
3. Izradite novi Google dokument. U dokument napišite svoje ime i prezime te 2-3 rečenice o sebi.
Promijenite font u Impact, a veličina fonta neka bude 18. Dokument nazovite Info.
4. Ispod teksta koji ste pisali umetnite jednadžbu 2𝛼 + 3𝛽 = √18 (Umetni – Jednadžba).
5. Provjerite broj riječi koji sadrži vaš dokument naredbom Alati – Broj riječi ili kombinacijom tipki
Ctrl+Shift+C. Dokument sadrži riječi.
6. Podijelite svoj dokument s nastavnikom te se vratite u Drive.
7. U svom Google Drive-u izradite mapu pod nazivom Informatika, promijenite joj boju u
zelenu te ju podijelite s nastavnikom.

8. U kreiranu mapu Informatika prebacite dokument Info. Preimenujte mapu Informatika u Vježbe
9. Sa Web stranice Katedre za Informatiku preuzmite dokument Web mjesto – Životopis te ga učitajte u
svoj Google Drive kao Wordov dokument i tako pregledajte.
10. Otvorite Wordov dokument Web mjesto – Životopis (CV.doc) kao Google dokument te mu dodajte
zvjezdicu i preimenujte ga u Životopis.
11. Provjerite svoju aktivnost na Google Drive-u pritiskom na gumb Detalji i aktivnosti.
12. U predjelu Dijeljeno sa mnom pregledajte dokument pod nazivom Google trikovi kojeg je nastavnik
podijelio s vama. Obratite pozornost na gornji desni kut gdje možete pogledati tko je sve pristupio
dokumentu. Pokušajte nešto nadopisati ili izbrisati iz dokumenta i primijetite promjene.
13. U gornjem desnom kutu otvorite Chat i porazgovarajte s kolegama. Zatvorite dokument.
14. Otvorite Google Keep upisom adrese https://keep.google.com u okvir za upis adrese u Google Chromu.
Kreirajte bilješku Pročitati Priručnik iz informatike naslova Zadaća. Promijenite joj boju u žutu te
dodajte podsjetnik za sutra popodne.
15. Kreirajte popis naslova Kolegiji gdje dodajte tri kolegija koja slušate. Označite jedan od kolegija
kvačicom kao riješen.
16. Zatvorite Google Keep, odjavite se sa svog računa i zatvorite Google Chrome.
76

VJEŽBA 5: IZRADA GOOGLE OBRASCA

 trajanje: 3 sata
Priprema zadatka

U ovom zadatku potrebno je napraviti anketu o putovanju u određenu državu. Najprije odaberite neku državu o kojoj
ćete napraviti anketu. Otiđite na Wikipediju i pronađite osnovne informacije o zemlji za koju ćete napraviti anketu.
Ti podaci pomoći će Vam u kreiranju anketnog upitnika.

Napravit ću anketu za državu:

1. Prijavite se za rad na računalu.

2. Otvorite Google Chrome i otvorite Web mjesto Google Diska.
3. Logirajte se sa svojim korisničkim podacima u Web aplikaciju.
4. Kliknite na ikonu Novo i odaberite opciju Google obrasci.
5. Odaberite željeni dizajnerski predložak ankete ili boju iz palete boja u gornjem desnom uglu.
6. U naslovu obrasca upišite naziv države o kojoj ćete napraviti anketu.
7. U opisu obrasca upišite kratki opis države o kojoj ćete napraviti anketu. Možete ga preuzeti s Interneta.
8. Napravite prvo pitanje Vaše ankete koje će imati oblik Kratak odgovor. U tom pitanju pitajte za ime i prezime
osobe koja će popunjavati anketu.
9. U drugom pitanju (oblik Odjeljak) pitajte ispitanike što su čuli o državi za koju radite anketu.
10. U trećem pitanju (oblik Višestruki odabir) pitajte ispitanike jesu li ikad posjetili odabranu državu. Odgovori
neka budu DA i NE.
11. U četvrtom pitanju (oblik Potvrdni okviri) navedite 5 gradova odabrane države te zamolite ispitanike da
odaberu one za koje su čuli.
12. U petom pitanju (oblik Padajuće) pitajte ispitanike da procijene koliko stanovnika ima glavni grad te države.
Ponudite im 5 mogućih odgovora, od kojih jedan mora biti točan.
13. U šestom pitanju (oblik Linearno mjerilo ili Mreža s višestrukim odabirom) upišite 5 prednosti odabrane države
te zamolite ispitanike da pomoću Likert skale ocijene u kojoj mjeri se slažu s tim prednostima (vrijednosti od 1
do 5).
14. Umetnite u anketu neku prepoznatljivu sliku odabrane države koju možete pronaći na Internetu.
15. Spremite anketu.
16. Pošaljite link za popunjavanje ankete petero Vaših kolega te ih zamolite da Vam popune anketu. Kliknite na
opciju Pošalji.
17. Popunite i Vi ankete Vaših kolega od kojih ste primili link za popunjavanje njihovih anketa.
18. Nakon što Vam kolege popune anketu otvorite Tablicu s odgovorima i preuzmite ih u obliku Microsoft Excel
tablice (.xlsx formatu). (Pomoć: Datoteka-Preuzmi kao- Microsoft Excel (.xlsx)). Datoteku spremite pod nazivom
„Prikupljeni podaci iz anketnog upitnika“
19. Obradite odgovore pomoću ugrađene funkcije analize podataka. (Pomoć: Obrazac – Prikaži sažetak odgovora).
20. Dobivene grafikone prebacite u Microsoft Word te spremite datoteku na Vaš memorijski uređaj pod nazivom
„Statistički podaci obrade ankete“.
77

UČILIŠTE MODUS-USTANOVA ZA OBRAZOVANJE ODRRASLIH

H.V. HRVATINIĆA 89, VINKOVCI
________________________________________________________

ZANIMANJE: KOMERCIJALIST/ICA
PREDMET: RAČUNALSTVO

RAZRED: DRUGI

KONTROLNA ZADAĆA

OSOBNI PODACI

Ime i prezime

Adresa stanovanja

Kontakt (tel./mob.)

BROJ BODOVA

Kontrolnu zadaću obvezno predajte nastavniku nakon savladavanja materije ovog nastavnog pisma, odnosno
prije prelaska na sljedeće nastavno pismo.

Ukoliko trebate pomoć, obratite se nastavniku radi dodatnih konzultacija.

 78

1. (max 2 boda) Što je hardver? Odgovor možete

__________________________________________________________ pronaći na stranici 6
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
2. (max 2 boda) Opiši princip rada računala Odgovor možete
__________________________________________________________ pronaći na stranici 6
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
3. (max 2 boda) Razlika između prijenosnog i osobnog računala? Odgovor možete
__________________________________________________________ pronaći na stranici 7
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
4. (max 2 boda) Što je CPU?
Odgovor možete
__________________________________________________________
pronaći na stranici 8
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
5. (max 2 boda) Što je RAM?
__________________________________________________________
Odgovor možete
__________________________________________________________
pronaći na stranici 8
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
6. (max 2 boda) Čemu služi USB?
__________________________________________________________ Odgovor možete
__________________________________________________________ pronaći na stranici 9
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
7. (max 5 boda) Što utječe na brzinu rada računala? Odgovor možete
1. ________________________ pronaći na stranici 10
2. ________________________
3. ________________________
4. ________________________
5. ________________________
 79

Odgovor možete
8. (max 2 boda) Što je bit? pronaći na stranici 10
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________ Odgovor možete
9. (max 2 boda) Što je bajt? pronaći na stranici 10
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________ Odgovor možete
10. (max 2 boda) Što omogućava miš? pronaći na stranici 11
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________ Odgovor možete
pronaći na stranici 11
11. (max 2 boda) Čemu služi skener?
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________ Odgovor možete
pronaći na stranici 12
12. (max 3 boda) Nabroji vrste pisača.
1. ________________________
2. ________________________
3. ________________________

13. (max 2 boda) Pretvorite broj 1101101 iz binarnog u dekadski sustav. Odgovor možete
__________________________________________________________ pronaći na stranici 14
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________ Odgovor možete
14. (max 2 boda) Pretvorite broj 56 iz oktalnog u dekadski brojevni sustav. pronaći na stranici 15
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________

Odgovor možete
pronaći na stranici 20
 80

15. (max 2 boda) Koje su osnovne logičke operacije?

__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
Odgovor možete
__________________________________________________________ pronaći na stranici 23
16. (max 2 boda) Što su logički sklopovi?
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
Odgovor možete
__________________________________________________________
pronaći na stranici 23
17. (max 3 boda) Skicirajte simbole za osnovne logičke sklopove NE, I i ILI?
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________ Odgovor možete
__________________________________________________________ pronaći na stranici 24
18. (max 2 boda) Od čega se sastoji softver?
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________ Odgovor možete
__________________________________________________________ pronaći na stranici 24
19. (max 2 boda) Što je operativni sustav (OS)?
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________ Odgovor možete
__________________________________________________________ pronaći na stranici 26
20. (max 2 boda) Što je ergonomija?
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
Odgovor možete
__________________________________________________________ pronaći na stranici 29
21. (max 3 boda) Što se ubraja u zloćudni softver?
1. ________________________
2. ________________________
3. ________________________
22. (max 2 boda) Što je radna površina? Odgovor možete
__________________________________________________________ pronaći na stranici 36
__________________________________________________________
__________________________________________________________
 81

__________________________________________________________
Odgovor možete
23. (max 2 boda) Što je datoteka? pronaći na stranici 39
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
Odgovor možete
24. (max 2 boda) Od kojih se dijelova sastoji ime datoteke? pronaći na stranici 39
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________

25. (max 2 boda) Što je Windows Explorer? Odgovor možete

__________________________________________________________ pronaći na stranici 41
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________

26. (max 2 boda) Što je mapa i čemu služi? Odgovor možete

__________________________________________________________ pronaći na stranici 43
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________

Odgovor možete
27. (max 2 boda) Kako možete tražiti datoteke?
pronaći na stranici 55
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________

28. (max 2 boda) Koja je svrha komprimiranja? Odgovor možete

__________________________________________________________ pronaći na stranici 57
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________