SVEUILITE U SPLITU

FILOZOFSKI FAKULTET
ODSJEK ZA POVIJEST UMJETNOSTI

Ana elan

Edita Schubert
Seminarski rad

Split, 2014. god.

SVEUILITE U SPLITU
FILOZOFSKI FAKULTET
ODSJEK ZA POVIJEST UMJETNOSTI

Ana elan

Edita Schubert
Seminarski rad

Kolegij: Suvremena umjetnost

Nositelj kolegija: dr. sc. Dalibor Pranevi

Split, 2014. god.

SADRAJ

1.
2.
3.
4.
5.

UVOD ........................................................................................................4
IVOT I DJELO ......................................................................................5
TEHNIKE .................................................................................................7
NEOGEO SLIKARSTVO I KIPARSTVO ..........................................10
IZLOBE ................................................................................................11
5.1.IZLOBA HORIZONTI-1990.god.................................................................11
5.2.IZLOBA MOJ STAN-1999.god....................................................................12
5.3.IZLOBA ISPRIATI PRIU-1999.god.......................................................13
5.4.RADOVI UKLAPANJE I BIOGRAFIJA..................................................15
5.5.INSTALACIJE I PRIMITIVNI MOTIVI..........................................................17

6. ZAKLJUAK .........................................................................................19
LITERATURA

1. UVOD
ivot i djelo Edite Schubert u znaajnoj mjeri obiljeili su razdoblje od osamdesetih, pa sve
do smrti darovite umjetnice 2001. godine. U jeku odreenih struja umjetnikog svijeta koje su
vladale tim godinama na podruju Hrvatske, Europe i ire, Edita se u odreenoj sferi uspjela
oduprijeti trendovima vremena, te pratiti neki svoj vlastiti stil. Sve karakteristike tog
neobinog, ali izrazito znaajnog slikarstva, upoznat emo preko izlobi umjetnice, njenih
instalacija i svojevrsnih performansa koje izvodi na jedan sasvim sebi svojstven nain.

2. IVOT I DJELO
Edita Schubert osebujna je umjetnika pojava na hrvatskoj sceni. Neprestano istraujui
razliite umjetnike medije redovito je dolazila do novih originalnih tehnologija izvedbe
svojih radova."
Citat iz kataloga MSU

Slika 1. Edita Schubert

Edita Schubert roena je 1947. godine u Virovitici. 1962. godine pohaala je kolu
primijenjenih umjetnosti u Zagrebu, a zatim Akademiju likovnih umjetnosti. Studirala je
slikarstvo, a ve 1965. godine postala je vanjska suradnica Restauratorskog zavoda Hrvatske.
U Zagrebu je ivjela i radila sve do preuranjene smrti 2001. godine. 1
Rad Edite Schubert u odreenoj sferi obiljeio je cijelo osmo desetljee dvadesetog stoljea.
Djelovanje u podrujima antropoloke umjetnosti, neoekspersionizma i postavangarde
predoila je svojim radovima u razliitim materijalima, intervencijama na predmetima i
objektima te, naravno, vrlo senzibilnim i ezoterinim, hiperrealistikim likovnim izriajima
koje pronalazimo u slikarstvu. Umjetnica postaje poznata po svojim prostornim instalacijama,
ambijentima. 2
Na njen vrlo specifian rad upozoravale su nas brojne izlobe u Hrvatskoj i inozemstvu 80-ih
godina, gdje je svakom novom izlobom sve oitije bilo da je rje o vrlo darovitoj umjetnici.
U jeku izlaganja radova i nastupa na Bijenalu u Syneyju, Veneciji, rada na Malerwochenu,
Edita Schubert nala se u sreditu znaajnih previranja unutar novog slikarstva nae lokalne
sredine i tadanje europske slikarske situacije. Izloba 1980. godine u Studiju GSU pokazala
je znaajnu, ali prijelomnu fazu rada u kojoj se koristila prirodnim materijalima (drvom,
liem, koom, voskom) s jasnim intervencijama na njihovim oblicima (savijanjem,
prepletanjem) s heterogenim promjenama u nove oblike. Uinak i izjava tih radova proizlazili
su izravno iz tih intervencija i odnosa materijala. Nakon sudjelovanja na Malerwochenu
prirodne materijale sve vie zamjenjuje bitumen i vosak, a sa malog formata objekata prelazi
na veliki, ljepenke posebno preparirane voskom i bitumenom, pojaane gazom, izbjegavajui
pritom klasini pravokutni oblik slike za volju neuobiajenih polukrunih, elipsoidnih ili
antropomorfnih oblika. Impresivni su radovi geometrijske faze u kojoj nastaju radovi pod
nazivom katedrale, trapezi, tipke. Na prvi pogled apstraktni izriaj, no autorica je eljela
prikazati stilizirane ljudske figure. 3
Godine 2000. Edita Schubert dobiva jednu od najznaajnijih nagrada za likovnu umjetnost
Josip Rai" za radove - instalacije pod nazivom Moj stan".
Od 1971. godine Edita Schubert bila je stalno zaposlena na Medicinskom fakultetu u Zagrebu
na Zavodu za anatomiju. Mnogobrojni lijenici uili su iz anatomskog atlasa (Krmpoti) za
koje je crtee izradila Edita Schubert. Nedavno je u Njemakoj iziao iz tiska anatomski
1
2
3

http://akademija-art.hr/umjetnost/izlobe/23245-osijek-edita-schubert-horizonti
http://www.msu.hr/files/18797/1984-schubert_n.pdf
http://www.msu.hr/files/18797/1984-schubert_n.pdf

atlas, udbenik za studente medicinskih fakulteta sa vie od 500 crtea Edite Schubert. Godine
2000. predstavljena je Monografija Edita Schubert" autorice Leonide Kova. 4

3. TEHNIKE

Edita Schubert zapoinje proces slikanja nanoenjem crne boje osnovnog crtea i svojevrsnog
kostura kompozicije koji se naposlijetku, nakon popunjavanja praznih djelova drugim
bojama -

utim, zelenim, plavim i crvenim pastelom, pojavljuje kao podloga slike.

Najvaniji kohezioni element slike ini upravo ta podloga, koja nerijetko odreuje osnovni
dojam i doivljaj gledatelja, te je kao takva postala karakteristika njenog opusa. Tu osobinu
nalazimo u brojnim fazama djelovanja umjetnice kupole, perforirana platna, nakupine i
instalacije gdje se frekventno izmjenjuje ili kombinira zemljana ili smea boj. Crna boja
dobiva se uporabom bitumena kao impregnacijskog i vezivnog sredstva, a proizlazi iz potrebe
umjetnice da u sve slike unese sirovu i otealu atmosferu. Na takvim crninama Edita gradi
sliku obojenim pastelima ija se zrnatost, zbog grube povrine posebno istie stvarajui tako
rastresite linije pastela, koje paralelno teku pojaavajui se simultano ili se suprostavljaju u
strukturi i boji, ponekad slojevite i precizno slagane, a ponekad otro sukobljene. Slike odiu
ekspresionistikom estinom, izmjenjuju se prepoznatljivi, samo nagovijeteni, figurativni ili
potpuno apstraktni oblici koje uoavamo kao udne krajnosti izmeu arhaike i fantastike,
izmeu asocijacija na totemistike simbole primitivnih ara i atmosfere znanstvene fantastike.
I jedna i druga krajnost donose isti nagovjetaj straha i tajanstvene prisutnosti neke neiskazane
opasnosti. Slike provociraju istu tenziju kao i fantastini gradovi stripova, maske ili lovaca na
ljudske glave to dovodi do traginog osjeanja vremena, od one eshatoloke ljepote koju
osjeamo gledajui radove iz vremena secesije. 5
Kompozicija slike esto je odreena oblikom koji moe biti kompliciraniji, poput tijela
plivaice, ribe, amca, ili jednostavan kao polukrug ili elipsa. U prikazima likova i naina
grae oblika nalazimo sugestivne elemente art-decoa, futurizma, ekspersionizma i crnake
plastike. Slike Edite Schubert pripadaju istom slikarskom krugu koji je osamdesetih godina
zaokupio umjetnike, krug u kojemu figurativni motivi postaju nositelji traume vremena;
nervoze, osjeaja zakoenog straha i zamagljene atmosfere, gdje izbijaju slojevi podsvijesti,
osjeaja katastrofinosti, neumitnosti, emocionalne optereenosti kao sveopoj ispovijedi iz
4
5

Kova: U staklu neprozirnog medija: (2012) , str. [66]-75

http://www.msu.hr/files/18797/1984-schubert_n.pdf

kojeg je jednostavno iitati psiholoku karakterizaciju umjetnika. Meutim, Edita Schubert

nastoji se distancirati od prostog psihologiziranja, kritike sadanjosti i politike putem naracije,
iskazujui duh vremena graom oblika koji eksplicitno nisu u funkciji prie.

Pribliavajui se posljednjem periodu primjeuje se promjena koja sve vie vodi redukciji
boje i elemenata. Umjetnica izraava tenju uspostavljanju jasnih odnosa formi, sreivanju
dosad vrlo asocijativnih elemenata u iste, gotovo geometrijske odnose, s oskudnim koloritom
svedenim na crninu pozadine i jo jednu boju. U pravilnom rasteru stiliziranih geometrijskih
formi, koristi pattern kojeg smjeta gusto i ravnomjerno po zamiljenom predloku. Zamisao
odgovara kasnom modernistikom shvaanju slike kojem je suruktura, a ne kompozicija,
osnovni poredak slike. Kako sama autorica kae, prvlai je misticizam i tehnicizam, dosad
jedva nagovjeten, to izraava tenju vlastitoj interpretaciji apstrakcije kao aspekt bijega od
dopadljivosti svojstvene transavangardi, postiui da takav rad kondenzacijom oblika i
saimanjem, transmigracijom od kaotinog stanja prelazi u apstraktan, ali vrst oblik koji se
jo nalazi u Schubertinom crnom prostoru, fantastinom, metafizinom, kao da je nekom
magnetnom snagom uvuen u crnu rupu. Te slike prikazuju potrebu za zgunjavanjem
energije, ili, kako to sama autorica tvrdi tenju slici koja je liena simbola apsolutnoj
apstraktnoj slici u kojoj svaka mrlja ipak ima svoju snagu.7 8
Umjetnica se iskazala i u predoavanju svakodnevnih predmeta traei njihovu alternativnu
funkciju. Moda se moe izdvojiti djelo Linija duga 100 metara gdje je slikarsko platno
namjenjeno

dvozimenzionalno

umjetnosti,

iskoristila

kao

materijal

pri

izradi

trodimenzionalnog objekta. Bilo je potrebno vie od 100 metara duine slikarskog platna
umoenog u cigleno crvenu boju da bi njegovim mikanjem, istiskivanjem tekuine iz platna
prije suenja te zavrtanjem istodobno u dva suprotna smjera, nastala teka, materina linija
dugaka sto metara. Tako je dobila volumen, a ne plohu. Smotana u klupko, crvena je "nit",
poput skulpture odloena (izloena) na postament.9

http://www.msu.hr/files/18797/1984-schubert_n.pdf
http://www.msu.hr/files/18797/1984-schubert_n.pdf
8
uvakovi: Pojmovnik suvremene umjetnosti; ( 2005.) str. 420., 435., 523..-536.
7

Kova: U staklu neprozirnog medija: (2012) , str. [66]-75

Slika 2. - Linija duga 100

Edita Schubert iskazala se kao pobornik ambijentalne antropoloke umjetnosti u svojim
radovima gdje rekonstruira i simulira primitivne egzotine civilizacijske uzorke, a sve to
uvoenjem mekog subjekta, kao varijante i posljedice pluralnog subjekta i apsolutne
suprotnosti jakog subjekta visokog modernizma. Koristi vanjske prozirne intuicije prikazane i
stvorene drugim umjetnikim djelima kako bi dojam i znaenje bili neizreeni i proizvoljni.
Problematizacija mekog subjekta nalazi se u injenici da je on nestabilan i istovremeno
travestira razliite oblike samoprikazivanja i negira bilo koji oblik umjetnike istine. Meki
subjekt uzima oblik enskog pisma ili prikazivanja karakteristinog za

feministiku

umjetnost, pokazujui da je model jakog modernistikog svijeta fetiizacija mukarca i

prosvjetiteljskog racionalizma, koji se zasniva na prikazivanju prikazanog, umnaanju
gledita te ukazuje na injenicu da upotrijebljena gledita nisu prirodna, ve su konstrukcije ili
odraz ambijenta i kulture. Taj subjekt prikazivanja racionalnim mehanizmima potiskivanja i
predoavanja realnosti ne skriva svoju seksualnost, elju i nestabilnost. Meki subjet namee i
pitanje uporabe mekog izraza, takoer skrivene u ekpresiji Edite Schubert. Meki subjekt i
izraz analogni su pojmovi koji se simultano pojavljuju. Meki izraz zasniva se na dokidanju
logocentrinih odnosa umjetnikog djela sa subjektom ili duhom, time mislei na mimezise
povijesnih subjektivnosti. Oita je takoer relativizacija rodnog identiteta, odnosno
preuzimanje mekog izraza kao enskog intospektivnog, subjektinog izriaja koji je
decentriran u odnosu na muke metajezike Zapada. 10
Umjetnica svoje slike karakterizira eklektinim kretanjem kroz meusobno nekonzistentne
forme u izraze i uporabom organskih mekih, neotrih i subjektivnih ekspresivnih formi
asocijativnog potencijala koji naposlijetku dobiju smisao unato nespojivosti elemenata. Ona
10

Denegeri: Prilozi za drugu liniju : kronika jednog kritiarskog zalaganja; (2003.), str.
403.-408.

odbija eksplicitan autopoetini stav u ime introspektivne paraautobiografske naracije koja

uvijek ostaje vanjska i asimetrina djelu. Meki, intelektualni i konceptualni ekspresionizam s
eklektinim tematizacijama slike povezuje figuralna i apstraktna kompozicijska rjeenja u
umjetniko djelo preoptereeno naracijom, fikcionalizacijom i smislom, tonije apstrakcija se
koristi protiv same sebe da bi proizvela upeatljive i direktne likovne predodbe koje gledatelj
doivljava kao stvarni izljev emocija ljudske drame. 11

11

Makovi: Dimenzije slike : tekstovi iz suvremene umjetnosti; ( 2005.), str. 469.-470.

10

4. NEOGEO SLIKARSTVO I KIPARSTVO

Uz Dubravku Rakoci, Ninu Ivani, Damira Sokia, i brojne druge, Edita Schubert razvija i
neogeo slikarstvo i kiparstvo koristei geometriju kao povod za problematiziranja prikaza
geometrijskog u umjetnosti, kreui se od dekorativnog izraza, preko konstruktivnog i
konceptualnog rjeavanja plohe ili prostornog tijela, do mimetikog prikazivanja geometrijske
umjetnosti i svijeta geometrije. Autorski program Verbumprogramu jugoslavenskoj
umjetnosti prvi predvia neogeo umjetnost. Kroz raster sheme i monokromije preispituju se
optike, pikturalne i konceptualne dimenzije te preobazba modernistike apstrakcije. 12
Rad Edite Schubert karakterizira i teorijsko istraivanje fenomenologije slike. Uvodi i
fikcionalno prikazivanje geometrije, odnosno, prikazuje svoju ne-konkretnu prisutnost kao
svojstveni fikcijski element prikazane prie u geometriji. U formalnom kompozicijskom
smislu neogeo slikarstvo karakterizira postojanje principa serijalnosti, vertikalne i
horizontalne simetrije te uporaba patterna i ornamentike. Neogeo takoer karakteriziramo kao
kritiku subjektivnih, ekspresionistikih postmodernistinih trendova na prijelazu 70-ih u 80-te
godine, tj. reakcija na new image ( premda je i sama djelovala u tom kontekstu), loe
slikarstvo, transavangardu i neoekspresionizam. 13
Stoga, negogeo umjetnost nazivamo post postmodernizam. Redukcionistikim se naelima
polje slike oslobaalo svake prie, svake ekspresije, i jasno pokazivalo odmak od
transavangardne euforije i njoj bliskih tendencija.14

12
13
14

uvakovi: Pojmovnik suvremene umjetnosti; ( 2005.) str. 366.

uvakovi: Pojmovnik suvremene umjetnosti; ( 2005.) str. 366.-367.
uvakovi: Pojmovnik suvremene umjetnosti; ( 2005.) str. 366.-367.

11

5. IZLOBE
5.1.IZLOBA HORIZONTI - 1990. god.
Na tankim prozirnim, gotovo nevidljivim nitima, u prostoru galerije, u razini oiju publike,
visi sedam krugova obrua obloenih s vanjske i unutarnje strane crno-bijelim,
plastificiranim preslikama fotografija. Zbog prozirnosti niti koje ih nose, doimaju se kao da
lebde. Kontinuirani niz fotografija koji krui unutranjou i vanjtinom krugova, u/na
svakome od njih predstavlja horizont jednoga mjesta. Horizont kao vidokrug je doslovce
pogled u krug. Mogli bismo zakljuiti da je nakana autorice bila okruiti mjesto pogledom.
Jednim je krugom predoen horizont otoka Vira, u/na drugom je grad Lucca, treem Zagreb,
etvrtom Pariz, petom Venecija, estom Mainz, sedmom etruanska, pa potom romanika
Tuscania. Odabir lokacija ne navodi se kao vieznaan, pa stoga pretpostavljamo kako se radi
o nasuminom odabiru koji bi pak samo autorica mogla objasniti. Mogue je kako je
horizontima reprezentirano mjesto, sjeanje, vrtnja, a moda i vrijeme, pojam podjednako
apstraktan, a ujedno konkretan, kao i vidokrug. Kako bi se sagledao "unutarnji" horizont,
potrebno je stupiti pod obru. Da bi horizont u radu Edite Schubert doista postao vidokrug, da
bi pogled mogao kruiti u potrazi za "panoramom" potrebna je vrtnja tijela oko vlastite osi.
Kako bi se vidio "vanjski" horizont, potrebno je kruiti oko obrua. Gledati predmet znai u
njega utonuti, a predmeti tvore sustav gdje se ne moe pokazati jedan, a da se pri tome ne
sakrije druge. Tonije, unutarnji horizont nekog objekta (koji osigurava identitet tijekom
ispitivanja i koji je korelativ moi koju pogled zadrava nad predmetima) ne moe postati
objekt, a da pritom okolni objekti ne postanu horizont, pa je vizija akt s dva lica.15

15

http://akademija-art.hr/umjetnost/izlobe/23245-osijek-edita-schubert-horizonti

12

Slika 3 - Izloba Horizonti u zagrebakoj Galeriji Krii-Roban

5.2 IZLOBA MOJ STAN 1999. god.

U oujku 1999. g., na devastiranom zagrebakom Cvijetnom trgu izloila je svoj stan. Izloba
Moj stan najavljena je pozivnicom (odaslanom na adrese potencijalne publike), a sadravala
je popis od jedanaest punktova na kojima e neto biti izloeno. S unutarnje strane stakla
svakog od jedanaest izloga prodavaonica, smjetenih u prizemljima zgrada koje definiraju
granice gradskog trga. Na zidove je privren po jedan mali stiroporni kvadar u kojemu su
izdubljene dvije upline koje se povrinski manifestiraju kao krugovi. Razmak izmeu
upljina odgovara razmaku oiju potencijalnih promatraa te kao takav potie na in virenja
kroz upljine. Pogledom izbliza postaje jasno kako su u stiropornom bloku smjetena dva
dijavizora od kojih svaki sadri po jedan dijapozitiv: fotografsku sliku unutranjosti stana
Edite Schubert i otografsku sliku pogleda kroz prozor tog stana. Temeljni konstruktivni
element ovog rada je postupak regulacije slike, pri emu se regulacija provodi na nekoliko
razina. Sintaksa kojom su spomenute razine povezane temelji se na sueljavanju razliitih
kodova. U zadnjoj godini dvadesetog stoljea Edita Schubert konstruira simulakrum
stereoskopa, prisjetimo se naime da je ezdesetih godina devetnaestog stoljea pronalazak
stereoskopske ortografije fascinirao tadanje graanstvo. Par fotografija promatran kroz dvije
lee uraaja za glednje stereoskopa rezultirao je stapanjem dvaju slika u prividno
trodimenzionalnu fotografiju. 16
Dimenzije radova su: 11 x 23 x 5 cm.
Krenimo od stakla.
Ono to Edita Schubert eli da vidimo postavljeno je iza stakla. U svom jednostavnom, istom
obliku, u dvostrukoj funkciji odraza i transparentnosti, staklo prekriva "objekt", pravokutni
volumen od stiropora, izbuenih oiju, u koje, upravo na mjesta izdubljenih rupa, upravo tamo
gdje bi se od anatomije lica oekivalo da odgovara prorezima maske, na mjestu koje bi
odgovaralo nekoj srednjoj vrijednosti visine potencijalnog znatieljnika, gura dva dia-vizora,
s dia-pozitivima kojima opisuje svoj stan: pogledom unutra i pogledom van. Jedanaest puta
ponovljena situacija, u dvostrukom pogledu nudei rekonstrukciju dvosobnoga prostora stana,
u prizemlju stambenog bloka Naselja inovnika na Gogoljinu brijegu iz 20-tih godina u
16

http://www.g-mk.hr/program/Edita-Schubert:-Moj-stan/136/

13

Petrovoj ulici, prilijepljena je za staklo izloga jedanaest trgovina na/uz homogeni prostor
jednog zagrebakog trga, za koji postoji pretpostavka kako je relativno nezaobilazan u
svakodnevnom iskustvu kretanja i zaustavljanja dijela populacije pri svladavanju sredita
grada. Premda nastavlja pripovijedati o ambivalenciji svoje svakodnevice, nakon to
popartistiki uzorak slikanog autoportret (na fotografskom stalku) iz ambijentalne kratke prie
ponavlja u dugoj naraciji o dvostrukom ivotu zaposlene ene i umjetnice u Zavodu za
anatomiju, najnovijim iskorakom u privatno, dosad najprivatnije, i ujedno najjavnije,
preuzima posljedice autoreferencijalnosti u samom postupku pripovijedanja. Van galerijskog
prostora, izloena u izlogu, "ponuena" uz predmete koji su na prodaju, autobiografska
situacija ipak ostaje teko vidljiva. 17

Slika 4 - Izloba moj stan

5.3. IZLOBA ISPRIATI PRIU 2001. god.

Izloba je koncipirana na nain da je nastojala kontekstualizirati otklonom od modernistike

paradigme utemeljene na tezama o teleolokom razvoju umjetnosti i njenoj autonomiji. To je
bio pokuaj predoavanja iskoraka modernistikog formalizma, koji se tijekom devedesetih
poeo dogaati u Hrvatskoj, i tendencija da se dijagnosticira takvo postmodernistiko stanje.
U radovima umjetnice bila je oita promjena diskurzivne paradigme u smislu otklona od
modernistike estetike. U njenim radovima nastalima tijekom zadnjeg desetljea 20. stoljea,
koje je ujedno bilo i zadnje desetljee njezina ivota, prepoznaje se jasno artikulirano, premda
17

Kova: U staklu neprozirnog medija: (2012) , str. [66]-75

14

potpuno lieno aktivistikog prizvuka, problematiziranje kompleksnog pojma medija i

biopolitike proizvodnje. Serijom slika nastalih izmeu 1990. i 1991., koje u osvit rata izlae
u zagrebakoj Galeriji proirenih medija na Starevievu trgu, Edita Schubert fokusira
formativnu mo medija upravo u odnosu slike i podloge, pri emu podloga biva prikazivana u
smislu onoga to podupire sustav i kao cijeli niz praksi koje omoguuju da se slike
utjelove u svijetu kao slike. Slikarsko platno napeto na slijepi okvir slikarica uredno
presvlai novinskim stranicama hrvatskog i inozemnog tiska. Stranice koje obiluju
bombastinim naslovima i fotografijama, sa prikaza vojnikih trupa, sportaa pa ak i samih
umjetnikih djela koja se smatraju kulturnom batinom, sluile su kao podloga za in slikanja,
gdje nastalo djelo interferira sa svim upodloenim rijeima i slikama. 18
Edita Schubert preko tih masovnih medija ponovno uvodi svoj geometrijski motiv generiran
1980-ih. Taj apstraktni motiv manifestira se kao spoj ueg i ireg pravokutnika, nastalog u
postupku stilizacije motiva ljudskog profila, to je metafora ovjekove borbe sa silnim
informacijama dananjice koje se kreu u nekom konanom i ogranienom prostoru sa vrlo
malo prostora za osobnu interpretaciju. 19
Rad Edite Schubert, od poetaka ranih 1970-ih do odlaska sa umjetnike scene, obiljeen je
neprestanim invencijama tehnologija slikanja. Tako 1992. zapoinje seriju slika na kojima na
platno nanosi dva sloja razliite boje. Donji mokri sloj preslikava gornjim, a potom boju
automatiziranim pokretima brie grudicama papira. U procesu brisanja nastaje specifini oblik
prozirnosti u kojemu se dogaa disolucija slike. 20
Metodu brisanja upotrijebila je i 1995. godine u paradoksalno monumentalnom radu
naslovljenom Beskonana traka, ili Rad na traci. Posrijedi je papirnata traka, nalik frizu, irine
50 cm, koja kontinuirano tee obodnim zidom izlobenog prostora opseui ga. Beskonana
traka u funkciji je prostorne granice, a rad je prvi put izloen u Galeriji proirnenih medijau
Zagrebu, godinu dana kasnije izlazi u eksterijer, tonije, na zidine Dubrovnika. Vertikale
nastale metodom brisanja, doimale su se poput reetki, aludirajui i na bar kod, ija e se
uveana verzija pojaviti u instalaciji Ambijent 1996. godine u zagrebakoj Galeriji Zvonimir.
Bar kod, preuzet s osnovnih prehrambenih artikala, pozicioniran, poput beskonane trake, u

18
19
20

Makovi: Dimenzije slike : tekstovi iz suvremene umjetnosti; (2005.), str 483

Kova: U staklu neprozirnog medija: (2012) , str. [66]-75
Makovi: Dimenzije slike : tekstovi iz suvremene umjetnosti; (2005.), str 468.-470.

15

visini oiju promatraa, du zidova galerije, funkcionira poput ograde koja definira rub
egzistencijalne granice.21 22

Slika 5. - Ambijent
Ambijent problematizira pitanje osobnog identiteat kontekstualizirajui ga injenicom
proizvedenosti unutar razliitih klasifikacija sustava. Edita Schubert u sredite izlobenog
prostora na fotografske stative postavlja est naslikanih autoprtreta. Umnogostrueni list, ali
ne i identini autoportret konotira pitanje reproducibilnosti, a fotografski stativ medij
fotografije kojemu je naelo beskonane reproducibilnosti imanentno. Medij fotografije,
nadalje, upuuje na vlastitu biopolitiku misiju (meu ostalim, klasifikacije i kategorizacije
osobe) koju je u svojoj povijesti, od sredine 19. stoljea do danas, obavio. 23

5.4. RADOVI UKLAPANJE I BIOGRAFIJA

1997 nastaje rad koji Edita Schubert naziva Uklapanje. Na drvenu podlogu, nalik kutiji sa
poklopcem, postavlja laboratorijske posudice za isparavanje na ijem se dnu smjestio
sumarno nacrtan portret-lice, zaliven prozirnim poliesterom ija razina u staklenoj posudici
simulira tekuinu koja hlapi. 24
1998. izlae rad pod nazivom Biografija koji se sastoji od pet grupa staklenih epruveta, pri
emu svaku grupu fiziki objedinjuje gipsani stalak. Prva grupa konotira na razdoblje od
1947. (godine njena roenja) do 1960. Unutar stakla, u gustoj prozirnoj poliesternoj masi
21
22
23
24

Kova: U staklu neprozirnog medija: (2012) , str. [66]-75

http://www.ipu.hr/uploads/documents/1550.pdf
Kova: U staklu neprozirnog medija: (2012) , str. [66]-75
Makovi: Dimenzije slike : tekstovi iz suvremene umjetnosti; (2005.), str 484.

16

reproducirane su slike iz djetinjstva umjetnice: proelje rodne kue, oltar upne crkve u
Virovitici gdje je odrasla, stranice molitvenika te portreti umjetniine obitelji. Sljedea grupa
epruveta koja se odnosi na razdoblje od 1960. - 1980., sadri fotografske slike razliitih
mjesta koje je snimila na putovanjima. 25 26
U prozirnosti stakla tree grupe laboratorijskih posuda prepoznajemo reprodukcije radova
nastalih tijekom 80-ih, dok etvrta, nedatirana, grupa koju autorica naziva Anatomija, sadri
reprodukcije crtea ljudske utrobe koji potjeu iz anatomskog prirunika koje je sama radila
kao crtaica na Institutu za anatomiju. Posljednja i najekspresivnija grupa, Lani osmijeh,
svedena je pod zajedniki nazivnik 1997. godine i sadri reprodukciju autoportreta sa kojim je
umjetnica prikazala vlastito lice. 27
Svi radovi koje je Edita Schubert realizirala tijekom 20 stoljea inzistirali su na
perceptibilnosti tehnologije vlastite izvedbe, a ta je tehnologija fokusirala upravo tehnologiju
stvaranja tada kod nas novih, drutvenih vijednosti koje smo tek danas sposobni shvatiti u
kristalnoj jasnoi.

5.5. INSTALACIJE I PRIMITIVNI MOTIVI

Poetkom 1982. godine Edita Schubert samostalno je izlagala u zagrebakoj Galeriji Nova i
tom izlobom jasno naznaila stanoviti preokret u radu. Tu su se, naime, po prvi put mogli
uoiti problemi koje e autorica definirati djelima kasnije te godine. Okvir unutar kojeg je
mogue promatrati ta djela upuivao je na poetiku osamdesetih, slike i instalacije
karakterizirale su manualnost rada te poseban repertoar figura. Oito je kako se u odnosima sa
umjetnicom, suoavamo se s izrazito referencijalnom umjetnou, nabijenom metonimijama i
metaforama, ije deifriranje iziskuje sloen ikonoloki proces. 28

25
26
27
28

Kova: U staklu neprozirnog medija: (2012) , str. [66]-75

Makovi: Dimenzije slike : tekstovi iz suvremene umjetnosti; (2005.), str 484
Makovi: Dimenzije slike : tekstovi iz suvremene umjetnosti; (2005.), str 483-484
Denegeri: Prilozi za drugu liniju : kronika jednog kritiarskog zalaganja; (2003.)

17

Slika 6 . - Na zalazu 1983.

Pejsa 1981.
S druge strane isti radovi su nas vraali na raniju 1979., kada su u njenom repertoaru
prevladala djela romantiarskog senzibiliteta, gdje je umjetnica koristila siromani materijal,
odstupajui od tautoloke umjetnosti i pokreta arte povrea. Tadanje kompozicije karakterizira
snana emocionalna i duboko individualna prisutnost, gdje objekte moemo nazvati ak i
ritualnim, mitskim, bogate evokativnim i referencijalnim impulsima. Ti materijali osnaili su
osjeaj privremenosti, nestalnosti, krhke i tragine egzistencije to je gledatelju uvrivalo
stav o Editinoj romantino-nostalginoj auri.

29

Pojedini radovi sa spomenute izlobe u Galeriji Nova takoer u izvedeni od kolaca, savijenog
iblja, dakle onog materijala koji je umjetnica koristila i na kompozicijama i 1997. iako su
razlike jasno uoljive. iblje i kolci su pesvueni bojom i time postaju konstitutivni elementi
slike, savijeno iblje postaje dijelom ikonikog sustava s jasnim metaforinim osobinama,
poput zvijezde repatice, ptice... Navedene referencije znatno se razlikuju od onih djela iz
1979., to je najuoljivije na slikama nepravilnih formata gdje je figura esto izjednaena sa
slikarskim poljem. U sklop takvih figura ukljuen je takoer i prostor, odnosno zid galerije, pa
se iluzionistiko i realno podruje slike meusobno upotpunjuju, pretapaju i usklauju. S
vremenom autorica naputa instalacije, dakle i realan prostor, zadravajui se iskljuivo na
povrini. Figure se prestaju preklapati s formatima, to doprinosi simbolikom shvaanju
29

Denegeri: Prilozi za drugu liniju : kronika jednog kritiarskog zalaganja; (2003.), str.469.

18

slike. Okviri su sve samo ne pravokutni, to ima dublje razloge, naime, Edita Schubert eli
izraziti stanje u zgusnutim kompozicijama, umjesto da pria priu. Riblje kosti, polukruni,
lunetama nalik formati vuku formu iz ranijih radova umjetnice, iz Kupola koje su
predstavljale jedan za sebe zatvoreni mitoloki svijet pun skrivenih i esto nedokuivih
znaenja. 30

Slika 7. - Instalacije 1980.

Djela nastala 1984., i poetkom 1985. godine, a prikazana na samostalnoj izlobi u
zagrebakom Prostoru proirenih medija, vana su iz dva razloga. Na njima se, naime, dovodi
do krajnje napetosti problem plonosti slike, problem kojemu je autorica prila onda kada je iz
punog prostora prela u plohu. Sada su sva zbivanja usredotoena na jednostavno slojevanje
povrina gdje ploha prekriva plohu, ime zid galerije postaje aktivni element slike, gdje su
monokromni komadi kartoni pribijeni direktno na zid. Drugi bitan razlog ove izlobe tie se
formalne redukcije, svojevrsnog minimalizma, to e dovesti do jednog oblika trapezastog
formata kojima ispunu ine raznobojni fragmenti pravokutnih polja. Plohe utog, crvenog,
plavog i crnog paralelne su s planom slike, s horizontalom kraeg donjeg i dueg gornjeg
ruba. Ta kompozicija glatkih povrina tvori ritmike odnose: od rubova prema unutanjosti
ritam se ubrzava. Ove slike predstavljaju vaan impuls sve prisutnijeg trenda jedne nove
geometrije u umjetnosti, trenda koji predstavlja i neku vrstu reakcije na dominantne
ekspresionistike i divlje tokove u umjenosti s poetka osamdesetih.31

30
31

Makovi: Dimenzije slike : tekstovi iz suvremene umjetnosti; ( 2005.), str. 469.-470.

Denegeri: Prilozi za drugu liniju : kronika jednog kritiarskog zalaganja; (2003.), str.335.

19

6. ZAKLJUAK
Djela Edite Scubert nikad nisu bila jednoznana i u njima je uvijek bila jasna distanca prema
svakom glasnom izazovu. Bilo da je bliska novoj slici ili novoj geometriji, ova je
umjetnica prije svega bila jaka i prepoznatljiva osobnost. Rjeju, Edita Schubert. Stanovita
mjera kontemplativnosti izdvajala je moda vie nego ita ovu autoricu iz opih tokova i
inila ju aktualnom, koliko i posebnom. Otprilike svake dvije godine Edita Schubert javljala
se izlobama na kojima je prikazivala brojne mogunosti jedne strogo zadane teme.
Geometrija je uvijek bila tek sredstvo, a ne krajnji cilj. Jednostavnost i minimalistika naela
umjetnica je preobraavala u sveanost. Ona u oblicima geometrije pronalazi simboliki jezik
koji upuuje na etiko i metafiziki, kako se to moe nai u nasljeu pionira povijesne
apstrakcije, kod Mondriana prije svih. Geometrija u rukama pravog umjetnika nikada nije
govor hladnog rauna, ve govor koji proizlazi iz posebne vrste plastike imaginacije gdje
geometrijski poredak ima ulogu sadraja, znaenja, vrijednosti: moralni poredak nametnut
ivotu.

20

LITERATURA

Denegeri, Jerko: Prilozi za drugu liniju : kronika jednog kritiarskog zalaganja;

(Zagreb: Horetzky, 2003.)

Kova, Leonida: Fotomonografija Edita Schubert; <fotografije Boris Cvjetanovi ... et

al.>, 243 str.- (Zagreb : Horetzky, 2001).

Kova, Leonida: U staklu neprozirnog medija: Edita Schubert = In the glass of an
untranparent medium: Edita Schubert // ivot umjetnosti : asopis za pitanja likovne

kulture, str. [66]-75 (2012)

Makovi, Zvonko: Dimenzije slike : tekstovi iz suvremene umjetnosti; (Zagreb :

Meandar, 2005.)
uvakovi, Miko: Pojmovnik suvremene umjetnosti ; (Zagreb : Horetzky, 2005.)

WEB IZVORI:
Veernji list, (2010), "Transavangarda" kao sjeanje na Editu [Internet], <raspoloivo
na: http://www.vecernji.hr/vizualna-umjetnost/transavangarda-kao-sjecanje-na-editu-

schubert-178385 >, [pristupljeno 15.11.2014.]

Katalog Muzeja Suvremene umjetnosti, (1984), autor: Marijan Susovski, Edita
Schubert [Internet], < pdf raspoloivo na: http://www.msu.hr/files/18797/1984-

schubert_n.pdf >, [pristupljeno 15.11.2014.]

Katalog Muzeja Virovitica, (2001), Edita Schubert [Internet], < raspoloivo na:

http://muzejvirovitica.hr/vijesti/509/ >, [pristupljeno 15.11.2014.]

Galerija Miroslav Kraljevi, (1999), Edita Schubert: Moj stan [Internet], < raspoloivo
na: http://www.g-mk.hr/program/Edita-Schubert:-Moj-stan/136/ >, [pristupljeno

16.11.2014.]
Akademija Art, (2000), Edita Schubert: Horizonti[Internet], < raspoloivo na:
http://akademija-art.hr/umjetnost/izlobe/23245-osijek-edita-schubert-horizonti >,

[pristupljeno 21.11.2014.]
Hrvatska umjetnost: povijest i spomenici, (2008), Edita Schubert [Internet], < pdf
raspoloivo na: < http://www.ipu.hr/uploads/documents/1550.pdf >, [pristupljeno
25.11.2014.]

21

SLIKOVNI IZVORI:
https://www.google.hr/search?
q=gkmm&espv=2&biw=1366&bih=667&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ei=ypV3V

ImzO4LwaLrbgagH&ved=0CAYQ_AUoAQ#tbm=isch&q=EDITA+SCHUBERT
http://www.muzejvirovitica.hr/vijesti/12

22