Poruka antifašista

GLAS
SPRIJEČITE
ISTUPE
EKSTREMISTA
ISSN 1845-5735

A NT I F A Š I ST A

65. godišnjica rujanskih odluka

PRAVO LICE ANTIFAŠIZMA

Broj 58 - Zagreb, 1. studeni 2008. godine, cijena 6 kuna

Bivši logoraši

JOŠ ČEKAMO PRAVDU

Profašistički vandalizmi

PROVOKACIJE NEĆE PROĆI

Stjepan Mesić

BLEIBURG (ZLO)RABI POLITIKA

GLAS
ANTIFAŠISTA 1
 esti
an e vij
Od a
br
SPRIJEČITE
ISTUPE EKSTREMISTA
◆U otvorenom pismu potpredsjednici Vlade Jadranki Kosor dubrovački
antifašisti ističu da nitko nema monopol nad domoljubljem
»Zapanjeni smo činjenicom da nas je
Udruga hrvatskih vojnih invalida Do-
movinskog rata Dubrovnika spriječila
da u povodu Dana antifašističke borbe
položimo vijenac i odamo počast pogi-
nulim braniteljima na groblju Bonino-
vo«, ističe se u otvorenom pismu koje
je dubrovačka Udruga antifašističkih
boraca i antifašista uputila potpredsje-
dnici Vlade i ministici obitelji, branitelja
i međugenercijske solidarnosti Jadranki
Kosor.
Dubrovački antifašisti naglašavaju da
im je neprihvatljivo obrazloženje čelnika
HVIDR-e da su se borci NOR-a borili
pod crvenom zvijezdom petokrakom,
koju su 1991. godine nosili velikosrpski
agresori na Republiku Hrvatsku.
»Antifašističke borce se ne može
niti smije uspoređivati s agresorskom
vojskom, a crvena zvijezda petokraka
POSJETA BLEIBURGU
Odlikovanje
Predsjednik Republike
Stjepan Mesić uručio je
odlikovanje Reda Danice hr-
vatske s likom Katarine Zrin-
prije svega predstavlja simbol slobo- ske Baruchu Tenembaum,
de i borbe za slobodu. Taj su simbol u osnivaču međunarodne zak-
agresorskoj JNA zloupotrijebili, kao lade »Raoul Wallenberg« čiji
što su kroz povijest zloupotrebljavani je cilj promicanje solidarnosti
i drugi simboli, među njima najčešće i i građanske hrabrosti te oda-
kršćanski križ«. vanje počasti svima koji su
U pismu se podsjeća da su i mnogi spašavali progonjene tijekom
antifašisti, antifašistički borci i njihovi holokausta. Osim za promi-
sinovi i kćeri bili branitelji u Domovin- canje moralnih društvenih
skom ratu i da bez obzira na to »nitko vrijednosti, Tenembaumu
nema monopol nad domoljubljem, niti je odlikovanje dodijeljeno i
pravo ikoga sprječavati u izražavanju zbog razvitka odnosa Hrva-
počasti i pijeteta poginulim branitelji- tske i Argentine, gdje živi.
ma«. Zaklada »Raoul Wal-
»Kako istupi u javnosti najviših pred- lenberg« nazvana je po
stavnika hrvatske vlasti izražavaju jasno švedskom diplomatu koji je
opredjeljenja za antifašizam, očekujemo potkraj Drugog svjetskog
da osudite i ubuduće spriječite istupe rata u Mađarskoj spasio više
ekstremnih u pojedinim udruga iz Do- desetaka tisuća Židova od
movinskog rata« - poručili su potpre- deportacije u koncentra-
dsjednici Vlade dubrovački antifašisti. cijske logore. Neposredno
nakon sovjetskog zauzimanja
Budimpešte, zarobila ga je
Crvena armija i od tada mu
se gubi svaki trag.

P redvođeno predsjednikom Zoranom Polaganjem vijenaca i paljenjem Predsjednik Mesić je is-

Milanovićem, izaslanstvo Socijalde- svijeća izaslanstvo je iskazalo pijetet taknuo da Zaklada »Raoul
mokratske partije Hrvatske posjetilo je prema žrtvama tragičnih događaja iz Wallenberg« osim što istr-
svibnja 1945. godine, ažuje istinu sprječava i da se
ali se i jasno distanci- ona zaboravi, ili krivotvori.
Iz-razio je zadovoljstvo i što
ralo prema ustaškom
je Zaklada »odlučila oživjeti
režimu.
sjećanja i na pripadnike hr-
Posjetu je Mila-
vatskoga naroda koji su u
nović ocijenio kao mračnim vremenima naciz-
»civilizacijsku gestu ma i fašizma, a ovdje ustaštva
koja će pomoći otva- - znali prepoznati što je do-
ranju i zatvaranju bro, a što je zlo«.
dijaloga u Hrvatskoj Zahvaljujući na odličju,
o tim pitanjim, kako Baruch Tenembaum je po-
bi se definitivno utvr- dsjetio da je do sada 106
dila povijesna istina i osoba iz Hrvatske odlikovano
izbjegle manipulacije zbog spašavanja Židova.
i traume«.
Upozorio je da
neki i dalje koriste
sredinom rujna mjesta koja simboliziraju Bleiburg i kao mjesto odavanja pijeteta Fotografija na 1. stranici:
stradanje poražene vojske NDH nakon propaloj NDH, ali mi u tu kategoriju Svečanost u čast 65. godišnjice rujanskih
završetka Drugog svjetskog rata - Tezno ne spadamo i tu razliku želimo čvrsto odluka održana je u pazinskom Spomen-
parku
kraj Maribora i Bleiburg. podvući, poručio je čelnik SDP-a.

Izdavač: Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske, Savez društva »Josip Broz Tito«, Savez ratnih i vojnih

GLAS
invalida Hrvatske i SUH - Podružnica vojnih umirovljenika, 10000 Zagreb, Pavla Hatza 16. Telefoni: (01) 48 39 996 i 48 39
997, fax: (01) 48 40 826, htt//www.sabh.hr - e-mail: sabh@sabh.hr - Žiro račun: 2360000-1101546344 (Zagrebačka banka).
Matični broj: 03212220. Savjet: Tomislav Badovinac, Milivoj Boroša, Branko Dubravica, Ivan Fumić, Juraj Hrženjak, Lovorka
Marinović, Krešimir Piškulić, Zorka Prodanović, i Vesna Teršelič. Uredništvo: Eduard Vostrel (glavni i odgovorni urednik), Bojan
Mirosavljev, Petar Raić, Savan Tomašević, Antun Zibar, Zvonko Petrinjak (grafički urednik). Temeljem mišljenja Ministarstva
AN T I FAŠ I S TA kulture Republike Hrvatske, broj 523-03-1/7-96-01 od 12. 0žujka 1996. godine, Glas antifašista demokratske Hrvatske smatra se
proizvodom iz članka 18 točka 13 Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga. Tisak: »Brankograf« Odranska 18, Zagreb.
2 GLAS
ANTIFAŠISTA
 A RH
SAB
Zahtjevi Saboru i Vladi
S avez anifašističkih boraca i antifašista
Republike Hrvatske uputio je Saboru,
Vladi, Predsjedniku Republike i predsje-
dnicima klubova zastupnika Prijedlog
zakonskih mjera za provođenje Dekla-
racije o antifašizmu.
Podsjetili su da je prošlo više od tri
godine od donošenja Deklaracije kojom
su pozvana državna tijela »da zakonskim
sredstvima i djelatnošću čuvaju i unapređuju
antifašističke stečevine, vrijednosti i opre-
djeljenja hrvatskog društva i Republike Hr-
vatske te rade na očuvanju dostojanstva i
skrbi nad sudionicima antifašističke borbe na
očuvanju antifašističke spomeničke baštine
kao općeg kulturnog dobra i na ukupnoj zaštiti
i afirmaciji temeljnih vrijednosti antifašizma
kao zaloga civilizacijske budućnosti i demo-
kratskog europskog opredjeljenja«.
Žalosno je da od tada ništa nije pro-
vedeno pa je Savez antifašističkih boraca i
antifašista RH doveden u situaciju da sam
predlaže zakonska rješenja. Prvi je Prijedlog
Zakona o usklađivanju mirovina vojnih
osiguranika bivše SFRJ. U obrazloženju stoji
da je Odlukom Vlade Republike Hrvatske
1992. godine vojnim umirovljenicima bivše
JNA mirovina smanjena za 63,22 posto.
Ovakvo diskriminatorsko rješenje od
svih država sljednica bivše SFRJ donijela
je samo Republika Hrvatska, a sve ostale
su ovoj kategoriji umirovljenika, svojih
državljana, osigurale mirovinu u punom
iznosu kakav su imali do tada. Isto tako
sve države sljednice, osim Hrvatske, nisu
mijenjale status svojih vojnih umirovlje-
nika te svi oni i dalje imaju vojne, a ne
radničke mirovine. U njihovim mirovinskim
zakonima su izjednačeni stari i novi vojni
umirovljenici.
GLAS
ANTIFAŠISTA
Izjednačiti prava
s braniteljima
Predloženim zakonom bi se vratilo
ovoj kategoriji umirovljenika oko 40 posto
pripadajuće mirovine. Na taj način bi se
djelomično poboljšao položaj ovim časnim
hrvatskim građanima, antifašističkim bor-
cima, koji su danas stariji od 80 godina.
Prema podacima HZMO od 31. 12. 2007.
godine, još ima 12.469 korisnika bivših
vojnih mirovina čija je prosječna miro-
vina u siječnju iznosila 2.802 kuna, dok
branitelji Domovinskog rata imaju preko
5.000 kuna.
SABA RH predlaže i ukidanje Zakona o
dopunama Zakona o mirovinskom osigu-
ranju iz 2001. godine, kojim su smanjene
tzv. povlaštene mirovine za sve one koji su
imali preko 2.500 kuna i to od osam do 20
posto, zavisno od visine mirovine.
Među njima su i sudionici NOR-a, kojih
je, prema evidenciji HZMO, u prosincu
2007. godine bilo 50.187 s prosječnom
mirovinom od 2.463 kune. Istovremeno
hrvatskih branitelja -korisnika mirovine
ima 56.374, s prosječnom mirovinom od
5.609 kuna. SABA RH predlaže da se svima
vrati oduzeto. Uz to se traži da oni koji su
imali niže od 2.500 kuna dobiju linearno
povećanje za najmanje deset posto i da
se time može samo minimalno ublažiti
razliku koju primaju branitelji po poseb-
nom zakonu.
Treći prijedlog je ukidanje Izmjena i
dopuna zakonskih propisa radi poboljšanja
uvjeta i zaštite vojnih i civilnih invalida II.
svjetskog rata. Savez ratnih vojnih inva-
lida Hrvatske zalaže se za izjednačavanje
nekih prava s pravima ratnih vojnih in-
valida Domovinskog rata. Među njima je
izjednačavanje visina invalidnine s inva-
lidima Domovinskog rata što bi značilo
»jednake invalidnine za jednaka tjelesna
oštećenja«.
Zakon za
obnovu
spomenika
U konkretnim i opširnim prijedlozi-
ma SABA RH je predložila i donošenje
zakonskih propisa za obnovu spomeničke
baštine i spomen-obilježja, a među njima
i spomenika velike umjetničke vrijedno-
sti čija su djela umjetnika međunarodnog
ugleda.
U obrazloženju se upozorava da je u
Hrvatskoj od 1990. do 2000. godine srušeno
i devastirano oko 3.000 antifašističkih spo-
menika i spomen-obilježja. U taj broj nisu
uračunate tisuće spomen-ploča značajnih
ličnosti i drugih institucaija iz NOB-e kao
i promjene antifašističkih imena ulica i
trgova. Do danas nitko nije odgovarao za
ovaj vandalizam.
Polazeći od Daklaracije o antifašizmu
SABA RH predlaže da Vlada RH zakonskim
propisima osigura obnovu spomenika velike
kulturne vrijednosti, kojih ima oko 20, a
nalaze se u deset županija. Istovremeno bi
županije, gradovi i općine trebalo obvezati
da obnove sva ostala spomen-obilježja na
svojim područjima. Rok za obnovu bi bio
pet godina.
Zatražene su također izmjene i dopune
školskih udžbenika povijesti. Pri tome se
kaže da je »došlo do pozitivnih promjena«,
ali da ocjene o ulozi NDH i NOB-e »nisu
objektivne i prihvatljive«.
U zahtjevima se navodi i potreba
promjene u financiranju SABA RH na
način da to bude iz Držanog proračuna
RH, a iz županijskih, gradskih i općinskih
proračuna bi se financirale udruge i zaje-
dnice udruga ABA.
SABA RH zahtijeva da država bude
nosilac obilježavanja najvažnijih povijesnih
događaja iz NOB-e, te da se donesu pro-
pisi o obeštećenju preživjelih logoraša iz
ustaško-fašističkih logora. Antifašisti traže
i Izmjene i dopune Uredbe o stjecanju prava
na besplatnu sahranu boraca NOR-a, kao što
to imaju i sudionici Domovinskog rata.
S.Tomašević
3
 n
Pazi 65. godišnjica rujanskih odluka o sjedinjenju Istre s maticom domovinom
ANTIFAŠISTIČKI TEMELJI MODERNE ISTRE
◆Bez antifašističkog po-
kreta Hrvatska nikad ne bi
postala samostalna država u
današnjim granicama - poručeno
sa zajedničke svečane sjednice
Županijske skupštine i SABA
Istarske županije
S redišnja svečanost obilježavanja 65.
obljetnice povijesnih odluka iz rujna
1943. godine o sjedinjenju Istre s maticom
domovinom Hrvatskm i Spomen dana RH
održana je 25. rujna u dupko punom pazin-
skom Spomen domu, gdje se na zajedničkoj
sjednici Županijske skupštine i Saveza udru-
ga antifašističkih boraca i antifašista Istre
okupilo više stotina uzvanika.
Prije početka svečanosti, kojom je
ujedno obilježen i Dan Istarske županije,
delegacije Županije, Grada Pazina i Saveza
antifašističkih udruga položile su vijence
Istra u rujnu 1943.
Izložba u holu Spomen doma
U holu spomen-doma postavljena je
izložba »Istra u rujnu 1943.«, koju
je priredio Povijesni muzej Istre, a otvo-
rio predsjednik Županijs!ce skupštine
Anton Peruško. Kroz brojne dokumen-
te, fotografije i druga svjedočanstva
prikazani su dani od kapitulauije Ita-
4 GLAS
na središnji spomenik u Parku narodnog
ustanka.
Okrenuti budućnosti
Tijekom dvosatnog programa osam je
govornika ukazalo ne samo na povijesni
značaj, nego i odraz rujanskih odluka na
današnjicu i smjer za budućnost.
Istarski župan Ivan Jakovčić naglasio
je da se upravo na tim odlukama i vrije-
dnostima temelji moderna Istra i njena
budućnost, spomenuvši istraživanja prema
kojima je Istra sada najrazvijenija regija u
Hrvatskoj. Pozivao je na društveni kon-
senzus o daljnjem razvoju županije, da
Istra, nakon što je postala lider u Hrva-
tskoj, postane jedna od regija lidera i u
Europskoj uniji.
Potpredsljednica Vlade Đurđa Adlešić
rekla je da je antifašizam upravo u Istri
pokazao svoje pravo lice i svoj identitet u
čuvanju granica, nacionalnog identiteta i
multikulturalnosti, što potvrđuje i velik
lije 8. rujna do 4. listopada. Ravna-
telj muzeja Davor Mandić rekao je
da izvorna sjećanja sudionika na te
dane i događaje imaju velik značaj ne
samo za znanstveno nego i autentično
upoznavanje sadašnjih generacija s
istarskom poviješću
Istra je oslanjanjem na vlastite
snage i vlastitom inicijativom donijela
rujanske odluke 1943. godine, a sa
94 posto izjasnila se na referendumu
i za samostalnu Hrvatsku, podsjetio
je Tomislav Ravnić, predsjednik
istarskog SABA, izraživši nezado-
voljstvo neprovođenjem Deklaracije
o antifašizmu koju je Sabor usvojio
još prije tri i pol godine. U vezi s tim
upitao je Vladu i premijera Sana-
dera tko je i zašto oduzeo dignitet
antifašističkim borcima i zašto ih se
omalovažava i diskriminira.
broj hrvatskih branitelja Domovinskog
rata iz Istre. »Mislim da jedni drugima
možete stajati uz bok, te i jedni i drugi imaju
pravo govoriti o zaslugama za ovaj narod«
- poručila je istarskim antifašistima.
Predsjednik Županijske skupštine An-
ton Peruško u svom se obraćanju založio za
decentralizaciju Hrvatske koja se opredjelila
za antifašizam i demokraciju, zatraživši da
se o razvoju Istre odlučuje autonomno i da
se u interesu razvoja istarskim resursima
autonomno upravlja.
Primjer drugima
Za predsjednicu SABA RH dr. sc. Vesna
Čulinović Konstantinović visoku zrelost
istarskog naroda pokazuje i to što danas
rujanske odluke i antifašizam antifašistički
borci slave zajedno s vlašću, te poželjela da
se u svim krajevima Hrvatske oni poštuju
onako kako se to čini u Istri.
»Današnja moderna Istra gradi
se na vrijednostima i temeljima stva-
ranim prije 65 godina, a te odluke
istarskog naroda upravo su u Pa-
zinu ostavile najdublje ideološke i
nacionalne tragove. Kada smo prije
deset godina najavili da želimo na
svim područjima pogotovo u kulturi
te poticaju obrta srednjeg i malog
poduzetništva biti prvi u Hrvatskoj,
bilo je onih koji su se tome izrugiva-
li. Danas to jesmo i najavljujem da
gradimo Istru koja će u europskim
razmjerima biti ekonomski konkurent-
na, socijalno sigurna s motivirajućim
obrazovnim sustavom«, kazao je župan
Jakovčić.
ANTIFAŠISTA
 Damir Kajin
ZASLUGA NOB-e I TITA
P ozdravljajući sudionike svečanosti
u Pazinu kao izaslanik predsjed-
nika Republike Stje-
pana Mesića, sabor-
ski zastupnik Damir
Kajin ustvrdio je da
bez antifašističkog po-
kreta Hrvatska nikada
ne bi postala samostal-
na država u današnjim
granicama.
»Bez NOB-e i Jo-
sipa Broza Tita nika-
da, baš nikada Istra,
Rijeka, Zadar i dio
otoka ne bi bili dio
Hrvatske«, naglasio je
Kajin uz burno odobravanje sudionika
svečanosti.
Prema njegovim riječima, država
Hrvatska moralni je dužnik ne samo
Na značaj rujanskih odluka ukazao
je i saborski zastupnik Gari Capelli, kao
izaslanik predsjednika Sabora na pazinskoj
svečanosti.
Član Predsjednišzva SABA Istarske
županije Feruccio Pastrovicchio pozdravio
je skup na talijanskom jeziku i gavorio o
tisućama Talijana koji su se uključili u
partizane i suživotu, podvlačeći da ako
želimo ući u Europsku uniju, onda moramo
prihvatiti i civilizacijske norme temeljene
na antifašizmu, slobodi i demokraciji.
Sudionici svečane sjednice toplo su
pozdravili izvođače prigodnog kulturno-
umjetničkog programa, u kojem su pozna-
Zastupnici o rujanskim odlukama
S aborski su se zastupnici na početku
zasjedanja 25. rujna prisjetili događaja
iz 1943., kada je donesena Odluka o
sjedinjenju Istre, Rijeke, Zadra i otoka
s maticom zemljom.
Na taj dan 1943. u Pazinu je zasjedao
pokrajinski Narodnooslobodilački odbor
za Istru, a tom je prigodom donesena i
potvrđena Odluka o sjedinjenju Istre,
Rijeke, Zadra i otoka matici zemlji
Hrvatskoj.
U proglasu Narodnooslobodilačkog
odbora koji je prethodio Odluci stajalo
je da »nepokoreni Hrvati nisu htjeli po-
GLAS
ANTIFAŠISTA
braniteljima iz Domovinskog rata nego
i Titovih boraca i zato nema opravdanja
za neprovođenje Dek-
laracije o antifašizmu
i nerješavanje ma-
terijalnih i drugih
prava antifašističkih
boraca, kao ni za tole-
riranje omalovažavanja
antifašističke NOB-e.
Kajin je bio kritičan
i na aktualne negativ-
ne pojave u društvu,
apostrofirajući ko-
rupciju u segmenti-
ma institucija države,
pravosuđu, zdravstvu,
na sveučilištu te rekao da se slaže s
izjavom predsjednika Mesića da je u
borbu protiv korupcije trebalo krenuti
od privatizacije.
tim partizanskim pjemama »Marš istarskih
brigada«, »Po šumama i gorama« i »O bella
ciso« sudjelovali Akademski mješoviti zbor
i Akademski simfonijski orkestar Sveučilišta
Jurja Dobrile, koji su izveli i nekoliko sk-
ladbi s klasičnog repertoara.
Svečanost je bila prigoda da se pre-
dstavnicima istarskih mjesta Brgudac,
Kresini, Lipa i Šajini uruče povelje Saveza
antifašističkih boraca i antifašista Hrva-
tske u znak sjećanja na velike ljudske i
materijalne žrtve i stradanja koje su ta
mjesta pretrpjela za vrijeme nacifašističke
talijanske okupacije.
A. Zibar
stati poslušno roblje« te da su »pokazali
visoku nacionalnu svijest i dokazali da
je Istra hrvatska zemlja i da će to ostati«,
prisjetio se na početku sjednice pre-
dsjednik Sabora Luka Bebić.
Naglasio je da je, prihvaćajući pokro-
viteljstvo nad 65. obljetnicom zasjedanja
ZAVNOH-a, koji je potvrdio Odluku o
sjedinjenju, Sabor još jednom pokazao
privrženost antifašističkoj ideji. Taj se
dan od 2005. u Hrvatskoj obilježava
kao Spomendan i Dan Odluke o sje-
dinjenju Istre, Rijeke, Zadra i otoka
matici zemlji
Ližnjan
Sjećanje na
pale borce
Članovi Udruge boraca i antifašista
općine Ližnjan položili su vijenac na spo-
menik palim borcima u Jadreškima. Pre-
dsjednik udruge Anton Vojnić naglasio je
da je u Drugom svjetskom ratu Ližnjan dao
velik doprinos za oslobođenje ovih krajeva
- poginulo je 29 boraca iz mjesta, a njihova
su imena isklesana na spomeniku.
Svake godine na taj se dan obilježava i
obljetnica prve bitke koja se u Jadreškima
odigrala prije 65 godina. Nacisti i fašisti
tad su zapalili stambenu zgradu u kojoj je
živjelo sedam obitelji, a stradalo je troje
odraslih i dijete.
Nakon polaganja vijenaca, delegacija
u kojoj je bio i ližnjanski načelnik Srećko
Ševerlica položila je cvijeće na spomen-
ploču ispred kuće u kojoj je rođen Ivan
Jadreško.
G.T.
Rovinj
Komemoracija
revolucionera
U povodu obljetnice smrti Alda Ri-
smonda, jednog od osnivača Talijanske
unije za Istru i Rijeku i partijskog sekre-
tara antifašističkog pokreta, u Rovinju je
na mjestu njegove pogibije, nedaleko od
stancije Anđelini, položen vijenac. O životu
Rismonda i o posljednjim trenucima nje-
govog života, kao i samom djelovanju u
Narodnooslobodilačkom pokretu, govorio
je Anton Bišić, tajnik rovinjskog Saveza
antifašističkih boraca i antifašista.
Komoracije su se održale i pred spomen-
pločama u Kanfanaru i Dvigradu, gdje su se,
u organizaciji rovinjskog SABA-e i Općine
Kanfanar, položili vijenci. Skupu je prisu-
stvovao Tomo Ravnić, predsjednik SABA-e
istarske županije, a o samim povijesnim
činjenicama i tijeku događaja govorio je
jedan od sudionika, Ivan Bastijančić.
M.G.
Odavanje počasti A. Rismondu
5
 Split
ISPUNJENA POVIJESNA ZADAĆA
◆Jedinice 8. dalmatinskog korpusa ispunile su povijesnu zadaću da,
zajedno s 1. hrvatskim korpusom i istarskim brigadama, tamošnjim
narodom i 43. istarskom divizijom, vrate Istru, Rijeku, Zadar i otoke
matici Hrvatskoj
N ezaobilazna je povijesna istina da je
upravo antifašistička borba svrstala
hrvatski narod na stranu sila pobjednica
Drugog svjetskog rata i ima povijesno
značenje za stvaranje neovisne Hrvatske.
Pobjedom u NOB-u, kao i pobjedom u
Domovinskom ratu, dali smo velik do-
prinos oslobođenju Europe i završili
arhitekturu naših prostora – istaknuo
je, među ostalim, predsjednik Republike
Stjepan Mesić na svečanoj akademiji u
zgradi Hrvatskog narodnog kazališta u
Splitu prigodom proslave 65. obljetnice
8. dalmatinskog korpusa, najveće opera-
Stjepan Mesić
UDŽBENICI KRIVOTVORE POVIJEST
Prisjećajući se borbenog 8. dalma-
tinskog korpusa, predsjednik Republike
Stjepan Mesić je naglasio:
- Čitava je Dalmacija nakon kapitula-
cije Italije ustala u borbu protiv njemačkih
okupatora. Bio je to općenarodni ustanak
i početak oslobođenja Hrvatske. S 13
tisuća boraca, zajedno s mornaricom,
Osmi je korpus bio udarna snaga i veliki
korak u prerastanju partizanskog pokreta
u narodnooslobodilačku vojsku. Osmi
je korpus odigrao i presudnu ulogu u
vraćanju Zadra, Rijeke, Istre i otoka u
sastav Hrvatske. U manje od dvije godine
8. dalmatinski korpus je dao ključni do-
prinos oslobađanju primorske Hrvatske,
dijelova Bosne i Hercegovine i Slovenije,
što se treba pripisati i izvanrednom dal-
matinskom domoljublju.
Danas nas mora zabrinjavati što se,
ne krivnjom mladih, nego krivnjom krivih
udžbenika i onih koji su ih pisali, želi
krivotvoriti povijest. Danas se mladi
pod nacističkim i fašističkim znakovljem
pojavljuju u javnosti i to u onim grado-
vima i dijelovima zemlje koji su trebali
6 ANTIFAŠISTA
65. obljetnica 8.
zbora, braniteljskih udruga, županijskih
tijela vlasti, političkih stranaka, ali i mladi
poklonici antifašizma.
Na svečanosti su govorili dr. sc. Ve-
sna Čulinović-Konstatinović, predsjed-
nica SABA RH, Fabjan Trgo, partizanski
rukovodilac i član Savjeta SABA RH te
tivne jedinice u Narodnooslobodilačkoj
vojsci Hrvatske.
Skup je pozdravio splitski gradonačelnik
Ante Adorić, predsjednik UABA Splita.
Govornici su rekli kako borbu protiv fašizma
Ivan Kuret, a među uzvanicima bili su
predstavnici Saveza antifašističkih bo-
raca i antifašista Republike Hrvatske,
antifašističkih udruga Istarske županije,
Livna, zastupnici u Hrvatskom saboru,
izaslanstva Hrvatske ratne mornarice na
čelu s kontraadmiralom Antom Urlićem,
Željana Kalaš, izaslanica predsjednika Hr-
vatskog sabora, nekadašnja predsjednica CK
SKH i predsjednica Vlade bivše Jugoslavije
Milka Planinc, predstavnici diplomatskog
u Drugom svjetskom ratu nisu poveli ni
ustaše, ni Maček, koji je, kako su kazali,
pripasti drugima. Stoga treba preispitati čekao pobjednika da se pokloni, nego su
udžbenike, jer u povijesti se dogodilo tu borbu poveli Titovi komunisti.
samo ono što se dogodilo i ništa drugo. Dr. Vesna Čulinović-Konstatinović,
Nikakvo prekrajanje povijesti – stečena
predsjednica SABA RH, napomenula je kako
prava se ne mogu oduzimati, povijesne
su »Dalmatinci u borbi ginuli u mnogim
se nepravde moraju ispraviti.
Mladi moraju znati i to da Hrva-
bitkama, poglavito na Neretvi i Sutjesci.
ti u Drugom svjetskom ratu nisu stali Na ovom, jadranskom području, pod ta-
na stranu antifašizma – vratila bi se lijanskom okupacijom
Kraljevina Jugoslavija i kralj, došao bi ubijeni su i mnogi ko-
Draža Mihailović kao ministar obrane. munisti i antifašisti.
Tada bi se Hrvatima desilo ono što je Izgubili su živote, jer
Pavelić planirao s Romima, Židovima i su bili aktivisti po-
Srbima, te bi se danas o Hrvatima mo- kreta za pripojenje
glo govoriti kao o povijesnoj činjenici matici Hrvatskoj i
– kao što naprimjer govorimo o starim za oslobođenje od
Ilirima i Keltima. Zato antifašistička talijanskog okupatora
borba, oslonjena na višestoljetnu baštinu koji ih je desetljećima
borbe hrvatskog naroda za slobodu, ima nastojao odnaroditi.
povijesno značenje za stvaranje neovisne Nisu pristajali da iz-
Republike Hrvatske. To u preambuli s gube svoj materinji
pravom naglašava i Ustav Republike jezik i kulturu«.
Hrvatske. Tu činjenicu potrebno je na Ante Adorić, pre-
prikladan način uvijek isticati kako bi dsjednik Odbora za
mladi naraštaji znali istinu o borbi za obilježavanje obljet-
slobodu. nice 8. dalmatinskog
korpusa, upozorio je
GLAS
dalmatinskog korpusa
da su »nažalost, nama 90-ih godina oduzeta od 7. listopada 1943. – kada je formiran,
mnoga stečena prava, tako da danas borci do 2. ožujka 1945. godine, kada je ušao
ne mogu biti niti dostojanstveno sahranjeni. u sastav 4. armije – ukupno 545 dana.
Žalosno je da u Splitu danas nema spomen Počeo je djelovati u surovim borbama s
obilježja, a ukinuta je ulica žrtava fašizma. elitnim njemačkim divizijama i po cijeloj
Zato tržimo da se počne primjenjivati Dek- Dalmaciji. Njegovo je operativno područje
laracija o antifašizmu koju je donio 2005. bilo od Nina na zapadu do rijeke Neretve
godine Hrvatski sabor«. na istoku uključno s Pelješcem, zatim od
Lastova i Visa na jugu do Livna, Duvna,
Operativno područje Šujice i Bosanskog Grahova na sjeveru
obuhvativši time ne samo Dalmaciju nego i
General Fabjan Trgo, partizanski ruko- južne dijelove Bosne i Hercegovine. Borbeno
vodilac i član Savjeta SABA RH evocirao djelovanje je završio 2. ožujka 1945. godi-
je zbivanja iz 1943. ne kada je potpuno oslobodio Dalmaciju,
godine u kojima je južnu Liku, južne dijelove BiH i zapadnu
Split bio prvi put Hercegovinu s Mostarom. Njegove divizije
oslobođen, u kojima i ostali sastavi nastavili su ratovati u 4.
su pred Staljingradom armiji sve do kraja rata – od Like pa do
poražena nacistička Istre, Trsta i Soče gdje se stiglo 8. svibnja
armija i kapitulirala 1945. godine; točno kada je bezuvjetno
fašistička Italija, u kapitulirala nacistička Njemačka.
kojima je osnovan Prvi je komandant bio Pavle Ilić, koji
8. dalmatinski kor- je došao iz VŠ NOVJ. Njega je u prosincu
pus, naglasivši da je 1943. godine zamijenio Sreten Žujević,
»korpus objedinio sve član VŠ NOVJ i član Politbiroa CK KPJ.
četiri dalmatinske Onda je u siječnju 1944. godine posta-
divizije, komande vljen potpukovnik Vladimir Četković
partizanskih odre- (komandant 8. kordunaške divizije). On
da od početka pro- je poginuo u avionskoj nesreći 21. listo-
sinca 1944. godine i pada 1944., pa ga je zamijenio Milan
područje Dubrovnika Kuprešanin, kao vršilac dužnosti, ali je
koje je do tada bilo pod crnogorskim 2. udar-
27. studenog 1944. došao general-major
nim korpusom. Osmi dalmatinski korpus
Petar Drapšin, koji vodi korpus sve do
djelovao je i na bosansko-hercegovačkom njegovog rasformiranja 2. ožujka 1945.
prostoru, izveo više samostalnih operacija godine. Prvi politički komesar bio je Ivica
kao što su – Splitska, Šibenska, Kninska i Kukoč, u siječnju 1944. godine za kome-
Mostarska. Početkom ožujka 1945. godine sara dolazi Boško Šiljegović, koji na toj
činio je osnovu za formiranje 4. jugosla- dužnosti ostaje sve do postojanja korpu-
venske armije«. sa. Prvi načelnik štaba bio je Maks Baće,
Osmi dalmatinski korpus postojao je a od kraja prosinca 1943. godine Milan
Kuprešanin, koji je tu dužnost obnašao
sve do 27. studenog 1944. godine kada tu
dužnost preuzima Ante Toni Biočić, koji
tu ostaje do 2. ožujka 1945. godine.
Najjači korpus u NOVJ
Operativne jedinice 8. dalmatinskog
korpusa činile su 9., 19., 20. i 26. divizija
sa 13 brigada. Pod Štabom korpusa bila
je i Mornarica, a od samostalnih jedinica
korpus je imao Artiljerijsku grupu, bataljon
veze, inženjerijski bataljon, pozadinske sa-
stave i ustanove s logistikom i sanitetom.
U sastavu 8. korpusa bilo je i jedinica stra-
nih državljana, najviše Talijana (bataljon
»Garibaldi«, bataljon »Mameli Gilfedo« i
5. talijanski bataljon sastavljen od Talijana
koji su došli kao dragovoljci iz Italije).
GLAS
ANTIFAŠISTA
Dr. sc. Vesna
Čulinović-Konstatinović
ISPRAVLJANJE
NEPRAVDI
Predsjednica Saveza antifašis-
tičkih boraca i antifašista Republike
Hrvatske dr. sc. Vesna Čulinović-
Konstatinović, među ostalim je
istaknula:
- Status antifašističkih boraca
nije zadovoljavajući. Članovi Vla-
de i Hrvatskog sabora iskazuju svoje
antifašističke stavove. To je u skla-
du s preambulom našeg Ustava koji
počiva na antifašizmu. Ali nažalost,
njihove su izjave do sada ostale samo
deklarativne.
Uz ispravak nepravdi koje su
nam učinjene, očekujemo i obnovu
oštećenih spomenika žrtvama fašizma.
Žalosno je slušati laži o antifašističkoj
borbi i što se svi mrtvi bez dokaza
proglašavaju nevinim žrtvama naših
boraca. Antifašizam je naše životno
opredjeljenje. On je protuteža zlu i
zločinstvima. Mi se zalažemo za
život bez nasilja, za demokraciju
i poštivanje različitosti. U NOR-u
pripadnike svih naroda u Hrvatskoj
krvlju i ranama je vezivalo bratstvo
i jedinstvo. Borili su se protiv geno-
cida, za bolje sutra, za jednakost, za
dostojanstvo čovjeka, za mir.
Osmi dalmatinski korpus je bio među
najjačim korpusima u NOV Hrvatske i
NOVJ, potpuno organizacijski razvijen i
ustrojen kako je tražio Vrhovni koman-
dant Tito – od tri dijela vojnih snaga,
pa čak i od tri vida oružane sile, čega je
teško naći u povijesti korpusa u Drugom
svjetskom ratu. Od 75% cjelokupnog
korpusnog sastava činili su mladi između
17 i 21 godine. Među njima su i njihovi
komandanti i politički komesari. Nitko
od njih nije »uhvatio« 29. godinu života.
Bila je i masovna zastupljenost žena, a
u svim jedinicama korpusa, aktivno su
djelovale organizacije Komunističke par-
tije i SKOJ-a. Veliku je ulogu odigrao
i tisak kojeg su izdavale sve jedinice i
ustanove.
B. M.
7
 reg
Ludb
NARODNOOSLOBODILAČKA BORBA JE BILA ČISTA
P redsjednik Republike Hrvatske Stjepan
Mesić je u Ludbregu sudjelovao kao
pokrovitelj svečanosti obilježavanja 65.
obljetnice Šemovečke bitke, oslobođenja
Ludbrega i osnivanja brigade »Braća
Radić«. Tom je prigodom, među inim,
istaknuo da se pobjedom nad fašizmom
i sudjelovanjem u antifašističkoj koaliciji
Hrvatska svrstala među pobjednike Dru-
gog svjetskog rata. »Narodnooslobodilačka
je borba bila čista i u ideji i u izvedbi
a stvaranje NDH je zločin i u ideji i u
izvedbi«, rekao je Mesić. Kazao je, kako
je antifašizam kao opća civilizacijska
stečevina suvremenog svijeta, ugrađen
u temelje hrvatske državnosti i u hrvatski
Ustav. Podsjetio je da je važno naglasiti
kako je NOB doveo do federalne Hrvatske,
inače bi ostala u Kraljevini Jugoslaviji, a
da je Domovinski rat stvorio samostalnu
Hrvatsku.
Antifašistički korijeni
»Hrvatska je ponosna na svoje
antifašističke korijene«, poručio je pre-
dsjednik Mesić te dodao da su partizan-
sku vojsku činili i Hrvati i Srbi, a da su
nacionalne manjine imale svoje jedinice:
talijanske, češke, mađarske, njemačke... »To
govori da je NOB bio općenarodni pokret,
predvođen Komunističkom partijom, na
čelu s Josipom Brozom Titom«. Osvrnuo
se i na razliku u mirovinama koja kod
sudionika NOB-a iznosi prosječno 2650,
a branitelja u Domovinskom ratu 5600
kuna. Zabrinjavajuće je što ni danas borci
NOR-a nisu u svojim pravima izjednačeni
sa sudionicima Domovinskog rata. Jer, »i
snimio: Z Herceg
Pokrovitelj predsjednik Stjepan Mesić i drugi sudionici svečanosti
8 GLAS
◆To je, među ostalim, istaknuo
Stjepan Mesić, predsjednik Repu-
blike, na svečanosti 65. obljetnice
Šemovečke bitke, oslobođenja
Ludbrega i osnivanja Brigade
»Braća Radić«
jedni i drugi borili su se za slobodu Hrva-
tske«, upozorio je predsjednik Republike
Stjepan Mesić.
Prije svečanosti, brojne su delegacije
položile vijence u Ludbreškom Ivancu,
kod spomenika brigade »Braća Radić« i
centralnog spomenika poginulim borcima
Kalnika; u Šemovcu kod spomenika »Pla-
men slobode« te na Ludbreškom groblju
kod kosturnice palih boraca u Šemovečkoj
bitki i spomen-obilježja poginulim bor-
cima Kalničkog partizanskog odreda. U
kino dvorani POU »Dragutin Novak«
posjetitelji komemorativne svečanosti
razgledali su izložbu fotografija o 10.
korpusu zagrebačkom.
Skup su pozdravili: Zdravko Pahor, pre-
dsjednik UABA Ludbrega, Ivan Lončarić,
gradonačelnik Ludbrega, Zvonimir Sabati,
župan Varaždinske županije, Darko Koren,
župan Koprivničko-križevačke županije
i dr. sc. Vesna Čulinović-Konstatinović,
predsjednica Saveza antifašističkih boraca
i antifašista Republike Hrvatske.
Borbena jezgra
O ulozi i značaju Šemovečke bitke,
oslobođenju Ludbrega te osnivanju bri-
gade »Braća Radić« opširno je kazivao
Krešimir Piškulić, član Predsjedništva
SABA RH, naglasivši:
- Mi, kalnički partizani pono-
sni smo što smo dali svoj doprinos
Narodnooslobodilačkoj borbi i pobjedi sa
svim narodima bivše Jugoslavije. Snažan
razvoj narodnooslobodilačkog antifašističkog
pokreta u ljeto i jesen 1943. godine u sje-
verozapadnoj Hrvatskoj omogućio je for-
miranje prve operativne jedinice II. OZ
NOV-e: brigade „Braća Radić“. Na njezinom
borbenom putu posebno mjesto pripada
dramatičnoj Šemovečkoj bitki koju je u
sklopu borbi za Ludbreg prije 65 godina
izvodila sa 17. udarnom brigadom 28. sla-
vonske divizije. Svojim suborcima iz 17.
udarne brigade tada su uputili poruku: „Mi
ćemo se boriti do posljednje kapi krvi, izvršit
ćemo naš zadatak, a vama poručujemo da
samo preko nas mrtvih neprijatelj može
doći do Ludbrega“. Oslobođenje Ludbrega
imalo je povijesno značenje za daljni razvoj
NOP-a, za široku mobilizaciju naroda,
za povezivanje Ludbrega s Podravinom,
Međimurjem, Hrvatskim zagorjem i dalje
prema Zagrebu...
Prva brigada u sjeverozapadnoj
Hrvatskoj je formirana u šumi između
Ludbreškog Ivanca i Donje Rijeke. Dobila
je ime 1. brigada NOV i PO, pa 2. brigada,
da bi napokon bila nazvana brigada »Braća
Radić«. U sastav brigade ušli su udarni
bataljon »Matija Gubec« (kao prvi bataljon
u brigadi), 1. bataljon (oba iz Kalničkog
partizanskog odreda) kao treći u briga-
di. Moslavački udarni bataljon postao je
drugi bataljon brigade. Brigada je imala
i prateću i izviđačku četu, inženjerijski
vod i vod veze, te druge pozadinske sa-
stave. Već dva dana nakon osnivanja (6.
rujna 1943. godine) brigada je vodila
prvu borbu na položajima Segleda i Svi-
bovca s njemačko-ustaškim snagama iz
Varaždinskih Toplica, postigavši svoju
prvu pobjedu i tako krenula putem slave,
a ona ju je kao udarnu brigadu pratila
sve do kraja rata. Istog dana bio je for-
miran i Operativni štab za usmjeravanje
borbenih djelovanja brigade i Kalničkog
partizanskog odreda, u čijem su sastavu
bili rukovodioci Rade Bulat, Izidor Štrok
i Ivo Robić.
Borba brigade »Braća Radić« kod
Šemovca je bila najteža i najslavnija
stranica na borbenom putu te jedini-
ce. Šemovačka bitka je rijedak primjer
hrabrosti i odvažnosti boraca. Oni su u
najpresudnijim trenucima bili neprobojan
bedem kojeg nisu mogle probiti desete-
rostruko brojnije snage okupatora. Borci
ANTIFAŠISTA
17. brigade preko noći 2. na 3. listopada
1943. godine napali su Ludbreg i zauzeli
ga nakon osmosatnih borbi. Istodobno su
u Šemovcu borci brigade »Braća Radić«
postavili zasjedu za brojne fašističke jedi-
nice koje su iz Varaždina krenule pomoći
svojim snagama u Ludbregu. U teškoj
borbi, u kojoj su fašističke formacije imale
potporu oklopnih vozila i aviona, brigada
je uspjela neprijatelju spriječiti prodor kroz
Ludbreg. U neravnopravnoj ali pobjedo-
nosnoj bitki poginulo je 76, a ranjeno 30
boraca brigade »Braća Radić«.
Neprobojan bedem
Poslije napada na Varaždinske Toplice,
partizanske su se jedinice pregrupirale.
Slavonska 17. brigada pripremala se za
napad na Ludbreg, 21. brigada za osiguranje
Pazi
n
JEDINSTVEN POVIJESNI DOGAĐAJ
◆Prve odluke o otcjepljenju od Kraljevine Italije usvojene su 13. rujna 1943. godine
Z ajedničkom svečanom sjednicom
poglavarstva te predsjedništva
Udruge antifašističkih boraca, uz veći
broj uzvanika iz političkog, gospodar-
skog, vjerskog,društvenog
života grada i Istre, u Pazinu
je obilježena 65. obljetnica
donošenja Pazinskih odluka od
13. rujna 1943. godine, kada je
Okružni narodnooslobodilački
odbor za Istru obznanio odcje-
pljenje od Kraljevine Italije te
»priključenje matici zemlji i
sjedinjenje s ostalom hrva-
tskom braćom«.
Pazinski gradonačelnik
Neven Rimanić u prigodnom
je slovu rujanske pazinske
odluke ocijenio događajem
koji je »bitno izmijenio tok
povijesti, način i brzinu razvitka kao i
kvalitetu i harmoniju življa na našem
poluotoku.
Teror iz razdoblja fašističke vlasti
Tića
n POČAST POGINULIM BORCIMA
Polaganjem vijenca na spo-
men-obilježje i svečanom komemora-
cijom stanovnici Višnjanštine i članovi
Udruge antifašističkih boraca Poreštine
odali su počast za 84 borca poginula u
bitki na Tićanu 1943. godine. Općinski
načelnik Angelo Mattich istaknuo
GLAS
ANTIFAŠISTA
pravca iz smjera Koprivnice, a Kalnički
partizanski odred je zaposjeo Apatovac
i kontrolirao pravce od Križevaca, dok
je Osječka četa rasporedom oko Ljubeja
nadzirala prilaze od Novog Marofa.
Brigada »Braća Radić« štitila je napad
iz pravca Varaždina na liniji: Šemovec-
Jalžabet. Sedamnaesta brigada napala je
Ludbreg (2. listopada navečer i zauzela
ga u ranim jutarnjim satima sljedećeg
dana). Tamo je poginulo više od dvadeset
neprijateljskih vojnika, a zarobljeno ih je
oko 550. Zaplijenjene su velike količine
oružja i ostale vojne opreme.
Drugi bataljon brigade »Braća Radić«
potpomognut 1. bataljonom vodio je za to
vrijeme tešku borbu s ustašama i tenkovi-
ma varaždinskog garnizona, koji su imali
zračnu podršku. Brigada, naročito njen 2.
bataljon, nije dopustio prodor neprijatelja
nije slomio i pokorio slobodarski duh
ovdašnjih ljudi, već je u njima još više
ojačao želju za preuzimanjem sudbine u
vlastite ruke, dodao je Rimanić, istaknuvši
kako su ti događaji objedinili sve slojeve
ljudi i kako tada donesene odluke nisu
bile samo njima u korist, već i nama koji
živimo u današnjici.
je da je ovo mjesto zasigurno jedno
od značajnijih na Poreštini iz doba
Narodnooslobodilačke borbe. Zadaća
je svih prenijeti mladim generacijama
svijest o poštivanju prošlosti svojih očeva
i djedova, majki i baka, ne bi li time
zaslužili svjetliju budućnost.
Božo Štifanić, predsjednik UAB-a
prema Ludbregu. Ustrajnost 2. bataljona
prilikom napada na Varaždinske Toplice,
kao i odlučan otpor ustašama u neza-
boravnoj borbi kod Šemovca, te uporna
obrana 3. bataljona na Tonimir Brijegu u
vrijeme napada na Varaždinske Toplice,
uvrstio je brigadu »Braća Radić« u red
udarnih jedinica.
Nakon riječi pokrovitelja svečanosti
predsjednika Republike Hrvatske Stjepana
Mesića, izveden je prigodan kulturno-
umjetnički program. Nastupili su Mješoviti
pjevački zbor »Podravina« iz Ludbrega,
pod vodstvom Rozike Othman, učenici
Osnovne škole Ludbreg s recitalom, ženska
vokalna skupina KUD-a »Anka Ošpuh«
iz Ludbrega, pod vodstvom Aleksandra
Horvata i primadona Barbara Othman.
Voditelj programa bio je Branko Dija
nošić. B. M.
Predsjednik pazinskog UAB-a Mi-
ljenko Benčić podsjetio je na antifašističku
borbu naroda Istre koja je usljedila do
oživotvorenja pazinskih odluka po
završetku Drugog svjetskog
rata i ustvrdilo da su ti pazinski
događaji među prvim preokre-
nuli tadašnju međunarodnu
poziciju Hrvatske i pokrenuli
proces njenog prepoznavanja
kao članice međunarodne
antifašističke koalicije.
Pazinsku je obljetnicu do-
maćinima čestitao predsjednik
Skupštine Istarske županije An-
ton Peruško. Rujanske Pazinske
odluke Peruško je nazvao jedin-
stvenim događajem u europskoj
političkoj povijesti jer se samo
tada dogodilo da su ljudi jednog
kraja, Istre,»donijeli odluku o odcjepljenju
od jedne države i sjedinjenju s drugom, a
da to ni jedna ni druga država nisu zna-
le«. G.P.
poreštine, govorio je o 11. rujnu 1943.,
kad je održana tićanska bitka i događajima
koji su joj prethodili. Istaknuo je da
antifašiste neće pokolebati grafiti na
spomenicima NOB-u i Domovinskom
ratu te brisanje hrvatskih imena, jer ostaju
u ustrajnoj borbi za Hrvatsku za koju su
se borili. H.V.
9
 t
Mola
◆Pod pokroviteljstvom Vla-
de RH obilježena 65. obljetni-
ca oslobođenja zatočenika iz
talijanskog koncentracijskog
logora, u kojem je kroz muke
internacije prošlo dvadesetak
tisuća osoba
S večano obilježavanje 65. obljetnice
oslobađanja zatočenika iz talijanskog
koncentracijskog logora Molat održana je
pod visokim pokroviteljstvom Vlade RH
u organizaciji Grada Zadra i koordinaciji
s Udrugom logoraša antifašista talijanskog
koncentracijskog logora Molat.
Svečanost je okupila nekoliko stotina
preživjelih logoraša i njihovih potomaka
koji su zajedno s izaslanstvima Grada Za-
dra i Zadarske županije položili vijence
i zapalili svijeće na spomen-obilježju na
mjestu groblja u koje su sahranjivani ubijeni
i preminuli logoraši kojih je tijekom 15
mjeseci postojanja ovoga logora smrti
stradalo tisuću, a kroz muke internacije
na Molatu prošlo je dvadeset tisuća osoba
Kron
ika MOLAT U DRUGOM SVJETSKOM RATU
U Molatu je predstavljena knjiga
Josipa Bašića-Bepa »Molat u
Drugom svjetskom ratu 1941 - 1945.
- Tragom događanja«.
O knjizi je govorio njezin urednik
prof. Vladimir Alavanja, kustos Naro-
dnog muzeja u Zagrebu, i predsjednik
Udruge logoraša antifašista talijanskog
koncentracijskog logora Molat Boris
Baraba. S nekoliko se kratkih riječi
10
JOŠ ČEKAMO PRAVDU
uglavnom s područja Dalmacije od Zadra
do Solina.
Sudionike skupa pozdravio je do-
predsjednik Udruge logoraša Josip
Bilić, a u ime organizacijskoga odbora
proslave nazočnima se obratio zamjenik
gradonačelnika dr. Rade Škarica.
Predsjednik udruge logoraša Boris
Baraba založio se da na Molatu bude
centar za obilježavanje fašističkog tero-
ra gdje bi o strahotama trebalo podučiti
mlađe naraštaje. Baraba je upozorio da
su zatočenici talijanskih koncentracijskih
logora kojih je u Hrvatskoj bilo 14, a u
Italiji dvije stotine, među posljednjim
logorašima u svijetu koji još nisu dobili
nikakvu odštetu za svoje patnje.
Niti jedna Vlada Republike Hrvatske
se do sada nije založila da se naše pitanje
riješi. Očekujem od predsjednika Vlade Ive
Sanadera da će pri susretu s talijanskim
premijerom Berlusconijem pokrenuti
pitanje naših odšteta, kazao je Baraba,
podsjetivši da su svi logoraši u Europi i
nazočnima obratio i autor knjige.
Knjiga je napisana u četiri sadržajna
dijela. U prvom se dijelu govori o Mo-
latu pod talijanskom okupacijom i or-
ganiziranoj djelatnosti KPH i SKOJ-a.
U drugom se dijelu govori o nekim
logorima u Italiji, o logoru u Molatu i
proboju iz logora u Molatu i susretima
s talijanskim partizanima. U trećem
se poglavlju-dijelu ove knjige govori o
povratku u domovinu, o ratnim ope-
racijama 26. dalmatinske divizije od
talijanski antifašisti koji su bili zatočeni u
tim istim logorima dobili odštete, nedavno
se Berlusconi obvezao odštetiti i Libijce,
a jedino su hrvatski zatočenici iz svega
toga izuzeti.
- Hrvatska Vlada se mora zauzeti za
hrvatske građane, makar koliko i talijanska
za svoje antifašiste i nadamo se da će u
tome uspjeti iako mi ne odustajemo niti
od nagodbe, niti od tužbe protiv Republike
Italije, istaknuo je Baraba što je potaknulo
veliki pljesak nazočnih.
Skup je pozdravio i gradonačelnik Zadra
dr. Živko Kolega i obećao skoro dovršenje
uređenja bivše upravne zgrade logora u
kojoj će se ustanoviti zbirka sa stalnim
postavom, koja će posjetitelje podsjećati
na ovaj logor na Molatu.
Skupu su se obratili i Vinko Šunjara,
član Predsjedništva SABA RH, Carlo Spar-
tachi Capogreci, autor knjige o talijanskim
koncentracijskim logorima, te u ime Vlade
RH izaslanik premijera Sanadera Stjepan
Adamić. Z.L.
otoka Visa do rijeke Soče, o Molaćanima
u zbjegu u El Shatt, kao i o dolasku
Tita u Molat. Četvrti dio posvećen je
posjetima i susretima s prijateljima u
Italiji. Sačinjen je i popis preživjelih
logoraša logora Molat, a autor iznosi
i svoja sjećanja o druženjima s nekim
talijanskim obiteljima.
Nakladnik knjige je Hrvatska udru-
ga logoraša antifašista u talijanskom
koncentracijskom logoru Molat.
Z.L.
GLAS
ANTIFAŠISTA
 por
Kam
TREĆINA NIJE PREŽIVJELA
◆Pod pokroviteljstvom Vlade RH obilježena 65. godišnjica oslobođenja interniraca talijanskog fašističkog logora
P od pokroviteljstvom Vlade Republike
Hrvatske na Rabu je 13. rujna obilježema
65. godišnjica oslobođenja interniraca iz
talijanskog fašističkog logora u Kampo-
ru, kroz koji je tijekom četrnaest mjeseci
postojanja prošlo 15 tisuća logoraša, od
kojih su većina bili Slovenci, a trećinu su
proživljene strahote stajale i života. Ko-
memoraciju su zajednički organizirali
gradovi Rab i Kočevje i Vlada Republike
Slovenije.
Prije polaganja brojnih vijenaca i
odavanja počasti žrtvama na spomen-
groblju, gdje je otkrivena još jedna ploča
s 44 novotkrivena imena žrtava logora, kroz
svjedočenja preživjelih logoraša sudionici
komemorativne svečanosti podsjetili su se
◆Bivši logoraš dr. Anton Vratuša
prisjetio se uhićenja u Ljubljani, te
optužbe za komunizam koja ga je
dovela u Kampor. Talijani su plašili
lokalno stanovništvo da su u logoru
najveći zločinci i da ih treba dobro
čuvati unutar žice. Razlog što je trećina
umrla su bili potpuno nehumani
uvjeti, nedostatak vode i bilo kakve
njege oboljelih.
Drež
ni ca
DALI SU DOPRINOS MIRU
◆Predsjednik Mesić i delegacija SABA RH posjetili drežnički kraj
D elegacija SABA RH (dr. sc. Vesna
Čulinović Konstantinović, Katica
Sedmak, Josip Skupnjak, Juraj Hrženjak,
Nikola Uzelac, Josip Boljkovac) zajedno
je s predsjednicima antifašističkih udruga
Ogulina i Drežnice, Paulom Mišar i Mi-
GLAS
ANTIFAŠISTA
na strahote kroz koje su
zatočenici prošli, a od
kojih nije bilo pošteđeno
ni oko dvije i pol tisuće
malodobne djece.
Uz rapskog gra-
donačelnika Željka
Brčića i dožupanicu
Primorsko-goranske
županije Nadu Turina
Đurić u programu ko-
memoracije sudjelovali
su i predstavnici vlada
Slovenije i Hrvatske,
antifašističkih udruga,
židovske zajednice, lo-
gorskog odbora i drugih udruga. U ime Kampor i u neljudskim uvjetima i patnjama
SABA RH vijenac su na spomen-groblju u tu preživjeli prve dane života.
Kamporu položili predsjednica dr. sc. Vesna A.Z.
Čulinović Konstantinović, potpredsjed-
nica Katica Sedmak i član Predsjedništva
Vedran Žuvela. ◆Slavko Malnar je iz Čabra došao
U povodu godišnjice otvorena je i u logor kao petogodišnje dijete, i to kao
izložba na temu stradanja i života u lo- i svih tri i pol tisuće ljudi iz Čabarskog
goru, koju je priredio Pokrajinski muzej kraja pod optužbom za komunizam.
Kočevja, a prigodnom riječju otvorio župan To su mahom bili ljudi koji su jedva
općine Kočevje Jenko Veber. Tom pri- znali za komunizam, a danas je na
likom gradonačelnik Željo Brčić uručio spomen-groblju 476 pločica s imenim
je prigodne poklone šestorici prisutnih umrlih sa čabarskog područja.
preživjelih logoraša koji su rođeni u logoru
lanom Radulovićem, obišla mjesto gdje
sa u šumi Javornica nedaleko Drežnice
u vrijeme NOR-a nalazila poznata par-
dnica Mjesnog odbora Branka Radulović
- nije dao uvući u međunacionalne sukobe,
dajući maksimalan doprinos miru.
tizanska bolnica te položila vijenac na Gosti su obišli i spomen-dom, odnosno
spomen-kosturnicu. školu Partizanska Drežnica, za koju je ka-
Delegacija je sudjelovala i u razgovoru men temeljac položen još prije tridesetak
koji je u Drežnici pre- godina, a ime joj promijenjeno početkom
dsjednik Republike devedesetih. Predsjednik se založio da
Stjepan Mesić vodio se uz pomoć države taj objekat što prije
s predstavnicima lo- završi, a predsjednica SABA izjavila da će
kalne vlasti, Pravo- i SABA pomoći opremanju i aktivnostima
slavne crkve, srpske te škole.
nacionalne manjine Predsjednik Republike i delegacija
i gospodarstveni- SABA potom su položili vijence na spo-
cima. Razgovaralo menik poginulim antifašističkim borcima
se o mogućnostima u Drežnici, te obišli u II. svjetkom ratu
razvoja tog kraja s devastiranu pravoslavnu crkvu izgrađenu
pretežno srpskim još 1842. godine, a čiju su obnovu nedavno
življem koji se tijekom započeli Ministarstvo kulture i pravoslavni
Domovinskog rata - vjernici.
istaknula je predsje- K. Sedmak
11
 štin a
Pore
FAŠISTIČKE PROVOKACIJE NEĆE PROĆI
I starske udruge antifašističkih boraca i
branitelja iz Domovinskog rata, lokalne
vlasti i političke stranke najoštrije su
◆U jeku tustističke sezone na području Poreča i Vrsara oskvrnuti
spomenici poginulim antifašistima, a na desetak mjesta na promet-
osudili vandalsko oskvrnuće spome- nim znakovima ispisane protuhrvatske poruke i fašistički simboli
nika poginulim antifaštima, provo-
kativno šaranje prometnih znakova i
crtanje faišističkih simbola na području njihovo privođenje pred lice pravde.
Poreča i Vrsara. Protiv počinitelja po- U jeku turističke sezone, pokraj sr-
dnesena je kaznena prijava i zatraženo pnja, dva su antifašistička spomenika
i desetak prometni znakova osvanuli
ispisani protuhrvatskim i fašističkim po-
rukama, nacističkim kukastim križevima
◆Najoštrije osuđujemo takvu
i simbolima talijanskih fašista. Na nekim
vrstu vandalizma, koji ne priliči
od prometnih znakova nalijepljeni su
današnjem vremenu i koji je su-
natpisi »Italia«, a crnim sprejem pre-
protan načinu života u Istri. Zna-
bojani hrvatski nazivi mjesta i napisano
mo kakova je bila naša povijest,
»Istria - Italia«.
Nikakvi grafiti ni šaranje spomenika
Osim što su oskvrnuti i oštećeni, na
ne mogu je promijeniti. Iza ovih
spomenicima poginulim antifašistima
provokacija najvjerovatnije stoji
kod Vrsara ispisana je i poruka »Banditi
radikalne grupice. Uvjereni smo
Italia« i ucrtani kukasti križ.
da građanski talijanske nacional-
Profašističke provokacije i vanda-
nosti koji žive u Istri s tim nemaju
lizam u jeku turistčke sezone naišli su
nikakove veze - izjavio je Alfredo
na brojne osude u istarskoj javnosti. Za
Bonaca, predsjednik vrsarske i taj-
župana Ivana Jakovčića to je bio »divljački
nik županijske Udruge dragovoljaca
čin nasrtaja na kulturu Istre, kojim se
Domovinskog rata
žele obezvrijediti vrijednosti koje smo
desetljećima stvarali«. I za saborskog
◆Predsjednik porečkog SABA
zastupnika talijanske nacionalne manjine
Božo Štifanić kaže da je taj nemio
Furija Radina provokacijom se »očito želio
događaj napad i na sve ljude koji su
narušiti suživot u Istri, ali u tome neće
ginuli u borbi protiv fašizma: u Istri
uspjeti«.
ih je mnogo i nisu poginuli za bilo
Vrsarski gradonačelnik Franko suživota. Čelnik porečkog SDP- Arduino
što. Zato antifašisti neće zaboraviti
Štifanić smatra da provokaciju treba Matošević naglašava da »ovdje provo-
ovaj incident i borit će se svim de-
najozbiljnije shvatiti, dok je za čelnika kacija neće naići na plodno tlo, jer je
mokratskim sredstvima da očuvamo
IDS-a Poreštine Marina Grgetu van- antifašizam bio i ostat će temelj života
sjećanje na žrtve NOR-a.
dalski pohod usmjeren protiv osnovnih u Istri«.
vrijednosti Istre - antìfašizma i mirnog A. Z.

Rušn
jak ANTIFAŠIZAM NEMA ALTERNATIVE
◆Istarski antifašisti obilježili 65. godišnjicu prvog odlaska u partizane

V elik broj antifašista i njihovih

simpatizera te preživjeli sudionici
NOB-e okupili su se na brdu
brinula o ranjenicima. Istarski župan
Ivan Jakovčić istaknuo je da su, unatoč
dramatičnim promjenama suvremenog
svijeta, vrijednosti i ideali koji su 1943.
vodili rušnjačke dobrovoljce
Rušnjak nedaleko od Bader- ostali isti. S tim vrednotama
ne, gdje su svečano obilježili živimo i danas. Antifašizam,
polazak prve veće organizi- tolerancija i pravda nemaju
rane grupe dobrovoljaca u alternativu.
Narodnooslobodilački rat. Skupu se uvodno obratio
Grupa je u borbu protiv porečki gradonačelnik Edi
fašizma s Rušnjaka krenula Štifanić, dok je predsjednik
prije 65 godina pod vodstvom porečkog SAB-a Božo Štifanić
Joakima Rakovca. pozvao na očuvanje slobode,
Prisutnima se obratila Jo- pravde i demokracije kao gla-
landa Ružić iz Rovinjskog Sela, vnih tekovina antifašističke
živi svjedok tadašnjih zbivanja, borbe.
koja je u Rakovčevoj skupini D.M.

12 GLAS
ANTIFAŠISTA
 a
Čazm
JUBILEJ MOSLAVAČKE BRIGADE
P ovodom 65. obljetnice oslobođenja
Čazme i formiranja prve brigade u Mo-
slavini (Druga brigada 2. operativne zone
Hrvatske), Bjelovarsko-bilogorska županija,
Grad Čazma i Udruga antifašističkih boraca
i antifašista Čazma, u Centru za kulturu
koji nosi ime književnika Slavka Kolara u
Čazmi, upriličili su svečanu akademiju.
Prije svečanosti, u Andigoli i Staroj straži
pred spomen-obilježjima osnutka partizan-
skih jedinica sjeverozapadne Moslavine te
ispred spomen-kosturnice u Čazmi, položeni
su vijenci i cvijeće, i odana počast palim
borcima. Svečanoj akademiji prisustvovali
su borci moslavačkih partizanskih jedinica,
delegacije Sekcije 10. korpusa, predstav-
nici Bjelovarsko-bilogorske, Koprivničko-
križevačke, Varaždinske, Sisačko-moslavačke
i Zagrebačke županije te hrvatske vojske,
MUP-a, branitelja i invalida Domovinskog
rata. Među uzvanicima zamijetili smo i
članove Predsjedništva SABA RH Antuna
Magića i Milana Ivančevića, čelnike UABA
Garešnice i Popovače i mlade poklonike
antifašizma.
Sat povijesti
O razvoju narodnooslobodilačke borbe
u Moslavini, značenju partizanskih jedinica
za daljnje okrupnjavanje vojnih formacija
od 33. divizije do 10. korpusa, posebice
o formiranju moslavačkih brigada i uopće
antifašističkom pokretu s presjekom povije-
snog i kulturnog razvoja Moslavine i Čazme
ali i aktualnom položaju antifašističkih
udruga u Hrvatskoj – govorili su Đuro
Blaho, jedan od rukovodilaca NOB-a u
Moslavini, Josip Skupnjak, potpredsjednik
SABA RH i Branko Čanković, predsjednik
UABA Čazme. Skup su pozdravili Niko-
la Varga, tajnik Bjelovarsko-bilogorske
županije i Drago Magdić, predstavnik
Grada Čazma.
Snimio: Z. Herceg
Kod spomen-obilježja poginulim borcima
GLAS
ANTIFAŠISTA
◆Svečana akademija povodom
65. obljetnice formiranja prve
brigade u Moslavini i oslobođenja
Čazme
Prije 65. godina, 21. rujna u šumi Garić
na Moslavačkoj gori od boraca iz sastava
Moslavačkog NOP odreda osnovana je Dru-
ga brigada 2. operativne zone Hrvatske
(prva brigada u Moslavini). Imala je četiri
bataljona s oko 700 boraca. Za komandanta
je postavljen Nikola Kličković (zamjenik
Štef Kučiš), politički komesar je Joža Hor-
vat, a njegov zamjenik Milivoj Mičić. Ko-
mandanti bataljona bili su Alojz Kovačić,
Ljuban Čolak i Ivan Kosak. Formiranju
brigade, među ostalima, prisustvovali su
i Marko Belinić, politički komesar i Rade
Bulat, načelnik 2. operativne zone. Od-
mah nakon formiranja Druga moslavačka
brigada dobila je naređenje od Štaba 2.
operativne zone da se pripremi za borbena
djelovanja na željezničkoj pruzi Zagreb-
Kutina te prema Bjelovaru radi proširenja
slobodnog teritorija i povezivanja s par-
tizanskim snagama Slavonije, Biologore,
Kalnika, Zagorja i Posavine.
Početkom studenog prebačena je na
Kalnik gdje je 6/7. studenoga osiguravala
napad jedinica 2. operativne zone i 28.
divizije na Koprivnicu, osujetivši prodor
ustaških i njemačkih snaga iz Križevaca.
Po povratku u Moslavinu, 29. studeno-
ga 1943. godine 2. moslavačka brigada i
moslavački NOP odred slomili su jak ne-
prijateljski garnizon i oslobodili Čazmu. U
toj akciji sudjelovale su kao osiguranje 21. i
17. brigada 28. divizije iz pravca Bjelovara i
Zagreba, te brigada »Braća Radić« iz pravca
Križevaca. Tako je Čazma postala parti-
zanski centar za cijelu sjevernu Hrvatsku.
To je drugo oslobođeno kotarsko mjesto u
A. Jarks: Partizani nose ranjenika
sjevernoj Hrvatskoj (Prva Koprivnica). U
njoj se smjestio Štab 2. operativne zone,
Komanda Mjesta, mjesni, kotarski i oblasni
Komitet KPH i NOO. U siječnju 1944. godine
2. moslavačka brigada dvaput je porušila
željezničku prugu između Ivanić-Grada
i Popovače. Od njenih boraca i boraca
Moslavačkog i Bjelovarskog NOP odreda
formirane su 19. siječnja 1944. godine Prva i
Druga (moslavačka) brigada 33. divizije.
U NOR-u – tri brigade
U toku NOR-a u Moslavini su formirane
tri brigade pod tim nazivom: 2. brigada 2.
operativne zone Hrvatske i 1. i 2. brigada
33. divizije. Spomenimo i Moslavački NOP
odred, formiran početkom listopada 1942.
godine na Moslavačkoj gori koji je stalno
jačao i davao ljudstvo za formiranje i po-
punu drugih jedinica. Druga moslavačka
brigada 2. operativne zone djelovala je samo
četiri mjeseca – formiranjem 33. divizije,
tako ustrojena ona je prestala postojati.
Od njenog 1. i 2. bataljona i dva bataljona
Moslavačkog NOP odreda osnovana je 1.
brigada, a od 3. i 4. bataljona i jednog ba-
taljona Bjelovarskog NOP odreda osnovana
je 2. brigada 33. divizije.
U sklopu svečane akademije u kultur-
no-umjetničkom programu, nastupio je
Pjevački zbor KUD Čazma, izvorne pje-
sme i plesove Moslavine izvela je folklorna
sekcija Matice umirovljenika Čazme. Mali
klavirski koncert Ane Sudarević, učenice
Srednje muzičke škole „Vatroslav Lisinski“
iz Bjelovara posebno je oduševio sudionike
svečanosti. Pljesak su zavrijedili i đaci sre-
dnjih škola iz Čazme s recitacijama pje-
sama Ivana Gorana Kovačića i Vladimira
Nazora. Program je vodio Franjo Jagatić.
Po završetku službenog dijela svečanosti
za sve sudionike i uzvanike upriličeno je
druženje u kavani »Ana« u Čazmi.
B.M.
13
 ek i
Pres
ČVRST OSLONAC U NARODU
◆Obilježena 65. obljetnica Zagrebačkog partizanskog odreda NOV i PO Hrvatske
Z ajednica udruga antifašističkih boraca i
antifašista Zagrebačke županije i Grada
Zagreba upriličila je u Preseki (općina Rugvi-
ca) obilježavanje 65. obljetnice Zagrebačkog
partizanskog odreda NOV i PO Hrvatske. Uz
spomenik palim borcima Odreda položeni su
vijenci i cvijeće a u Vatrogasnom domu or-
ganizirana je komemorativna svečanost.
Na skupu su govorili Rudolf Dopuš, član
Poglavarstva Zagrebačke županije, Kruno
Antoljak, zamjenik načelnika općine Rugvica,
Stjepan Beptek, dogradonačelnik Dugog
Sela, Vedran Žuvela, član Poglavarstva Gra-
da Zagreba, Darko Batiša, član općinskog
vijeća Brckovljani i Vladimir Jurak, pre-
dsjednik ZUABA ZŽ i GZ. Velik doprinos
provedbi obljetnice Zagrebačkog partizan-
skog odreda dala je Udruga antifašističkih
boraca i antifašista Dugog Sela, a svečani
skup vodila je moderatorica Zlata Vranić.
Među brojnim uzvanicima zamijetili smo
i preživjele borce Zagrebačkog partizan-
skog odreda Ivu Vranića, Dragicu Strojin
i Mirka Novaka.
Zagrebački partizanski odred formiran
je 13. rujna 1943. godine u Zagrebačkoj gori
od partizanskih četa i grupa s područja Du-
god Sela, Prigorja i Stubice. Za komandanta
je postavljen Stevo Došen, a za političkog
komesara Kuren Milan Gubec. Imao je dva
bataljona, a 16. listopada osnovan je i 3.
bataljon. U sastavu Druge operativne zone
Hrvatske nalazio se do 19. siječnja 1944.
godine, kada je ušao u formacije Zapadne
grupe NOP odreda 10. korpusa NOV. Dje-
lovao je u neposrednoj blizini Zagreba, na
području Zagrebačke gore i Prigorja. Napadao
je iz zasjeda manja njemačka, ustaška i do-
mobranska odjeljenja i izvodio diverzantske
akcije na komunikacije.
Snimio: Z. Herceg
Ivo Vranić, Dragica Strojin i Mirko Novak - veterani ZPO
14
Vladimir Jurak
ORUŽANE GRUPE
O značaju osnutka Zagrebačkog partizanskog odreda podsjetio je Vladimir
Jurak, predsjednik Zajednice udruga antifašističkih boraca i antifašista Zagrebačke
županije i Grada Zagreba:
- Sredinom ljeta 1941. godine formirana je grupa od dvadesetak boraca koja
se smjestila u kući Slavka Gmajnića u zagrebačkoj Dubravi a zatim se prebacila
u šumi Dvijača kod Sesveta gdje priprema logore i zemunice za daljnji boravak.
Međutim, 21. kolovoza nailaze žandari NDH, počinje borba i grupa se podijelila na
dva dijela, jedan dio ilegalno odlazi u Zagreb, a drugi se u usputnim borbama i pod
teškim uvjetima i gubicima pridružuje Bilogorskoj partizanskoj skupini. Tu prvu
udarnu grupu nazivali su od milja i partizanski odred „Silvija Pelcla“, komandira
grupe koji je uhvaćen i strijeljan od ustaša u Dotrščini u veljači 1942. godine.
Tim događajem nastaje prva oružana grupa, ali je ostalo njezino četveromjesečno
iskustvo djelovanja u borbi kao snažan poticaj za osnivanje budućih udarnih
grupa. Neposredno prije formiranja Zagrebačkog partizanskog odreda formirane
su: Stubička, Jakovljanska, Moserova, Prigorska, Dugoselska, Brdovečka, Podgor-
sko-bistrička, Sesvetska i Jurekova – udarne grupe koje su se iskazale u borbama
protiv neprijatelja i pozitivno utjecale na moral naroda.
Zagrebački partizanski odred u izvršavanju borbenih zadataka u 77 naselja
napadao je vojna neprijateljska uporišta – Nijemaca, domobrana, ustaša, tzv.
milicije „bijele garde“, postavljao zasjede, rušio mostove, komunikacijske veze,
vršio diverzije, otkrivao neprijateljske agente, spriječavao pljačku i kriminal, rušio
željezničke pruge – sudjelujući u 120 akcija. Nalazio se u okruženju 30 uporišta
s pet tisuća neprijateljskih vojnika (ne računajući snage u Zagrebu) koje je „ve-
zao“ za sebe i tako omogućio rasterećenje drugih partizanskih jedinica i siguran
prolaz kroz punktove zagrebačkog okruga velikom broju pridošlih novih boraca u
Narodnooslobodilačku vojsku Hrvatske...
Rujna 1943. godine uništio je željezničke sinca 2. i 3. bataljon za formiranje brigade
postaje u Gornjoj Stubici i Zlatar Bistrici; 8. Matija Gubec; 15. prosinca formirao je nov
listopada razoružao je domobransku posadu 2. bataljon, a 29. veljače 1944. godine dao
u Mariji Bistrici, u borbi na željezničkoj jednu četu za formiranje Posavskog NOP
postaji Vrbovec 26/27. studenoga zarobio odreda 10. korpusa NOV Hrvatske.
je više od 40 domobrana. Dao je 12. pro- Rujna 1944. godine formiran je 3. ba-
taljon, listopada Zagrebački odred je dao
bataljon u Zagorsku brigadu, a prosinca
bataljon za popunu jedinica KNOJ-a, te
je ostao s jednim bataljonom.
Odred je od 11. veljače 1945. godine
djelovao u sastavu Grupe NOP odreda 10.
korpusa NOV Hrvatske, a od 5. travnja
1945. godine pod neposrednom koman-
dom Štaba 10. korpusa. Rasformiran je 14.
travnja 1945. godine, a njegovim ljudstvom
popunjene su jedinice 10. zagrebačkog
korpusa.
Nakon službenog dijela komemora-
tivne svečanosti uzvanici i mladi poklo-
nici antifašizma zajedno s veteranima
antifašističkog pokreta družili su se u
ugodnom ambijentu.
B. M.
GLAS
ANTIFAŠISTA
 k
Zabo
SJEĆANJE NA ZAGORSKE PARTIZANE
◆Svečanost u povodu 65. obljetnice Drugog zagorskog partizanskog odreda
U amfiteatru Osnovne škole Zabok, Kra-
pinsko-zagorska županija, Grad Zabok
i ZUABA KZŽ i UABA Zabok upriličili su
komemorativnu svečanost povodom 65.
obljetnice osnutka Drugog zagorskog par-
tizanskog odreda. Skup su pozdravili Sonja
Borovčak, županica Krapinsko-zagorske
županije, Ivica Hanžek, gradonačelnik
Zaboka i Juraj Hrženjak, član Savjeta
SABA RH.
Na svečanosti su, među inim, bili i Jo-
sip Skupnjak, potpredsjednik, Vladimir
Jurak i Ante Morić, ćlanovi Predsjedništva
SABA RH, Tito Grah, predsjednik UABA
Varaždin, Dragutin Turčin, perdsjednik
UABA Ivanec, Joso Fakčević i Đuro
Kalanja, čelnici UABA Petrinja, Štefica
Novak, predsjednica Društva »Josip Broz
Tito« Varaždinske županije, Gojko Matić
i Miljenka Varović iz UABA Lepoglava,
Mario Šimunković, predsjednih mladih
antifašista Zagreba...
Govoreći o borbenom putu Drugog za-
gorskog partizanskog odreda, Miško Balija,
predsjednik ZUABA Krapinsko-zagorske
županije je istaknuo:
- Osnivanje Drugog zagorskog partizan-
skog odreda bila je završnica obnove ustanka
u Zagorju nakon razbijanja Prvog zagor-
skog odreda u svibnju 1942. godine. Tada su
preživjeli borci poslije velikih gubitaka svojih
Č av i ć brd
o
SPOMEN NA ZAKLETVU
◆Obilježena 67. obljetnica prve partizanske zakletve banijskih i siščanskih boraca
N a Čavić brdu kod spomen-obilježja
(na Šamarici), Izvršni odbor sekcije
7. banijske udarne divizije pri SABA RH
u suradnji s ZUABA Sisačko-moslavačke
županije i UABA Petrinje, upriličili su
komemorativnu svečanost u povodu 67.
obljetnice polaganja prve zakletve banijskih
i sisačkih partizana. Položeni su vijenci
(delegacija SABA RH Danica Meničanin,
Adam Dupalo i Dragan Rudić) i cvijeće te
evocirana sjećanja na taj povijesni čin.
Na skupu su govorili mr. Gordana
Lacković, predsjednica ZUABA Sisačko-
moslavačke županije, Joso Fakčević, per-
dsjednik UABA Petrinje i Ladislav Lazić,
predsjednik Skupštine Sisačko-moslavačke
županije. Tekst prve partizanske zakletve
izrečene 28. rujna 1941. godine na Čavić
brdu (napisao Marko Orešković), pročitala
je Tihana Filipović, najmlađa sudionica
svečanosti. Među dvjestotinjak antifašističkih
boraca i poklonika antifašista komemoraciji
GLAS
ANTIFAŠISTA
suboraca otišli u druga područja uključivši
se u redove partizanskih jedinica i tek su
pred kraj 1942. godine počeli se vraćati u
Zagorje. U međuvremenu, po selima Zagorja
osnivaju se udarne grupe i čete. S proljeća
1943. godine, tri skupine omladinaca iz ko-
tara Klanjec, Krapina i Zlatar upućene su
u Kalnički partizanski odred pa je od njih i
zagorskih boraca koji su već bili u Odredu
osnovana Zagorska četa na čelu sa Slavkom
Mrkocijem. Na daljnji razvoj pozitivne atmo-
sfere kod naroda posebice na prostoru Ivančice
utjecao je dolazak na područje Zagorja 12.
i 28. slavonske udarne divizije...
U svibnju 1943. godine u Zagorju
djeluje već 56 udarnih grupa, obrazuju se
novi seoski i općinski narodnooslobodilački
odbori, a 29. kolovoza formiran je i Privre-
meni okružni NOO Krapina; povećan je
broj skojevskih organizacija i odbora AFŽ.
Borci s područja Zagorja ušli su u sastav
Brigade »Braća Radić«, Zagrebačkog NOP
odreda i Zagorskog NOP odreda.
Drugi zagorski partizanski odred formiran
je 5. listopada 1943. godine u Sambolićima-
Selnica, južno od Zlatara, od partizanskih
grupa Zlatara, Krapine, Pregrade i Klanjeca.
Pri osnivanju imao je dva bataljona (205
boraca), a 24. listopada formirao je i 3. ba-
taljon. Bio je u sastavu Druge operativne
Zone Hrvatske do 19. siječnja 1944. godine,
snimio: Z Herceg
Ladislav Lazić, predsjednik Skupštine
SMŽ govori na skupu
su prisustvovali i Milutin Baltić, narodni
heroj, Vladimir Jurak i Mirko Mećava,
članovi Predsjedništva SABA RH, Pero
Vučinić, predsjednik Sekcije 7. banijske
udarne divizije, Đuro Kalanja, tajnik UABA
Petrinje... Stihove Marijana Beneša o Titu
recitirala je Nikica Vještica a kasnije, na
druženju u lokalu »Đženadija« sudionicima
svečanosti pridružio se i Tomislav Pauković,
gradonačelnik Hrvatske Kostajnice.
a zatim u sastavu Zapadne grupe NOP
odreda 10. korpusa zagrebačkog. Djelujući
u Zagorju i na prilazima Zagrebu, napadao
je neprijateljev transport i manja uporišta,
i izvodio diverzije na komunikacijama.
Značajne borbe protiv ustaša i domobra-
na vodio je kod Klanjeca i kod Jesenskog
Cerja, protiv Nijemaca kod Radoboja. Pod
pritiskom nadmoćnih njemačkih i ustaških
snaga iz Velikog Trgovišća, Zaboka i Zla-
tara, Drugi zagorski odred je prinuđen da
se 24. veljače 1944. godine povuče na Kal-
nik, a već 11. ožujka između Luke i Velikog
Trgovišća (na pruzi Zagreb-Zabok) napao
je transport s njemačkim i domobranskim
vojnicima (poginulo ili se utopilo u Krapini
65, a zarobljeno 97 neprijateljskih vojnika).
Do kraja 1944. i u 1945. godini Odred izvodi
uspješne akcije na ustaške i domobranske
posade oko Krapine, Zaboka, Lukovčaka i
Sv. Tri Ktralja (kod Klanjeca). Drugi zagorski
NOP odred rasformiran je 14. travnja 1945.
godine, a njegovim ljudstvom popunjene
su jedinice 10. korpusa zagrebačkog.
U kulturno-umjetničkom dijelu svečanosti
sudjelovali su Muški zbor »Magdalenić« iz
Bedekovčine, sopranistica Josipa Lončar
uz klavirsku pratnju Rudolfa Tramišaka
iz Kumrovca te učenici gimnazije »A. G.
Matoš« iz Zaboka koji su izveli prigodan
recital. B. M.
U NOR-u borci su davali svečanu zak-
letvu da će vjerno služiti domovini i svom
narodu i da će se boriti protiv okupatora
i njegovih slugu. Već u samom početku
ustanka bio je propisan tekst svečane zak-
letve koji je ožujka 1942. godine neznatno
izmijenjen. U međuvremenu, banijski i
sisački borci položili su prvu partizansku
zakletvu na Čavić brdu, u kojoj se, uz
ostalo kaže:
»Zaklinjem se da ću svagdje i uvijek
zastupati misao bratstva i zajedničke
borbe Srba, Hrvata i muslimanskog
življa za čišćenje zemlje od zajedničkog
neprijatelja od fašističkog okupatora
i domaćih izdajnika i plaćenika. Ako
prekršim ovu svetu zakletvu, ako pokažem
slabost, malodušnost, kukavičluk, nedi-
scipliniranost ili zlonamjernost i izdam
interese svoga naroda, neka sram-
no padnem od ruke svojih drugova«.
B.M.
15
 ora
Podg
CVIJEĆE UZ GALEBOVO KRILO
◆Antifašizam je neizostavni element samostalne Hrvatske, istak-
nuo je predsjednik SABA Makarskog primorja Tomo Doko
N a spomeniku Galebovo krilo u Podgori
u organizaciji SABA Makarskog pri-
morja obilježen je 10. rujna, 66. obljetnica
formiranja odreda hrvatske partizanske
mornarice.
Tomo Doko, predsjednik SABA Makar-
skog primorja podsjetio je na povijesni
značaj događaja istaknuvši kako su upravo
hrabri mornari u to vrijeme bili zaštitnici
naroda, otoka i obale jer su se jedini so-
protstavili okupatoru.
Polaganje cvijeća na spomenik u Podgori
Kar l ovac NEPRIMJEREN ODNOS PREMA ANTIFAŠIZMU
◆Antifašisti traže da se premijer Sanader i čelnik Sabora Bebić očituju o odnosu prema
antifašizmu na karlovačkom području i pokušajima revidiranja povijesti
P redsjedništvo Saveza antifašističkih
boraca i antifašista Karlovačke županije
traže od premijera dr. Ive Sanadera i
predsjednika Sabora Luke Bebića da se
očituju o neprihvatljivom odnosu prema
antifašizmu na karlovačkom području
i učestalim pokušajima revidiranja po-
vijesne istine.
U prilog tom zahtjevu spominju nedav-
no tiskanje knjige u kojoj je ustaški krvnik
Jure Francetić naveden kao nevina žrtva
rata, zatim otkrivanje spomen-kosturni-
ce, po njima nepostojećih domobranskih
žrtava s Babine Grede te slučaj Rečice
gdje je partizanska spomen-kosturnica
minirana, da bi na njenom mjestu bio
podignut spomenik domobranima.
Svoje nezadovoljstvo odnosom lokal-
16
- Antifašizam je neizostavni element
samostalne Hrvatske, a to s ponosom ističu
i naši državnici. Zato pozivam čelnike s
Makarskog primorja da počnu s obnovom
spomenika antifašizmu.
Polaganju cvijeća na spomenik Gale-
bovo krilo prisustvovali su i predstavnici
Hrvatske ratne mornarice kapetan bojnog
broda Tomo Kitić i načelnik Podgore Mo-
mir Sumić.
M.K.
nih vlasti prema antifašizmu obrazlažu
i odbijanjem suglasnosti za vraćanje na
zgradu dubovačke bolnice spomen-ploče
karlovačkom prvoborcu i narodnom heroju
Većeslavu Holjevcu. Slična je sudbina i
miniranog partizanskog spomenika Vanje
Radauša u gradskom parku, za čiju obnovu
grad navodno nema novca, a još ga žele
maknuti iz centra Karlovca.
Zbog takvog odnosa antifašističke
udruge će i same preuzeti inicijativu i
kod svakog pokušaja veličanja ustaštva
i negiranja antifašističke borbe podno-
siti kaznene prijave protiv počinitelja,
rekao je predsjednik županijskog SABA
Martin Jendrašic, dodajući da ga kao
antifašističkog borca u NOR-u i pukovnika
Hrvatske vojske u Domovinskom ratu spo-
Brač
Častan
doprinos NOB-i
◆Bračani obilježili 64. godišnjicu
oslobođenja svog otoka od fašističkog
okupatora
U prisustvu više stotina boraca iz
NOB-a i antifašistički opredijeljenih
građana, među kojima je bio i Milivoj
Lalin, predsjednik županijske zajednice
udruga antifašističkih boraca, u Gornjem
Humcu je obilježena 64. obljetnica
oslobođenja Brača od fašističkog oku-
patora. Svečanost je počela minutom
šutnje, a na spomen-obilježja iz NOR-a
položeni su vijenci.
U prigodnom slovu istaknut je
častan doprinos Bračana jer je u obrani
domovine sudjelovalo više od 2000
boraca s puškom u ruci.
Obraćajući se nazočnima, dr. Ivo
Šimunović je kazao kako su antifašizam
i fašizam bili borba dobra i zla te da
još uvijek ima onih koji to ne žele
prihvatiti.
Sudionici skupa posebnu počast
odali su antifašističkom prvoborcu Ivi
Marinkoviću, čovjeku i vizionaru uz
kojeg su vezani kapitalni gospodarski
i kulturni projekti.
Predstavljena je i knjiga »U pustinji
El Shatt« Bračanke Vjere Nižetić.
S.D.
menuti primjeri i pojave i osobno pogađaju.
Neprimjeren odnos gradskih vla-
sti prema vrednovanju antifašizma i
antifašistima ilustrira i to da karlovačka
udruga antifašista već deset godina moli
gradske vlasti da joj na korištenje dodijele
bilo kakvu prostoriju, ali im se dosad nije
izašlo ususret.
Na sjednici Predsjedništva u raspravi
je sudjelovao i član Predsjedništva SABA
RH Juraj Hrženjak. Podržao je stavove i
zahtjeve karlovačkih antifašista i podsjetio
da premijer i predsjednik Sabora javno
ističu svoje antifašističko opredjeljenje,
te ih pozvao da se i u slučaju Karlovca
očituju hoće li taj njihov stav biti samo
deklarativan ili stvaran i konkretan.
A.Z.
GLAS
ANTIFAŠISTA
 ek
Osij
BRANITELJI OSLOBOĐENIH TERITORIJA
N avršava se 65 godina od osnivanja
Osječkog NOP odreda, koji je osno-
van 4. listopada 1943. u Boroviku. Toga
dana njegova dva bataljona su postroje-
na za smotru, a tim činom je i osnovan
službeno odred.
Samo nekoliko dana kasnije formiran
je i treći bataljon, odredu su pridodate i
Osječka četa, Valpovačka, Vinkovačka i
Vukovarska udarna grupa. Za komadan-
ta Odreda postavljen je provjereni borac
Zlato Uglješić, svaki bataljon je dobio
svoju komandu, svjedoči nam danas
Jovo Nišević tada komadant 1. bataljona
Osječkog odreda.
Odred je dobio zadatke da pored kontro-
le Podravine, posebno vrši kontrolu Osijeka,
te vinkovačkog i vukovarskog područja.
Od dana svoga osnivanja kao samostalna
partizanska ratna formacija djelovao je pu-
nih 15 mjeseci. Kroz odred je prošlo 1000
boraca, od toga veliki broj komandnog i
rukovodećeg kadra drugih partizanskih
jedinica u Slavoniji i Hrvatakoj.
Njegovo ratno djelovanje odvijalo se
na području nekoliko velikih nacističko-
uštaških garnizona u Našicama, Osijeku,
Slatini, Vukovaru, Vinkovcima i Đakovu.
Stabilnost neprijateljskih garnizona odred je
Hrel
jin KOMEMORACIJA POGINULIM BORCIMA
◆Dužnost i zadaća svih antifašista je da šire istinu o NOB-i i antifašizmu kako ne bi došlo do ponovnog
dizanja crnih zastava čemu smo, nažalost, svjedoci posljednjih godina, istaknula je Biserka Perman
U druga antifašističkih boraca i
antifašista Grada Bakra pod pokro-
viteljstvom Primorsko-goranske županije
organizirala je spomen-komemoraciju
pokraj kosturnice na mjesnom groblju
Hreljin, u povodu 65. godišnjice pogibije
107 partizana koji su poginuli 7. listopada
1943. godine na području Hreljina.
Kako je na komemoraciji sjećanja
na poginule antifašiste, kojoj su nazočili
predstavnici Grada Bakra, bakarskog
UABA, kao i antifašističkih organiza-
cija Rijeke i okolice, kazao predsjednik
Saveza antifašističkih boraca i antifašista
Primorsko-goranske županije Marko
Pavković, ovo je prigoda za sjećanje na
stradale partizane i njihova nesebična
djela.
Nazočnima se obratila i predsjed-
nica Društva »Josip Broz Tito« Bise-
rka Perman, koja je istaknula kako je
dužnost i zadaća svih antifašista da šire
GLAS
ANTIFAŠISTA
◆Posjete Boroviku u povo-
du 65. godišnjice formiranja
Osječkog partizanskog odreda
ugrožavao brojnim akcijama i diverzijama
po dubini i širini njihove pozadine.
Osnovni zadatak odreda prema
svjedočenju boraca bio je obrana slobodne
teritorije, stvorene na istočnim rubovima
planina Papuk, Krntija i Dilj. Druga po-
lovina 1944. pred-
stavlja najuspješnije
razdoblje ratovanja
Osječkog odreda, o
čemu svjedoči ratni
dnevnik ove vojne
formacije. Najviša
kvaliteta u njego-
vom ratovanju je
bila mobilnost, stal-
no je bio u pokretu,
što je u konačnici
utjecalo na ne veliki
broj žrtava, 106 po-
ginulih i nešto više
ranjenih.
Na dan 7. listopada 1943. godine
na području Hreljina mladi partizani,
antifašisti, pripadnici 2. brigade 13.
Primorsko-goranske divizije, bili su
opkoljeni i masakrirani od strane
njemačkih fašista, nacista, i to za
vrijeme Romelove ofenzive. Mladi
partizani, njih 107, bili su iz Rijeke,
Opatije, Lovrana, Kastva, Čabra,
Delnica, Crikvenice, Krka, Fužina,
Raba, Kraljevice, Kostrene, Čavala
i Hreljina. Postoje podaci kako ih je
toga dana poginulo i više, njih čak
220, međutim, ovi koji se spominju,
i čiji su posmrtni ostaci sahranjeni u
spomen-kosturnici izgrađenoj 1982.
godine pokraj hreljinskoga groblja,
poginuli su upravo na Hreljinu.
Prema izvještaju štab VI. korpusa br.
54. od 28. prosinca 1944. odred je rasfor-
miran, a borci stavljeni na raspolaganje
štabu 12. divizije. Osječki NOP odred bio
je veoma uspješan, ali je rasformiran iz
razloga pregrupiranja partizanskih vojnih
formacija u Slavoniji.
65. obljetnica osnivanja Osiječkog
odreda obilježena je 4. listopada po-
sjetom povijesnom Boroviku i polaganjem
vijenaca na lokacij i pored Borovičkog
jezera.
Ema Biliškov
istinu o Narodnooslobodilačkoj borbi i
antifašizmu.
– Naročito je važno širiti istinu
o antifašističkoj borbi među mlađim
naraštajima jer su danas u školskim
udžbenicima nažalost vrlo šture informacije
o tom vremenu naše povijesti. Stoga naše
Društvo priprema prigodnu izložbu na temu
»Josip Broz Tito«, koja će biti usmjerena
prvenstveno prema učenicima osnovnih i
srednjih škola. Nazočnima su se obratili i
član bakarskog Poglavarstva za gospodar-
stvo Zdravko Božičević, kao i predsjednik
bakarskog UABA Anton Grubišić, koji
su se u svojim govorima prisjetili ratnih
vremena i odali počast poginulima.
Nakon prigodnih govora i komemorati-
vne svečanosti, predstavnici antifašističkih
udruga Rijeke i okolice, kao i članovi obitelji
poginulih partizana, položili su vijence i
zapalili svijeće na spomen-kosturnici na
Hreljinu. N.L.
17
 Sisak
To nije bio naš stil
P redsjednica Saveza antifašističkih
boraca i antifašista Hrvatske dr. sc.
Vesna Čulinović-Konstatinović rekla je
u Sisku da se ta organizacija suprotstavlja
tvrdnjama da su »partizani i antifašisti
krvavi, da su ubijali i klali«, istaknuvši
da »ubijanje nije bilo stil partizanskog
ratovanja i djelovanja« i da je »bilo vrlo
malo kriminalnih radnja izvan ratnih
djelovanja«.
- Odbacujemo optužbe da su svi ko-
munisti i antifašisti bili ratni zločinci.
Svatko tko je počinio kriminalno djelo
neka za to i odgovara - rekla je Čulinović-
Konstatinović 18. rujna na izbornoj
skupštini Zajednice udruga antifašista
Sisačko-moslavačke županije.
Zauzela se za odlučnije promicanje
istine o Drugom svjetskom ratu i hr-
vatskom antifašizmu, posebno među
mladima, i to učenicima osnovnih i
srednjih škola, kojima, kako je istak-
nula, treba reći da su partizani strijeljali
svoje pripadnike ako su ukrali šaku soli
ili krumpir.
Podsjetivši na Prvi partizanski odred
osnovan 22. lipnja 1941. u šumi Brezovici
kod Siska, ustvrdila je da je to bio prvi
oružani antifašistički odred u poroblje-
noj Europi u Drugom svjetskom ratu.
Pore
č Borili smo se za antifašističku Hrvatsku
◆Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata osudila nedavno prizivanje ustaštva i fašizma
O bilježavajući Dan pobjede i do-
movinske zahvalnosti članovi
predsjedništva porečke podružnice
Udruge dragovoljaca i veterana Domo-
vinskog rata (UDVDR) prisjetili su se
aktivnosti Porečkog bataljuna u »Oluji«
te iznijeli svoje stavove o događajima
i grafitima koji su ovog ljeta potresli
porečku javnost.
- Kao najmasovnija udruga na ovom
području i učesnici Domovinskog rata
smatramo da imamo pravo reći svoj
stav o nedavnom prizivanju ustaštva i
fašizma na Poreštini i u Istri. Borili smo
se za neovisnu, antifašističku Hrvatsku,
a ne za državu prošlosti, endehazijsku i
ustašku Hrvatsku, rekao je Drago Dika,
član predsjedništva udruge i jedan od
zapovjednika 154. brigade. Istaknuo je
da ne podržavaju niti kolege koje pro-
pagiraju ustaštvo i NDH te da osuđuju
18
Spomenula je i njegova zapovjednika
Vladu Janića Capu i druge pripad-
nike tog odreda, koji su, kako je rekla,
svijetao primjer hrvatskog i europskog
antifašizma.
- Mislim da je svima dobronamjernima
i korektnima jasno da mi borci NOR-a i
antifašisti poštujemo hrvatske branitelje
Domovinskog rata koji su obranili ono
što smo mi stvorili u Drugom svjetskom
ratu- naglasila je predsjednica SABA.
Izbornoj skupštini Zajednice udruga
antifašističkih boraca i antifašista Sisačko-
moslavačke županije nazočili su Rade
Bulat, nositelj ordena narodnog heroja
Jugoslavije, saborski zastupnik SDP-a
Davorko Vidović, zamjenik sisačko-
moslavačke županice Rajko Mladenović
te predstavnici županijskih organizacija
SDP-a i HNS-a.
Za predsjednicu zajednice udruga
antifašističkih boraca i antifašista Sisačko-
moslavačke županije izabrana je mlada
antifašistkinja Gordana Lacković iz
Popovače.
Zahvaljujući upornom radu aktivi-
sta iz Siska i Petrinje i članova Izvršnog
odbora SABA RH, u samo pet-šest go-
dina na području županije osnovano
je devet udruga antifašističkih boraca
sve takve simbole na
Poreštini. Pozivaju
nadležne da poduz-
mu potrebne mjere,
a autorima poručuju:
»Uzalud vam trud,
huškači!«.
- Ne podržavamo
niti inicijativu o
formiranju neke
političke stranke
branitelja, očito
ultradesne orijen-
tacije i predvođene
estradnjacima. Ako naše rukovodstvo
na razini države uđe u takvu stranku,
porečka će udruga sazvati izvanredni
sabor jer to nećemo tolerirati, istaknuo
je Dika.
Predsjednik porečkog UDVDR-
a Miro Sošić i dopredsjednik Mirko
◆Bilo je vrlo malo kriminal-
nih radnji izvan ratnih djelo-
vanja, a ubijanje nije bilo stil
partizana, rekla je predsjednica
SABA dr. sc. Vesna Čulinović-
Konstantinović
i antifašista sa 650 članova. Udruge su
sudjelovale i inicirale brojne aktivno-
sti, a na skupštini je najavljeno da će,
uz ostalo, obići i izdati monografiju o
sadašnjem stanju spomeničke baštine
iz NOB-e u ovom dijelu Hrvatske, te
dalje proširivati članstvo.
U raspravi je, međutim, upozoreno
da je na terenu još uvijek prisutan strah
od ekstremista. To potvrđuje i stanje u
Glini. Tamošnja udruga ima više od 70
članova, ali ih na sastanke dolazi samo
troje-četvero, što najbolje govori o at-
mosferi u tom gradu, gdje je na vlasti
HDZ.
Uz predstavnike lokalnih vlasti i
političkih stranaka skupštini se obratio i
član Predsjedništva SABA RH mr. sc. Ivan
Fumić, koji je odao priznanje aktivistima,
a posebno Gabrijelu Maloviću, čijom je
zaslugom učinjen prvi korak u organizi-
ranju antifašista u ovoj županiji.
S.T.
Buić prisjetili su se aktivnosti Porečkog
bataljuna, koji je djelovao u sklopu 154.
brigade i koji je prije 13 godina poslan
na ličko bojište. Zahvalili su svim pri-
padnicima postrojbi na požrtvovnosti
i aktivnostima tijekom »Oluje« te im
čestitali blagdan. V.H.
GLAS
ANTIFAŠISTA
 o d olska
a Vin
Op ć
in
POČAST ŽRTVAMA
◆Postavljanjem spomen-ploče ispravljamo nepravdu prema nevinim žrtvama
B ožidar Pelić i Franjo Pelić svečano
su otkrili spomen-ploču četvorici
žrtava iz sela Pelići u Općini Vinodol-
skoj, koje su nakon zvjerskog mučenja
ubili talijanski fašisti 4. kolovoza 1943.
godine. Na spomen-ploči su imena Bože
Pelića Dale, Stanka Pelića, Pavla Pelića
i Stjepana Pelića.
Boždar i Franjo sinovi su dvojice
ubijenih - Stanka Pelića i Pavla Pelića,
koji su u vrijeme kada su im ubijeni očevi,
bili mala djeca.
Svečanom činu bili su nazočni brojni
borci NOB-e i mještani vinodolskog kraja,
koji su minutom šutnje odali počast ne-
vinim žrtvama i svim poginulim borcima
iz tog kraja.
Predsjednik SAB-a Grižana - Belgrada,
Stjepan Marušić, podsjećajući se na te
Pazi
n
PREVLADANE NESUGLASICE
◆Susret čelnika Saveza antifašističkih boraca Istre i Talijanske unije
N esuglasice između organizacija pred-
stavnika antifašističkih boraca Istre
i Talijanske unije čine se prevladanim.
Proizlazi to iz zajedničkog priopćenja
dviju udruga sa susreta njihovih pred-
stavnika održanog u Pazinu.
Na tom je skupu istaknuto da će
nastaviti uzajamnu suradnju, bazira-
nu na suživotu i antifašizmu, koji su
među temeljnim načelima Europske
unije, da bi budućnost bila u znaku
ljudskih i manjinskih prava, valorizacije
plurietničnosti, multikulturalizma te
višejezičnosti istarskog teritorija, koji
je od posebnog povijesnog značaja za
talijansku nacionalnu zajednicu.
Na sastanku su bili predsjednik
Čelnici SABA i Talijanske unije na susretu u Pazinu
GLAS
ANTIFAŠISTA
teške dane talijanske okupacije, kazao
je: nakon što su fašisti ubili četvoricu
nedužnih stanovnika Pelića, koje su
zatekli u selu te zapalili svih dvanaest
kuća, njihova su djeca, koja su sada
65-godišnjaci, jedva izbjegla sudbinu
svojih očeva.
Načelnik Općine Vinodolske Ivica
Crnić kazao je da je postavljanje spo-
men-ploče moralni čin kojim se ispravlja
nepravda prema tim nevinim žrtvama te
zahvalio Primorsko-goranskoj županiji na
pomoći pri realizaciji toga spomenika.
Nazočne je pozdravio i predsjednik
SAB-a PGŽ-a dr. Marko Pavković,
čestitajući udruzi boraca toga kraja na
otkrivanju spomen-ploče nevinim žrtvama
talijanskih fašista u Drugom svjetskom
ratu. V.L.
Talijanske unije i saborski zastupnik
Furio Radin te predsjednik Izvršnog
odbora Unije Maurizio Tremul, dok je
delegaciju Saveza udruga antifašističkih
boraca i antifašista Istre predvodio pre-
dsjednik Tomislav Ravnić, a s njim
su bili tajnik Dario Maretić te članovi
predsjedništva Anton Bišić, Feruccio
Pastrovicchio, Miljenko Benčić i Josip
Žmak. Dogovoreno je da se osnuje i
komisija za uzajamnu suradnju u kojoj
će biti po tri predstavnika obje udruge,
»čiji bi zadatak bio utvrditi segmente
u kojima bi se mogla ostvariti sura-
dnja«.
Također je odlučeno da će buduća
obilježavanja obljetnica bataljuna »Pino
Pazin
Uspomena na 9. rujna 1943.,
kada je počeo općenarodni ustanak
u Istri, pazinski gradonačelnik Ne-
ven Rimanić i predsjednik Gradskog
vijeća Davor Sloković su zajedno
s Maricom Rabar, predstavnicom
gradske Udruge antifašističkih bo-
raca, položili vijenac kod spomenika
žrtvama fašizma u parku istarskih
velikana.
Rimanić je tom prilikom naglasio
da su događaji koji su se tih dana
u Istri odvijali velikom brzinom
odredili povijesnu ulogu ne samo
Pazina, već i cijele Istre, Hrvatske
pa i ovog dijela Europe.
Sudionici skupa su minutom
šutnje odali počast svim znanim i
neznanim koji su svoje živote utkali u
slobodu i pobjedu nad fašizmom.
I.G.
Budicin« zajednički organizirati obje
ove organizacije te Zajednica Talijana i
Udruga antifašističkih boraca Rovinja,
priopćene je javnosti. Valja podsjetiti
da na ovoljetnoj proslavi te obljetnice,
u travnju, nije bilo predstavnika Ta-
lijanske unije jer borci nisu željeli da
se Radin obrati skupu da ne bi »de-
monizirao istarske partizane«. Prije i
poslije javnosti je bio niz optužujućih
istupa predstavnika obiju strana, pose-
bice kad je riječ o različitom pogledu
na žrtve fojbi.
P.G.
ISPRAVAK
U »Glasu antifašista« br. od
1. rujna potkrale su se tiskarske
pogreške koje ispravljamo uz molbu
čitatelja za ispriku. Naslovi članaka
na str. 21 i 34 pravilno su trebali
glasiti: NEOUSTAŠTVO JE IZRAZ
BOLESTI, odnosno VIŠE OD ME-
MORIJALNOG CENTRA. Autor
članka FALSIFIKAT U SLUŽBI
USTAŠKIH ZLOČINA (str. 36) je
mr. sc. Ivan Fumić.
19
 in a
Trib Piše: Stjepan MESIĆ, predsjednik Republike Hrvatske
Bleiburg će nas pratiti dok ga (zlo)rabi politika
Stvaranjem bleiburškoga mita
želi se diskreditirati cijela Narod-
no-oslobodilačka borba, a potom
se izjednačavanjem antifašizma s
boljševizmom pokušava kompro-
mitirati antifašizam i kao ideju. A
na to ja ne želim, ne mogu i neću
pristati. Najprije zato, što sam pre-
dsjednik države u čijem Ustavu piše
da se zasniva na antifašizmu, potom
zato što je antifašizam moje ljudsko
opredjeljenje
Z bivanja što ih se na hrvatskoj političkoj
sceni kolokvijalno podvodi pod pojam
»Bleiburg« kao da su neizbježni pratitelj
hrvatskoga političkog života, pa i više od
toga: neka vrsta razdjelnice, čak barika-
de što dijeli s jedne strane one koji od
toga pojma vrlo svjesno i proračunato
stvaraju mit, a s druge – one koji bi htjeli
stvari postaviti na njihovo pravo mjesto i
tako, da se poslužim izrazom što ga često
volim koristiti, zatvoriti knjigu Drugoga
svjetskog rata.
Ključnim mi se čini pitanje: dokle
će to biti tako i zašto je to uopće tako?
Odgovor nije uopće teško naći. Blei-
burg će nas pratiti tako dugo dok će ga
se (zlo)upotrebljavati u političke svrhe,
a pratit će nas zato što je konstruiranje
bleiburškoga mita za demokratsku, evrop-
sku Hrvatsku i neprihvatljivo i štetno, pa
– naravno – uvijek iznova izaziva i mora
izazvati reakcije.
Moja je namjera da ovim tekstom
predočim neke osnovne, nepobitne
činjenice kako onima koji znaju, ali od-
bijaju priznati, tako i onima koji ne znaju,
odnosno koje je uporno i ne baš previše
prikriveno neoustaško indoktriniranje u
nedavnoj prošlosti uspjelo zavesti i prevariti.
Odmah na početku želim jasno reći kako
je stvar svakoga pojedinca hoće li ići na
Bleiburško polje i kako će se tamo ponašati.
Napominjem: pojedinca. No, kada godišnja
»hodočašća« počnu poprimati obilježja
jasnih i jasno profiliranih političkih oku-
pljanja, kada se pretvaraju u obrede onih
koji bi naknadno htjeli pobjednike u Dru-
gome svjetskom ratu pretvoriti u poražene,
a poražene – u pobjednike, pa kada se to
još i garnira određenom ikonografijom
(da ne bi bilo zabune!), onda smatram
da – nakon svih rasprava, kontroverzi i
zamagljivanja stvarnih zbivanja – imam
ne samo pravo, nego i dužnost reći što
20
ja, kao predsjednik Republike Hrvatske,
o svemu tome mislim.
Pavelić pokrenuo
rijeku izbjeglica
Nacistička Njemačka čiji je satelit bila
ustaška tvorevina osnovana – ne voljom
naroda, nego na temelju snage okupa-
torskih armija – pod imenom Nezavisne
države Hrvatske, bezuvjetno je kapitulirala
9. svibnja godine 1945. Zajedno s njom i
svi kvislinški režimi što ih je uspostavila u
okupiranoj Evropi, a koji su u to vrijeme
još postojali. Svi – osim ustaškoga. Režim
terora na izdisaju najprije je prema zapadnoj
granici pokrenuo rijeku civilnih izbjeglica,
motivirajući ih na bijeg glasinama o na-
vodnim strahotama što ih čine partizani
(neke od njih nisu bile bez svakoga ute-
meljenja), a kada je odustao od suludoga
plana o obrani Zagreba na tzv. Zvonimi-
rovoj liniji (na prilazima gradu već su se
kopali i rovovi), ustaški je »poglavnik« Ante
Pavelić, svjestan toga što ga čeka nakon
četiri godine strahovlade, pokrenuo 6. svi-
bnja i povlačenje postrojbi pod oružjem i
ljudi iz aparata vlasti, računajući da će u
masi koja se povlači lakše prikriti i vlastiti
bijeg. Naredba za povlačenje odnosila se
kako na njegove ustaše među kojima su
bili i čuvari iz zloglasnog logora Jasenovca,
zloglasni »Bobanovci« (koji su ubijali civile
i u selima oko Zagreba), kao i pripadnici
njegove »garde« (poglavnikovoga tjelesnoga
sdruga), koji su itekako imali razloga bježati,
tako i na domobrane – redovnu vojsku
u tzv. NDH, te na državne dužnosnike i
službenike. Zajedno s tom »hrvatskom«
grupacijom povlačili su se i četnici, zak-
leti neprijatelji Hrvatske, kojima je Pavelić
velikodušno dao dozvolu za prolaz kroz
Hrvatsku, pa i kroz Zagreb (u odnosu na
antifašiste oni su ipak bili saveznici, zar
ne?), te slovenski belogardejci – sve pri-
padnici naci-fašističkih satelita u vrijeme
Drugoga svjetskog rata.
Rat nakon rata
Odbijajući predaju i nastavljajući se
boriti (bio je to doista pravi rat nakon
rata), oni su se u smislu međunarodnoga
ratnoga prava delegitimirali kao legitimna
oružana sila (sa svim posljedicama što iz
toga proizlaze), pri čemu je opravdano
postaviti pitanje je li išta povezano s tzv.
NDH uopće moglo imati ikakav legitimitet.
Stjepan Mesić
Pri tome su i Titovim snagama koje su ih
gonile nanijeli prilične gubitke – više do
1.000 poginulih i više od 3.000 ranjenih.
Na polju pored Bleiburga u Austriji, En-
glezi kojima je ta šarolika skupina uporno
nudila predaju, postupili su u skladu s
dogovorom što je prethodno bio postignut
među Saveznicima: neprijatelja koji se pre-
da izručiti onoj zemlji iz koje potječe, pa
su ih dakle izručili Jugoslaviji, odnosno
Jugoslavenskoj armiji.
Nakon toga dolazi do onoga što jest
zločin i što zaslužuje osudu, ali u čemu se
– na žalost – pobjednici na tlu Jugoslavije
nisu previše razlikovali od pobjednika u
ostalim zemljama do tada okupirane Evro-
pe. Dolazi do osvete. Naravno, stvar je
spekulacije je li osveta bila dio planirane
i zacrtane politike, ili se događala više-
manje spontano, odnosno organizirano
– ali samo na lokalnoj razini. Ipak, više
je onoga što govori protiv teze o politici
osvete, nego za nju. Postoje, naime, pi-
sane Titove zapovijedi kojima se traži
postupanje sa zarobljenicima u skladu s
ratnim pravom, a ne postoji – s druge
strane – ni jedan jedini dokument, pa ni
sjećanje relevantnoga svjedoka, koji bi go-
vorio o tome da je ono što se događalo
nakon predaje na polju kod Bleiburga
bilo planirano s vrha. Ali, dogodilo se. I
upravo zato, što su znale da se dogodilo, a
da se nije smjelo dogoditi, jugoslavenske
su vlasti to desetljećima tretirale kao tabu
temu. Riječ je o likvidacijama bez suda,
nesumnjivo i onih koji su zavrijedili da
budu suđeni i osuđeni, pa i na smrt, ali
GLAS
ANTIFAŠISTA
i onih koji su u tome masovnome bijegu
bili samo »suputnici«.
Manipulacija
brojkama
Manipulacije, međutim, počinju, a kako
bi drugačije i bilo, sa samim početkom
priče. Najprije, govori se o likvidacijama
kod Bleiburga. Tamo je – možda – život
izgubilo samo nekoliko ljudi, tamo – dakle
– nikakvih likvidacija nije bilo. Ubijanja
je bilo, i to nitko ne spori, nakon prelaska
na područje Jugoslavije.
Ali – koliko je ljudi pobijeno? To tek
treba utvrditi. Danas se, zapravo od 1990.
godine (prethodno su preživjeli ustaše u
emigraciji iznosili daleko manje brojke!)
govori o 100.000, pa čak i više od 200.000
ubijenih, i to samo Hrvata. Je li to realno?
Evo izjave jednoga svjedoka (a moglo bi ih
se naći mnogo), svjedoka Britanca koje-
mu nema razloga ne vjerovati, jer je bio
na terenu (i protivio se izručivanju zaro-
bljenika jugoslavenskim snagama), dakle
sam je svjedočio onome što se događalo
kod Bleiburga u tim svibanjskim danima
godine 1945. On procjenjuje da je tamo
bilo ukupno, naglašavam: ukupno nekih
50.000 ljudi (»U našim je rukama trenutno
oko 50.000 anti-titovskih Hrvata i Slove-
naca«, donekle pojednostavljeno zapisuje
satnik Tony Crosland 18. svibnja 1945. ,
a prenosi autor knjige »The Day the War
ended« koji potom precizira da je riječ
o »antikomunističkim Jugoslavenima«).
Očito se misli i na one iz Hrvatske (ustaše,
domobrane i civile), i na četnike – što Srbe,
što Crnogorce, i na Slovence – belogar-
diste. No, čak da se nekim slučajem misli
samo na Hrvate, i to čini brojke s kojima
se danas operira, a pogotovo s obzirom
na popriličan broj preživjelih predaje kod
Bleiburga, potpuno apsurdnima.
Povlačenje –
priznanje
suodgovornosti
Slijedi iduća manipulacija: kaže se kako
je Bleiburg najveće stratište hrvatskoga na-
roda. Brojka kojom se to želi »dokazati«,
naveo sam upravo – naprosto je nerealna.
A, potom, nema uporišta za tvrdnju da
je poslije predaje kod Bleiburga bilo tko
ubijen zato što je bio Hrvat. Ima li vjero-
dostojnih svjedočenja koja bi govorila o
selekciji zarobljenih na nacionalnoj osno-
vi, nakon koje je slijedilo ubijanje jednih
i oslobađanje drugih? Nisam nikada za
tako nešto čuo. Ljudi su izgubili živote zato
što su bili pripadnici neprijateljskih snaga
koje se nisu htjele predati i što je među
GLAS
ANTIFAŠISTA
njima očito bilo i onih (i to ne malo) koji
su na najgrozniji mogući način okrvavili
ruke u prethodnim godinama, odnosno
što su se s tim snagama povlačili (a što je
u atmosferi neposredno nakon konačne
pobjede moglo biti protumačeno kao
neizravno priznavanje suodgovornosti,
ma koliko da to iz perspektive mirnoga
razmatranja izgledalo ne samo nelogično,
nego i apsolutno neprihvatljivo).
Dakle, da rezimiram osnovne činjenice:
prvo, na samome Bleiburškome polju
nikakvih masovnih likvidacija nije bilo;
drugo, broj ubijenih nakon predaje kod
Bleiburga nikako ne može odgovarati brojka-
ma s kojima se danas operira u hrvatskoj
javnosti; treće, tko god da je likvidiran nakon
Bleiburga, nije ubijen samo zato što je bio
Hrvat, niti su ubijani samo Hrvati.
Potrebno
utvrditi istinu
I to je srž manipulacije. Koja je, međutim,
njezina svrha?
Ni to nije teško dokučiti. »Napuha-
vanjem« broja likvidiranih nakon predaje
kod Bleiburga, i to u vrijeme kada se broj
ubijenih u Jasenovcu znanstvenim meto-
dama svodi u realne okvire, nastoji se rela-
tivizirati zločine ustaškoga režima za koji
određene, srećom marginalne, političke
snage u Hrvatskoj nikako ne mogu prevaliti
preko usta da je bio zločinački. Nastoji se u
zločinima izjednačiti antifašizam i fašizam.
Stvaranjem bleiburškoga mita želi se diskre-
ditirati cijela Narodno-oslobodilačka borba,
a potom se izjednačavanjem antifašizma s
boljševizmom pokušava kompromitirati
antifašizam i kao ideju (jer, eto, vidjeli smo
– sve su to bili zločinci i ubojice!). A na to ja
ne želim, ne mogu i neću pristati. Najprije
zato, što sam predsjednik države u čijem
Ustavu piše da se zasniva na antifašizmu,
potom zato što je antifašizam moje ljudsko
opredjeljenje i napokon zbog toga što ne
trpim laž i užasavam se mogućnosti da
se lažima poput navedenih zatruju mlade
generacije.
A kada već govorim o manipulacijama,
krunska je – čini mi se – natpis na spo-
meniku što je podignut na Bleiburškome
polju. Tamo naime piše da on podsjeća
na pripadnike »hrvatske vojske«. Ako su
ustaše i domobrani bili hrvatska vojska, a
što su i tko su onda bili Hrvati u redovima
Narodno-oslobodilačke vojske? Valjda po-
bunjenici, urotnici protiv hrvatske države,
kako bi ih neki najradije nazvali i kakvima
ih smatraju. Ponavljam: stvar je svakoga
pojedinca hoće li ići na Bleiburško polje,
zašto će ići i kako će se tamo ponašati. Ja
to neću i ne želim komentirati. No, dok se
ne utvrdi istina, dok se zapravo ne prizna
istina, dok traju manipulacije, ja tamo neću
ići! Niti tamo, niti na lokaciju bilo koje od
masovnih grobnica kod kojih se nakon dva
ili tri dana istraživanja »utvrdi« da su u
njima najvećim brojem Hrvati, »ubijeni
samo zato što su bili Hrvati«. Ne pristajem
sudjelovati u prijevari i manipulaciji, ne
pristajem sudjelovati u prozirnome na-
stojanju da se demonizira čitav antifašistički
pokret samo zato što su na njegovome čelu
bili komunisti.
Likvidacije
nemaju opravdanja
Ne opravdavam ni jedan zločin, a kako
bih i mogao? Ne kažem, niti sam ikada
tvrdio – kako mi ponekada imputiraju
– da sve žrtve nisu iste. Žrtva jest žrtva,
ali istina je – i to nitko ne može poreći – da
postoje nevine žrtve i one koje su žrtve samo
zato što im je »presuđeno« bez sudskoga
procesa. I ne smije se zanemariti da su u
Jasenovcu ljudi ubijani samo zato što su bili
drugačiji, ili što su se usuđivali drugačije
misliti (Srbi, Romi, Židovi, Hrvati), dok
su nakon Bleiburga ljudi stradali zato što
su bili pripadnici pobijeđene neprijateljske
sile koja se odbijala predati, ili ih se s njome
identificiralo (o koljačima među njima da i
ne govorim). Dakle, još jednom i za svagda:
ne opravdavam ni jednu likvidaciju, zapravo
ni jednu kaznu bez suda i suđenja. Ali, i
to još jednom i za svagda, ne pristajem ni
na postavljanje znaka jednakosti između
naci-fašizma i antifašizma na čijem su čelu
bili komunisti. Ne može se i ne smije se
izjednačavati ono što je bilo zločin u ideji
i u realizaciji s onime što je kao ideja bilo
čisto i plemenito, ali što se nije znalo, ili
uspjelo othrvati zločinu kao povremenom
pratitelju politike.
Njemački kancelar Brandt nije kleknuo
pred spomenikom niti osuđenima, niti likvi-
diranim nacistima, nego njihovim žrtvama.
To je dobro poznato, ali čini se kako bi na
to trebalo uvijek iznova podsjećati, barem
ovdje kod nas, i barem neke koji se prave
zaboravnima, ili – možda – još nisu odustali
od kompromitirane i već davno osuđene i
odbačene ideje o »miješanju kostiju krv-
nika i žrtava« (na što bi upućivala najava
posjeta Jasenovcu Počasnog Bleiburškoga
voda, neobične institucije u kojoj nalazimo
neke još neobičnije osobe – da se najblaže
izrazim).
Što se mene tiče, ono što sam o Blei-
burgu imao reći, ovim sam tekstom rekao.
Stojim iza svake napisane riječi, ništa neću
mijenjati, dodavati ili oduzimati. Rečeno je
ono što je trebalo reći. Rečeno je – sve.
Sapienti sat – pametnome dosta!«
(Novi list, 27. rujna 2008.)
21
 k ronika
a
Ratn
◆Na vijest o kapitulaciji Ita-
lije razbuktao se opći ustanak
u Dalmaciji, Gorskom kotaru,
Hrvatskom primorju i Istri
N akon kapitulacije Italije, 8. rujna
1943. godine, Narodnooslobodilačka
vojska počela je operacije za oslobođenje
jadranske obale i njezina zaleđa te
razoružanje jedinica talijanske okupa-
torske soldateske. Istodobno, na vijest
o kapitulaciji Italije, razbuktao se opći
ustanak u svim područjima Hrvatske
koje je držala pod okupacijom fašistička
Italija.
Njemačka vojska također je krenu-
la prema Jadranu. Započela je »trka k
obali«, u toku koje je došlo do žestokih
borbi između NOV Hrvatske i njemačkih
snaga. Prva etapa borbe, koja je trajala
cijelog rujna i početkom listopada 1943.
godine, završena je strateškim uspjehom
Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske.
Split je prvi veliki grad koji je bio oslobođen
u Hrvatskoj. Oslobođena je skoro cijela
dalmatinska obala i otoci, osim Zadra,
Šibenika, Knina, Trogira, Sinja, Omiša,
Makarske. Oslobođena je Istra i veći dio
Gorskog kotara. Masovni ustanak naroda
u Istri, Hrvatskom primorju, Gorskom
kotaru i Dalmaciji, omogućio je for-
miranje velikog broja novih brigada i
divizija Narodnooslobodilačke vojske
Hrvatske.
Za svega dvadesetak dana u Dalmaciji
je osnovana, najprije 10. rujna Šibenska
(ili 8. dalmatinska) brigada. Potom je 12.
rujna formirana Splitska (nova 4. dalma-
Borci Četvrte splitske brigade na položajima kod Klisa uporno su sprječavali njemački
prodor u Split
22
KAPITULACIJA ITALIJE I
MASOVNI NARODNI USTANAK
tinska brigada), 14. rujna Cetinska (ili
10. dalmatinska brigada). Tih je dana
osnovana i Trogirska (ili 9. dalmatinska
brigada). U sjevernoj Dalmaciji je sre-
dinom rujna formirana 6. dalmatinska
brigada, kasnije i 7. dalmatinska brigada
te 1. otočka (ili 12. dalmatinska brigada).
Na Pelješcu osnovana je Južnodalmatinska
(ili 13. brigada) a 2. listopada na Biokovu
formirana je Biokovska (ili 11. dalmatin-
ska brigada).
Dalmatinske divizije
Po zapovijedi VŠ NOV i POJ, 4. listo-
pada u sjevernoj Dalmaciji formirana je
19. dalmatinska divizija u koju su ušle
5, 6, i 7. dalmatinska brigada, Kninski,
Sjevernodalmatinski i Zadarski odred,
Komanda Mornarice za sjeverni Jadran
i Prateći bataljon. Na Dinari, 10. listopada
osnovana je 20. dalmatinska divizija od
8, 9. i 10. dalmatinske brigade. U Podgori
je dva dana ranije (8. listopada) formirana
26. dalmatinska divizija, od Biokovske,
1. otočke i Južnodalmatinske brigade. U
međuvremenu, ukida se Štab IV. OZ
i 7. listopada 1943. godine formira 8.
dalmatinski korpus koji je objedinio
9, 19, 20. i 26. dalmatinsku diviziju.
U Dalmaciji je 18. listopada formirana
Mornarica NOVJ ( u organizacijskom
pogledu bio je pod Štabom 8. dalma-
tinskog korpusa, tj. pod GŠH na čijem
se teritoriju nalazio).
U Gorskom kotaru i Hrvatskom pri-
morju u doba kapitulacije Italije nalazila
se 13. primorsko-goranska divizija i 1. i
2. primorsko-goranski odred. Oslobođen
je Gorski kotar, Hrvatsko primorje s oto-
cima, osim Karlobaga i Lošinja (gdje su se
sklonili iz Like pobjegli četnici). Tijekom
9. i 10. rujna u NOV Hrvatske je stupi-
lo oko 10.000 boraca. Oni su popunili
postojeće i stvorili uvjete za osnivanje
novih primorsko-goranskih brigada. Oko
500 boraca poslano je za popunu 6. ličke,
7. banijske i 8. kordunaške divizije.
U rajonu Sušaka osnovana je 14. rujna
3. primorsko-goranska brigada (ušla je u
sastav 13. divizije). Kod Mokropolja je
formirana 4. primorsko-goranska brigada
(ušla u sastav 13. divizije, a poslije u sastav
OŠ za Liku). Sredinom rujna u Gorskom
kotaru formiraju se 5. primorsko-goranska
brigada i 6. primorsko-goranska brigada.
Međutim, do kraja rujna su rasformirane
i njihovim ljudstvom popunjavale su se
ostale brigade 13. i drugih divizija u
Gorskom kotaru, u Lici, na Kordunu i
Baniji. Od oslobođenih interniraca na
Rabu, većinom Slovenaca, formirana je
Rapska brigada koja je upućena u Slo-
veniju. Na Rabu je od zatočenih Židova
osnovan Jevrejski (Židovski) partizanski
bataljon koji je upućen u Bosansku kraji-
nu. U Crikvenici je formirana Komanda
mornarice za Hrvatsko primorje i Istru.
Čim su osnovane nove primorsko-go-
ranske brigade, zajedno s već postojećim u
13. diviziji, krenule su u napad i oslobodile
Krk i Cres, razbile četnike na Lošinju,
oslobodile Karlobag i spremno dočekale
njemačku ofenzivu.
Na vijest o padu Mussolinija počinje
dizanje naroda u Istri na ustanak, što je
kulminiralo kapitulacijom Italije. Oko
100.000 ljudi razoružali su talijansku
diviziju »Sforceska« iz 23. korpusa i
prolazeće dijelove 5. i 11. talijanskog
korpusa iz Gorskog kotara i Hrvatskog
primorja. Skoro cijela Istra je bila slobodna,
osim Pule, Vodnjana, Brijuna, Kopra i
Izole. Zbačena je talijanska okupacijska
vlast koja je Istrom harala 23 godine.
Odluke Istarskog
sabora
Kroz ustanak u Istri osnivaju se prvi
istarski partizanski sustavi, najprije čete
GLAS
ANTIFAŠISTA

OTPOR U
CIJELOJ
HRVATSKOJ
Za vrijeme kapitulacije Italije u
Lici je stiglo oko 600 dobrovoljaca
iz Dalmacije, Gorskog kotara i Hr-
vatskog primorja i dopunjavalo ličke
jedinice. Dio kadrova iz 6. divizije
otišao je u Dalmaciju i Istru. Formi-
ranjem 1. proleterskog korpusa 5.
listopada 1943. godine, u njegov je
sastav ušla 6. lička divizija. U Lici
je 24. listopada osnovan Lički par-
tizanski odred a 12. studenog GŠH
osnovao je Operativni štab za Liku
pod čiju su komandu stavljene sve
ličke partizanske jedinice.
Na Kordunu djeluje 8. divizija,
na Baniji se u doba kapitulacije Italije
vratila sa Sutjeske 7. banijska divizija
i ponovno ušla u sastav 4. korpusa.
Na Žumberku su djelovale 4. i 15.
slovenska i 13. hrvatska proleterska
brigada. Kasnije je osnovan Štab
Žumberačko-posavskog sektora.
Iz Slovenije je došla Omladinska
brigada »Joža Vlahović«.
U Slavoniji, Moslavini i Hr-
vatskom zagorju nastavljeno je
osnivanje novih partizanskih je-
dinica. U selu Garić, 21. rujna
osnovana je 2. moslavačka brigada
a 29. rujna u Orahovici osnovana
je Brodska brigada. Prije i tijekom
ovih događaja, nedaleko Zagreba,
formiran je Zagrebački, blizu Kra-
pine Zagorski (Krapinski), a kod
Bjelovara Bjelovarski partizanski
odred. Osnovano je Moslavačko i
Kalničko vojno područje. Osnovana
je i divizija na ovom području (kasnije
imenovana kao 32. divizija).
i bataljoni. Formirano je 15 ustaničkih
bataljona (a to je snaga od pet brigada).
Osnovan je velik broj četa i 42 komande
mjesta.
U NOV Hrvatske u Istri bilo je oko
20.000 boraca. Oni su s organima vlasti
i drugim strukturama NOP-a omogućili
da se u Pazinu, 25. rujna 1943. godine
donese povijesna odluka o priključenju
Istre matici Hrvatskoj. Oko 150 dele-
gata, Hrvata i Talijana, iz svih krajeva
Istre, na Istarskom saboru obrazovalo
je Pokrajinski narodnooslobodilački odbor
za Istru, kao najviši organ narodne vla-
sti na tom području. Istarski sabor je
GLAS
ANTIFAŠISTA
s oduševljenjem potvrdio povijesni
čin od 13. rujna 1943. godine kada
je Narodnooslobodilački odbor za Istru
objavio odluku o otcjepljenju Istre od
Italije i njezinu pripojenju Hrvatskoj.
Dana 20. rujna 1943. godine ZAVNOH
je također donio odluku o priključenju
Istre, Rijeke, Zadra, Cresa, Lošinja i La-
stova Hrvatskoj, i to na temelju načela o
samoopredjeljenju naroda garantirajući
ravnopravnost talijanskoj narodnosti koja
živi u tim krajevima.
Za vođenje ustaničkih snaga, 14. rujna
formiran je Štab hrvatsko-slovenskih
partizanskih odreda. U Novom Vino-
dolskom donijeta je odluka da se za Istru
osnuje posebna komanda – Operativni
štab NOVH za Istru. U Klani je formi-
ran Sušačko-kastavski odred u kojem
je bio i talijanski bataljon »Garibaldi«.
U južnom dijelu Istre, formirana je 24.
rujna 1. istarska brigada »Vladimir Gor-
tan« – brojčano najveća u NOVH i NOV
Hrvatske – 3.000 boraca. Istog dana na
fronti prema Kopru i Trstu, formirana je 2.
istarska brigada. Na sjeveroistoku oko Učke
formiran je 1. partizanski odred »Učka«,
koji se spominje kao 3. istarska brigada.
Krajem rujna formira se Puljanski ili 2.
istarski partizanski odred i Pazinsko-
porečki odred. Brigadama i odredima
kao i drugim sastavima zapovijedao je
Operativni štab za Istru. U Pazinu je
formirana tenkovska četa, artiljerijska
baterija i Glavna auto-komanda.
Borbe su nastavljene, 1. brigada ratuje
prema Puli, oslobodila je Rovinj i sve do
Lovrana, osim Pule. Druga je brigada
oslobodila Poreč, Buje, Umag, Novigrad,
Savudriju, a u suradnji sa slovenskim
jedinicama oslobođeni su Izola i Kopar.
Cijela je Istra slobodna, osim Pule.
Krv i pustoš
Njemačka Vrhovna komanda, znajući
što se događa u Istri i oko Trsta, a pošto je
Berlin odbacio Pavelićev zahtjev da u Istri
uspostavi svoju vlast i dovede vojsku NDH
(nikad u Istri nije došla vlast i vojska NDH,
Hitler je to područje pripojio Trećem Rei-
chu), a bojeći se mogućeg angloameričkog
pomorskog desanta u sjevernoj Italiji i Istri
– izvršio je reorganizaciju svojih trupa u
Italiji. Za sjevernu Italiju i Istru, do crte
Sušak-jugoslavensko-talijanska granica,
organizirao je poseban Štab Grupe armija
»A«, za čijeg je komandanta imenovan
feldmaršal Ervin Rommel (u početku se
mislilo taj štab uputiti u Grčku). On je
u Slovensko primorje doveo svoj elitni
2. SS oklopni korpus (stigli s istočnog
fronta) i krajem rujna započeo ofenzivu
protiv tamošnjih slovenskih partizana.
JEDINICE
NARODNOSTI
U rujnu i listopadu 1943. godine
u južnoj Italiji od interniraca – Hr-
vata, Slovenaca i nešto Crnogoraca i
drugih – formirane su 1. i 2. preko-
morska brigada. One su prebačene
na Vis, borile se na Korčuli... Od
vojnika propale Mussolinijeve Ita-
lije koji su kao dragovoljci ostali u
NOVH, osnovano je više sustava,
u Splitu bataljon »Garibaldi«, u
Sušako-kastavskom odredu bio
je također bataljon »Garibaldi«, u
1. dalmatinskoj brigadi postojala je
Talijanska četa, poslije 5. bataljon.
Blizu Zadra, od talijanskih vojnika iz
divizije »Zara«, osnovan je bataljon
»Memelli Golfredo«. U 2. brigadi
8. divizije osnovana je Talijanska
partizanska četa, a u 7. diviziji bio
je 5. talijanski bataljon, dok je u 8.
brigadi 20. divizije bio 4. bataljon
talijanski. U 1. brigadi 13. divizije,
od prebjega iz njemačkog logora u
Bihaću, osnovana je četa Čerkeza. U
Slavoniji je osnovana Čehoslovačka
brigada »Jan Žiška«. Ranije su ustroje-
ni čehoslovački partizanski bataljon,
mađarski bataljon »Šandor Petefi« i
njemačka partizanska četa »Ernest
Telman«.
Potom je 2. listopada ofenzivu nastavio
u Istri, jednu grupaciju prebacio je od
Trsta prema Puli, a drugu od Trsta prema
Rijeci. Angažirao je oko 50.000 njemačkih
vojnika. Kroz Istru su nastupali njemački
tenkovski sastavi, pješaštvo i 132. grena-
dirski puk. Ove je snage, prvi put u ratu
protiv NOVH njemačko zapovjedništvo
kamufliralo, tako da je 2. oklopni korpus
postao 1. oklopna armija, a pukovi su
dobili nazive tenkovskih i grenadirskih
divizija. Namjera je bila da se obmane
saveznička komanda u Italiji.
Rommelova ofenziva ostavila je krv
i pustoš po Istri, zločin rijetko zapisan
u analima Drugog svjetskog rata. Oko
2.500 istarskih boraca je poginulo, a
tisuće civila ubijeno je ili odvedeno u
logore. Sve tri novoosnovane istarske
brigade prestale su postojati.
I pored svega toga, Narodnooslo-
bodilački pokret u Istri brzo se oporavio.
Prema odluci Pokrajinskog NOO Istre, u
studenom 1943. godine počela je izgradnja
novih oružanih snaga na poluotoku.
B.M.
23
 atu mi
D
KONSOLIDACIJA NARODNE VLASTI
◆Drugo zasjedanje ZAVNOH-a (Plaški, 12-15. listopada 1943. godine) znači
slom svih političkih planova kolaboracionista i simbol obnove državnosti Hr-
vatske u okviru demokratske federativne zajednice jugoslavenskih naroda
P očetkom jeseni 1943. godine vrše se
intenzivne pripreme oko organizacije
Drugog zasjedanja AVNOJ-a. Stoga je bilo
politički nužno da zemaljska antifašistička
vijeća prethodno rasprave i zauzmu jasne
stavove u svim temeljnim pitanjima koja
će doći na dnevni red plenuma AVNOJ-
a. Zato se u jesen 1943. godine održavaju
zasjedanja zemaljskih vijeća Slovenije, Crne
Gore, Bosne i Hercegovine, te antifašističkog
vijeća Sandžaka. Sazvano je u listopadu 1943.
godine i Drugo plenarno zasjedanje ZA-
VNOH-a.
Izvršni odbor ZAVNOH-a planirao je
saziv Drugog plenarnog zasjedanja Vijeća
u Otočcu, prvih dana mjeseca listopada.
Otočac je još krajem travnja postao glavni
grad oslobođene Hrvatske, pa je u njemu
održana prva, svečana sjednica Prvog zasje-
danja. Kada su 9. listopada stigle u Gospić
jake njemačke snage, pretpostavljalo se da bi
Nijemci mogli iz Gospića krenuti na Otočac,
pa je stoga u zadnji čas određen Plaški kao
domaćin Drugog zasjedanja. Sakupljeni
vijećnici u Otočcu prevezeni su kamioni-
ma preko Kapele u Plaški i tamo je, 12.
listopada 1943. godine u osam sati navečer,
u zgradi bivšeg Sokolskog doma, započelo
Drugo zasjedanje ZAVNOH-a.
Svečana atmosfera
Svečanu sjednicu otvorio je predsjed-
nik Izvršnog odbora ZAVNOH-a, hrvatski
pjesnik Vladimir Nazor. Plaški se u tom
trenutku nalazio na samih deset kilometara
od linije fronta, jer je neprijatelj u toku šeste
ofenzive pokušao osvojiti taj dio oslobođenog
teritorija. Ali topovska kanonada bliske
borbe nije mogla nimalo omesti svečanu
atmosferu tog povijesnog čina. Nakon izbo-
ra počasnog i radnog predsjedništva, na
svečanoj sjednici uzeli su riječ pozdravnim
govorima dr. Ivan Ribar, kao predsjed-
nik AVNOJ-a, pop Vlada Zečević u ime
Narodnooslobodilačkog fronta Srbije, Karlo
Mrazović u ime Centralnog komiteta KP
Hrvatske, general-major Ivan Gošnjak u
ime Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske,
Božidar Magovac u ime Izvršnog odbora
HSS, Ivica Kranželić u ime omladine i Maca
Gržetić u ime AFŽ-a.
Vijećnici su posebnom toplinom
pozdravili pojavu na govornici trojice
starijih, predratnih političkih radnika koji
su prišli narodnooslobodilačkom pokretu:
Svetozara Rittiga, župnika crkve Svetog
Marka u Zagrebu, dr. Milivoja Jabrišaka
24
iz Petrinje, član glavnog odbora SDS, Fi-
lip Lakuš, član glavnog odbora HSS. Ta
četvorica članova Izvršnog odbora sačinjavali
su njegovo Predsjedništvo. Izvršni odbor se
odmah konstituirao i u pauzi zasjedanja
izabrao svoje tajništvo u sastavu dr. Pavle
Gregorić, tajnik ZAVNOH-a, a za članove
tajništva još petoricu vijećnika Vladimira
Nazora, Andriju Hebranga, dr. Zlatana
Sremca, Stanka Ćanicu-Opačića i Božidara
Magovca.
Nakon toga plenum je još prihvatio
Proglas i Rezoluciju Drugog zasjedanja.
Predsjednik Vladimir Nazor zaključio je
zasjedanje 15. listopada, u 2 sata u noći, ovim
riječima: »U času rastanka kličem svima:
Odlučnost i postojanost. Živahnost u akciji,
ustrpljenje u čekanju! Sve uz lozinku: Smrt
fašizmu! Živjela sloboda!«.
H.S.
Poprsje predsjednika ZAVNOH-a Vla-
dimira Nazora ispred Doma kulture u
Plaškom
Temelj nove
i dr. Antu Mandića, nekadašnjih članova
Jugoslavenskog odbora u Londonu. Na
Hrvatske
kraju svečane sjednice govorio je i Vicko U Plaškom je polaganjem vijenaca
Krstulović, komandant IV. dalmatinske kod spomenika Vladimiru Nazoru
operativne zone. i žrtvama fašističkog terora i palim
Nakon primanja novih vijećnika na dru- borcima Narodnooslobodilačke vojske
goj radnoj sjednici plenuma (14. listopada u obilježena 65. godišnjica II. zasje-
15 sati), dr. Pavle Gregorić podnio je iscrpan danja ZAVNOH-a, čije su odluke dale
izvještaj o radu Izvršnog odbora u razdoblju snažan poticaj ne samo oslobađanju
između Prvog i Drugog zasjedanja. Slije- zemlje, nego i širenju i jačanju mreže
dio je politički izvještaj Andrije Hebranga, organa nove narodne vlasti.
tadašnjeg sekretara Centralnog komiteta KP O tome je brojčane podatke iz-
Hrvatske. U diskusiji o političkom referatu nio potpredsjednik SABA RH Josip
uzelo je riječ 16 govornika: Nikola Rubčić, Skupnjak, ocijenivši da dokumenti iz
Miloš Žanko, Božidar Magovac, Duško tog vremena bjelodano dokazuju da
Brkić, Stanko Opačić, Filip Lakuš, Mili- je upravo to zasjedanje ZAVNOH-a
voj Jambrišak, dr. Ivan Ribar (u svojstvu već riješilo pitanje vlasti u Hrvatskoj
predsjednika Izvršnog odbora AVNOJ-a), i obilježilo najviši stupanj tadašnje
Ante Vrkljan, Ivan Božičević, Josip Vojaček, federalizacije Jugoslavije, još prije
Jurica Draušnik, Ivo Smolić, Franjo Banak, konstituiranja zajedničke jugo-
Jefto Šašić i Petar Fiolić. slavenske države na II. zasjedanju
AVNOJ-a u Jajcu.
Odobravanje vijećnika Ustavne i normativne odluke
ZAVNOH-a bile su temelj na kojem
Daljnje točke dnevnog reda zasjedanja, se kasnije gradila NR Hrvatska i SR
pripremljene unaprijed, završene su za kratko Hrvatska, da bi na kraju tog razdoblja
vrijeme, a svi podneseni nacrti prihvaćeni plebiscitarnom voljom naroda nasta-
jednodušnim odobravanjem vijećnika. Naj- la samostalna Republika Hrvatska,
prije je Jakov Blažević, član Izvršnog odbora, podsjetio je Skupnjak.
pročitao i obrazložio prijedlog »Pravilnika o Na povijesno značenje anti-
unutarnjoj organizaciji i radu ZAVNOH-a«. fašističke borbe i odluka ZAHVNOH-
Na temelju propisa prihvaćenog Pravilnika a ukazao je i član Savjeta antifašista
izabran je novi prošireni Izvršni odbor od Hrvatske Josip Boljkovac, a uz pre-
15 članova, te njegovo tajništvo od šest dstavnike Plaškog i antifašističkih
članova. Za predsjednika Izvršnog odbora udruga iz tog dijela Hrvatske prisutno
izabran je ponovno Vladimir Nazor, a za je bilo i izaslanstvo SABA RH.
potpredsjednike Andrija Hebrang, sekretar
CK KPH, dr. Rade Pribičević, odvjetnik
GLAS
ANTIFAŠISTA
 eti
Susr
»Na Kordunu grob do groba«
◆Kako je ispjevala popularnu partizansku pjesmu, u tjedniku »Novosti« prisjeća se Desanka Ćuić-Kačar
P jesnikinja o kojoj se danas malo zna, De-
sanka Ćuić-Kačar, koja živi usamljena
u bespuću ličkog sela Ćuić Krčevini, prvom
naselju općine Plitvička jezera, ojađena je
što nitko dosad ne povrati njoj autorska
prava na brojne partizanske pjesme čiji je
autor. Među njima, svakako je najpoznatija
»Na Kordunu grob do groba«.
- Rasla sam i stasala sa revolucijom i
to me i danas drži – zakinuto autorsko
pravo. Moji stihovi su moja djeca, pjevuše ih
»Ladarice« onako kako je to uglazbio Oskar
Danon, nema tu refrena, ne ponavljaju se
stihovi, gubi se poletnost. Ne tražim mnogo,
samo da mi priznaju autorstvo, da saznaju
svi, da su moju melodiju izvodili Vijetnamci
IZVORNI STIHOVI
Na Kordunu grob do groba
Traži majka sina svoga.
Našla ga je, na grob klekla
I ovako sinu rekla:
O, moj sine radost moja
Gdje počiva mladost tvoja?
Otac plače, majka cvili
Otvori se grobe mili.
Grobac se je otvorio,
Sin je majci govorio:
»Ne plač mila majko moja
Teška mi je suza tvoja.
Teža mi je suza tvoja
Nego crna zemlja moja.
Ajde majko domu svome
Ne dolazi grobu mome.
Ajde majko kaži rodu
Da sam pao za slobodu.
Idi majko kaži rodu
Da se bori za slobodu«.
Desanka Ćuić-Kačar
Petrinja
V andali su devastirali i nacističkim sim-
bolima oskvrnuli partizanski spomenik
na petrinjskom groblju sv. Roka: razbijen je
betonski rub, savinuto metalno postolje sa
zvijezdom petokrakom i nacrtani kukasti
križevi na nadgrobnoj ploči. Zvijezda je pro-
pucana metcima, a crnilo grafita prekrilo
tekst petrinjskog SUBNOR-a iz 1972. go-
dine »Palim borcima 28. slavonske divizije
GLAS
ANTIFAŠISTA
predsjedniku Titu kad ih je posjetio 1971.
godine. Tražiti moram zaštitu i od mnogih
drugih izvođača koji su moju pjesmu pretvorili
u kojekakve bojovnice i poticaj onim struja-
ma protiv kojih sam se borila – rezignirano
govori Desanka Ćuić-Kačar.
Stihove je počela pisati kao đak osnovne
škole, nastavila u partizanima, u policijskom
zatvoru u Savskoj cesti u Zagrebu, u logo-
ru u Beogradu, dok je ležala u bolnici na
Baniji, nakon oslobođenja...
- Bila sam u svojoj Krčevini kad su počele
stizati kolone izbjeglog naroda od klanja,
od Rakovice, Ćuić sela, Veljuna, Krnjaka,
Ivanović jarka, Sadlovca, Kršlje, Petrove gore...
Pitala sam jednu mladu ženu, sa djetetom
u ruci, što se sve tamo dešava, zašto bježe.
Kratko mi je odgovorila: »Na Kordunu grob
do groba«. U Vrhovinama se tog maja 1942.
godine slavilo već oslobođenje, a na tu pro-
slavu stigla sam sa svojih nekoliko drugarica.
Riječi pjesme same su mi iz usta izlazile,
drugarice pamtile i tako smo u pješačenju
uglazbile riječi.
Stihovi su pjevani, narod je pjesmu
prihvatio odmah u Korenici, kasnije je ona
postala »hit« brojnih partizanskih jedini-
ca. Primjerice, s Kalničkim partizanskim
odredom i Žumberačkom četom, na Kalnik
su došle i nove partizanske pjesme. Među
njima, borci su sa sobom donijeli pjesmu
»Na Kordunu grob do groba«.
Desanka Ćuić-Kačar nije nosilac Par-
tizanske spomenice 1941. godine. Iako je Desanka Ćuić u partizanima
bila predložena za to priznanje odbijena je
u Beogradu. U komisiji za dodjelu sjedili su stan u Zagrebu i preselila se ovdje, kako
i generali Ivan Gošnjak i Franjo Tuđman. kaže, u pustoš.
Kuću su joj spalili poslije »Oluje«, nijedna - Društvo mi pravi medvjedica sa svoja
nije ostala cijela u cijeloj Ćuić Krčevini. dva mladunčeta, koji svako jutro dolaze na
Imala je »debeli« radni staž iz Zagreba, ovaj moj potok niže kuće i ne daju se ome-
Bjelovara, Bosne gdje je upoznala i svog tati ili potjerati sa svog pojilišta... – kaže
supruga Boška. Vratila se na svoje zgarište nam živahna 82- godišnja Desanka Ćuić-
i sa svojom mirovinom podigla nove zi- Kačar.
dine. Na obnovu nema pravo. Prodala je Milka Kajganić
Kukasti križevi na partizanskom groblju
1945. godine u borbama za oslobođenje
Petrinje«.
Oštećenje spomenika osudio je predsje-
dnik Koordinacije udruga iz Domovinskog
rata Petrinje Darko Dumbović, rekavši da
takvim oštećenjima i grafitima nije mjesto
na groblju. Predsjednik UABA Petrinje Josip
Fakčević traži da nadležne lokalne službe
odmah saniraju spomenik, a policija pronađe
izvršitelje tog politički motiviranog čina. Ostaci spomenika nakon osvrnuća
25
 ov ijesti
je p
ciran
Falsi
fi
I Francetić na popisu »nevinih« žrtava
◆Sramotno viđenje autora knjige Zatajena grobišta i prešućene
žrtve 2. svjetskog rata i poraća u Karlovačkoj županiji
D a Juru Francetića u dijelu hrvatske
javnosti ne smatraju zločincem,
nego junakom, poznato je odavno. No
da ga netko smatra jednom od nevi-
nih i prešućenih žrtava komunističkih i
partizanskih zločina, dosad se baš i nije
moglo čuti, piše »Novi list«. Ime ustaškog
krilnika i zapovjednika zloglasne Crne
legije našlo se, naime, na popisu od oko
osam tisuća žrtava partizanskih zločina,
pobrojanih u knjizi Zatajena grobišta i
prešućene žrtve Drugog svjetskog rata i
poraća u Karlovačkoj županiji. Knjigu
je nakon jedanaest godina istraživanja
lani tiskala karlovačka podružnica
Hrvatskog društva političkih zatvore-
nika. Građu, tekstove i popis priredila
je grupa autora predvođena Mladenom
Šomekom koji je ujedno i nakladnik, dok
je recenzent povjesničar Josip Jurčević,
Ministarstvo
Žalimo zbog
propusta
U povodu tekstova u »Novom
listu« u kojima se spominje uloga
Ministarstva kulture uz objavljivanje
knjige »Zajednička grobišta...« obja-
vljeno je i priopćenje iz kabineta
ministra kulture Bože Biškupića
u kojem se kaže:
»Žalimo zbog propusta koji se
dogodio prilikom dodjeljivanja fi-
nancijske potpore Društvu političkih
zatvorenika Karlovca za izdavanje
knjige Zatajena grobišta i prešućene
žrtve Drugog svjetskog rata i poraća
u Karlovačkoj županiji u 2007. go-
dini.
Ministarstvo kulture ovim putem
želi istaknuti da se programi finan-
ciraju putem Poziva za predlaganje
javnih potreba u kulturi Republike
Hrvatske te da Vijeće za knjigu
ocjenjuje sve pristigle zahtjeve.
Ministarstvo kulture osuđivalo je
i osuđuje veličanje ustaštva i ustaških
zločina kao i ideologiju tog doba i
ni na koji način ne podupire takve
stavove«.
26
jedan od osnivača Hrvatskog društva za
istraživanje rata i poraća.
Uvrštavanje »legionara« Francetića
na takav popis žrtava autori, međutim,
ne smatraju nimalo spornim. Ne misle
niti da bi ime čovjeka, čije veličanje čak
i hrvatska Vlada smatra narušavanjem
ugleda Republike Hrvatske, moglo
obezvrijediti one doista nevine žrtve
postratnih smaknuća.
- Pa i Francetić je bio žrtva, zar ne?
Dobro se zna da je njegov avion srušen
iznad Slunja i da je on umro kasnije
u partizanskom zarobljeništvu. Mi ga
smatramo žrtvom, a kad smo već radili
njihov popis, onda on ima puno pravo
biti tamo, rekao je u kraćem telefonskom
razgovoru Šomek, ne želeći detaljnije
komentirati ništa.
Jurčević je pak svoje mišljenje na-
pisao u recenziji knjige: »Svaka žrtva
koja je navedena u knjizi, svako grobište,
svaki logor i zatvor zasluživali bi poseb-
nu knjigu, kako zbog golemih patnji i
pouka koje se u njima kriju, tako i zbog
javne šutnje kojom su još uvijek oba-
vijeni najtragičniji događaji u hrvatskoj
povijesti«.
Sporna knjiga nije financirana samo
iz lokalnih blagajni. Naime, kako stoji
u izvješću o dodijeljenim potporama
projektima civilnog društva za prošlu
godinu, a koje je sastavio vladin Ured
za udruge, Hrvatsko društvo političkih
zatvorenika Karlovac dobilo je od Mini-
Izjava svjedoka
Klerofašistička propaganda
P artizanski borac Zvonko Ivanković
Vonta kaže da se u slučaju knjige radi
o »klerofašističkoj propagandi« te dodaje
da se on za vrijeme Drugog svjetskog
rata borio protiv Francetića.
- Tijekom 1941. na području Kalnika
i koprivničke Podravine Crna legija pod
zapovjedništvom Jure Francetića poka-
zala je svoje zločinačko lice paleći sela i
ubijajući ljude, rekao je Ivanković. Dodao
je da je u rujnu '42. godine Francetić
s Antom Pavelićem putovao u Vinicu
na sastanak s Hitlerom, koji je bio vrlo
nezadovoljan činjenicom da je zbog
Ivan Fumić
Sramota je
žrtvom
smatrati
koljača
Stavljanje Francetića na popis
žrtava sramotnim smatra mr. sc.
Ivan Fumić, dugogodišnji dužnosnik
Saveza antifašističkih boraca i jedan
od potpisnika peticije da se ukloni nje-
gova prva spomen-ploča u Slunju.
- Sramota je da se kao žrtve da-
nas spominju oni koji su radili ratne
zločine, klali i palili. Poseban komentar
tome ne treba, ali je stvarno interesan-
tan taj povijesni revizionizam kojeg
guraju u dijelu Crkve i ekstremnoj
desnici, kaže Fumić.
starstva kulture deset tisuća kuna u svrhu
potpore knjizi. Radi se, kako jasno piše,
u ovom državnom dokumentu, o knjizi
grupe autora: Zatajena grobišta i prešućene
žrtve Drugog svjetskog rata i poraća u
Karlovačkoj županiji. Izdavanje knjige
financirano je i preko privatnih dona-
cija, ali i novcem iz proračuna pojedinih
gradova. Novac su Hrvatskom društvu
političkih zatvorenika dali Grad Ogu-
lin, ali i Grad Karlovac koji je tri tisuće
kuna odobrio programom sufinanciranja
projekata civilnog društva.
ustaških zločina došlo do ustanka koji
je vezao brojne njemačke jedinice.
- Pavelić je svu krivnju prebacio na
starijeg Kvaternika i Hitleru predstavio
Francetića kao osobu koja će ispuniti sve
njegove želje. Brzo nakon toga uslijedio
je kobni let za Francetića jer se zrakoplov
srušio. Prizemljio se na područje gdje
je prije toga Francetić palio i ubijao pa
su se tamošnji ljudi s pravom iživljavali
nad njim. Od toga je i preminuo, iako
je Hebrang želio da ga se dovede u Gla-
vni štab da bi ga se ispitalo, rekao je
Ivanković Vonta.
GLAS
ANTIFAŠISTA
 Pobornici Francetića moraju kazneno odgovarati
Z a komentar slučaja izdavanja knjige
Zatajena grobišta i prešućene žrtve Dru-
gog svjetskog rata i poraća u Karlovačkoj
županiji, koju je djelomično financiralo
Ministarstvo kulture, a u kojoj se među
osam tisuća žrtava partizanskih zločina
spominje i zapovjednik ustaške Crne legije
Jure Francetić, »Novi list« je zamolio i
nekoliko saborskih zastupnika.
Predsjednik saborskog Odbora za lju-
dska prava i zastupnik talijanske nacionalne
manjine Furio Radin izjavio je da knjigu
nije pročitao niti zna njene autore, ali i
naglasio da se prilikom sastavljanja bilo
kakvog popisa žrtava Drugog svjetskog
ili bilo kojeg drugog rata u njega nikako
ne smiju unositi krvnici.
- To vrijedi za bilo koju stranu. U ovom
slučaju to vrijedi za ustaše, kao što bi vrije-
dilo za fašiste u Istri i Dalmaciji. Sastavljanje
popisa žrtava partizana je legitimno. To
ima smisla raditi, kao što ima smisla i raditi
Tragom fotografije
◆Spomenik »Šušnjarska bitka« Ede Murtića, nekad ponos, još malo pa će ostati samo u tragovima
O bilazeći već ionako devastirane spo-
menike antifašisti Požege zatekli su
stanje gore od očekivanog. Ostaci nekada
vrlo posjećivanih spomenika sve brže i te-
meljitije propadaju, možda čak i uz nečiju
pomoć. Svi napori i zahtjevi da se barem
neki od njih obnove ostaju u najboljem
slučaju na razini neispunjenih obećanja.
Spomenik Ede Murtića »Sušnjarska bi-
tka«, nekada ponos ovog kraja, još malo pa
će ostati samo u tragovima. Tragikomična je
činjenica da se neposredno pokraj spome-
nika nalazi tabla koja izrijekom zabranjuje
ribolov. Tabla koja bi zabranjivala rušenje
objekata spomeničke baštine, posebice
Murtićev spomenik snimljen 1988. godine
GLAS
ANTIFAŠISTA
popise žrtava ustaša, ali stavljati krvnike
na popis žrtava je nedozvoljivo.
Zastupnik SDSS-a Milorad Pupo-
vac rekao je da je očito da u Hrvatskoj
ne prestaje neka vrsta rata u poratnom
razdoblju.
- I to kako onog rata koji se odvijao od
1941. do 1945., tako i onog koji se odvijao
između 1991. i 1995. Očito je da se nastoji
na različite načine kazati da su to bila dva
ista rata u kojima postoji samo jedna rele-
vantna žrtva, odnosno oni koji su zagovarali
ideju hrvatske države. I nažalost za takve
napore dobivaju različite tipove podrške ne
pitajući se za konzekvence takvih napora,
niti se pitaju za dugoročne posljedice ne
samo za ideju, nego i stvarnost hrvatske
države, rekao je Pupovac.
Zastupnik SDP-a Gvozden Flego
smatra da su u cijelom slučaju ključna
dva aspekta.
- Prvi je da je u Hrvatskoj veličanje
NEPRIMJERENO I SRAMOTNO
antifašističke, nije još zasad viđena.
Istini za volju to nije uobičajeno, ali je
stanje spomenika svakako na nečiju sramotu.
Ogorčeni antifašisti kažu kako bi se prije
mogla pojaviti tabla koja zabranjuje svaki
pristup nekadašnjim spomenicima. Tako
bi, kažu, njihovo čuvanje i održavanje bilo
trajno riješeno.
Naime, ovaj je spomenik, prema rješenju
Ministarstva kulture, memorijalno-povijesne
vrijednosti. U Ministarstvu ga ocjenjuju
kao kvalitetno umjetničko djelo važno
zbog Murtićevog značenja u hrvatskoj
umjetnosti.
Sukladno tome nalaže se važećim do-
Ostaci spomenika snimljeni 2008.
ustaštva i ustaških zločina kazneno djelo.
Stoga svatko treba odgovarati za svoje
čine pa tako i autori knjige. A drugi je
aspekt da ako je točno da je Ministarstvo
financiralo tu knjigu, treba postaviti pitanje
odgovornosti i Ministarstva i ljudi koji su
to učinili. Zastupnik IDS-a Damir Kajin
kaže da nije nimalo čudno da izlaze ovakve
knjige u zemlji u kojoj ministri idu na
Thompsonove koncerte gdje se uzvikuje
»Za dom spremn« i »Ubi Srbina«.
- I što se mi sada čudimo kada, eto,
netko od Francetića, koji je uz Pavelića,
Bobana i Luburića simbol zločinačke NDH,
pokušava napraviti mučenika. Kada bi
primjerice neko njemačko ministarstvo
financiralo sličnu knjigu ili kada bi neki
ministar otišao na koncert na kojem bi se
uzvikivalo »Sieg heil« ili »Ubi Židova«, taj
bi ministar bio momentalno razriješen.
Jasno je da se u Hrvatskoj to ne može
dogoditi, upozorio je Kajin.
kumentom njegovo primjereno čuvanje
i održavanje. Stanje ovog spomenika,
međutim, govori o grubom razmimoilaženju
zakonom utemeljenih odluka i postupaka
državnih institucija.
Usprkos tome, one nas i dalje uvjeravaju
kako rade svoj, u ovom slučaju nevidljivi
posao. Požeški antifašisti s pravom sumnjaju
da je takav odnos samo prema antifašističkoj
spomeničkoj baštini. Snimljena fotografija
rječito govori tomu u prilog. Valja, međutim,
podsjetiti kako se sve to događa pred vratima
Europe. Antifašistički uređene Europe. Pa
neka nam je sa srećom.
Borivoj Zarić
27
 j
Slun
Novi pokušaj veličanja ustaštva
◆Mramorna ploča u spomen na ratnog zločinca Juru Francetića uklonjena nakon dojave policiji
M ramornu ploču s tekstom »Hrvatski
vitez Jure Francetić, slava mu« koju
je netko ponovno postavio u Slunju na
Trgu Zrinskih i Frankopana, 14.kolovoza
je, nakon dojave policiji, uklonjena.
Ploča je postavljena na istom mjestu
gdje je od 2000. do 2004. godine stajao
spomenik tom ustaškom zapovjedniku
Crne legije iz Drugog svjetskog rata, a
zbog kojeg je bilo organizirano više pro-
svjednih aktivnosti nekoliko hrvatskih
antifašističkih udruga, te udruga za ljudska
prava, nenasilje i demokraciju.
Odlukom Vlade Ive Sanadera spo-
menik je bio uklonjen u kolovozu 2004.
godine uz obrazloženje da je spomen
ustaškom zapovjedniku u suprotnosti
Kazna od samo 50 kuna
Posljednji pokušaj postavljanja
Francetićeve spomen-ploče na slunjski
Trg Zrinskih i Frankopana Josipa
Bašana će koštati svega 50 do maksi-
malno 200 kuna koje će morati uplatiti
u proračun Slunja, s obzirom na to
da je Općinsko državno odvjetništvo
u Karlovcu cijelu priču tretiralo tek
kao »komunalni prekršaj«. Članak 72.
Odluke o komunalnom redu Grada
Slunja toliku kaznu propisuje fizičkim
osobama »koje bez dozvole postave
pokretni objekt na zelenoj površini«,
a Bašanov pokušaj Općinsko državno
i sti
antifaš
Ml ad i
Pater Lasić prevršio svaku mjeru
M ladi antifašisti Zagreba uputili su otvore-
no pismo dominikanskom provincijalu
fra Anti Gavriću sljedećg sadržaja:
»Obraćamo vam se u svezi istupa patera
Vjekoslava Lasića na pokopu Dinka Šakića,
zapovjednika logora Jasenovac koji je neda-
vno preminuo u zatvoru gdje je odsluživao
kaznu od 20 godina zbog masovnog pokolja
nad Romima, Srbima, Židovima, Hrvatima
i ostalim osobama nepodobnim za ustaški
režim.
Na pokopu Dinka Šakića pater Lasić
glorificirao je Nezavisnu Državu Hrvatsku
28
s Ustavom, te šteti ugledu Republike
Hrvatske.
Novo postavljanje ploče treći je
pokušaj da se trajno obilježi mjesto pogi-
bije ustaškog zločinca Jure Francetića.
Najprije su mu spomenik 2. lipnja
2000. godine, na poticaj jednoga hrva-
tskog iseljenika, podigli članovi udruge
»Hrvatski domobran« iz Slunja, Rako-
vice i Cetingrada i to na Trgu Zrinskih i
Frankopana, gdje je 1942. godine smrtno
ranjen.
Nakon što je u kolovozu 2004. godi-
ne taj spomenik uklonjen nepoznate su
osobe u studenom iste godine postavile
na istom mjestu metalnu ploču. Ploča
je ubrzo uklonjena.
odvjetništvo tretiralo je upravo na taj
način.
Zakonske usporedbe radi, i prije
osam godina Francetiću u Slunju je
postavljena spomen ploču koja je
maknuta 2004. odlukom Vlade. U
obrazloženju je stajalo kako je veličanje
ustaškog zapovjednika protuustav-
no i da je to kazneno djelo povrede
ugleda Hrvatske. U čemu je razlika
između postavljanja spomenika ustaši
prije osam godina i prije dva tjedna,
znaju karlovačka policija i državno
odvjetništvo.
Otvoreno pismo dominikanskom provincijalu fra Anti Gavriću
i Ustaški režim koji je pobio nebrojen broj
nevinih ljudi. Rečenice koje su zabilježene u
medijima iako bi se uz ove rečeni moglo naći
mnoštvo drugi u što ste vjerojatno upućeni:
To je razlog da se svaki pošteni Hrvat ponosi
imenom Dinka Šakića. Ponosan sam što
sam ga u bolnici Dubrava na odru vidio
u ustaškoj odori, a Hrvatska i naš narod
moraju biti ponosni što su ga imali.
’Nezavisna država Hrvatska temelj je
današnje domovine Hrvatske. Ustaški po-
kret je 10. travnja 1941. godine obnovio
hrvatsku državu’.
Jadranka Kosor
Šteta Hrvatskoj
Podpredsjednica Vlade i mini-
strica branitelja Jadranka Kosor u
Slunju je, za vrijeme posjeta brani-
teljskoj zadruzi »Ponos«, komenti-
rala postavljanje spomen ploče Juri
Francetiću. - U Kaznenom zakonu
vrlo jasno stoji kvalifikacija djela koja
štete ugledu Republike Hrvatske.
Postavljanje takve ploče sigurno šteti
jer to znači veličanje ustaštva. Stav
Vlade je u tom smislu vrlo jasan i
precizan, dakle, nikakvo veličanje
ustaštva, rekla je Kosor.
Na upit novinara je li policija
trebala podići prijavu protiv Josipa
Bašana, iseljenika iz Chicaga, koji
živi na Murteru, Kosor je izjavila:
- Ako to šteti ugledu Hrvatske,
a šteti, onda mislim da se tu mogu
pronaći elementi za podizanje
prijave.
Ministrica Kosor pozvala se
na reakciju Vlade od prije 4 go-
dine na prvo postavljanje spome-
nika ustaškom zapovjedniku Juri
Francetiću. Na izvanrednoj sjednici
Vlade u kolovozu 2004. odlučeno je
da se ploča ukloni. Vlada je, ističe
Kosor, tada brzo i nedvosmisleno
intervenirala i u tom smislu treba se
postaviti i u ovom slučaju, poručila
je Kosor.
Podsjećamo vas da je ovo samo jedan
od Lasićevih ispada, postoje mnogi drugi
javni ispadi koji se mogu povezat za patero-
vo ime, npr. održavanje mise zadušnice za
poglavnika NDH Antu Pavelića. Smatramo
da je pater Lasić prevršio svaku mjeru pri
održavanju posljednjeg ispraćaja i zanima
nas kako vi kao dominaknski red gledate
na taj događaj i da li će te se ogradi od tog
događaja i da li će pater Lasić biti sankcioni-
ran. Nadamo se da će te nam izaći u susret
i da shvaćate težinu čina kojeg je počinio
član vašeg reda«.
GLAS
ANTIFAŠISTA
 vo Selo
Konačno srušen spomenik u obliku slova »U«
Pak o
S pomenik je štetio dignitetu Domovin-
skog rata te časti hrvatskih branitelja
i zato je otpremljen gdje i pripada, kazao
je šibensko-kninski župan Goran Pauk
nakon rušenja spomenika koji punih 15
godina nikome osim »Novom listu« nije
bio »trn u oku«.
Na mjestu gdje se još od 1993. nalazio
spomenik u obliku slova »U« ostao je
samo – temeljni kamen.
Veliki betonski spomenik u obliku slova
»U« koji je punih 15 godina krasio ulaz u
Pakovo selo srušili su 22.rujna djelatnici ko-
munalne službe Šibensko-kninske županije.
Riječ je o spomen-obilježju braniteljima
koje je 17. rujna 1993. godine postavio vod
»Sandokan« HOS-a. Na betonskoj gromadi
u obliku ustaškog znaka stajao je natpis
»Ustali smo da obranimo svoj dom«. Na
njegovo postojanje nitko se tijekom po-
sljednjeg desetljeća i pol nije niti trgnuo,
zatražio uklanjanje ili sankcioniranje osoba
Skandalozan zaključak Županijskog državnog odvjetništva
◆Spomenik u Pakovu Selu drugo je sporno obilježje u posljednja dva mjeseca čije postavljanje nije sankcionirano
S pomenik u Pakovu Selu u obliku stilizira-
nog slova »U« nije nikakvo kazneno djelo,
zaključilo je Županijsko državno odvjetništvo
u Šibeniku, tako da će postavljači tog djela,
a radi se o vodu »Sandokan« HOS-a, ostati
bez bilo kakvih sankcija.
- Iz dostavljenog materijala ne proizlazi
da bi se radilo o kaznenom djelu, a čak i u
suprotnom, s obzirom na vrijeme kada je
navedeni spomenik bio podignut (1993.),
nastupila je apsolutna zastara kaznenog pro-
gona počinitelja, navodi se u dopisu koji je
potpisao zamjenik županijskog državnog
odvjetnika iz Šibenika Emilijo Kalabrić.
Time je i drugi sporni spomenik u po-
sljednjih vrijeme ostao bez ikakve kaznene
Spomenik sa stiliziranim slovom «U» u Pakovu selu srušen
tek nakon 15 godina
GLAS
ANTIFAŠISTA
koje su ga postavile zbog širenja mržnje, a
i županijske službe reagirale su tek nakon
brojnih napisa Novog lista. O uklanjanju
spornog spomenika javnost je izvijestio
šibensko-kninski župan Goran Pauk koji
je naglasio je da je taj spomenik narušavao
dignitet Domovinskog rata.
– Domovinski rat nije vođen niti pod
ustaškim obilježjima niti u ime ustaškog
režima. Ne znam tko je postavio spomenik.
Postavljen je za vrijeme rata u vremenima
bombardiranja, uništavanja, pogibija, kada
su takve stvari prešutno tolerirane. No, za
takav spomenik nema mjesta u sadašnjoj
Hrvatskoj. On šteti dignitetu Domovin-
skog rata i časti hrvatskih branitelja i zato
je otpremljen gdje i pripada. U povijest
– kazao je Pauk.
Odluku o rušenju spomenika u obliku
ustaškog simbola, pak, županija je utemelji-
la na činjenici da nije postojala odluka
o komunalnom redu kojom se tretira
sankcije. Podsjetimo, Josip Bašan koji je
postavio spomen-ploču Juri Francetiću
»zaradio« je tek prekršajnu prijavu zbog
komunalnog prekršaja, odnosno postavio je
spomen-ploču na površinu koja je u vlasništvu
Grada Slunja. Policija je tada objasnila da
se ne radi o kaznenom djelu jer nigdje na
ploči nema stiliziranog slova »U«, a u slučaju
Pakova Sela čak ni »U« nije bilo dovoljno
za kakvu kaznenu prijavu.
Jedan od najpoznatijih kaznenih odvjet-
nika Veljko Miljević smatra da je tužiteljstvo
u ovom slučaju imalo razloga podignuti
kaznenu prijavu.
- Po mom mišljenju, tu se definitivno
može raditi o dva kaznena djela, povredi
U međuvremenu mediji su objavili fotografiju Spomenika
političkim zatvorenicima ispred zatvora u Lepoglavi
postavljanje spomenika i za postavljanje
betonskog »U« nikada nije tražena niti
izdana dozvola.
Protiv rušenja spornog spomenika
braniteljima na mjestu na kojem je sada
ostalo samo postolje nisu niti braniteljske
udruge jer ističu kako su se oni u ratu borili
pod šahovnicom i hrvatskom zastavom,
a ne slovom »U«.
– Župan Pauk obavijestio nas je da će
se spomenik ukloniti. Spomenik jest bra-
niteljima, ali je napravljen na krivi način.
Ako je spomenik hrvatskim braniteljima
onda na njemu može biti samo hrvatski
grb. Nikakva druga obilježja ne dolaze u
obzir. To je neko drugo doba u koje se ne
želimo vraćati, a još manje želimo da nas
se ovakvim konotacijama u njih gura. Mi
smo se borili za slobodnu Hrvatsku pod
državnim grbom i zastavom – istaknuo
je Joško Babačić, predsjednik šibenske
HVIDRE.
ugleda Republike Hrvatske te širenju mržnje.
Jasno je koga stilizirano slovo »U« simbolizira,
tako da je to širenje mržnje prema ljudima
čiji su roditelji, rođaci i preci stradali od onih
pod tim slovom. S druge strane, Hrvatska je
Ustavom definirana kao antifašistička zemlja,
a ustaše su bili domaći fašisti, stoga se u
toj situaciji radi o povredi ugleda države,
objašnjava Miljević i dodaje: »Počinitelji se
zbilja mogu izvući na zastaru kada se radi o
postavljanju spomenika. No, ovdje je riječ o
kaznenom djelu koje se naziva trajno, od-
nosno kazneno djelo stanja«, jer spomenik
je godinama stajao na svome mjestu, prema
tome to je »sigurno kazneno djelo širenja
mržnje«, zaključio je Miljević.
29
 A RH
SAB
PROTIV SPOMENIKA NAVODNIM ŽRTVAMA
I zvršni odbor antifašističkih bora-
ca i antifašista Republike Hrvatske
najenergičnije je osudio inicijativu udruge
Hrvatski domobran iz Vodica za podizanje
spomenika navodnim žrtvama »jugoko-
munizma«.
»Radi istine mora se reći da u Vo-
dicama u Drugom svjetskom ratu nije
bilo nikakvih domobrana, kao ni u Zadru
ustaša. U cijeloj Dalmaciji sve do rujna
1943. godine bila je jedino fašistička ta-
lijanska vlast.
Dalmacija je, gotovo u cijelosti, su-
djelovala u Narodnooslobodilačkoj borbi
- preko 100.000 osoba je bilo s puškom u
ruci. Zahvaljujući Narodnooslobodilačkoj
D em anti Neistine o generalu Trgi
G lasilo »Politički zatvorenik« objavilo
je u br. 194., svibnja 2008. tekst pod
naslovom »Partizanski zločini u Mušaluku
i Ličkom Osiku«, koji su priredili Ivan
Vukić i Ivica Franić. U tekstu se navo-
di »iskaz« navodno jedinog preživjelg
svjedoka Ivana Legalca, koji kaže da
su ih 4. travnja1945. godine »napali« i
»opkolili partizani i onemugćili proboj
iz okruženja«.
»Pokušali smo se probiti. Naišli smo
na jaku paljbu, pa smo se uz žrtve povukli.
Nakon kratke, ali žestoke borbe, morali
smo se predati. Napala nas je i zarobila
čan stva POTICAJ
Sv jedo
TOLERANCIJI
◆Izložba »Nacistički teror nad homoseksualcima od 1933. - 1945.«
O tvorena je izložba »Nacistički teror nad
homoseksualcima od 1933. - 1945.«
Izložba dokumentarnog karaktera pred-
stavlja potresnu arhivsku građu s početka
do sredine prošlog stoljeća, s više od 100
dokumenata i fotografija s posebnim na-
glaskom na razdoblje od 1933. do 1945.,
tijekom kojeg je nacistička politika sustavno
proganjala homoseksualce, od kojih je većina
skončala svoje živote u koncentracijskim
logorima gdje su simbolično bili označeni
ružičastim trokutima.
Ova tema nova je u hrvatskoj javnosti te
od velike važnosti kako bi se s jedne strane
podsjetilo domaću javnost o opsegu zločina
koji su provodili nacisti, ali istovremeno i
30
borbi Hrvatskoj su vraćeni teritoriji koje
je Ante Pavelić za svoju vlast predao
fašističkoj Italiji.
Ono što se nikada ne smije zabora-
viti je da su okupatorske vlasti osnovale
Nezavisnu državu Hrvatsku isključivo s
ciljem da im njihova vojska održava red
iza fronta dok su ratovali na istoku i da
mirno mogu koristiti hrvatska bogatstva
za svoj ratni stroj.
Pitamo gospodu »domobrane«, gdje
su bili kada su talijanski fašisti na tisuće
Hrvata zatočili u svoje koncentracione
logore u Molatu, Kampor na Rabu, u
Bakru i drugdje. Dok su »domobrani«
služili okupatoru, preko 36.000 Hrvata iz
Četvrta armija, 26. Dalmatinska divizija,
12. brigada. Zapovjednik im je bio major
Fabjan Trgo iz Splita. Kasnije je postao
general«.
»Pripadnike moje satnije, nas oko 240,
među kojima su bili i njemački časnici
i dočasnici, svukli su do košulja i gaća,
povezali žicom i u koloni preko polja ispod
crkve sv. Josipa doveli do potoka Balatin,
gdje su počela strijeljanja«.
General Fabjan Trgo je uputio demanti
listu »Politički zatvorenik«, uz zamolbu da
i naš list objavi sadržaj demantija, kojim
opovrgava »potpuno netočne činjenice«
jer ga se povezuje s događajima s koji-
doprinijelo smanjenju homofobije u hrva-
tskom društvu.
Izložbu je otvorio hrvatski predsjednik
Stjepan Mesić, rekavši kako podržava projek-
te koji su usmjereni promicanju jednakosti,
ravnopravnosti i dostojanstva svih građanki
i građana zemlje te da vjeruje da će ova
izložba pridonijeti promicanju borbe protiv
homofobije u korist tolerancije, poštovanja
različitosti i međusobnog uvažavanja.
Izložba »Nacistički teror nad homo-
seksualcima od 1933. - 1945.« ostvarena
je u suradnji s petnaestak arhiva i muzeja,
uključujući i United States Holocaust Me-
morial Museum iz Washingtona i Schwules
Museum iz Berlina. Z.L.
Dalmacije je moralo potražiti spas pod
okriljem Narodnooslobodilačke vojske.
Bilo je pojedinaca koji su služili oku-
patorima i zato su ih stigle zaslužene kaz-
ne. Tim suradnicima okupatora njihovi
potomci žele podići spomenik« - kaže se
u priopćenju SABA RH koje je potpisala
potpredsjednica Katica Sedmak.
Od inicijative za podizanje takvog
spomenika argumentirano se ogradio i
Gradski odbor SABA Vodice predvođen
predsjednikom Joškom Ferarom. Uz osta-
lo traže da se o ovoj inicijativi izjasne i
nadležna državna tjela i povijesne insti-
tucije, kao i političke stranke koje čine
koalicijsku većinu u Vodicama.
ma, kako kaže, nije imao niti mogao imati
ikakave veze.
»Prvo, 12. brigadu o kojoj je riječ u
spomenutom tekstu napustio sam 7. veljače
1945. g., (vidi monografiju »Dvanaesta
dalmatinska udarna brigada« str. 339,
autor Nikola Anić), a događaji o kojima
se govori zbili su se, navodno, 4. travnja
1945. godine.
Drugo, pod moralnom i svakom dru-
gom odgovornošću kategorički izjavljujem
da nikada u životu nisam bio u mjestima
Mušuluk i Lički Osik«, napisao je general
Trgo zadržavajući »pravo podnošenja tužbe
zbog klevete«.
Nacistička politika sustavno je proganjala
homoseksualce
GLAS
ANTIFAŠISTA
 i cije
Trad
OBILAZAK SPOMEN-PODRUČJA
P oveća skupina antifašističkih boraca
i antifašista u organizaciji Sekcije 34.
udarne divizije pri SABA RH obišli su
nekoliko spomen-područja koja su podi-
gnuta u slavu uspješnog pohoda jedinica
Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske.
Na svim spomen-obilježjima položeni su
vijenci i cvijeće, zapaljene svijeće, evocirana
sjećanja na borbeni put jedinica i odata
počast palim borcima.
Ispred grobnice u kojoj su pokopana par-
tizanska djeca u Jastrebarskom, spomenika
Žumberačkoj udarnoj brigadi u Žamariji,
spomen-područja u Radatovićima, grobnici
poginulih boraca u Sošicama i Ribniku te
spomenika Karlovačkoj udarnoj brigadi u
Ozaljskom Hrašću, sudionicima pohoda
govorili su Jure Čuzić, predsjednik Sekcije
34. udarne divizije, Mirko Mećava, član
Predsjedništva SABA RH, Petar Raić, tajnik
SABA RH, Ivo Tusić, potpredsjednik Save-
za udruge antifašista Karlovačke županije,
čelnici Sekcije 13. proleterske udarne bri-
gade Marko Blažević i Milan Gajski te
istaknuti član antifašističke organizacije
Tomo Vučinić.
Sudionici su se nešto duže zadržali
Peći
gr ad
POVIJEST SE NE ZABORAVLJA
◆Sat povijesti i vijenci na Spomen-groblje poginulim borcima Unske operativne grupe, 7. banijske i 8. kordunaške divizije
U organizaciji Udruge »Josip Broz Tito«
Velika Kladuša, Udruge antifašističkih
boraca NOR-a Cazin i Mjesne zajednice
Pećingrad, upriličen je sat povijesti na
Spomen-groblju u Pećingradu gdje je u
zajedničkoj grobnici sahranjeno
496 boraca – Srba, Hrvata i Mu-
slimana pripadnika Unske opera-
tivne grupe, 7. banijske divizije i 8.
kordunaške divizije. Položeni su
vijenci i cvijeće (u delegaciji SABA
RH bili su Stevo Stjelja, Dragica
Lovreković i Branko Božić). Ko-
memorativnoj svečanosti prisustvo-
valo je oko dvjestotinjak članova
iz udruga antifašističkih boraca i
antifašista i Saveza društva »Josip
Broz Tito« iz Hrvatske. Među nji-
ma, zamijetili smo Nikolu Uzelca,
člana Predsjedništva, Rade Bulata i
Milutina Baltića, narodne heroje i
članove Savjeta SABA RH, Adama Dupala,
političkog komesara 1. bataljona 8. brigade
7. banijske divizije i predsjednika Sekcije 1.
korpusa, Dragana Pajića, ratnog koman-
danta 1. brigade 8. kordunaške divizije,
Josu Fakčevića i Đuru Kalanju, čelnike
GLAS
ANTIFAŠISTA
◆Sekcija 34. udarne divizije pri SABA RH organizirala je obilazak spo-
men-područja podignutim u slavu palim borcima
kod spomen-kosturnice u Sošicama. Tu
su pokopani borci mnogih borbi – njih
380 od 1800 koji padoše na obroncima
Žumberka. Borci su to: 13. proleterske bri-
gade, 4. kordunaške brigade, slovenskih bri-
gada – Cankarjeve, Tomšičeve i Šercerjeve, 8.
kordunaške divizije, Žumberačko-pokupskog
odreda, 16. omladinske brigade, Žumberačke,
Karlovačke i Seljine brigade te komande
mjesta Sošice. Kod obnovljenog spome-
nika palim borcima u Žamarijama, selu
na Žumberku, posjetitelji su upoznati da
je tu formirana Žumberačka brigada koja
je kasnije ušla u sastav 34. divizije. Lijepu
završnicu borbenih akcija 34. divizije u stu-
denom, 1944. godine, dala je Žumberačka
brigada jurišem na jaku posadu što je čuvala
tvornicu »Titanik« u Mehićnu, u nepo-
srednoj blizini Karlovca. Bio je to smjeli
napad. Tvornica je osvojena a izvučen je
i sav ratni plijen. Ispred spomenika palim
borcima u Ozaljskom Hrašću evocirane
su uspomene na formiranje Karlovačke
UABA Petrinje, Ljubana Miljkovića, tajnika
Sekcije 8. kordunaške divizije...
Dok je grupa divizija oko Vrhovnog
štaba bila u pokretu s Neretve prema Crnoj
Gori i Sandžaku, Glavni štab Hrvatske
razvio je s 1. hrvatskim korpusom ofenzi-
vno djelovanje po Kordunu, Baniji, Lici i
Cazinskoj krajini i ubrzo povratio izgubljeni
teritorij i nastavio s osnivanjem novih je-
dinica NOP-a. Najprije je 29. travnja 1943.
godine formirana Unska operativna grupa u
brigade. U sastavu 8. divizije Karlovačka
brigada bila je do konca travnja 1944. godi-
ne a tada je stavljena pod komandu Štaba
34. divizije, u čijem sastavu je ostala do
oslobođenja zemlje.
Naredbom GŠ Hrvatske od 30. siječnja
1944. godine u Žumberku je od omladinske
brigade »Joža Vlahović«, brigade »Franjo
Ogulinac Seljo«, Žumberačkog i Turopoljsko-
posavskog NOP odreda, formirana 34. divi-
zija. Bila je u sastavu 4. korpusa i djelovala
na području Žumberka, Pokuplja, Turo-
polja i u sjevernim dijelovima Korduna i
Banije. Iz sastava 34. divizije izašla je 1.
svibnja 1944. godine omladinska brigada
»Joža Vlahović«, a ušla Karlovačka brigada.
U srpnju je u njen sastav ušao Karlovački
NOP odred, 27. kolovoza formirana je
Žumberačka brigada, a u drugoj polovici
rujna formiran je i Samoborsko-jaskanski
NOP odred. Naredbom GŠ Hrvatske od
31. prosinca 1944. godine, 34. divizija je
proglašena udarnom. B. M.
sastavu 1. hrvatskog korpusa. U njen sastav
ušle su tek osnovana 4. odnosno 3. banijska
brigada, 8. krajiška brigada i 3. bataljon
Kordunaškog partizanskog odreda. Imala
je 2.543 boraca. Zadatak UOG je bio da
borbeno djeluje u Cazinskoj krajini
i sve do rijeke Une i na području
Korduna, gdje se 17. travnja 1943.
godine osnivaju Karlovački, a blizu
Plaškog – Plaščanski partizanski
odred.
Obnovljen je i Banijski odred.
Kad je 8. krajiška brigada vraćena u
Bosansku krajinu u Unskoj operati-
vnoj grupi osniva se 30. lipnja 1943.
godine – 4. banijska brigada, odno-
sno 2. brigada UOG sa 843 borca.
Unska operativna grupa uspješno je
djelovala s 8. kordunaškom divizijom
u Cazinskoj krajini i Baniji sve dok
se, početkom rujna 1943. godine
sa Sutjeske nije vratila 7. banijska divizija,
ali bez 16. brigade koja je rasformirana 30.
lipnja. Tada su u sastav 7. divizije ušle 1. i 2.
brigada Unske operativne grupe, poslije
čega se UOG rasformirala.
B. M.
31
 e
m oresk
hu
mj esto Piše: Toma Šević
U
Opasne sveze
B ez obzira što je ovo rubrika »Umjesto
humoreske«, mi za nju nastojimo
naći smiješnih sadržaja i situacija iz
stvarne stvarnosti.
Zato ćemo početi s našim dragim
dr. Zdravkom Tomcem, koji je opet
objavio knjigu, ovaj put pod naslovom
»Obraćenje – od komunista do vjer-
nika«. Iako naslov, možda sugerira da
je riječ o humoru, nije, jer Tomac misli
ozbiljno, koliko god on to može.
Predstavljajući svoje novo remek
– djelo, sam Tomac piše o sebi u »Fokusu«
i jada se s kim je imao posla: »Najteža
mi je bila borba sa samim sobom jer su
taština i ego stalno pritiskali na moju
savjest da i svoje nemoralne postupke
i grijehe pokušam pretvoriti u vrline
i moralne postupke«. I kad se ovako
požali, stvarno nam bude žao Tomca,
jer vidimo s kim sve mora imati posla
i s kakvim sve nemoralnim i grešnim
tipovima.
Tomac je svoju knjižurinu predstavio
u Grožnjanu pred više od 50 svećenika,
a »Fokus« mu je za to napisao ovakvu
pohvalu: »No, prof. dr. Zdravko Tomac
našao je snage da ovom uvaženom skupu
iskreno i bez trunke zatajnosti objasni
svoje životno lutanje koje je inače počelo
vjerom i, evo, s njom i završava«.
Ali, nije dr. Tomac govorio samo
o svojoj knjizi i vlastitim lutanjima.
Ljetos je u »Večernjem listu« predlagao
moguće kandidate desnice za predsje-
dnika Republike Hrvatske. List navodi
da bi prema njegovu mišljenju, to mogli
biti »povjesničar Josip Jurčević, novinar
Tihomir Dujmović, akademik Davorin
Rudolf, bivši šef liberala Dražen Budiša,
poznati nogometaš Zvonimir Boban,
a ako bi htio, kaže Tomac, u prototip
predsjednika domoljuba uklopio bi se
i izbornik Slaven Bilić«.
Naravno da su i ta Tomčeva lutanja,
odnosno predlaganja imena, iznenađenje
za većinu. No, malo je problematično s
Bilićem obzirom da je on u reprezen-
taciji igrao uglavnom lijevog stopera.
Kako onda može biti kandidat desni-
ce? Možda je to Tomac previdio, ali
je moguće da je mislio na Bilića kao
trenera i izbornika, a ne igrača. Pa
drži da bi iskoristio njegovo umijeće
za treniranje cijelog naroda. A onda bi
se, uz pomoć Tomca, izabrao tko ostaje
32
da bude narod, a tko otpada. Jer kad
je sam Tomac priznao da je skrenuo
i to »od ateiste do vjernika« možda
stvarno misli da bi mogao pokušati, uz
pomoć treninga, »osposobiti« što više
naroda da skrene, bez obzira odakle
pošao i kamo i stigao.
Njemu su glavni igrači ipak Jurčević
i Dujmović. Tim više što mu Dujmović
odmah uzvraća pozivom u svoju emisiju
»Opasne veze«. A u »Opasnim vezama«
gostovao je i Ivan Zvonimir Čičak. Čak
je i njemu dozlogrdilo do te mjere da je
vrlo brzo napustio studio, iako je emisija
išla u živo. Muku su mučili urednici kako
popuniti prazan prostor u programu
umjesto prekinute emisije. A prazan
prostor nastao je onog trenutka kada
je u studiju ostao sam Dujmović.
Evo kako Čičak objašnjava taj svoj
postupak: »Već sam jednom sam sebi
rekao da više nikad neću otići u njegovu
emisiju zato što je Dujmović bio orga-
nizirao sličnu večernju seansu u kojoj
su uz njega bili i nezaobilazni Tomac
i Jurčević«. Ta emisija, kao i ova, »u
završnoj fazi pretvorila se u pravi me-
dijski linč. Dujmović, poznat po svojem
ekstremističkom desničarenju, prešao
je sve granice novinarske profesije i pri-
stojnosti. To fašistoidno desničarenje
nisam ni mogao ni želio otrpjeti«.
Možda se zato ta emisija i zove
»Opasne veze« iako bi za Dujmovića
bilo primjerenije i domoljubnije da je
u nazivu riječ - sveze.
Odgovor na pitanje zašto je Tomac,
predlagao čak i Jurčevića za predsjed-
nika teško je dokučiti. Zajedničko im je
to da su doktori i da imaju zajednički
krug »pacijenata«. A ako se međusobno
predlažu za predsjednika države možda
i jesu jedan drugome »pacijenti«.
Inače na stadionima u nas se u za-
dnje vrijeme sve više čuje »sportsko«
navijanje s povicima »Za dom!« i
odgovorom s druge strane tribine
»Spremni!«. To se, kako piše »Jutarnji
list«, dogodilo i na utakmici repre-
zentacije Hrvatske s Andorom (?!) u
Makismiru.
Predsjednik HNS-a Vlatko Marković
nedavno je objasnio što znače uzvici
»Za dom«-»Spremni«.To je »povijesni
hrvatski pozdrav«, kaže on. Nakon te
Markovićeve »pozdravne« teorije počela
su još žešća neonacistička uzvikivanja
hrvatske inačice za »Sieg heil«.
»Kako bi se dodatno podigao
navijački adrenalin, s razglasa su
odjekivale Thompsonove koračnice«,
navodi »Jutarnji list«. Vjerojatno je dio
publike u trenutku pomislio da je na
njegovom koncertu, a ne na utakmici,
pa su se počeli uobičajeno masovno
»pozdravljati«.
Nedavno je Thompson tužio grad
Pulu da mu je zabranila gostovanje
u Areni. Tužba je najavljena baš na
dan kada je Istra slavila 65. obljet-
nicu Pazinskih odluka o sjedinjenju
s domovinom Hrvatskom. U Puli to
smatraju »grubom uvredom i neuku-
snom provokacijom«.
U međuvremenu njemački list Ham-
burger Morgenpost u članku, pod na-
zivom »Naci-Hrvat zaustavljen!«, piše
kako je »Sveučilište u Hamburgu u po-
sljednji trenutak izbjeglo političku kata-
strofu«. List navodi kako se 18. listopada
trebao održati koncert »neofašističkog
pjevača« Marka Perkovića Thompso-
na u menzi Sveučilišta, ali je, Uprava
nastup zabranila. Tako je Thomspon
trebao biti gost, ali je gostu otkazano
gostoprimstvo. Hoće li on tužiti i njih,
jer ako ga netko ne prima rado kao
gosta, i to čak u menzi, možda ga na to
može prisiliti sudom. Tko zna bili se to
moglo proširiti i na ponašanje publike
pa da nastanu masovne tužbe zbog
odlazaka jednih drugima u goste.
Inače don Živko Kustić opet je bio
živahan. Razveselio nas je slijedećom
rečenicom u svom redovnom jutarnjem
propovijedanju: «Kad Crkva otvara
škole, to nije stranačka politika nego
način služenja narodu - a skrb za narod
ipak je politika«. Teško je tu dokučiti što
jest, a što nije politika, jer to vjerojatno
nije jasno ni don Živkanu.
No, je li politika to što »Glas konci-
la« napada Mesićev govor u Ludbregu,
kada je ponovo istaknuo ulogu boraca
NOB-a u stvaranju Hrvatske? Vjerojat-
no list misli da je to vjersko pitanje, a
ne petljanje u politiku. Izgleda da je
njihova »vjerska« konstanta biti stalno
protiv antifašista, uz tvrdnju da su oni
protiv križa. A ustvari jesu, ali samo
kukastoga. Stoga se pitamo koja je ekipa
u njegovoj obrani i zašto?
GLAS
ANTIFAŠISTA
 Nove knjige
Rade Bulat
MILKA KUFRIN
narodni heroj
N a Tribini grada Zagreba predstavljena je
knjiga Rade Bulata MILKA KUFRIN
narodni heroj u izdanju Saveza antifašističkih
boraca i antifašista Republike Hrvatske (ure-
dnik Krešimir Piškulić, grafički i tehnički
urednik Alfred Pal). O knjizi su govorili
urednik Krešimir Piškulić, recenzenti dr.
Vesna Čulinović-Konstatinović i Mirko
Mećava, autor Rade Bulat te moderatorica
Katica Sedmak.
Milka Kufrin je bila istaknuta omladinka,
partizanka i sudionica sva tri zasjedanja
ZAVNOH-a, a nakon oslobođenja zemlje
narodni poslanik u Saveznoj skupštini i mi-
nistrica turizma. Knjiga nije samo životopis
jedne iznimne žene, nego i svjedočanstvo
o vremenu u kojem je živjela, o njezinoj
borbi s puškom u ruci – u ratu, ali i o njzi-
noj upornoj političkoj borbi za bolje sutra
malog čovjeka – u miru; o njezinoj borbi za
razumijevanje među ljudima i uvažavanje
različitosti, o borbi za istinu. U knjizi se
izuzetno valjano prikazuju i promjene
poslijeratnog ponašanja dijela partijskog
rukovodstva koje se pretvara u formaliste i
birokrate te staljinističkim metodama progoni
bračni par narodnih heroja Kufrin-Bulat
koji ne podliježu oportunizmu.
Kako primjećuje recenzentica dr. Ve-
sna Čulinović-Konstatinović, predsjednica
SABA RH, knjiga je važan i dokumentarni
prikaz lošeg stanja u našem društvu zadnjih
desetljeća 20. stoljeća – od tendencije za-
GLAS
ANTIFAŠISTA
brana visokog obrazovanja vojnih kadrova,
konkurentskih razmirica između republika,
obračunavanja nekih rukovodećih grupa s
pojedincima koji su gledali dalje u budućnost
razvitka zemlje, kao što je, primjerice bila
i Milka Kufrin. Malo je reći da je Milka
Kufrin imala snažan karakter. Ni u ratu ni
u miru nije se bojala javno iskazati svoje
misli, iznositi istinu i osuditi laži, ma kakve
to posljedice za nju proizvelo. Već i radi
toga, a ne samo radi hrabrosti u najtežim
trenucima kad je zemlja bila u opasnosti,
Milka Kufrin narodni heroj – svjetao je lik
naše nedavne prošlosti.
Rade Bulat, predočio je u knjizi i tek-
stove svoje pokojne bračne družice, njezina
sjećanja, referate, izjave i dopise, nastojeći
na taj način prikazati njezinu dugogodišnju
predratnu ilegalnu aktivnost, njezin inten-
zivni pozadinski rad, djelovanje u vrijeme
NOB-a i sudjelovanje u otporu ustaškim
i okupacijskim snagama u Hrvatskoj,
kao i njezin rad s mladima na shvaćanju
suštine antifašističke borbe. U knjizi se
očituje i dokumentira zajednička borba
hrvatskih, srpskih i slovenskih partizana
na području zapadne Hrvatske, od prvih
dana rata. Izvanredno dobro su opisana i
imenima dokumentirana zbivanja na širem
zagrebačkom području, način organizacije
odlaska u partizane, sastajališta s kojih se
išlo, najčešće u sajmene dane, kako bi se
u mnoštvu naroda lakše prikrivala »veza«
i sam odlazak.
Mirko Mećava, recenzent, napominje da
su u knjizi najbrojniji, najopsežniji i ujedno
najkvlitetniji tekstovi u kojima se prikazuju
događaji i zbivanja tijekom antifašističkog
NOB-a. Pišući o pojedinim događajima i
zbivanjima na svom ratnom putu, Milka
Kufrin je pojedinačno navodila i brojne osobe
koje su u njima sudjelovale, opisujući pri
tom kako su se ti događaji odvijali, koliko su
dugo trajali te na koji su način pojedinci u
njih bili uključeni. Urednik knjige Krešimir
Piškulić kaže kako je bogatstvom tisuća
događaja i imena, knjiga nepresušni izvor
podataka o širini narodnooslobodilačkog
pokreta, njegovoj masovnosti i karakteru
narodnog ustanka. Posebno se to odnosi
na Zagreb i širu okolicu. Nove generacije
moći će, čitajući ovu knjigu, saznati istinu
o događajima, njihovim protagonistima i
njihovim humanističkim stremljenjima.
Autor Rade Bulat konstatira da ga je smrt
njegove supruge dovela u novo iskušenje:
što zabilježiti o Milki, supruzi i suborcu, o
nama, kao jedinom bračnom paru narodnih
heroja Jugoslavije, Hrvatici i Srbinu, oboje
podrijetlom iz Hrvatske, a da pri tom ne
izgleda tendenciozno i da ne bude krivo
shvaćen. Knjiga će ostati povijesni dokument
partizanske generacije, borbe za mir i života
u miru, kao dokument za pisanje povijesti
hrvatskog i srpskog naroda. B.M.
Stevan Konjević
MOJI POGLEDI
U izdanju
PPP Ča-
zma, sunakla-
dnik Marigraf
d.o.o. Bjelovar
(urednik Ivica
Šikić Ljubuški,
recenzent Ivan
Klepac) Stevan
Konjević obja-
vio je knjigu
MOJI POGLE-
DI (na fašizam,
antifašizam, komunizam i Josipa Broza
Tita).
Knjiga je nastala reagiranjem autora
na žestoke napade na komunizam i Josipa
Broza Tita posljednjih godina u hrvatskim
dnevnim i tjednim tiskovinama i elektron-
skim medijima. Reagira, zapravo pojašnjava
događaje iz Drugog svjetskog rata na našim
prostorima shvaćajući da se iz neznanja ili
namjerno, u stvari, obezvrijeđuju tekovi-
ne antifašističke borbe. Autorovi pogledi
su dobro prihvaćeni od onih koji su ih
pročitali. Na početku svakog teksta autor
iznosi problematiku i daje osobno mišljenje.
Način pisanja je takav da se shvati duh
vremena u kojem su se odvijali događaji.
To može, jer je autor živio u to vrijeme.
Njegova »politička izgradnja« počela je
ubrzo poslije dolaska iz logora krajem
1942. godine.
Profesor Stevan Konjević, proveo je
kao tajnik Općinskog odbora SUBNOR-a
Čazma od 1983. do 1989. godine i za to
vrijeme aktivno je sudjelovao u organizi-
ranju proslava obljetnica borbenih jedinica,
podizanju spomen-obilježja i pišući tekstove
o ratnom putu moslavačkih partizanskih
jedinica.
Posebno su zanimljiva poglavlja u
knjizi autorova svjedočenja o stradanju
njegova rodna sela Kukunjevca od ustaša,
odlasku u logor, tragediji u Kusonjima,
zapisi o oslobođenju Čazme, tekstovi o
borbenom putu 16. omladinske udarne
brigade »Joža Vlahović«, Đačkom parti-
zanskom domu u Pakracu, borbenom putu
Druge moslavačke brigade II. operativne
zone NOVH...
Autor u svojoj knjizi piše o fašizmu,
komunizmu, Titu, partizanima, zločinima,
braniteljima Domovinskog rata, AVNOJ-u
i ZAVNOH-u, proboju logoraša iz Jase-
novca... Za svoja stajališta glede fašizma
i antifašizma, autor je primio i zahvalni-
cu iz Ureda predsjednika RH Stjepana
Mesića.
B.M.
33

AVA
O DUN
D gradonačelnik Flego, svoje mjesto u
D R A NA
JA
OD
BOSILJEVO
Antifašisti su obilježili 64. godišnjicu
oslobođenja Bosiljeva, ali i ove godine bez
prisustva predstavnika lokalne vlasti. Zajed-
no sa suborcima iz susjedne Slovenije odali
su počast poginulim partizanima.
Imamo pravo prisjetiti se događaja iz
1944. godine. Nitko nam to ne bi trebao
zamjeriti, na takve skupove trebali bi doći
župan i načelnik općine, rekao je predsjed-
nik Županijskog Saveza antifašista Martin
Jendrašic, pozivajući organe vlasti da se
ipak pojave iduće godine na 65. obljetnici
oslobođenja Bosiljeva.
L.N.
DUBROVNIK
Na sjednici predsjedništva Udruge
antifašista Dubrovnika dodjeljena su
ovogodišnja priznanja i zahvalnice poje-
dincima i organizacijama za potporu
i doprinos u razvijanju tradicija i teko-
vina antifašističke NOB-e. Priznanja su
dodijeljena; Ognjenu Krstuloviću, Ivu
Kovačeviću, Vlatku Komarici, Jagošu
Markoviću, Albertu Vlahovu, Pavu
Riloviću, Peru Grošeti, Ljubici Žitnik,
Bosiljki Vujović, Andreju Napici i Kemalu
Tursunoviću. Zahvalnice su dodijeljene;
Županiji Dubrovačko-neretvanskoj, Gra-
du Dubrovniku, Miri Buconić, županici
Dubrovačko-neretvanskoj, dr. Nadanu
Petroviću, Pasku Marojici, Nadii Don-
ckerwolcke, dr. Nikoli-Ninu Ivanišinu,
Slobodi Hrustić, Đorđu Obradoviću,
Ljubu Nikoliću, Vojislavu Markoviću,
dr. Brunu Sišiću, Bosiljku Ljubojević-
Josia, dr. Mithadu Čerimagiću, Nikoli
Isufiju, Miranu Vuliću, Nikši Viđenu,
Titomiru Zokiću i Peru Arseti.
G.G.
BUZET
Obilježavajući gradski praznik i tra-
dicijsku Subotinu Buzećani su se odužili
Željku Marincu - počasnom građaninu
34
Buzeta, te mu u Spomen-parku postavili
poprsje. Na prigodnoj svečanosti otkrili su
ga gradonačelnik Valter Flego te predsjednik
Saveza antifašista Stjepan Sulimanac.
Postavljanjem poprsja, rekao je
Spomen-parku velikana Buzeta i cijele
Buzeštine zauzeo je veliki čovjek, koji je
svojim radom, upornošću, entuzijazmom
i željom za napretkom obilježio iznimno
značajnu epohu u razvoju buzetskog kraja.
Marinac je bio sudionik NOB-a, pripadnik
II. istarske brigade, a kraj rata dočekao
je kao zamjenik zapovjednika Komande
mjesta Buzet.
Nakon otkrivanja poprsja, u Narodnom
domu premjerno je prikazan 30-minut-
ni dokumentarni film »Željko Marinac,
počasni građanin Buzeta«.
U pripremi je i monografija o životu
i radu Marinca.
G.I.
Poprsje Marinca otkrili su Stjepan Suli-
manec i Valter Flego
ČABAR
Obilježena je 64. godišnjica formiranja
43. istarske divizije u Čabru. Delegacija
članova SUAB-a Istarske županije na čelu
sa predsjednikom Tomislavom Ravnićem,
prisutni članovi gradskog poglavarstva i
udruga antifašističkih boraca Čabra i PGŽ
položili su vijence na spomen-ploču na
Domu kulture »43. istarske divizije«.
U prigodnoj riječi tomislav Ravnić
je opisao formiranje divizije i njen ratni
pohod iz Čabra na izvršavanje ratnih bor-
benih zadataka oslobođenja Istre. Prisutne
je pozdravio i predsjednik UABA Miro-
slav Turk, ističući suradnju UABA Čabra
i SUABA Istre. Pozdravio je i predsjednik
Gradskog vijeća Zoran Kuzele.
Bogdan Turk
KASTAV
Spomenik poginulim Kastavcima u
Drugom svjetskom ratu - poznati partizan
u Rubešima ove će jeseni biti obnovljen
i uređena spomen-ploča s imenima po-
ginulih boraca.
Prema riječima kastavskog grado-
načelnika Deana Jurčića, Grad Kastav
sustavno vodi brigu o spomenicima na svom
području, a okoliš partizana u Rubešima
upravo je ovih dana hortikulirano uređen
i očišćen od smeća.
V.I.
KOTORIBA
Članovi kotoripskog Poglavarstva i
Vijeća položili su vijence i zapalili svijeće
za žrtve stradale u NOB-u i Domovinskom
ratu. Sjećanje na žrtve obnovili su povodom
Dana antifašističke borbe i Dana državnosti.
Za žrtve fašističkog terora vijenac je položen
podno Spomen-ploče koja se nalazi na zgradi
Knjižnice i čitaonice Kotoriba. Vijenac je
položen i na grob Božidara Marđetka.
On je žrtva Domovinskog rata, a život je
izgubio u dvadeset drugoj godini života.
Svoj život za Domovinu dao je u rujnu
1995. godine na ratištu kod Ogulina.
M.N.
KARLOVAC
Karlovačko Gradsko poglavarstvo fi-
nancirat će Konzervatorsko-restauratorski
elaborat za obnovu spomenika antifašističkoj
borbi u središtu Karlovca, autora Vanje
Radauša, koji je devastiran 1991.
Odlukom je odobreno 31.505 kuna re-
stauratoru i konzervatorskom savjetniku
Dragana Dokiću iz Muzeja Mimara za
troškove izrade elaborata kako spasiti i
vratiti ostatke brončanih skulptura ljudi
nadnaravne veličine na mramorni spomenik
koji je, iako oštećen, ipak sačuvan. Skulpture
su pohranjene u jedno skladište 1992., ali
su brončane glave davno pokradene.
U.V.
Od spomenika je ostao samo zid koji je
pun grafita
KRAPANJ
Spomenici NOB-u i ploče s imenima
stotina poginulih antifašističkih boraca koji
su u Drugom svjetskom ratu izgubili živote
pod rafalima okupatora uništeni su diljem
Šibensko-kninske županije, a oni koji su
nekim slučajem »preživjeli« svako malo
GLAS
ANTIFAŠISTA
nalaze se na udaru vandala koji ih šaraju
grafitima i uništavaju. Najnoviji slučaj do-
godio se na otoku Krapnju na kojem su
nepoznati počinitelji sa spomenika NOB-a
odvalili zvijezdu petokraku.
Policijska uprava Šibensko-kninska
priopčila je da je nepoznati počinitelj u
vremenu od 19. do 23. lipnja odvalio peto-
kraku i odbacio je na tlo u blizini spomenika.
Za nepoznatim počiniteljem se traga
N.L.
KRALJEVICA
Ivica Jakovac, Ivica Kuščević, Josip
Belobrajić, Nedeljko Trninić, Branislav
Žugo, Valentin Božić i Pavao Putrić razlog
su što se povodom Dana domovinske zahval-
nosti u Kraljevici posljednji godina održao
jedan od najmnogoljudnijih i najsvečanijih
skupova koje ovaj grad pamti. U sjećanje
na sedam poginulih hrvatskih branitelja
Grad Kraljevica i Udruga dragovoljaca i
veterana Domovinskog rata upriličili su
otkrivanje spomenika Kraljevičanima koji
su u Domovinskon ratu izgubili živote,
kao i natpisne ploče novoimenovane Ulice
hrvatskih branitelja
U protokolarnim govorima istaknuta
je važnost Domovinskog rata, s ciljem da
se njegove vrijednosti i žrtve poginulih
branitelja ne zaborave, jer, kako je rečeno,
čuvajući uspomenu na njih, čuvamo i
budućnost Hrvatske.
N.L.
Spomenik su otkrila djeca poginulih
branitelja
HRVATSKA KOSTAJNICA
Kostajnički ogranak Srpskog demo-
kratskog foruma u dijelu grada nazvana
Bajića jame, na mjestu spomenika žrtvama
fašističkog terora, koji je devastiran nakon
oslobodilačke vojno-redarstvene akcije
Oluja, organizirao je postavljanje križa.
Kako se pretpostavlja, na tom je
području početkom Drugog svjetskog rata,
od 2. do 7. kolovoza 1941. godine ubijeno
i u masovne grobnice zakopano oko 2500
civila iz Hrvatske i Bosnske Kostajnice te
okolnih pounjskih mjesta. Riječ je uglav-
nom o pravoslavcima, žrtvama ustaškog
režima.
Kostajnički jerej Nikole Malobabić
GLAS
ANTIFAŠISTA
održao je parastos svim žrtvama, a na posveti
križa bilo je stotinjak vjernika. Počast pogi-
nulima odao je i kostajnički gradonačelnik
Tomislav Paunović. Gradonačelnik je tom
prilikom rekao da će gradska uprava pomoći
u obnovi devastiranog spomenika, posta-
vljanju nove spomen-ploče te uređenju
prilaza spomeniku.
V.L.
Spomenik ratnim žrtvama
LUDBREG
Članovi UABA Udruge očistili su okoliš
Konspirativne bolnice Gabrinovec na Kal-
niku. Ondje se nalaze dvije drvene barake
koje su rekonstruirane prema stvarnim
objektima bolnice koja je funkcionirala
od 1942. do 1944. godine. Na događaje iz
prošlosti podsjetili su ludbreški povjesničar
Franjo Novak te Gabrijel Nofta, sudionik
NOB-a iz Ludbrega.
Postojeće su barake u iznimno lošem
stanju te se predviđa njihova skorašnja
obnova. Prvi pozitivni primjer pružio
je mještanin iz obližnje Poljane, koji je
donirao crijep za krov bolnice. Pomoć u
drvnoj građi obećale su i Hrvatske šume
na čijem se području bolnica nalazi. Slične
akcije organizirat ćemo i dalje - rekao je
sudionik akcije Milivol Dretar. Akciji se
priključio i ludbreški gradonačelnik Ivan
Lončarić.
V.V.
Sudionici akcije ludbreških antifašista
NOVI VINODOLSKI
Zajednička delegacija Grada Novog Vi-
nodolskog, braniteljskih udruga i udruge
antifašističkih boraca je povodom Dana
državnosti položila cvijeće i zapalila svijeće
na spomen obilježja iz Domovinskog rata
i NOB-e i to ispred spomen-ploča u holu
Frankopanskog kaštela te ispred središnjeg
križa na gradskom groblju, Minutom šutnje
odali su počast svim poginulim u Domo-
vinskom ratu i NOB-u.
M.E.
PULA
Predsjedništvo Saveza udruga
antifašističkih boraca i antifašista Istarske
županije rapravljalo je o pripremi zbornika
»Istra u Titovo doba«, koji će na šestotinjak
stranica sadržavati priloge 35 autora o
povijesnim događajima te gospodarskim
dostignućima u Istri od početka Drugog
svjetskog rata do 1990. godine. Ocijenjeno
je da se pripreme za realizaciju tog velikog
izdavačkog projekta odvijaju prema planu,
tako da će krajem godine zbornik biti spre-
man za tisak. Izdavači zbornika su SABA
i Društvo »Josip Broz Tito«.
Š.D.
XXX
Predstavnici udruge antifašističkih
boraca i grada Pule položili su vijenac
na spomen-ploču pulskim antifašistima
Giulianu Cicognaniju, Giuseppeu Za-
chtili i Carlu Zuppiniju, koji su kao žrtve
fašističkog terora poginuli 9. rujna 1943.
godine na protestnom mitingu samo dan
nakon kapitulacije Italije.
- Odajemo dužno poštovanje i pijetet
palim drugovima Hrvatima i Talijanima
uz čvrsto obećanje da ćemo se uvijek bo-
riti za proklamirane vrijednosti, usađene
principe i ideale slobode, pravde i huma-
nosti, rekao je tajnik Udruge antifašističkih
boraca Livio Blašković.
Č.M.
Spomen-ploča pulskim antifašistima
35
 a
č it atelj
Pri l og
ZADAR
Svjedoci snažnog otpora Udruga ratnih i vojnih invalida grada

Č lanovi Udruge antifašističkih boraca i antifašista »Jug« iz Zagreba posjetili Zadra neumorno nastavlja akcije njegovanja
su više spomen-obilježja iz NOB-e na širem južnom gradskom području. Uz revolucionarnih tradicija NOR-a. Često
prigodno podsjećanje tom su prigodom položili vijence, zapalili svijeće i odali organizira jednodnevne i višednevne izlete
počast poginulim antifašističkim borcima i žrtvama fašističkog terora. invalida i antifašista Zadra na povijesna
Na Rakovom potoku na njih su ih podsjetili stihovi velikog partizanskog mjesta, uz održavanje komemoracije i
pjesnika i antifašiste Ivana Gorana Kovačića, što su uklesani na ploči mramorne polaganja vijenaca na spomenike palim
grobnice: »Na žezi strašnoj tiho su nas želi ko mrtvo klasje koje jedva šušti - mi borcima i žrtvama fašizma, te iznošenje
idemo po tragu živih i nitko zaustavit nas neće«. Poklonili su se i pred zapisom kratke povijesti određenog događaja.
na spomeniku: »Vidi gdje počiva četiri stotine žrtava fašizma 1941. godine«. Do sada je Udruga organizirala
Zatim su obišli omladinsko groblje u naselju Horvati, gdje počivaju kosti osamnajest izleta na povijesna turistička
narodnog heroja Kreše Rakića i velikog, još do kraja neutvrđenog broja ubije- mjesta od Jasenovca i Petrove Gore do
nih zagrebačkih srednjoškolaca i studenata koji su prkosili ustaškoj vlasti. U Sutjeske.
komemoraciji su im se pridružili i brojni građani ovog kraja - iz Samobora, Udruga je potkraj godine organizirala
Svete Nedjelje i Grada Zagreba. izlet u Drvar, gdje su izletnici posjetili
Počast su odali i žrtvama na koje podsjeća spomenik u Kupinečkom Kraljevcu, poznatu Titovu pećinu. Nikola Bosnić
na kojem su ispisana imena 17 poginulih boraca i više od 60 žrtava ustaškog ih je upoznao o događajima oko pećine
terora, među kojima su bile i cijele romske obitelji. 25. svibnja 1944 godine, kada je Vrhovni
Posjeta je završena kod spomenika u naselju Čehi, gdje su se članovi udruge štab NOV i POJ izbjegao zarobljavanje
nakon odavanja počasti žrtvama nastavili družiti s mještanima. od Njemaca.
Valja reći da je većina ovih spomenika uzorno održavana i u dobrom M. Grubiša
stanju, dostojanstveno svjedočeći o snažnom antifašističkom otporu naroda

snimio: Z Čeko
ovog kraja ustaškom teroru i njemačkom okupatoru. O tome rječito govore
i brojne žrtve poginulih i ubijenih, na koje trajno podsjećaju ovi spomenici.
Zapravo, oni su dokaz da je južni dio Zagreba bio pod snažnim utjecajem
Pokupskog i Turopoljskog partizanskog odreda.
Ipak, začuđuje velik broj žrtava kojima je plaćena sloboda. I danas se
mnogi stariji stanovnici ovih naselja sjećaju tih strahota, poručujući: Ne po-
novilo se nikad! Zadrani pred Titovom pećinom u Drvaru
Dragutin Kozjak, tajnik UABA »Jug«
XXX
palim borcima Drugoga svjetskog rata. Gradska Udruga ratnih i vojnih inva-
ZAGREB U ime Udruge okupljenima se prigo- lida među prvima se odazvala apelu za-
dnim riječima obratio Ranko Pletikosić, darskog »Narodnog lista« za prikupljanje
Sindikat umirovljenika Hrvatske, u sklo- a njegovim se riječima pridružio i solinski novčane pomoći, odjeće i hrane za višečlanu
pu kojeg djeluje i podružnica Kluba vojnih gradonačelnik Blaženko Boban, rekavši siromašnu obitelj udovice Ane Babić iz
umirovljenika, obilježila je godišnjicu svog kako antifašističku borbu i žrtu moramo Srba, čiji je suprug umro prošle godine
osnivanja (18. srpnja 1992. godine). Tim poštovati kao i onu u Domovinskom. (27. srpnja), ostavivši iza sebe suprugu i
povodom okupilo se dvadesetak osnivača i S.D. osmero djece.
dužnosnika, podsjetivši na brojne aktivnosti Apelu su se odazvali i drugi građani, a
za ostvarivanje svojih prava i bolji položaj od članova udruge u tome su se posebno
SELCE angažirali Gordana Kurtin, Ante Penđer,
umirovljenika. O tome su govorili Juraj
Ivanković, Ivan Nahtigal, Marija Cvitaš, Ekaterina Mandić i predsjednik Mate
Otkrivanjem spomen-ploče u Selcima, Grubiša.
Milivoj Boroša, Mladen Komorski i drugi
središnjem mjestu na istočnoj strani Brača, Ova humana akcija obradovala je i
osnivači i aktivisti.
obilježena je 65. obljetnica od tragičnog unijela radost u obitelj Babić, koja živi u
Bilo je riječi i o daljnim aktivnostima,
događaja kada su u rušilačkom pohodu skromnim uvjetima, odnosno od socijal-
o čemu je referirao sadašnji predsjednik
talijanske okupatorske vojske gotovo do ne pomoći, dječjeg doplatka i minimalne
SUH-a Stjepan Krajačić. Sudionici skupa
temelja spaljene sve kuće. Selca su gorjela mirovine, koju je Ana stekla od pokojnog
bili su jedinstveni u stavu da je nedopustivo
tri dana i tri noći, a slična sudbina zadesila supruga.
umirovljenike tretirati kao socijalne pro-
je još šest bračkih mjesta. M. Grubiša
bleme, jer su ulagali u mirovinske fondove
-Bila je to bračka Hirošima, najtragičniji
i jer ne traže ništa više od onoga što im
snimio: Z Čeko

i kataklizmički događaj u 900 godina po-

po zakonu pripada.
Branko Beč
SOLIN
Udruga antifašista grada Solina i
predstavnici lokalne vlasti položili su u
Parku na Širini vijence na spomen-obilježje
vijesti Selaca - kazao je dr. Drago Štambuk,
inicijator ideje o obilježavanju tog događaja,
koji se u povijesti po prvi put komemori-
ra. Na taj događaj podsjeća i danas 50-tak
izgorjelih i neobnovljenih kuća.
Spomen-ploču je otkrio selački načelnik
Ivica Škrpaca, a nazočili su i sudionici Članovi zadarske udruge sa članovima
pjesničke manifestacije Croatia Rediviva. obitelji Babić

36 GLAS
ANTIFAŠISTA
 XXX
Polaganjem vijenaca na spomen-obilježja
u Zadru je obilježen spomendan sjedinjenja
i povratak Istre, Dalmacije, Rijeke, Zadra
i otoka matici Hrvatskoj. Članovi Udruge
antifašističkih boraca i antifašista predvođeni
predsjednikom Jakovom Jukićem, poginuli-
ma u NOB-i i braniteljima iz Domovinskog
rata počast su odali na Gradskom groblju,
dok su čelnici gradskog poglavarstva vijenac
položili kod spomen-ploče na Narodnom
trgu. Na značaj odluka o sjedinjenju podsjetio
je Jukić, ukazavši na povijesnu dimenziju
tih događaja iz vremena Drugog svjetskog
rata. L.Z.
Polaganje vijenaca na Gradskom gro-
blju
TUČEPI
Tučepska vlast prva je na Makarskoj
rivijeri donijela odluku o ponovnom
postavljanju spomen-bista iz NOB-a.
Nakon 17 godina na mjesnom groblju
vratila je biste poginulim antifašistima
Zakariji Mijačiki i Antici Grubišić,
koje su uklonjene početkom 1991.
Riječ je o Tučepljanima poginulim u
Narodnoosobodilačkoj borbi čija su
imena nekad nosili osnovna škola i dječji
vrtić u Tučepima, a njihove biste, nakon
restauracije, vraćene su na groblje i po-
stavljene uz suglasnost njihovih obitelji.
Odluku je donijelo Poglavrstvo.
M.K.
Biste poginulim antifašistima u Tučepima
ADLEŠIČI
Općinski odbor Zveze borcev Črnomelj
organizirao je obilježavanje 60. godišnjice
rada Zveze borcev. Tom prilikom upriličen
GLAS
ANTIFAŠISTA
je susret boračkih organizacija Črnomlja,
Metlike i Semiča kojima se, na poziv Kraje-
vnog odbora Griblje, pridružila i delegacija
Udruge antifašista iz Ozlja, u ime koje je
domaćine pozdravio član predsjedništva
Nikola Podrebarac.
Jože Strmec, potpredsjednik Općinskog
odbora Zveze borcev Črnomelj, podsjetio je
na strahote koje je narod ovog kraja doživio
za vrijeme Drugog svjetskog rata. U srpnju
1942. godine iz Bele krajine odvedeno je u
koncentracione logore 1387, od toga samo
iz Adlešiča 120 mještana. Potkraj rata, u
ožujku, ustaše i Nijemci zapalili su sedam
sela uz Kupu i ubili 11 partizana
Na području Bele krajine sada ima 1466
članova Zveze borcev, od čega u općini
Črnomelj 784. Organizacija Zveze borcev
široko je otvorila svoja vrata za prijem u
organizaciju bez obzira na ideološko, nacio-
nalno i vjersko opredjeljenje, a naročitu po-
zornost usmjerili su na prijem mladih.
Ivan Trusić
LABIN
U povodu 65. obljetnice pogibije 43
partizana u Rommelovoj ofenzivi uz njiho-
vo spomen-obilježje kod Tonci održana je
komemoracija. Nazočni su bili predstavnici
UAB-a, MUP-a, Ureda za obranu, UHDDR-
a, Hvidre, gradonačelnik Tulio Demen-
tlika te po jedan razred osnovoškolaca i
srednjoškolaca.
Vijenac su položili član UAB-a Anđelo
Verbanac, učenica osmog razreda OŠ Ive
Lole Ribara Elena Zahtila i gimnazijalka
Stefani Veljak. O značenju ovog događaja
za povijest Istre i Hrvatske govorio je pre-
dsjednik labinskih antifašista Severino
Franković.
S.R.
METLIKA
U Prilozju pri Metliki (Republika Slo-
venija) organizirana je svečanost povodom
65. obljetnice osnivanja VII. korpusa NOV
i PO Slovenije i 50. godišnjice susreta domi-
cilnih jedinica Bele krajine. Ovu svečanost
zajednički su organizirali Općina Metlika
i borci VII. korpusa.
Uz borce i građane s područja Bele
krajine svečanosti su prisustvovali Karl
Erjavec, slovenski ministar obrane, koji
je bio i glavni govornik, Lado Kocijan,
predsjednik Odbora zajednice boraca VII.
korpusa, koji je govorio o ratnom putu kor-
pusa, Renata Brunskole, županica Općine
Metlika, Vlado Jurak i Petar Raić, član
i tajnik Predsjedništva SABA Republike
Hrvatske, Rade Bulat, počasni građanin
Općine Metlika, te predstavnici Udruge
antifašista iz Ozlja. I. Tusić
DELNICE
Nepoznati počinitelji srušili su u
najvećem delničkom parku bistu narod-
nom heroju Viktoru Lencu. O događaju su
obaviješteni policija i djelatnici delničkog
komunalnog poduzeća »Risnjak-Delni-
ce« koji će, nakon uvida, popraviti stanje.
Članovi Saveza antifašističkih boraca i
antifašista održali su sastanak čelništva
svoje udruge te izrazili ogorčenost još
jednim neopravdanim činom besmisle-
ne agresije i pozvali policiju da što prije
otkrije počinitelje.
K.M.
VARAŽDINSKE TOPLICE
Antifašističke udruge Varaždinske
županije organizirale su svečanost u po-
vodu 65. obljetnice prvog oslobođenja
Varaždinskih Toplica od fašističkih okupa-
tora i domaćih izdajnika, koje se dogodilo
29. rujna 1943. godine.
Položeni su vijenci kod spomenika pa-
lim borcima topličkog kraja u gradskom
parku i na gradskom groblju. Svečanost
su prisustvovali i preživjeli borci NOB-a i
članovi antifašističkih udruga Varaždinske
županije.
M.T.
U izdanju Znanstvenog vijeća
Saveza društava »Josip Broz Tito«
Hrvatske izašla je knjiga pod na-
slovom: »Titovo doba, Hrvatska
prije, za vrijeme i poslije«. Knjiga
s 570 stranica je djelo 20 poznatih
i priznatih znanstvenika, privred-
nika i političara i predstavlja malu
enciklopediju privrednog, kultur-
nog i političkog života Hrvatske
od 1918. do 2000. godine.
Cijena knjige u knjžarama je
165 kuna. Knjiga se može kupiti
po promotivnoj cijeni od 100 kuna
neposredno u Savezu u Zagrebu,
Pavla Hatza 16 ili telefonom na broj:
01/4921-777 putem poštanskog
pouzeća plus troškovi poštarine
i pakiranja od 30 kuna.
Udruge antifašističkih boraca i
društava »Tito« (koji to žele) pro-
davat će knjigu po promotivnoj
cijeni od 100 kuna. Osim toga, do
kraja 2008. godine mogu je svojim
članovima prodavati na dvije rate
po 50 kuna.
37

MARIJAN ŠIMEG
1933-2008.
Rođen u Grabovnici kod Čazme u
porodici koja se za rana opredjelila za
antifašizam i NOB. Većinu rata proveo
je u zbijegu, a bio je polaznik partizanske
gimnazije u Bajmoku. Nakon oslobođenja
bio je aktivan član društveno-političkih
organizacija i učesnik omladinskih radnih
akcija. Član je SUBNOR RH od 1983. godi-
ne, a bio je aktivan u Udruzi antifašističkih
boraca i antifašista grada Čazme.
RADE DUMANIĆ
1918-2008.
Rođen u Splitu. Nakon oslobođenja zem-
lje aktivno se uključio u obnovu oštećenih
objekata u svom gradu. Obnašao je dužnosti
povjerenika za komunalne poslove, predsje-
dnika Narodnog odbora za Dalmaciju i pre-
dsjednika Grada Splita. Poslije umirovljenja
aktivno je djelovao u društveno-političkim
organizacijama i Udruzi antifašističkih bo-
raca i antifašista.
SLAVKO VITEZ
1924-2008.
Rođen u Prespi (Bjelovar). Sudio-
nik je Narodnooslobodilačkog rata od
proljeća 1943. godine. Borio se u redo-
vima Moslavačkog NOP odreda i Prve
moslavačke brigade.
Nakon oslobođenja obnašao je po-
slove državne sigurnosti u Osijeku. Kao
informbiroovac interniran je na Golom
otoku. Radni vijek proveo je u Čazmi, bio
je aktivan društveno-politički djelatnik,
posebice kao član Udruge antifašističkih
boraca Čazme.
ĐURO MINIĆ
1928-2008.
Rođen u Ostrožanu (Gvozd). Bio je
sudionik Narodnooslobodilačke borbe.
Nakon oslobođenja zemlje primljen je
na rad u Narodnu miliciju. Radio je u
Čačincima, Poljani i Pakracu.
Poslije umirovljenja aktivno se uključio
u rad Udruge antifašističkih boraca i
antifašista Pakrac-Lipik.
TOMO PIPIĆ
1921-2008.
Rođen u Horvatima (Zagreb). Nakon
uspostave NDH kao omladinski aktivist
38
IN MEMORIAM
biva uhapšen, ali zbog nedostatka doka-
za ubrzo je oslobođen. Prve ratne godine
obnašao je dužnost sekretara partijske ćelije
u Horvatima, kasnije je bio član KK KPH
Samobor. Sve do početka 1943. godine
aktivno djeluje u Samoboru, Jastrebarskom
i Pokuplju kao partijski aktivist radeći za
potrebe NOB-a, kada se priključuje brigadi
»Franjo Ogulinac Seljo«. Bio je komesar
bataljona.
Nakon oslobođenja ostaje u voj-
sci, službuje u više garnizona, najviše u
Makedoniji gdje dočekuje mirovinu u
činu pukovnika, kada dolazi u Zagreb.
Djeluje u Teritorijalnoj obrani općine i
grada. Aktivno je radio kao član Udruge
antifašističkih boraca i antifašista »Jug« Novi
Zagreb. Nosilac je Partizanske spomenice
1941. godine, a za ratne i poratne zasluge
zavrijedio je više odličja i priznanja.
ANTE KRSTIČEVIĆ
1928-2008.
Rođen u zaselku Rasna Kosa (Ploče).
Bio je napredan omladinac, opredijeljen
za antifašistički pokret, a 1942. godine
primljen je u SKOJ. Aktivno djeluje među
mladima izvršavajući zadatke za potrebe
partizanskih jedinica.
Nakon oslobođenja završava školovanje,
postaje član KP i biva upućen u školu
rezervnih oficira. Radio je u Štabu te-
ritorijalne obrane općine Ploče. Nakon
umirovljenja aktivno djeluje u društveno-
političkim organizacijama. Biran je za člana
Predsjedništva Udruge antifašističkih
boraca i antifašista Ploče. Za primjeran
rad tokom radnog vijeka zavrijedio je više
odličja i priznanja.
IVE ŠARIĆ
1921-2008.
Rođen u Ugljanu. Kao napredni omla-
dinac sredinom 1942. godine primljen je
u SKOJ djelujući na terenu po zadacima
KPH. Od travnja 1944. godine obnaša
dužnost komesara otočkog partizanskog
odreda, kasnije je postavljen za komesa-
ra 2. bataljona benkovačkog partizanskog
odreda.
Nakon oslobođenja ostaje u JA,
doškolova se i službuje u više garnizona.
Umirovljen je u činu pukovnika 1970.
godine kada se nastanjuje u Zadru. Ak-
tivno je djelovao u UABA Zadar, bio je i
dugogodišnji predsjednik boračke orga-
nizacije. Istakao se i u radu društveno-
političkih i volonterskih organizacija.
JURAJ-ĐURO FUMIĆ
1921-2008.
Rođen u s. Letinac (Brinje). Živio je u
Slavoniji. Izučio bačvarski zanat, prosinca
1941. godine odlazi na kratko u domobran-
stvo a već u travnju 1942. godine priključuje
se partizanskim jedinicama. Tokom NOR-a
bio je na brojnim političkim dužnostima u
17. slavonskoj udarnoj brigadi, omladinski
rukovodilac 28. slavonske udarne divizije
s kojom je prošao trnovit borbeni put. U
dva navrata teže je ranjavan.
Nakon oslobođenja zemlje ostao je u
JA, službovao je u nekoliko garnizona bivše
Jugoslavije a umirovljen je u činu pukov-
nika kada se nastanio u Splitu. Aktivno je
djelovao u organima narodne obrane, bio
je predavač na narodnoj školi. Vrijedno je
radio i u Udruzi antifašističkih boraca i
antifašista Splita. Za zasluge u ratu i miru
zavrijedio je više odličja i priznanja.
SVETOPLUK SVATO KOZAK
1930-2008.
Rođen u Pakracu. Sin doseljenika iz
Češke je u svom burnom životu bio učitelj,
ilegalac, partijac, direktor škola, načelnik
KPD Stara Gradiška, osnivač Udruge
antifašističkih boraca i antifašista u Pakracu
i Lipiku, član »Češke besede«.
Naročito se istakao u radu UABA Pakrac-
Lipik, bio je dugogodišnji tajnik te boračke
organizacije i član Predsjedništva SABA
RH u jednom mandatu. Za sebe je volio
reći da je antifašist, socijalist i komunist, ali
ne i komunjara, jer komunjare su oni koji
mijenjaju svoja uvjerenja i ideologiju.
JAKOB-JAKICA ATIJAS
1919-2008.
Rođen u Sarajevu u višečlanoj obi-
telji koja je rano ostala bez oca. Izučio je
automehaničarski zanat. Od oko 70 članova
njegove uže i šire obitelji jedini je preživio
Drugi svjetski rat. Uspio je pobjeći iz lo-
gora Jasenovac 1943. godine i priključio
se partizanskim jedinicama.
Nakon oslobođenja ostao je u JA i do-
školovao se. Službovao je u više garnizona
bivše Jugoslavije. Bio je predavač na Vojnoj
tehničkoj školi u Zagrebu, kasnije načelnik
a 1971. godine je umirovljen. Posljednje
dane živio je u Domu za ostarjele osobe u
Zagrebu. Bio je vrlo aktivan u Židovskoj
općini te u društveno-političkim organi-
zacijama i Udruzi antifašističkih boraca
i iantifašista.
GLAS
ANTIFAŠISTA
 osti
visn
neo
Dan

POSTAJEMO
MODERNA DRŽAVA
◆Hrvatsku smo stvarali zakonima, ali i životima,
čija je ostavština naša sloboda, podsjetio je pre-
dsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić

D
an neovisnosti, 18. listopada, proslavljen je
svečanom sjednicom Hrvatskog sabora, na
kojoj je predsjednik Luka Bebić ukazao na po-
vijesni značaj jednoglasno usvojene odluke kojom je na
taj dan 1991. godine, u jeku agresije, prekinuta državno-
pravna veza Hrvatske s tadašnjom Jugoslavijom.
Time je ostvarena stoljetna težnja hrvatskog naro-
da da živi u samostalnoj i neovisnoj državi, koju smo
stvarali zakonima, ali i životima. U ratu koji nam je
bio nametnut ljudi su dali svoju mladost, zdravlje i
živote, a njihova ostavština naša je sloboda, kazao je
Bebić i dodao da bez Domovinskog rata ne bi bilo ni
hrvatske države.
Predsjednik Sabora osvrnuo se i na aktualna zbi-
vanja i perspektive Hrvatske, rekavši da mlada hrvatska
demokracija sada ulazi u punoljetnost i razvija se kao
moderna država Europe, a upravo je Sabor glavna spona
hrvatskih građana i europskih institucija. Pritom je
posebno važno jedinstveno stajalište svih parlamen-
tarnih stranaka o provedbi nacionalnog programa za
pridruživanje Hrvatske EU, što je potvrda da smo prije
7 godina krenuli pravim putem i zaokružili strategiju
stvaranja države.
Na svečanom obilježavanju godišnjice bili su, uz
izaslanika predsjednika Republike, predsjednika Vla-
de, saborske zastupnike i druge državne dužnosnike,
bili su i predstavnici vojske, društvenog, znanstvenog
i kulturnog života, sudbene vlasti i vjerskih zajednica
te diplomatskog zbora.

Zbog neposredne ratne opasnosti Sabor je odluku
o neovisnosti donio 8. listopada 1991. godine u po-
drumskoj dvorani zgrade INA-Naftaplina
GLAS
ANTIFAŠISTA
VIJENCI I SVIJEĆE
Predstavnici antifašističkih udruga sudjelovali
su u prigodnim manifestacijama koje su u povo-
du Dana neovisnosti održane na državnoj razini
i u mnogim lokalnim sredinama. Uz državna,
gradska i druga izaslanstva, na zagrebačkom Mi-
rogoju počast poginulima za domovinu odala je
i delegacija SABA RH, u kojoj su bili Katica Sed-
mak, Josip Skupnjak, Vinko Šunjara, Ivan Fumić,
Ante Magić i Petar Raić. Položili su vijence i za-
palili svijeće kod spomenika Glas hrvatske žrtve
- Zid boli, kod Središnjeg križa u Aleji poginulih
hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i Grob-
nice narodnih heroja.
39
40 GLAS
ANTIFAŠISTA
Zlatko
Đuro
PetarTiljak:
Šimaga Šibenik
Prica:Bosančica
Šumski: Zadarske ruševine, 1945.