KRIŽARSKI RATOVI

◼ vojnička kršćanska hodočašća čijim sudionicima papa

dodjeljuje duhovne povlastice i određuje im cilj ratovanja
oslobođenje Kristova groba od Turaka Seldžuka

◼ uzroci:
◼ porast broja europskog stanovništva
◼ nedostatak obradivih površina
◼ trgovački interesi i težnja za povećanjem tržišta
◼ težnja plemića za jačanjem političkog utjecaja
◼ pojava Turaka Seldžuka
◼ prekid trgovačkih veza između Istoka i Zapada
◼ 1071. poraz Bizanta u bitci kod
Manzikerta - Seldžuci zavladali
Malom Azijom, Sirijom i
Palestinom - nesigurnost
kršćanskih hodočasnika
◼ bizantski car suočen s napadima
Turaka Seldžuka – moli papu
Urbana II. za pomoć – zauzvrat
obećao sjedinjenje Istočne i
Zapadne Crkve

Urban II.
◼ povod:
◼ 1095. crkveni sabor u Clermontu – papa Urban II. poziva
Zapad na oslobađanje Kristova groba i Svete zemlje
◼ obećano oproštenje grijeha i vječni život – “Bog to želi !”
◼ odore vitezova – crveni križevi (križari)

Sabor u Clermontu
 PRVI KRIŽARSKI RAT
◼ 1096. – njemački i francuski
seljaci – neorganizirani pohod
– poraženi dolaskom u Malu
Aziju
◼ 1097. – odredi vitezova stigli
u Carigrad
◼ car Aleksiju prisega vjernosti –
opskrba vojske; zauzvrat
izgubljene pokrajine
◼ osvojili Palestinu i priobalje
Sirije
◼ 1099. osvojili Jeruzalem
(masovan pokolj muslimanskog i
židovskog stanovništva)
◼ na osvojenom području osnovan
niz križarskih država:
◼ Jeruzalemska Kraljevina,
Kneževina Antiohija,
Grofovija Edessa i Grofovija
Tripoli
◼ feudalni sustav
◼ za opstanak križarskih država
formirani su duhovno-viteški
redovi
 DRUGI KRIŽARSKI RAT
◼ nestabilnost križarskih država; slaba
središnja vlast
◼ 1147. – 1149.
◼ potaknut padom Grofovije Edesse
(zaštita križarskih gradova u Siriji)
◼ vode ga njemački car Konrad III. i
francuski kralj Luj VII.
◼ neuspješna opsada Damaska – povratak
u Europu
◼ sultan Saladin – 1187. - bitka kod
Hattina – poraz križara – gube Jeruzalem
◼ povod za Treći križarski rat
 TREĆI KRIŽARSKI RAT
◼ 1189. – 1193.
◼ Fridrik Barbarossa, Filip II. August i Rikard Lavljeg
Srca
◼ završen bez većih vojnih uspjeha (Barbarossa se utopio u
rijeci)
◼ osvojena Accra (nova prijestolnica Jeruzalemske Kraljevine);
Jeruzalem ostao u turskim rukama
 ČETVRTI KRIŽARSKI RAT
◼ 1201. – 1204.
◼ pokrenuli talijanski i francuski
vitezovi (namjeravali napasti
Egipat)
◼ na nagovor dužda Henrika Dandola
kao naknadu za prijevoz pomogli
Mlečanima osvojiti Zadar 1202.
◼ 1204. g. križari ušli u Carigrad i
vratili na prijestolje svrgnutog cara
(ubrzo ponovo svrgnut)
◼ križari zauzeli Carigrad, srušili prikaz predaje Zadra
Bizantsko Carstvo i osnovali
Latinsko Carstvo
◼ Latinsko Carstvo (1204. – 1261.)
◼ 1261. obnova Biznata (dinastija Paleolog)

◼ križarske vojne pokretane još 4 puta – beznačajna

postignuća ili potpuni neuspjeh
◼ 1291. pada posljednja križarska utvrda na istoku – Accra
DUHOVNO – VITEŠKI REDOVI
◼ glavna obrambena snaga križarskih država
◼ vitezovi templari ili hramovci – pružanje
zaštite hodočasnicima (ukinuti početkom
14.st.)

◼ vitezovi ivanovci ili hospitalci – pružanje

skrbi bolesnim hodočasnicima ( u XVI.st.
sjedište im postaje Malta – malteški
vitezovi)

◼ Teutonski vitezovi (organizacija

njemačkih vitezova), u 13.st. utemeljili
Državu njemačkog viteškog reda na
Pribaltiku, Austrija – vjerski i humanitarni
rad
POSLJEDICE KRIŽARSKIH RATOVA
◼ vojni pothvati – neuspjeh
◼ prekinuta trgovačka prevlast Bizanta i Arapa
◼ upoznavanje s novim poljop.kulturama i novim
tehnikama u proizvodnji tekstila
◼ pojačana kopnena trgovina
◼ talijanski gradovi – glavni posrednici u trgovini između
Istoka i Zapada
◼ bogaćenje i porast političke moći građanstva
◼ slabljenje feudalizma
◼ kulturna razmjena
 DZ

◼ 1212. – dječji križarski rat

◼ legende i mitovi povezani s templarima