You are on page 1of 13

Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Diplomski studij arhitekture i urbanizma


Kolegij: Istraživački seminar Arhitektura I
Nositelj kolegija: Ivana Krmpotić
Akad.god. 2022./2023.
Studentica: Daniela Pehar

Arhitektura i disjunkcija: Filmovi snimani u jednoj prostoriji


Sveučilište u Zagrebu / Arhitektonski fakultet / kolegij: Istraživački seminar Arhitektura I / ak.god.
2022./2023. /
voditelj: Ivana Krmpotić / studentica: Daniela Pehar

Arhitektura i Disjunkcija, Bernard Tschumi, 1994.god.

Žudnja/Fragmenti

„Izjednačena s jezikom, arhitektura se može jedino iščitati kao niz fragmenata koji
tvore arhitektonsku realnost. Fragmenti arhitekture (djelići zidova, soba, ulica, ideja)
su sve što se zapravo može vidjeti. Ti su fragmenti kao počeci bez svršetaka. Uvijek
postoji rascjep između fragmenata koji su realni i fragmenata koji su virtualni, između
pamćenja i mašte. Ti rascjepi postoje samo kao prijelaz od jednog fragmenta k
drugom. Oni su prije releji nego znakovi. Oni su tragovi. Oni su između. Nije važan
sraz tih proturječnih fragmenata, već kretanje između njih. A to nevidljivo kretanje
nije dio ni jezika, ni struktura (jezik ili struktura riječi su svojstvene modusu čitanja
arhitekture koji se ne uklapa u potpunosti u kontekst užitka); nije ništa doli stalan i
promjenljiv međuodnos u samom jeziku.“

Tijela u nasilju nad prostorom

„Svaki arhitektonski prostor podrazumijeva (i za njom žudi) nazočnost uljeza koji

će ga zauzeti.“

Programi: reciprocitet i konflikt

„To nije pitanje znanja o tome što dolazi prvo, kretanje ili prostor, što od toga oblikuje
ono drugo, jer se u osnovi radi o njihovoj snažnoj povezanosti. Napokon, oni su
uhvaćeni u isti skup odnosa; jedino kazaljka snage povremeno mijenja smjer.“

Sekvence

„Ako prostorna sekvenca neizbježno podrazumijeva kretanje promatrača, onda se

takvo kretanje može objektivno mapirati i formalizirati – sekvencijalnost. Zapis

kretanja: preuzet iz konvencija koreografskog crteža, on nastoj i unaprijed ukloniti

određena značenja pojedinih radnji kako bi se usredotočio na njihove prostorne

učinke: kretanje tijela u prostoru (plesači, nogometaši, akrobati).“


Sveučilište u Zagrebu / Arhitektonski fakultet / kolegij: Istraživački seminar Arhitektura I / ak.god.
2022./2023. /
voditelj: Ivana Krmpotić / studentica: Daniela Pehar

Prozor u dvorište (Rear Window), Alfred Hitchcock, 1954.


„Slomivši nogu fotograf L.B. "Jeff" Jefferies (James Stewart) zaglavio je u invalidskim
kolicima u svom stanu u Greenwich Villageu. On je u gipsu koji definitivno šteti
njegovom imidžu. Jedina stvar koju Jeff smatra gorom od zarobljenosti u invalidskim
kolicima je zarobljenost u vezi sa svojom djevojkom. Lisa (Grace Kelly) je
prekrasna, pametna, brižna, financijski neovisna i ne može držati ruke podalje od
njega.
Sveučilište u Zagrebu / Arhitektonski fakultet / kolegij: Istraživački seminar Arhitektura I / ak.god.
2022./2023. /
voditelj: Ivana Krmpotić / studentica: Daniela Pehar

Ljeto je, vruće je i susjedi u dvorištu iza njegove kuće otvaraju prozore širim cijeli
dan. Za tipa u intimnim odnosima s objektivom i sklonošću zabadanja nosa u tuđa
posla ovo je jackpot, stoga počinje promatrati svoje susjede.

Jedne noći, Jeff čuje ženu kako vrišti i primjećuje susjeda Thorwalda kako usred noći
često odlazi van, noseći svoju kutiju s uzorcima u stan i iz njega. Ove dijelove
nazivamo sumnjivim. Je li Thorwald mogao ubiti gospođu? Jeff počinje špijunirati
susjeda, svakim trenutkom postajći sve opsesivniji i u svoje planove uvlači i svoju
patronažnu sestru Stellu i djevojku Lisu.“

Film "Rear Window" Alfreda Hitchcocka iz 1954. prvenstveno se vrti oko tema
voajerizma, percepcije i odnosa između unutarnjeg i vanjskog prostora. Čin
promatranja fragmenata tuđih života kroz prozore čita se kao ideja fragmentacije u
arhitekturi a, gdje se prostori i elementi dekonstruiraju i ponovno sastavljaju na
nelinearne načine kako bi se stvorila nova arhitektonska iskustva.

1. Voajersko promatranje: Protagonist Jeff promatra živote svojih susjeda kroz


stražnji prozor svog stana. Ovaj čin voajerizma može se promatrati kao oblik
fragmentirane percepcije, slično kao što Tschumijev rad raspravlja o disjunkciji
između arhitektonskih prostora i događaja.
Sveučilište u Zagrebu / Arhitektonski fakultet / kolegij: Istraživački seminar Arhitektura I / ak.god.
2022./2023. /
voditelj: Ivana Krmpotić / studentica: Daniela Pehar

2. Unutarnji prostor vs Vanjski prostor: Film stalno briše granicu između


unutarnjih i vanjskih prostora. Jeffriesov stan postaje mikrokozmos različitih života i
priča, istraživanje međuigre između prostora i aktivnosti koje se u njima odvijaju.
Način na koji se kamera kreće između različitih stanova i njihovih prozora usklađen
je s Tschumijevim pojmom disjunkcije, gdje su odnosi između prostora važniji od
samih prostora.

3. Subjektivna percepcija: Kao što Tschumi stvara koncept višestrukih čitanja i


interpretacija arhitektonskih aktivnosti, tako i film prikazuje različite perspektive likova
i tumačenja događaja kojima svjedoče. Različiti likovi u filmu različito tumače
događaje, tako i promatrači arhitektonskih prostora mogu imati različite subjektivne
doživljaje i interpretacije.
Sveučilište u Zagrebu / Arhitektonski fakultet / kolegij: Istraživački seminar Arhitektura I / ak.god.
2022./2023. /
voditelj: Ivana Krmpotić / studentica: Daniela Pehar

4. Vremenske sekvence: Tschumi raspravlja o ideji arhitektonskih događaja koji se


događaju u vremenu i prostoru, stvarajući sekvence i narative. U "Rear Window",
dok Jeffries promatra živote svojih susjeda kroz vrijeme, on spaja priču o
događajima. Tu čitamo Tschumijevski naglasak na događaje koji se odvijaju u
arhitektonskim prostorima i stvaranje narativa kroz njihovu interakciju.
Sveučilište u Zagrebu / Arhitektonski fakultet / kolegij: Istraživački seminar Arhitektura I / ak.god.
2022./2023. /
voditelj: Ivana Krmpotić / studentica: Daniela Pehar

5. Sukob i interakcija: U "Rear Window", prozori raznih stanova služe kao vizualni
elementi koji se međusobno sukobljavaju. Sukobi i interakcije između života likova
mogu se tumačiti kao prostorni događaji unutar šireg arhitektonskog okvira dvorišta.
Sveučilište u Zagrebu / Arhitektonski fakultet / kolegij: Istraživački seminar Arhitektura I / ak.god.
2022./2023. /
voditelj: Ivana Krmpotić / studentica: Daniela Pehar

Klub ranoranilaca (The Breakfast Club), John Hughes,1985.


"The Breakfast Club prati petero srednjoškolaca na produžnoj nastavi subotom. Pet
učenika iz različitih društvenih krugova srednje škole otkrivaju da imaju mnogo više
zajedničkog nego što su mislili.“
Interakcije između ovih likova kroz cijeli film mogu se tumačiti u smislu disjunkcije,
budući da dolaze iz različitih sredina i suočavaju se s raznim izazovima koji dovode
do emocionalnog i psihološkog odvajanja.
1. Uvod: Početne scene filma pokazuju kako svaki lik dolazi u školu subotom. Ove
snimke likova koji ulaze u školu i njihove početne interakcije ističu njihove različite
osobnosti i pozadinu, postavljajući pozornicu za njihovo razdvajanje.
Sveučilište u Zagrebu / Arhitektonski fakultet / kolegij: Istraživački seminar Arhitektura I / ak.god.
2022./2023. /
voditelj: Ivana Krmpotić / studentica: Daniela Pehar

2. Scena u knjižnici: Dok likovi sjede u knjižnici tijekom pritvora, u početku


izbjegavaju interakciju i sjede u različitim područjima. Ova fizička odvojenost
odražava početnu disjunkciju između likova, budući da dolaze iz različitih društvenih
skupina.
Sveučilište u Zagrebu / Arhitektonski fakultet / kolegij: Istraživački seminar Arhitektura I / ak.god.
2022./2023. /
voditelj: Ivana Krmpotić / studentica: Daniela Pehar

3. Grupne rasprave: Kako film napreduje, od likova se traži da komuniciraju i dijele


svoje osobne priče tijekom grupnih rasprava. Ove scene mogle bi izazvati razdor dok
se likovi bore s vlastitim nesigurnostima i borbama, otkrivajući emocionalnu
udaljenost između njih.
Sveučilište u Zagrebu / Arhitektonski fakultet / kolegij: Istraživački seminar Arhitektura I / ak.god.
2022./2023. /
voditelj: Ivana Krmpotić / studentica: Daniela Pehar

4. Plesna sekvenca: Ikonična plesna sekvenca u knjižnici mogla bi simbolizirati


privremeno jedinstvo i prekid razdvojenosti koju su proživljavali. Međutim, također
naglašava kontrast između njihovih individualnih identiteta i veze koju stvaraju.

5. Scena s pismima: Pred kraj filma, likovi pišu iskrena pisma ravnatelju, otkrivajući
svoje novostečeno razumijevanje prema drugim likovima. Ova scena pokazuje
promjenu u njihovim perspektivama, sugerirajući moguće pomirenje njihovih razlika i
smanjenje nesuglasica među njima.
Sveučilište u Zagrebu / Arhitektonski fakultet / kolegij: Istraživački seminar Arhitektura I / ak.god.
2022./2023. /
voditelj: Ivana Krmpotić / studentica: Daniela Pehar

6. Posljednji trenuci: Zaključak filma prikazuje likove kako napuštaju školu, a


glasovni zapis bilježi njihova razmišljanja o događajima tog dana. Ti trenuci
naglašavaju prolaznu prirodu njihove povezanosti i mogućnost da se disjunkcija
ponovno pojavi nakon što se vrate svojim uobičajenim životima.
Sveučilište u Zagrebu / Arhitektonski fakultet / kolegij: Istraživački seminar Arhitektura I / ak.god.
2022./2023. /
voditelj: Ivana Krmpotić / studentica: Daniela Pehar

_Literatura:
_Arhitektura i Disjunkcija, B. Tschumi, 1994.
_https://www.imdb.com/title/tt0047396/
_https://www.shmoop.com/study-guides/movie/rear-window/summary
_https://en.wikipedia.org/wiki/Rear_Window
_https://www.imdb.com/title/tt0088847/
_https://en.wikipedia.org/wiki/The_Breakfast_Club

You might also like