Srednja škola Pakrac

Bolnička 59
34550 Pakrac
Medicinska sestra/tehničar opće njege

Završni rad
ZADAĆE MEDICINSKE SESTRE U SREDIŠNJEM HITNOM PRIJEMU

Ime i prezime
Mentor/mentorica
Mario Di Zepp Jelena Ivanović, bacc. Med. Tech

Pakrac, veljača, 2023.

 Sažetak

U maturalnom radu sam pisao o prostorijama u OHBP-u, trijaži, ljestvici trijaže,

hitnosti i ulogama i zadaćama djelatnika u radu u OHBP-u. Najbitniji dio rada je
trijaža, te sam zato procesu trijaže obratio najviše pažnje i najviše pisao o njemu.
Sadržaj

Sažetak...................................................................................................................................................1
1. Uvod...............................................................................................................................................1
3. OHBP..............................................................................................................................................2
4. PROSTORIJE U OHBP.......................................................................................................................2
4.1 Prostor za trijažu.....................................................................................................................2
4.2 Čekaonica...............................................................................................................................2
4.3 Prostorija za reanimaciju........................................................................................................3
4.4 Prostorija za zbrinjavanje akutnih pacijenata.........................................................................3
4.5 Prostorija za zbrinjavanje subakutnih pacijenata...................................................................4
4.6 Prostorija za izolaciju..............................................................................................................4
4.7 Prostor za središnji nadzor pacijenata....................................................................................4
4.8 Prostorija za intervencije i male operacijske zahvate.............................................................5
5. TRIJAŽA...........................................................................................................................................5
5.1 Svrha trijaže............................................................................................................................6
5.2 Funkcija trijaže........................................................................................................................6
6. LJESTVICA TRIJAŽE..........................................................................................................................7
6.1 Australsko – Azijska ljestvica (ATS).........................................................................................8
7. ULOGA TRIJAŽE...............................................................................................................................9
7.1 Primarne trijažne odluke........................................................................................................9
7.2 Sekundarne trijažne odluke..................................................................................................10
8. ULOGA TRIJAŽNE SESTRE U PROCESU TRIJAŽE.............................................................................10
9. ULOGA MEDICINSKE SESTRE/TEHNIČARA - VODITELJA SMJENE U OHBP-u..................................11
10. ZADATCI VODITELJA SMJENE U OHBP-U:..................................................................................11
11. HITNOST...................................................................................................................................12
12. MATURALNE VJEŽBE.................................................................................................................13
12.1 Dan 1....................................................................................................................................13
12.2 Dan 2....................................................................................................................................14
12.3 Dan 3....................................................................................................................................15
12.4 Dan 4....................................................................................................................................16
12.5 Dan 5....................................................................................................................................18
13. Elaborat....................................................................................................................................19
14. Zaključak...................................................................................................................................20
15. Literatura..................................................................................................................................21
15.1 Internetske stranice:.............................................................................................................21
1. Uvod

Hitna medicina je medicinska djelatnost koja se organizira zbog neprekidnog

hitnog zbrinjavanja svih osoba kojima je zbog bolesti ili ozljede neposredno ugrožen
život, organ ili dijelovi tijela. U ovome radu ćete pročitati nešto više o trijaži bolesnika
u hitnom prijemu.

2.

4
3. OHBP

Objedinjeni hitni bolnički prijem je mjesto za prijam, zbrinjavanje i obradu hitnih

pacijenata neovisno o uputnoj dijagnozi.

4. PROSTORIJE U OHBP

4.1 Prostor za trijažu

Prostor za trijažu je mjesto prvog kontakta pacijenta i zdravstvenog radnika.

Čine ga prijamni pult i prostorija za trijažu koja osigurava privatnost pacijenta.
Prijamni pult mora biti smješten uz čekaonicu s nadzorom nad cijelom čekaonicom i
uz prostoriju za trijažu.

4.2 Čekaonica

Mora biti smještena uz prijamni pult i prostor za trijažu i ne smije biti izravno
povezana s prostorijama za zbrinjavanje pacijenata.

5
4.3 Prostorija za reanimaciju

Koristi se za oživljavanje životno ugroženog pacijenta i mora biti pristupačna

ulazu u OHBP.

Slika 1 Prostorija za reanimaciju

4.4 Prostorija za zbrinjavanje akutnih pacijenata

Služi za smještaj i obradu akutno ugroženog pacijenta. Broj ležajeva u prostoru

za zbrinjavanje akutnih pacijenata mora iznositi bar 25% ukupnih ležajeva u OHBP-u.

6
4.5 Prostorija za zbrinjavanje subakutnih pacijenata

Broj ležajeva u prostoru za zbrinjavanj subakutnih pacijenata mora iznositi bar

60% ukupnih ležajeva u OHBP-u.

4.6 Prostorija za izolaciju

U okviru kapaciteta prostora za OHBP, mora se osigurati prostorija za izolaciju

koja mora imati minimalno 1 ležaj.

4.7 Prostor za središnji nadzor pacijenata

Mora biti smješten tako da omogući nadzor nad prostorijama za nadzor akutnih
i subakutnih pacijenata, te pacijenata u prostoriji za izolaciju.

Slika 2 Prostor za središnji nadzor pacijenata

7
4.8 Prostorija za intervencije i male operacijske zahvate

Ova prostorija služi za hitne intervencije i ostale manje operacijske zahvate.

Slika 3 Prostorija za intervencije i male operacijske zahvate

5. TRIJAŽA

Rad u OHBP-u započinje trijažom. Trijaža je formalan proces procjenjivanja

bolesnikova stanja nakon dolaska u OHBP. Trijažom se procjenjuje hitnost problema
i dozvoljeno i očekivano vrijeme čekanja do pregleda liječnika i početka liječenja
bolesnika. Trijažna kategorija i razlog ponovne trijaže se moraju dokumentirati. Dođe
li do promjene stanja bolesnika ili ako se saznaju neke nove informacije koje utječu
na trijažnu kategoriju, trijažna sestra dužna je retrijažirati bolesnika i upisati te
podatke u medicinsku dokumentaciju. Svaka promjena bolesnikovog stanja se mora
evidentirati.

8
5.1 Svrha trijaže

Svrha procesa trijaže je omogućiti da je razina kvalitete njege koju se pruža

zajednici proporcionalna objektivnim kliničkim kriterijima, a ne organizacijskim ili
administrativnim potrebama. Uspješni trijažni sustav mora osiguravati sljedeće:

 Hitnu medicinsku intervenciju kod bolesnika čiji je život ugrožen

 Prioritete bolesniku s teškim medicinskim problemom
 Učinkovito i točno započetu početnu skrb o bolesniku
 Smanjenje tegoba bolesnika kroz početne sestrinske intervencije
 Smanjenje prepreka kod početnih dijagnostičkih procedura

5.2 Funkcija trijaže

Primarni cilj sustava trijaže je što brže prepoznati stanja koja ugrožavaju život i
započeti njihovo liječenje. Trijaža se radi na osnovu potrebe za brzom intervencijom
kako bi se smanjila ugroženosti bolesnikova života, smanjila patnja bolesnika i kako
bi se poboljšao ishod liječenja.

9
6. LJESTVICA TRIJAŽE

U svijetu su se najbolje pokazale ljestvice od 5 kategorija kao valjana i pouzdana

metoda za kategoriziranje bolesnika u hitnim bolničkim odjelima. Te ljestvice
pokazuju veći stupanj preciznosti i pouzdanosti u usporedbi sa sustavima trijaže sa
manje od 5 kategorija. Značajke učinkovitog sustava trijaže su:

 Korist – ljestvica mora biti jednostavna za razumijevanje i primjenu od strane

osoblja.
 Opravdanost – ljestvica treba mjeriti kliničku hitnost, za razliku od ozbiljnosti
ili složenosti bolesti/ozljeda.
 Pouzdanost – primjena ljestvice mora biti neovisna od medicinske sestre ili
liječnika koji ju koristi. Suglasna podudaranost je termin koji se koristi za
statističko mjerenje slaganja koje je ostvareno od strane dvije ili više osoba
koje koriste istu ljestvicu.
 Sigurnost – odluke tijekom trijaže moraju biti proporcionalne s objektivnim
kliničkim kriterijima i moraju optimizirati vrijeme za liječničku intervenciju.
Ljestvica mora biti dovoljno osjetljiva kako bi uključivala nove slučajeve
visokog stupnja hitnosti

10
6.1 Australsko – Azijska ljestvica (ATS)

Nacionalna ljestvica trijaže (NTS) je nastala 1993. godine i postala je prvim

sustavom trijaže koji se koristio u Australiji. Krajem 1990-ih godina NTS je usavršena
i postaje Australsko – azijska ljestvica trijaže.

ATS ima 5 kategorija hitnosti:

1. Odmah po život opasna stanja

2. Ubrzo po život opasna stanja
3. Potencijalno po život opasna stanja ili važna vremenski kritična obrada i
terapija ili jaka bol
4. Potencijalno po život ozbiljna stanja ili situacijska hitnost ili značajna
složenost
5. Manje hitno

ATS TRIJAŽNA VRIJEME POČETKA PRAG INDIKATORA

KATEGORIJA PREGLEDA (maksimalno UČINKOVITOSTI (% bolesnika
dozvoljeno vrijeme za početak pregledanih u zadanom
pregleda liječnika) vremenu)
ATS 1 Odmah 100%
ATS 2 10 minuta 80%
ATS 3 30 minuta 75%
ATS 4 60 minuta 70%
ATS 5 120 minuta 70%
Tablica 1 ATS TRIJAŽNE KATEGORIJE S VREMENOM POČETKA PREGLEDA I PRAGOVIMA UČINKOVITOSTI

11
7. ULOGA TRIJAŽE

Donošenje odluke tijekom trijaže samo po sebi je složen i dinamičan proces.

Odluke se donose u okruženju koje je osjetljivo na vrijeme, s ograničenim
informacijama, za bolesnike koje nemaju medicinsku dijagnozu. Zbog složene
prirode uloge trijaže, trijažne sestre moraju imati kliničko iskustvo i znanje o mnogim
bolestima i ozljedama. Odluke tijekom trijaže dijele se na primarne i sekundarne.

7.1 Primarne trijažne odluke

Vezane su za utvrđivanje glavne tegobe i odlučivanje o hitnosti problema i

procijenjenog i dozvoljenog vremena početka pregleda i liječenja bolesnika. Kad je
kategorija trijaže određena, moguća su sljedeća 3 rezultata:

 Očekivane trijažne odluke - trijažna kategorija određena je prema glavnoj

tegobi bolesnika, liječnik će ga pregledati u određenom vremenu i očekuje se
pozitivan ishod liječenja
 Visoko trijažirane trijažne odluke - određena je trijažna odluka višeg
prioriteta nego što je indicirano glavnom tegobom bolesnika i rizičnim
čimbenicima. Bolesnik kraće čeka na pregled liječnika, što indirektno dovodi u
pitanje liječenje ostalih bolesnika na odjelu
 Nisko trijažirane trijažne odluke - određena je trijažna odluka nižeg prioriteta
nego što je indicirano glavnom tegobom bolesnika i rizičnim čimbenicima.
Bolesnik duže čeka na pregled, što direktno povećava mogućnost negativnog
ishoda liječenja.

12
7.2 Sekundarne trijažne odluke

Vezane su za ubrzavanje hitnog medicinskog zbrinjavanja, odnosno one

omogućuju brži protok bolesnika kroz OHBP.

Samostalne intervencije Međuzavisne intervencije

Primjena temeljnih postupaka RTG za izolirane ozljede uz konzultaciju
održavanja života s liječnikom
Primjena kisika Davanje analgezije uz konzultaciju s
liječnikom
Imobilizacija, RICE Davanje antipiretika uz konzultaciju s
liječnikom
Određivanje GUK-a
Početna skrb za rane
Početno zaustavljanje krvarenja
Ispiranje oka – kemijska ozljeda
Tablica 2 PRIMJERI SESTRINSKIH INTERVENCIJA ZA POČETNO (SEKUNDARNO) ZBRINJAVANJE NA TRIJAŽI

8. ULOGA TRIJAŽNE SESTRE U PROCESU TRIJAŽE

Trijaža je autonomna uloga trijažne sestre i neophodna je za sigurnost i skrb

bolesnika. Odluke trijažne sestre zahtijevaju složene kognitivne postupke. Preciznost
i kvaliteta donesenih trijažnih odluka ključne su u pružanju odgovarajuće skrbi
bolesniku. Trijažu bi trebala voditi kvalificirana trijažna sestra s kliničkim znanjem i
iskustvom iz hitne medicine, te završenom edukacijom iz trijaže. Ta sestra mora biti
uključena u edukaciju kako bi započela odgovarajuće sestrinske intervencije ili
ponovno procijenila bolesnike. Trijažne odluke trebaju u najvećoj mogućoj mjeri biti
temeljene na dokazima. Sve trijažne odluke se temelje po kliničkoj hitnosti i stanju
bolesnika i ne smiju biti određene čimbenicima financijskih ili ljudskih resursa.

13
9. ULOGA MEDICINSKE SESTRE/TEHNIČARA -
VODITELJA SMJENE U OHBP-u

Glavna medicinska sestra vodi smjenu, ali ima i značajnu ulogu u organizaciji i
radu u OHBP-u. Pruža smjernice za rad i dijeli zadatke manje iskusnim sestrama i
tehničarima na odjelu. Glavna medicinska sestra služi kao poveznica između
liječnika, sestara i tehničara, ostalih ljudskih resursa bolnice i bolesnika. Planira
pregled bolesnika u skladu sa trijažnom kategorijom, prati njegovo stanje i na vrijeme
daje upozorenje liječniku na promjene u vitalnim znacima i općem stanju bolesnika.
Voditelj smjene odgovoran je za informiranje pratnje bolesnika o tijeku obrade
bolesnika.

10. ZADATCI VODITELJA SMJENE U OHBP-U:

 Komunicira s trijažnom sestrom

 Komunicira s liječnikom u smjeni te konzilijarnim liječnicima u OHBP-u
 Uvodi bolesnike u OHBP prema trijažnim kategorijama
 Koordinira rad MS/MT u smjeni
 Upravlja kvalitetom rada ostalih MS/MT u smjeni, usmjerava ih i daje im upute
kako bi se poboljšala kvaliteta rada
 Komunicira s bolesnikom i njegovom pratnjom
 Koristi raspoložive resurse za brzu dijagnostičku i terapijsku obradu bolesnika(
RTG, CT, UZV)
 Organizira transport i pratnju vitalno ugroženih bolesnika na dijagnostičke
pretrage ili na smještaj na odjel bolnice
 Komunicira s članovima tima HMS, policije, socijalne službe

14
11. HITNOST

Hitnost se određuje prema bolesnikovom kliničkom stanju i koristi se kako bi se

utvrdilo koje su intervencije potrebne kako bi se ostvario optimalan rezultat. Hitnost je
neovisna od ozbiljnosti i složenosti bolesti ili ozljede. Na primjer, bolesnik može biti
određen na nižu trijažnu kategoriju i čekati pregled i početak liječenja, iako će biti
primljen u bolnicu zbog ozbiljne bolesti koja u konačnici može završiti smrću
(karcinom).

15
12. MATURALNE VJEŽBE

12.1 Dan 1

Prvi dan maturalnih vježbi sam došao na OHBP u 7:00, javio se sestrama i
odmah započeo s radom. Sudjelovao sam u prijemu bolesnika, mjerio sam tlak,
saturaciju kisika, temperaturu i sudjelovao sam u vađenju krvi. Taj dan sam
promatrao i odstranjivanje dijela uraslog nokta.

MJERENJE KRVNOG TLAKA

Postupak:

 Odabrati ruku i smjestiti bolesnika u udoban položaj

 Odabranu ruku osloboditi od odjeće, osloniti ju na podlogu u visini srca i
postaviti skalu tlakomjera u visini očiju
 Palpacijom utvrditi puls na radijalnoj arteriji, zatvoriti ventil i napumpati
manžetu
 Polako otvoriti ventil i ispuštati zrak iz manžete brzinom 2 do 3 mmHg u
sekundi.
 Prvi otkucaj pulsa označava sistolički tlak, a zadnji otkucaj pulsa označava
dijastolički tlak.
 Ispustiti zrak iz manžete do kraja, skinuti ju s bolesnika, dezinficirati stetoskop
i dokumentirati vrijednosti na temperaturnu listu

16
12.2 Dan 2

Drugi dan maturalnih vježbi nakon što sam došao na OHBP sam mjerio tlak,
temperaturu, saturaciju kisika i samostalno snimio više EKG-ova, također sam sa
sestrama premještao dvoje ljudi s OHBP-a na odjel kirurgije i na interni odjel.

SNIMANJE ELEKTROKARDIOGRAMA

Postupak:

 Identificirati bolesnika, objasniti postupak

 Uputiti bolesnika da oslobodi prsni koš i donje dijelove ekstremiteta
 Smjestiti bolesnika u udoban položaj
 Za vrijeme snimanja bolesniku reći da bude miran, da normalno diše i da se
opusti
 Spojiti elektrode
 Periferne elektrode se spajaju na ruke i noge, desna ruka obilježava se
crvenom elektrodom, lijeva žutom, desna noga crnom elektrodom, lijeva noga
zelenom
 Prekordijalne elektrode se postavljaju na prsni koš:

V1 – 4. IKP od prsne kosti desno

V2 – 4. IKP od prsne kosti lijevo

V4 – iktus – jedan prst medijalno od medioklavikularne linije, 5. IKP

V3 - između V2 i V4

V5 – peti IKP u prednjoj aksilarnoj liniji

V6 – peti IKP u srednjoj aksilarnoj liniji

 Obavijestiti bolesnika da je snimanje gotovo i dati mu ubrus da se obriše

 Na traci EKG-a napisati ime i prezime bolesnika, datum rođenja i vrijeme
snimanja EKG-a

17
12.3 Dan 3

Treći dan maturalnih vježbi na OHBP-u sam mjerio tlak, saturaciju kisika i
temperaturu. Promatrao sam i sudjelovao u imobilizaciji ruke od gospođe koja ima
ozljedu lakta.

POSTUPAK DAVANJA SUPKUTANE INJEKCIJE

Postupak:

 Predstaviti se, identificirati bolesnika

 Primijeniti standard 5P za primjenu lijeka na siguran način
 Bolesniku objasniti postupak i moguće reakcije na lijek, dopustiti pitanja
 Dezinficirati i posušiti svoje ruke, obući rukavice
 Odabrati mjesto za primjenu
 Kožu dezinficirati kružnim pokretima od centra prema periferiji tri puta
 Uzeti štrcaljku u dominantnu ruku, skinuti štitnik s igle, drugom rukom, palcem
i kažiprstom nabrati kožu i ubosti pod kutom 30 – 45 – 90° (ovisno o debljini
kože i potkožnog tkiva te lijeka koji je potrebno primijeniti)
 Lagano injicirati lijek
 Smotuljkom vate fiksirati kožu i izvući iglu, lagano protrljati ubodno mjesto (kod
primjene heparina ne trljati ubodno mjesto)
 Iglu i štrcaljku odložiti u sabirnik za oštre predmete (štitnik ne vraćati na iglu)
 Ostali upotrijebljeni pribor odložiti u posudu za nečisto
 Skinuti rukavice, dezinficirati ruke, dokumentirati postupak i stanje bolesnika

18
12.4 Dan 4

Četvrti dan maturalnih vježbi na OHBP- sam promatrao oživljavanje koje je bilo
uspješno. Osim toga sam mjerio tlak, GUK, temperaturu i samostalno sam postavio
i.v. kanilu.

POSTAVLJANJE PERIFERNE INTRAVENSKE KANILE

Postupak:

 Predstaviti se, provjeriti identitet bolesnika, objasniti postupak i dopustiti

pitanja
 Oprati, dezinficirati i posušiti ruke
 Udobno smjestiti bolesnika, palpiranjem odabrati mjesto venepunkcije i ravno
položiti ruku na čvrstu podlogu
 Staviti povesku 10-20cm iznad mjesta uboda, palpirati puls
 Sredstvom za dezinfekciju kože očistiti područje uboda čvrstim kružnim
pokretima, od centra prema periferiji, najmanje tri puta, svaki put s drugom
vaticom
 Dezinficirati ruke, posušiti ih, obući rukavice
 Izvaditi kanilu iz zaštite
 Nedominantnom rukom lagano zategnuti kožu te na taj način fiksirati venu u
koju uvodimo kanilu, dominantnom rukom kanilu držati koso pod 45° iznad
vene s kosim vrhom okrenutim prema gore, probiti kožu
 Spustiti kut ulaska za 10° i ući u venu
 Slijediti iglom venski lumen i promatrati pojavu krvi u komorici kanile
 Kada se krv pojavi u komorici, opustiti povesku
 Malo izvući iglu vodilicu i nastaviti uvoditi plastični dio kanile
 Prstima nježno pritisnuti vrh kanile u veni i izvući iglu vodilicu do kraja
 Na vanjski dio kanile sterilno priključiti infuziju ili staviti štrcaljku s fiziološkom
otopinom
 Provjeriti prohodnost
 Zatvoriti kanilu sterilnim čepom

19
 Učvrstiti kanilu sterilnom prekrivkom ili prozirnicom i promijeniti je svaki put
kada se onečisti krvlju ili drugim agensima
 Upotrijebljeni pribor ukloniti, igle odložiti u sabirnik za oštro, a ostali materijal u
vreće za infektivni otpad
 Skinuti rukavice, oprati, dezinficirati i posušiti ruke, dokumentirati mjesto i
vrijeme primjene kanile

20
12.5 Dan 5

Peti dan maturalnih vježbi na OHBP-u sam snimao EKG-ove, samostalno

postavio 2 i.v. kanile i samostalno izvadio krv.

VAĐENJE KRVI ZA LABORATORIJSKE PRETRAGE

Postupak:

 Predstaviti se, provjeriti identitet pacijenta i određeno vrijeme uzimanja uzorka

 Objasniti postupak i dopustiti pitanja
 Oprati, dezinficirati i posušiti ruke
 Obući rukavice
 Palpiranjem odrediti mjesto uboda, zamoliti bolesnika da stisne šaku ili da
stiskanjem i opuštanjem šake pojača punoću vene krvlju
 Dezinficirati kožu smotuljcima gaze ili vate natopljene dezinficijensom
 Staviti iglu s nastavkom za venepunkciju
 Skinuti štitnik igle i ubosti odabrano mjesto pod kutom od 40°, spustiti iglu za
10° i uvesti iglu još 5 – 10 mm dublje u venu
 Kroz nastavak spojiti epruvetu s donjim dijelom igle
 Kada poteče krv u epruvetu otpustiti povesku i otvoriti šaku
 Izvaditi iglu
 Lagano komprimirati mjesto uboda suhim smotuljkom gaze ili vate, uputiti
bolesnika da mjesto uboda vatom drži 3 – 5 minuta
 Odmah po vađenju krvi obilježiti epruvete prema pravilima
 Transportirati uzorke krvi s pripadajućom uputnicom u laboratorij
 Igle odložiti u sabirnik za oštro, raspremiti pribor, skinuti rukavice i oprati,
dezinficirati i posušiti ruke
 Dokumentirati postupak i stanje bolesnika

21
13. Elaborat

Pacijent N.N. nepoznate dobi pronađen je u jarku pokraj ceste u jutarnjim

satima. Na OHBP je dovežen u polusvjesnom i vidljivo pijanom stanju, sa
ozljedom na glavi. Bolesnik ne odgovara, na podražaj ne reagira, nasumice na
kratko otvara oči. Temperatura mu je 36.3°C, puls 70/min, tlak 113/76 mm/Hg.
Izvađena mu je krv u kojoj se nakon pretraga pronašlo 4.50 promila alkohola.
Predpostavlja se da je rana na glavi nastala padom u jarak. Rana je oprana,
dezinficirana i pokrivena sterilnim gazama i zavojem. Po tijelu je imao i par
ogrebotina koje su također oprane, dezinficirane i sterilno pokrivene. Uveden mu
je kateter i i.v. kanila te mu je skinuta odjeća jer je bila mokra. Pacijent je ostao u
akutnoj sobi na promatranju liječnika, te je nakon par sati premješten na odjel
kirurgije gdje je daljnje zbrinut.

22
14. Zaključak

Po dosadašnjem iskustvu na praksi i maturalnim vježbama na hitnom prijemu

današnji odabrani sustav trijaže odlično funkcionira i mislim da u skorije vrijeme neće
biti smišljen bolji način trijaže i raspodjele bolesnika koji zahtijevaju hitnu pomoć.
Uloge i zadatci trijažne sestre i glavne sestre smjene vrlo su dobro podijeljeni, i zbog
toga pri prijemu bolesnika sve teče bez problema. Uz sav stres koji nosi posao na
OHBP-u sestre i tehničare lakše obavljaju svoj posao zbog procesa trijaže kakav on
je danas.

23
15. Literatura

Internetske stranice:

1. https://www.hzhm.hr/source/projekti/kontinuirano/05_HZHM-Prirucnik_OHBP-
Trijaza.pdf (5.3.2023.)

2. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2016_08_71_1696.html
(13.5.2023)

3. http://www.hkms.hr/data/1316431523_388_mala_stand.postupci-
kompletno.pdf (7.3.2023.)

24
Datum predaje rada: _____________________________________
(mentorica je prihvatila izvedbu)

Potpis mentorice: _______________________________________

Ocjena pisanog rada: ____________________________________

Datum obrane rada: _____________________________________

Ocjena obrane rada: _____________________________________

Konačna ocjena: _______________________________________

Povjerenstvo
1. mentorica ____________________________________
2. profesor struke ________________________________
3. profesor struke ________________________________

Prostor za izdvojeno mišljenje ili eventualni komentar

__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________

25