Kriarski ratovi trajali su skoro 200 godina.

Prvi Kriarski rat pokrenut je 1095. po naredbi pape Urbana II. da se oslobodi sveti grad Jeruzalem. Kranski vitezovi, vitezovi redovnici, najjaa snaga toga doba, vojska je koja je oslobodila Svetu zemlju od muslimana.

Osnovani su nakon Prvog kriarskog rata i potvreni od pape. U poetku su se samo brinuli za hodoasnike koji su stigli u Jeruzalem, a kasnije su poeli pruati usluge oruane pratnje. Ta pratnja je uskoro prerasla u veliku silu.

Oznake reda
Crni plat s bijelim kriem
Nakon velikih uspjeha u ratovanju s muslimanima, red ivanovaca se podijelio na ratnike i na one koji su radili s bolesnicima, ali uvijek je bio religijski red koji je imao privilegije papinstva.

Najjai i najvei od svih kranskih vojnikih redova. Zovu se i Siromani vitezovi Krista i Salomonovog hrama. Red je pomagao Kraljevstvu Jeruzalema da se odri meu neprijateljskim muslimanskim susjedima i osiguravao veliki broj europskih hodoasnika u Jeruzalemu.

Oznake reda
Bijeli plat s crvenim kriem

Oni su odgovarali samo papi i prvi su se bavili bankarstvom u srednjem vijeku.

Njemaki kriarski vojni red pod kranskim zakletvama osnovan krajem 12. st. u Akri u Palestini.

Oznake reda
Bijeli plat s crnim kriem
Nakon kriarskih ratova red je premjestio svoje sjedite u Veneciju i ponudio svoje usluge kranskim vladarima koji su se borili s neprijateljskim nekranskim susjedima.

Redovnici-vitezovi, pored uobiajenih zavjeta SIROMATVA, POSLUNOSTI i ISTOE, brinuli su se o iscrpljenim i oboljelim hodoasnicima te tititi sveta mjesta protiv nevjernika.
Viteka tenja esto se iivljavala u sasvim nekranskim krvoproliima. Kriarski su pohodi najokrutniji dogaaji srednjeg vijeka ali susreti kranske i istonjake kulture unaprijedili su znanost. Kriari su takoer pridonijeli i razvoju osobne pobonosti.