KERAMIČKE POSUDE ZA

SKLADIŠTENJE I TRANSPORT
I. AMFORE
AMFORE
- grč. amfi foreui - posuda s dvjema ručkama – razvoj od brončanodobnih tzv. kannanskih vrčeva do
klasičnih amfora

Različite definicije temeljene na morfološkim i funkcionalnim detaljima:

- dovoljno uski otvor da bude začepljena, dvije okomite ručke te na dnu šiljak ili mala izbočina koja služi kao
treća ručka (V. Grace, 1961.)
- svi keramički proizvodi bez obzira na njihov oblik, a koji su služili za prijevoz tekućih proizvoda (D. P. S.
Peacock i D. F. Williams , 1986.);
- prenosivi vrčevi kapaciteta od 6 do 150 l, korišteni za pakiranje, distribuciju i pohranu prehrambenih
proizvoda i to prvenstveno vina, ulja, ribljih proizvoda i voća (J. T. Peña, 2007.)

- Uloga specifično oblikovanog dna: treća ručka, pogodnost za slaganje tereta ili fizička otpornost na unutrašnje i
vanjske sile.
 - brojne klasifikacije amfora temeljene na tipološkom, kronološkom i provenijencijskom
kriteriju. Npr.

CIL XV – H. Dressel (Rim – Castro Pretorio i Monte Testaccio)

CIL IV - Schöne-Mau (Pompeii)

N. Lamboglia, 1955. – tipologija kasnorepublikanskih amfora

M. Beltran Lloris, 1970. – tipologija hispanskih amfora

S. J. Keay, 1984. – tipologija kasnorimskih amfora na zapadnom Mediteranu

M. Bonifay, 2004. – tipologija afričke produkcije amfora

D. P. S. Peacock – D. F. Williams, 1986. –

kronološko/provenijencijski pregled amfora

JADRAN:
D. Vrsalović, Arheološka istraživanja u podmorju istočnog Jadrana, Split, 1979.
M. Jurišić, Ancient Shipwrecks of the Adriatic, Maritime transport during the first and second
centuries, Oxford, 2000.
“ŽIVOTNI PUT” AMFORE:

1. Ishodišno područje

2. Put k odredištu

3. Odredište

4. Eventualna sekundarna uporaba

1. ISHODIŠNO PODRUČJE - višestruka ekonomska aktivnost:
- keramičarska djelatnost:
- prirodni uvjeti (glinene naslage, voda i energetska sirovina-drvo)
1. ISHODIŠNO PODRUČJE - višestruka ekonomska aktivnost:
- prehrambena industrija:

Vinum
(defrutum, dies
mulsum
passum
i dr.)

ficus

Olivae et oleum

nucis

- minerali i rude

Garum
Liquamen
Limpha
Allec
Salsamentum
Glavna proizvodna područja
PEČATI NA AMFORAMA – svjedočanstvo vlasničke strukture i organizacije poslovanja keramičarskih radionica
- distribucija ukazuje na produkcijsku i trgovačku moć proizvođača

- pečat: - garant kvalitete

- pojava različito formuliranih imena:
obrtnika-keramičara upravitelja radionica vlasnika radionica
fecit (ex officina) (ex officina)

T. Statilije Tauro Sissena - Loron

Speratus - Hispanija Off(icina) OC / LO – sj. Italija

C. Crispinilla - Loron

Off(icina) COS – sj. Italija

Epaphro - Fažana
C. Laecanius Bassus - Fažana

EX OF(ficina)C(orneli) BEL( )

Fuscus - Fažana Car Hadrijan- Fažana

S. Mettilius Maximus - Crikvenica

 Proizvodnja rimskih amfora na istočnoj obali Jadrana

Issa: Tasovčići:
- produkcija GI amfora (3./2. - produkcija Lamb. 2 amfora (1. st.
st. pr. Kr.) pr. Kr.);
- produkcija Lamb. 2 amfora SALONA
- glavni argumenti :
(2./1. st. pr. Kr.); - brodolom Stanići-Ćelina,
- glavni argumenti: Omiš;
- brodolom V. Svitnja - pečati: KANI (vlasnik
- pečati: M. POT; L. ISSA TASOVČIĆI
radionice) zajedno s PHIL F i
POT NARONA ABING (lončari);
- natpis iz Isse: L. - natpis iz Tasovčića, 36. g.
PONTIVS GN. F. pr. Kr. : braća Gaj Papije
MERCVRIO DEDIT Celso i Marko Papije Kano
- povijesne okolnosti; podižu natpis u čast
- zasvjedočena Oktavijana i njegove pobjede
produkcija vina u Issi nad Sekstom Pompejem.
(Agatarhid iz Knida) - pogodni uvjeti za
poljoprivrednu djelatnost.
 Proizvodnja rimskih amfora na istočnoj obali Jadrana

Crikvenica – Ad Turres (1./2. st.) a. vinariae

Amfore ravnog dna varijanta Dr. 2-4

S. Mettilius Maximus - Crikvenica
(varijanta Forlimpopoli)

- pogodno vinodolsko poljoprivredno zaleđe; lokalna distribucija uglavnom vezana uz sjevernojadranski krug (Krk,
Tarsatica, Iader, Šibenik i dr.)

Ražanac– produkcija amfora ravnog dna (1./2. st.)

Novalja (Navalia) – keramičarski škart koji upućuje na produkciju Dressel 6B amfora (a. oleariae) – prva
pol. 1. st.
Istra – produkcija a. olearia (1.-4. st.):

-Fažana kod Pule: u vlasništvu konzula C. Lekanija Basa (C. Lecanius

Bassus) od augustovskog do flavijevskog doba; 38 poznatih majstora
- u carskom vlasništvu od flavijevskog doba (78. g.);
- djelovanje do 4. st.
- izvoz usmjeren k istarskom, noričkom, panonskom i dijelom
dalmatinskom području

Loron: od aug. u vlasništvu konzula T. Statilija Taura Sisene;

- od neronovskog do vespazijanskog u vlasništvu Neronove družice Calviae
Crispinillae;
- od flavijevskog doba u carskim rukama;
- djelovanje do 4. st.;
- izvoz usmjeren k istarskom, noričkom, panonskom i dijelom
dalmatinskom području
Fažana – keramičarsko-opekarsko središte
Peć 2

Peć 1
Razvoj fažanskih amfora
Flat bottom amphoras
Drugi proizvodi fažanske radionice
2. PUT K ODREDIŠTU - TRGOVINA: - intenzivnost trgovine proizvodima u amforama svjedoči:
- sveprisutnost velikih količina amfora (primjer Monte Testaccio)

- veći broj brodoloma s teretima amfora (na našem dijelu Jadrana oko 400) koji ukazuju na
glavne pomorske rute
 TITULUS PICTUS – veliki značaj za proučavanje sistema trgovine

- težina prazne amfore - Pečat vlasnika radionice amfora

- ime trgovca ili prijevoznika

- ime vlasnika imanja s kojeg sadržaj dolazi
(mercator, negotiator, navicular)
- luka ukrcaja
- kontrolor
- količina sadržaja u amfori
- datacija (konzularne godine)

Dressel 20 – a. oleariae
3. ODREDIŠTE – amfore pronađene u naselju govore o njegovoj ekonomiji i karakteru
- analiza amfora dovodi do odgovora na pitanja:

ŠTO se uvozi?
upućuje na stanje u lokalnoj proizvodnji određenog proizvoda

U KOJOJ KOLIČINI se uvozi?

ZAŠTO??
ODAKLE se uvozi? upućuje na položaj naselja u globalnoj trgovačkoj mreži

KADA se uvozi? smješta naselje u šire prostorno-vremenske okvire i događaje

Primjeri:

- velika količina a. olearia u legijskim logorima na sjevernim granicama Carstva

- izostanak uvoznih a. olearia tijekom 1. st. na istarskom području

- mala količina hispanskih amfora za riblje proizvode na Jadranu

- velika količina uvoznih amfora za različite proizvode u dalmatinskim legijskim logorima

 GLAVNI TIPOVI AMFORA NA ISTOČNOM JADRANU

1. Grčko-italske amfore
- područje proizvodnje: grčki gradovi na Siciliji nakon čega se proizvodnja proširila na jug talijanskog poluotoka s
glavnim radioničkim centrima u Cosi i Pompejima dok su se u svojoj završnoj fazi proizvodile na prostoru
sjeveroistočne Španjolske
- vrijeme proizvodnje: 4. – 2. st. pr. Kr.
- Namjena: a. vinariae
-– domorodačka naselja kao važna mjesta nalaza
 GLAVNI TIPOVI AMFORA NA ISTOČNOM JADRANU

1. Lamboglia 2 - nastale na tradiciji GI amfora;

- područje proizvodnje: čitava zapadna obala Italije i istočna obala Jadrana (Issa, Tasovčići);
- vrijeme proizvodnje: 2.-1. st. pr. Kr.
- Namjena: a. vinariae
- Sveprisutnost na podmorskim i naseobinskim lokalitetima – prvi značajniji upliv rimske trgovine na istočni Jadran
– domorodačka naselja kao važna mjesta nalaza
2. Dressel 6A – razvojna forma Lamb. 2. amfore – veći kapacitet, ali nezgrapnije za manipuliranje;
- područje proizvodnje: zapadna obala Jadrana i to sjeverno od Monte Gargana do Istre;
- Brojni pečati vlasnika radionica: npr. L. Tarius Rufus, P. Rubrius Barbarus, Herennius Picens, T. Helvius Basila
- Vrijeme proizvodnje: zadnja trećina 1. st. pr. Kr. do sredine 1. st.
- Namjena: a. vinariae (Pucinum, područje Raeticum u veronskom ageru ili Praetuntianum u Picenumu i dr.);
- Distribucija: čitavo jadransko područje, Norik, Panonija, a u manjoj količini širom Mediterana;
- Istočni Jadran: podmorski nalazi: Gojca kod Hvara, Kopist kod Lastova te Lirica kod Pelješca, Baška Draga kod
Karlobaga i Privlaka kod Nina; kopneni nalazi: Salona, Narona, Burnum, Tilurij i dr.
3. Dressel 2-4 – nastale na tradiciji koanskih helenističkih amfora – karakt. bifidne ručke
- Područje proizvodnje: izvorno Egeja (Koan), a od sred. 1. st. pr. Kr. oblik preuzet na jugu Italije (razlog:
manipuilativne prednosti nad glomaznim Dr. 1 amforama), a od kraja 1. st. pr. Kr. nadalje u čitavoj Italiji. Ist.
Jadranu (Crikvenica), Galija, Retija, Hispanija, Britanija i dr. – opće prihvaćen oblik amfore
- Vrijeme proizvodnje: sred. 1. st. pr. Kr. do poč 2. st.
- Namjena: a. vinariae: Egeja (leucocum), j. Italije (vinum Calenum, Falernum, Caecubum, Surrentinum,
Vesuvianum, vennuncula, murgentina – pompeiana i Pompeianum)
- Distribucija: na ist. Jadranu uglavnom one egejske (rt Tijašćica, rt Gradina kod Murtera, Tužbina kod Murtera,
Koromašno kod Žirja, otok Zmajan, Kopara kod Rogoznice i Plavac kod Zlarina na šibenskom području, zatim
Lokunji kod Unija, greben Mlin i Ilovik na Kvarneru te rt Glavat kod Mljeta i Izmetište kod Hvara i dr.), te
južnoitalske (Ilovik, Svetac, Plavac-Zlarin i Vratnička – Mljet).
4. Kasnorodski tip amfore – nastale na tradiciji helenističkih amfora s otoka Rodosa – karakt. roščić na ručki
- Područje proizvodnje: Rodos i okolni otoci te malozijsko kopno kod grada Callipolisa, te Italija (?)
- Vrijeme proizvodnje: kraj 1. st. pr. Kr. do kraja 1. st. – tendencija smanjivanja amfore u rimsko vrijeme
- Namjena: a. vinariae
- Distribucija: crnomorsko područje, Egeja, zap. Mediteran, sj. granice RC, Norik, Panonija, Dalmacija i dr.
- ist. Jadran: podmorski nalazi: rt Arat kod Silbe, otok Tramerka, rt Plavac kod Zlarina, Glavat kod Mljeta, rt
Maharac kod Mljeta, otočić Mamula; kopneni nalazi: Salona, Narona, Tilurij, Burnum, Zadar i dr.
5. Ostali italski import 1. i 2. st.:
- tip Richborough 527: - Kampanija i Lipari; poč. 1. st. – 3. st.;
distribucija uglavnom na zapadu RC, ali u manjom mjeri i na Jadranu (brodolomi: rt
Glavat kod Mljeta, greben Pupak kod Palagruže i Svetac, te Burnum); namjena:
transport minerala alauna korištenog u medicini i za bojanje ili transport suhog
voća.

- tip Dressel 21-22: - Kamapnija i Lacij; 1. st; distribucija: zap.

Mediteran, posebno Italija, a u Jadranu u teretu broda Glavat-Mljet; namjena:
transport suhog voća (cerasa – trešnja; smokve i sl.);

- amfore s ravnim dnom (tip Forlimpopoli); sj. Italija; kraj 1. st. do 3.

st.; distribucija na jadranskom području. Na ist. Jadranu u brodolomima
Gušteranski-Žirje, Ilovik, rt Krbar kod Žuta i dr.; namjena: vino s područja sj. Italije;
- lokalna varijanta amfore s ravnim dnom (Crikvenica)

- a. oleariae – tip Dressel 6B

6. Hispanske amfore za transport vina, ulja i ribljih prerađevina:
- a. vinariae – tip Haltern 70; Hispania Betika; sred. 1. st. pr. Kr – sred. 1. st.; distribucija
poglavito na zap. Mediteranu; namjena: za vino i vinske prerađevine, npr. defrutum, sapa i dr.
-Na Jadranu: brodolom Pupak kod Palagruže, Burnum, Tilurij i dr.

- a. za riblje proizvode:
- tip Dressel 7-11: Hispania Betika; kraj 1. st. pr. Kr. – poč. 2. st.;
distribucija uglavnom na zap. Mediteranu i zap. RC, ali dijelom i na
ostalim prostorima pa i Jadranu (otočića Paržanj u arhipelagu Paklenih
otoka kod Hvara, Burnum, Tilurij, Nin, Lun na otoku Pagu i dr.).;
namjena: slana riba (salsamentum) te različite vrste rijetkih (garum,
liquamen i muria) i gustih ribljih umaka (allec)

-Tip Beltran 2a i b: Hispania Betika; kraj 1. i poč. 2. st.;

-distribucija zap. Mediteran, a u manjoj mjeri i drugdje;
-Jadran – brodolom kod Pupka kod Palagruže, te
-pojedinačni primjerci na ostalim lok. – kod Rovinja, Vis, Mljet, Osor i dr.
-Hispanske a. oleariae – tip Dressel 20
- južna Hispanija uokolo r. Guadalquivir;
- rano 1. st. do 3. st.
-Distribucija: zap Mediteran, sjever RC, te u manjoj mjeri i na
Istok, pa i Jadran (šire salonitansko područje);
- namjena: transport maslinova ulja poznatog po kvaliteti
(Strabon, Plinije Stariji, Marcijal i dr.).

Spinut -Split (2./3. st.)

Trstenik – Kaštel Sućurac (2. st.)

Amfore istočnomediteranske produkcije na Jadranu:

- Carrot shape amfore (Camulodunum 189) – sirijsko-palestinska

produkcija 1.-2. st.; namjena – suho voće, posebno datulje. Lok.
Burnum, Nin i dr.

- Egeja: a. vinaria tip Kapitan II (3./4. st.);

-Sirijsko-palestinska: a. oleariae - MR 4 (1./2. st.); LR 1 (4.-6. st.);
LR 5 (5.-6. st.)
- Sirijsko-palestinska: a. vinariae - LR 4 (4.-6. st.) ;
- Crno more. LR 2 (4.-7. st.)
Amfore sjevernoafričke produkcije na Jadranu
-Posebno prisutne od 3. st. nadalje kada afričke provincije dosežu vrhunac gospodarske aktivnosti;
-Posebno razvijena produkcija i trnasport maslinova ulja;
- dvije glavne proizvodne regije: Africa Byzacena (dan. Tunis) i Tripolitania (dan. Libija)

- Tripolitanski uvoz: tipovi amfora Tripolitania I-III.

Plavac - Zlarin

Nin- Sv. Križ

-Tuniški uvoz:
- 3. i 4. st. amfore tipa Africana I i II (ulje i riblji proizvodi);
- Keay XXV (3.-5. st.) - a. oleariae;
- Keay XXX-XLV (4.-6. st.) – a. oleariae;
-
4. SEKUNDARNA UPORABA AMFORA

4.1. reupotreba kao transportna ambalaža: rezidualni ostatci, tituli picti i dr.

- Dressel 6A: a. vinaria -Knossos A/53: a. vinaria

- Titulus pictus: G(arum) HIS

- ostatci ribe u amfori

4. 2. reupotreba u skladišne svrhe

Pompeji Magdalensberg
 4. 3. reupotreba amfora u građevinarstvu
- Hidroizolacija i dreniranje terena:

Trstenik – Kaštel Sućurac (2. st.)

Narona – forum (1. st. pr. Kr.)

Pula (sred. 1. st. pr. Kr. – sred. 1. st.)

Crikvenica (1./2. st.)
Spinut -Split (2./3. st.)
- ispuna obrambenih zidova

Salona – obnova sjevernog bedema (5. st.) Narona – izgradnja kule (1. st. pr. Kr.)

- korištenje za gradnju kupola, lukova i viših dijelova zgrada (olakšava konstrukciju)

Maksencijev cirkus, Rim,

4. st. Pompei Ostia
4. 4. reupotreba amfora u grobnim kontekstima
- prilagane kao prilog pokojnicima
- “nadgrobni spomenik” - libacija

Ostia – Isola Sacra Porto Recanati

- Amfora - urna cineraria (osuarium) - Amfore kao “sarkofazi”

Lipari
4. 5. ostala reupotreba amfora
- Amphorae urinariae: posude za skupljane urina za potrebe fulonika

Pompei

- korištene za signalno svjetlo na brodovima - košara za parangal

Pakoštane Novalja (4. st.)

- prerada ulomaka amfora u utilitarne sitne predmete:
- čepovi za amfore
- utezi za mreže i tkalačke stanove
- drobilice
- zdjele, kadionice, cjediljke i sl.

- mljevenje amfora (keramike) zbog korištenja u:

lončarstvu građevini (žbuka za oblaganje vodosprema i sl.)