Argonauti na Jadranu
Jadranska pustolovina Argonauta počinje u
trenutku kada, negdje na Istarskom poluotoku,
preko Dunava uplovljavaju u Kronovo more
(Jadran) (Apoll. Rhod. IV. 326 - 327).
Uplovivši u Jadransko more dolaze do
Artemidinih Brigijski otoka. Ovi otoci još se
nazivaju i Apsirtidima, a smješteni su
nedaleko od riječnog ušća pa se pretpostavlja
kako je riječ o Cresu i Lošinju (Katičić, 1995,
str. 72).
Junak, Esonov sin, odsiječe udove lešu.
Triput obliže krv i triput ispljune ljagu,
Kako je red da ubilci na prijevaru okaju čin
svoj.
Mlohava sakri mrtvaca u zemlju, gdje još i
sada
One počivaju kosti med Apsirtejcima ljudima.
(Apoll. Rhod. IV. 477 – 481)
Naziv Apsirtidi dobili su po Apsirtu, sinu
Kolhidskog kralja i Medejinu bratu, kojega su,
prema antičkim navodima, Medeja i Jazon na
tim otocima ubili i raskomadali. Nakon
Apsirtova ubojstva, Argonauti nastavljaju
svoje putovanje i dolaze do otoka Elektride
(Apoll. Rhod. IV. 505-506). Argonauti su se na
sjevernom Jadranu susreli sa još jednom
otočnom skupinom, Mentoridima. Mentoridi
su otočje nasuprot prostora koji nastanjuju
Mentori (Liburni), a pretpostavlja se da je riječ
o otoku Pagu sa susjednim otocima (Katičić,
1995, str.100) ili o zadarskoj skupini otoka
(Čače, 1988, str. ).
Putujući Jadranom, Argonauti dolaze
do Hilejskog poluotoka. Poluotok je
dobio ime po Heraklovu sinu Hilu
koji se nastanio na njemu nakon
odlaska iz Grčke (Apoll. Rhod. IV.
546-551). Hileji pomažu Jazonu i
Argonautima, a oni im u zahvali
poklanjaju Apolonov trozubac koji su
posjedovali. Prema mitu, dobiveni
trozubac Hileje je vječno štitio od
neprijatelja. Napustivši zemlju
Hileja, Argonauti plove pokraj otoka
Issev (Vis) i Diskelada i Pitijeje za
koje se vjeruje da su Brač i Hvar
(Katičić, 1995, str.105, Čače. 2002,
str.58). Argonauti još posjećuju i
otoke Crnu Korkiru (Korčulu) i
Melitu (Mljet). Posljednje područje
Jadrana koje se opisuje je Enhelejska
zemlja. U zemlji Enhelejaca spominju
se mitski grobovi Kadma i Harmonije.
Drugi na Ilirskoj rijeci
sagradiše cmoj, dubokoj
Kulu, ondje gdje grob
Harmonijin jeste i Kadmov,
Među enhelijskim ljud'ma
naseliv se.
(Apoll. Rhod. IV. 516-518)
Kadmo i Harmonija bili su tebanski
vladari koji su nakon brojnih životnih
katastrofa napustili Tebu i nastanili se u
Enhelejskoj zemlji. Enhelejcima su
pomogli pobijediti u sukobu sa
neprijateljima i zbog toga su postali
njihovi vođe. Uništivši Delfe u jednom od
sukoba, kaznjeni su pretvaranjem u zmije,
a mit govori kako su im grobovi smješteni
uz neimenovanu rijeku i poznati su kao
stijene Kadma i Harmonije. Računajući
na geografsko područje i spomen rijeke,
moguće je kako je opisano područje
Kotora (Šašel – Kos, 1993. str. 120).
Kadmo i Harmonija na grčkoj vazi iz 4.st.
pr.Kr.(https://www.theoi.com/Ouranios/Harmonia.
html)
Bokokotorski zaljev
(http://www.asybijela.com/sBoka.html)
Argonautika (Doživljaji Argonauta,
Pjesma o Argonautima) ep je u četiri
knjige koji pripovijeda priču o
doživljajima Jazona i Argonauta u
potrazi za zlatnim runom. Sam naziv
djela označava plovidbu broda
imena Argo, sukladno tome
Argonauti su oni koji plove na Argu.
U djelu se opisuje odlazak grčkih
junaka u Kolhidu po zlatno runo.
Putuju na brodu Argu po kojemu i
dobivaju ime, opisuje se i ljubav
Jazona i Medeje te dolazak do
zlatnog runa te povratak Argonauta
u Tesaliju preko Dunava, Pada,
Rone, Jadrana, Sredozemlja i
sjeverne Afrike.
Tko je bio Apolonije Rođanin?
Apolonije Rođanin bio je grčki
pjesnik i filolog, odgojitelj
egipatskog faraona Ptolemeja III. i
predstojnik Aleksandrijske knjižnice.
Dio života proveo je u Aleksandriji, a
dio na grčkom otoku Rodu, po
kojemu je i dobio nadimak.
Apolonijevo najvažnije djelo je
ujedno i jedino njegovo u potpunosti
očuvano djelo – Doživljaji Argonauta
ili Argonautika