KRIŽARSKI

RATOVI
Katarina Tabak i Lea Kovaček
2.e
ŠTO SU KRIŽARSKI RATOVI? • srednjovijekovni sveti ratovi
• sudionici: kršćanski vitezovi iz Francuske i Svetog
Rimskog Carstva
• cilj: oslobođenje svetog grada Jeruzalema od
muslimanske vlasti
• trajanje: 200 godina (1095. – 1291.)
• 9 ratova
• Kršćanski ratnici dobili su ime ‘’Križari’’ jer su na
odjeći imali prišivene križeve

• Križari su željeli dokazati da se bore za Isusa Krista

• uzrokovani su društvenim i vjerskim kretanjim na
Zapadu te zbog političke situacije na Istoku
• utjecali su na razvoj europske trgovine s Istokom
• povećano znanje arapske i grčke kulture, porast
obrtništva i razvoj gradova te pojava bankarstva
UZROCI RATOVA
• Turci- Seldžuci (nomadski narod iz Azije) zauzeli su u
11.st. Bizant
• prihvatili su Islam, ali nisu dopuštali kršćanska
hodoćašća
• kršćanima je najviše smetala islamska, tj. nevjernička
dominacija nad svetim mjestima
• Zapad je uznemiravala mogućnost da kršćansko
Bizantsko Carstvo bude pregaženo od Turaka jer je
Bizant teško poražen u bitki kod Manzikerta, 1071.g.
• put prema Carigradu bio je otvoren te je tako otvoren i
put prema Zapadu
• Papa Urban II. pozvao je potkraj 11. stoljeća kršćane da
krenu u “sveti rat protiv nevjernika”
• trebalo je zauzeti Svetu zemlju, naročito grad Jeruzalem
u kome se nalazi Isusov grob
• Papa je svima koji su pošli u rat obećao praštanje grijeha
• seljacima su pošli u rat radi slobode i zemlje
• mlađi plemićki sinovi radi zemlje i bogatstva
• Crkva zbog utjecaja na istoku i ponovnog ujedinja
kršćanstva nakon Crkvenog raskola 1054.
TIJEK RATOVA
1. Križarski rat (1096.-1099.)
osvojen je Jeruzalem, uspostavljeno
Jeruzalemsko Kraljevstvo
2. Križarski rat (1147.-1149.)
obrana ugrožene Edesse,
neuspješan završetak
3. Križarski rat (1189.-1192.)
povod gubitak Jeruzalema,
neuspješan završetak
Muslimane predvodio vladar i
vojskovođa Saladin
 4. KRIŽARSKI RAT (1202.-1204.)
• ovaj pohod trebao je biti pohod talijanskih i
francuskih plemića na Egipat, jer su tamo očekivali
dobru pljačku
• stigli su do Venecije, ali Mlečani ih nisu htjeli
besplatno prevesti do Egipta
• tako križari nisu mogli skupiti novce morali su
odraditi prijevoz, a to je značilo osvojiti Zadar,
1202. u ime Venecije
• Venecija i križari slijedeće 1204.g. osvajaju i
pljačkaju Carigrad (četiri brončana konja koja su
danas iznad portala crkve Sv. Marka u Veneciji
ukradeni su sa carigradskog hipodroma)
• među sobom podijelili Bizantsko Carstvo i stvorili
tzv. Latinsko Carstvo 1204. – 1261. (najviše se
okoristila Venecija, koja gotovo preuzima trgovački
monopol na prostoru Levanta)
• time je još više produbljen rascjep između Pravoslavaca
i Katolika
• Bizantsko Carstvo obnovljeno je 1261.
• slabljenje Bizanta olakšalo kasniji prodor Turaka
5. Križarski rat (1217.- 1221.)
protiv egipatskih Ejubida, nakratko
osvojen Jeruzalem i Demiett(Egipat)
6. Križarski rat (1228.-1229.)
diplomatski značaj jači od vojnog,
Fridrik II. uspio pregovorima nakratko
vratiti Jeruzalem pod križarsku vlast
7. Križarski rat (1248.-1254.)
pokušaj vraćanja Jeruzalema,
neuspješan
8. Križarski rat (1270.)
pokrenuo ga kralj Luj IX., neuspješan
9. Križarski rat (1271.)
prestanak ratova padom posljednjeg
kršćanskog uporišta Akre
 DUHOVNO – VITEŠKI
REDOVI
• nakon prvog rata pojavljuju se
organizacije čija je svrha oružana
pratnja i sigurnost hodočasnika
koji stižu u Svetu zemlju
• duhovno – viteški redovi koji
kombiniraju predanost, disciplinu i
organizacijsko iskustvo
redovničkih zajednica sa vojnom
svrhom križara
• služenje Bogu dokazuju borbom
protiv muslimana
• igraju važnu ulogu u
opskrbljivanju novoosvojenih
područja na Istoku sa svim
potrebnim materijalima,
osiguravaju komunikacije i sl.
TEMPLARI ILI
VITEZOVI HRAMA
 prepoznatljivi su po crvenom
križu na bijeloj podlozi
 imali su važnu ulogu u
osiguravanju sigurnih putova
između Europe i križarskih
državica i obrani Jeruzalemskog
Kraljevstva
 templari su transportirali i
osiguravali pošiljke novca za
potrebe ratovanja, pa su ubrzo
postali jaka bankarska institucija,
sve dok papa nije ukinuo red u
XIV st.
IVANOVCI ILI HOSPITALCI
 prepoznatljivi po bijelom križu
na crnoj podlozi
 nikada nisu bili bogati, moćni i
brojni kao Templari, ali su isto
imali značajnu ulogu u obrani
Jeruzalemskog Kraljevstva.
 nakon pada Acre sele svoje
sjedište na Cipar pa na Rodos, te
konačno u XVI st. na Maltu, pa su i
danas poznati kao Malteški
vitezovi koji se bave humanitarnom
djelatnošću
TEUTONCI ILI VITEZOVI
MAČA
 prepoznatljivi su po crnom
križu na bijeloj podlozi
 jedini red koji je nakon
križarskih ratova formirao vlastitu
državu
 zauzeli su velike posjede na
obalama Baltika, a tek u 16.st. se
stapaju u prusku državu
 POSLJEDICE KRIŽARSKIH
RATOVA
• Križarski su ratovi ostavili duboke
političke, ekonomske i socijalne učinke te
mržnje između muslimana i kršćana
• obje strane su u ime svojih vjera
počinile strašne zločine i krvoprolića
• na prostoru Europe, križari su često svoj
razbuktali vjerski žar znali iskaliti na
Židovima, masakrirajući židovske
zajednice širom Europe
 POZITIVAN UTJECAJ NA
EUROPSKU EKONOMIJU
• čak i prije Križarskih ratova, Europljani su razvili ukus
prema luksuznoj robi koja je dolazila iz Bizanta. Križari su
svojim povratkom dodatno proširili taj asortiman roba – nove
vrste tekstila, novi začini i parfemi
• Križarski su ratovi dodatno pojačali novčarstvo, jer da bi
financirali put u Svetu Zemlju, plemići su trebali novac
• počeli su dodatno oslobađati svoje kmetove od tlake i
tražili da im davanja ispune u novcu
• s druge strane, da bi kmet došao do novca morao je prodavati
svoje proizvode na gradskoj tržnici. Time se jača ekonomija
i potkopava institucija kmetstva
ŠIRI POGLED NA SVIJET
• kontakti s islamskim svijetom
doprinijet će jačanju obrazovanja
u kršćanskoj Europi, jer je Istok u
tom pogledu bio puno napredniji od
Europe
• takve okolnosti dodatno će
potaknuti i razvoj srednjovjekovnih
europskih sveučilišta
• Kršćani će shvatiti da postoje
mnoge kulture i narodi na
prostorima za koje nisu znali niti
da postoje
HVALA NA PAŽNJI!