Факултет техничких наука у Чачку

Универзитета у Крагујевцу

Владимир Војводић
Интернет Ствари
дипломски рад

ЧАЧАК, ДЕЦЕМБАР 2023.

Факултет техничких наука у Чачку

 Универзитета у Крагујевцу

Интернет ствари
Дипломски рад

Врста студија: Освновне струковне студије

Назив студијског програма: Информационе Технологије

Модул: Софтверскo inženjerstvo

Предмет: Информационе технологије у образовању

Име и презиме студента Руководилац рада

Владимир Војводић, 568/17 др Владимир Младеновић,

професор
___________________________ ___________________________

ЧАЧАК, FEBRUAR 2023.

1. UVOD....................................................................................................................................3

2. ŠTA SU INTERNET STVARI?............................................................................................4

2.1 Arhitektura sistema (IoT Ekosistem)...............................................................................5

2.1.1 Uređaj – stvar...........................................................................................................6

2.1.2 Router.......................................................................................................................6

2.1.3 Oblak – cloud...........................................................................................................7

2.1.4 Aplikacija.................................................................................................................7

2.2 Iot kroz historiju..............................................................................................................7

2.3 IoT danas.........................................................................................................................8

2.4 Budućnost Interneta stvari...............................................................................................8

3. SIGURNOST IoT................................................................................................................10

4. Bankarstvo budućnosti........................................................................................................11

5. Industrija 4.0........................................................................................................................12

6. Tehnologije IoT...................................................................................................................13

6.1 Cloud.............................................................................................................................13

6.1.1 Princip rada u oblaku..............................................................................................14

6.1.2 Prednosti i nedostaci...............................................................................................15

6.2 Big Data.........................................................................................................................16

6.3 5G..................................................................................................................................17

6.4 IPv6................................................................................................................................17

6.5 RFID..............................................................................................................................18

6.5 NFC...............................................................................................................................18

6.7 Bluetooth.......................................................................................................................19

7. Primjeri Internet stvari u praksi...........................................................................................19

 7.1 Tesla automobili............................................................................................................19

7.2 E-Health.........................................................................................................................20

7.3 NIKE+...........................................................................................................................23

7.4 Smart TV.......................................................................................................................23

7.5 Pametna autobuska stanica............................................................................................24

7.6 Pametna klupa-Steora....................................................................................................25

7.7 Kućna automatizacija....................................................................................................25

7.8 Budućnost trgovine........................................................................................................26

8. Zaključak.............................................................................................................................27

9. Literatura.............................................................................................................................28
1. UVOD

U današnjem vremenu, pogotovo sa brzim tempom života koji vodimo, život bez interneta je
postao nezamisliv. Razlog ovome je sve veći rast broja korisnika globalne mreže. Internet
nam je omogućio efikasniji i brži prenos podataka, stvaranje novih poslovnih modela i
povezivanje ljudi. Povezivanje svih fizičkih objekata u koje su ugrađeni programi i senzori na
Internet omogućeno je zbog razvoja komunikacijske tehnologije zajedno sa internetom. Ovo
se drugačije naziva Internet stvari ili Internet of Things (IoT).

Ovaj koncept omogućava upravljanje fizičkim stvarima na daljinu. Ovo je moguće

korištenjem mrežne infrastrukture pomoću koje se primaju i šalju podaci te se tako ostvaruje
interakcija između fizičkog sveta i računarskih sistema. Glavni cilj jeste povezivanje
svakodnevnih predmeta, kao što su pametni satovi, kućanski aparati, sprave za fitnes, rasvetu
na Internet kako bi omogućili razmjenu informacija i dostupnost tih stvari sa bilo kojeg mjesta
u bilo koje vreme. Ovim pristupom se omogućava M2M (eng. Machine to Machine)
komunikacija. Zbog ovoga Internet stvari je pronašao svoju primenu u industriji, medicini,
transportu, trgovini, kućnoj automatizaciji i drugdje. Treba napraviti razliku između M2M
komunikacije i IoT, koji se ponekad koriste naizmjenično misleći na istu stvar. M2M je samo
manji dio IoT-a. Odnosi se na komunikaciju između uređaja, dok se Internet stvari, pored
komunikacije i uređaja, odnosi na infrastrukturu i aplikacije. Jedna od prednosti Interneta
stvari jeste što dolazi do velike uštede novca i vremena, zbog korištenja Interneta i
komunikacijeske tehnologije. Ovo se posebno ističe u situacijama kada je oprema smještena
na velikim geografskim udaljenostima.

U posljednjih nekoliko godina internet stvari je postao jedan od najvećih trendova.

1
2. ŠTA SU INTERNET STVARI?

„Šta je IoT?“ je pitanje koje se sve češće postavlja. Jedna od brojnih definicija je to da IoT
predstavlja milijarde uređaja širom sveta koji su spojeni na internet, te koji prikupljaju i dele
podatke. Zahvaljujući veoma jeftinim procesorima i bežičnim mrežama, moguće je pretvoriti
bilo što u dio Interneta stvari. Krenuvši od pilule pa do aviona, te do automobila koji se vozi
sam. Ovo omogućava uređajima da komuniciraju i razmjenjuju podatke u realnom vremenu,
bez čovekove pomoći (Burgess, 2022).

Danas termin IoT sve se više koristi za definisanje uređaja koji međusobno komuniciraju.
Kombinacijom ovih povezanih uređaja sa automatizovanim sistemima moguće je „prikupiti
informacije, analizirati ih i stvoriti akciju“ kako bi se nekome pomoblo u određenom zadatku
ili se moglo učiti iz nekog procesa. U stvarnosti ovo se kreće od pametnih ogledala do svetla u
prodavnicama i dalje (Ranger, 2022).

Big Data tehnologija će biti neophodna za prikupljanje, spremanje i analiziranje podataka,

zbog toga što će Internet stvari stvoriti ogroman broj objekata i senzora koji će proizvoditi
podatke u realnom vremenu. Može se reći da podaci predstavljaju imovinu koja se može
pretvoriti u novac. Kako bi se te informacije pretvorile u novac potrebni su računari koji, na
temelju tih podatka i znanja, mogu donijeti sofisticirane odluke. Na ovaj naćin IoT postaje
važno strateško tržište koje dovodi do povećanja prihoda u preduzećima i smanjenje troškova
(Bitar, 2022).

Slika 1 Broj ljudi na Zemlji vs broj uređaja spojenih na internet

2
Izvor: Cisco ISBG, 2011

Internet stvari sve brže i brže postaje svakodnevnica svakog od nas. Globalne komapnije
poput Google-a, Apple-a i Samsunga-a, su prepoznale potencijal IoT-a, te zbog toga ulažu
velike svote novca u razvoj i upotrebu ove tehnologije (Bitar, 2022).

2.1 Arhitektura sistema (IoT Ekosistem)

Kako bi internet stvari bolje razumjeli potrebno je razvrstati ga na slojeve. Iot ekosistem ima
pet horizontalnih slojeva koji su bitni elementi koji su zajednički za sve slučajeve upotrebe
IoT-a, a to su (El Hakim, 2022):

1. Senzori i kontroleri
2. Gateway uređaj za objedinjavanje i prenos podataka unaprijed i nazad putem mreže
podataka
3. Komunikaciona mreža za slanje podataka
4. Softver za analizu i prevođenje podataka
5. Krajnja usluga aplikacije

Pojednostavljeno, sistem interneta stvari sastoji se od pametnih uređaja kojima korisnik putem
aplikacije kroz Internet mrežu upravlja.

Slika 2 Shema funkcioniranja IoT sistema

3
Izvor: Open Automation Software, 2023

2.1.1 Uređaj – stvar

Stvar predstavlja pametni uređaj kojim se može upravljati na daljinu u bilo koje vrijeme i na
bilo kojem mjestu, a sve ovo je moguće koristeći određeni komunikacijski protokol koji
podržava taj uređaj. Stvar ima određenu i jedinstvenu adresu po kojoj je prepoznat na mreži.
Može slati i primati poruke iz mreže, npr. informacije od pametnog termostata koji u
posebnim vremenskim intervalima šalje trenutnu temperaturu, ova temperatura se može
regulisati preko interneta. Reč stvar implicira da se vrši komunikacija isključivo između
uređaja koji mogu da samostalno generiraju i koriste podatke (Bitar, 2022).

2.1.2 Router
Router je uređaj koji prikuplja sve poruke od svih pametnih stvari na mreži i prosljeđuje ih u
oblak. U oblaku se nalazi servis koji te podatke prikuplja i stvara nove poruke koje šalje nazad
u router, oni pametne uređaje potiču na interakciju. Router mora znati protokol i adresu koju
servis u oblaku koristi (Bitar, 2022).

4
2.1.3 Oblak – cloud
Cloud predstavlja skup svih primljenih, obrađenih i pohranjenih podataka koji su stigli od
uređaja preko routera. U oblaku se nalaze podaci o korisnicima i korisničkim aplikacijama, i
sve se to sprema u bazu podataka (Bitar, 2022).

2.1.4 Aplikacija
Predstavlja korisnički software preko kojeg korisnici upravljaju pametnim uređajima preko
cloud servisa. Korisnik pomoću aplikacije dobiva podatke sa pametnog uređaja te na osnovu
toga može poslati neku poruku, odnosno potaknuti pametni uređaj na neku akciju (Bitar,
2022).

2.2 Iot kroz historiju

Vizija komunikacije među uređajima se javila još davne 1800. godine, ali pojam IoT kakvog
danas poznajemo je novijeg datuma. 1830. godine razvijen je telegraf, a prvi radio prenos
održan je 1900. godine (Foote, 2016).

Jedna od najvažnijih komponenti za IoT je internet, koji se pojavio 1962. godine u sklopu
američke Agencije za istraživačke projekte (DARPA), a 1969. godine se razvio ARPANET.
Osamdesetih godina prošlog stoljeća trgovci su pružali podršku javnoj upotrebi ARPANET-a,
da bi se razvio u savremeni Internet kojeg danas poznajemo. 1983. godine se pojavio uređaj
koji je predstavljao jedan od prvih internet stvari, a to je bio Coca Cola na Carnegie Mellon
University. Bio je spojen na internet i davao je podatke o količini pića i da li je hladno pre
izlaska (Postscapes, 2023).

Razvojem i pokretanjem World wide Weba (www) počinje nova era razvoja. Prva web
stranica je kreirana 1991. godine, te 1995 godine počeli su sa radom kompanije koje su danas
veoma poznate, a to su Ebay, Amazon i Google. Tek 1999. godine se javlja pojam Internet
stvari, a tek 2004. godine se javlja u publikacijama (Postscapes, 2023).

5
2.3 IoT danas
„Koliko ljudi je spojeno na internet?“, jedno je od čestih pitanja. U 2023., više od 4.4
milijarde korisnika je spojeno na internet. Dok, istraživanja iz 2015. godine pokazuju da je 2
milijarde korisnika bilo online, odnosno koristili uslugu interneta. Kao što vidimo rast ljudi
spojenih na internet je eksponencijalan, te se predviđa da će do 2022. 6 milijardi ljudi biti
spojeno na internet, a 7.5 milijardi internet korisnika do 2030. godine (Morgan, 2023).

IoT week, najvažnija godišnja konferencija vezana za IoT u svetu, počela se održavati od
2011. godine. U Barseloni se održala prva konferencija, a u 2023. godini ova konferencija bila
je održana u Danskoj. Neke od tačaka o kojima je bilo reči na ovoj konferenciji su pametni
gradovi, pametni život i eHealth, vještačka inteligencija i Smart Data, IoT security i Data
protection, itd (IOTWeek, 2023).

Slika 3 Broj uređaja spojenih na Internet

Izvor: Dias, 2015

2.4 Budućnost Interneta stvari

Ova tehnologija eksponencijalno raste, zbog toga što preduzeća, vlade i potrošali prepoznaju
prednosti pametnih uređaja povezanih na Internet. Sve je veća potražnja za ovom
tehnologijom, jer uređaji koji su povezani na Internet i međusobno komuniciraju ubrzavaju
poslovni proces u industriji, a u zadnjih par godina povećana je potražnja za robotima kako za
industriju tako i za kućnu upotrebu (Mittal, 2022).

6
U budućnosti transportna industrija će se orijentisati na upotrebu pametnih uređaja kao
transportnih rešenja za povećanje sigurnosti, nadzor, ekologiju, promet, pouzdanost i veću
učinkovitost. Također, Internet stvari će ubrzati i olakšati poslovanje u skladištu i logistici,
olakšavajući praćenje radne snage, imovine i zaliha. Predviđa se da će uz pomoć IoT-a doći
do velikih porasta i u zdravstvu (Mittal, 2022).

Internet stvari omogućava brojne mogućnosti povezivanja, ali ipak mnoge još ne možemo ni
razumeti i zamisliti kakav će uticaj imati na budućnost (Mittal, 2022).

Figure 1 Ulaganje u IoT do 2020. godine

Izvor: Bitar, 2022

3. SIGURNOST IoT
Internet kao i internet stvari ulazi u sve sfere našeg svakodnevnog života i omogućava nam
bolji kvalitet života, usluga i proizvoda, kao i smanjenje troškova održavanja, nove vrste
poslova i povećanje učinkovitosti. Naravno sa druge strane postoji mogućnost gubitka poslova
zbog konstantnog razvoja robota, gdje se smatra da će roboti preuzeti većinu poslova
današnjih radnika. Još jedna od negativnih strana koje treba spomenuti je i gubljenje kontrole
u velikoj količini informacija, podataka, a kao najbitnija stvar sigurnost. Može doći do

7
zloupotrebe baze podataka koje sadrže velike količine osobnih podataka koje se nalaze u
vlasništvu velikih kompanija kao što je Google (Azop, 2023).

Ova tehnologija je veoma interesantna kreatorima i korisnicima, a i za trgovce i poduzetnike.

Oni uz kombinaciju senzora, povezanih uređaja i kamera dobivaju informacije o našim
emocijama, kretanju i navikama, htjeli mi to ili ne. Svaki telefon danas ima ugrađen GPS,
tako da naš telefon uvijek zna gdje se mi nalazimo. U jednu ruku to je dobro ukoliko
izgubimo telefon ili nam ga neko ukrade (Azop, 2023).

Razni senzori i kamere sve se više pojavljuju na javnim mestima prikupljajući informacije o
kojima potrošači sve manje i manje znaju. Kod mnogih ljudi javlja se osećaj nelagodnosti
kada znaju da ih snimaju i da prikupljaju informacije o njima. Javlja se još veći problem kada
znaju da se te prikupljene informacije mogu prodati drugima. Izbor za korisnika po pitanju
privatnosti do sada je bio vrlo jednostavan, korisnik ako želi da pristupi nekoj aplikaciji
morao je dati neke svoje podatke, u suprotnom ne bi mogao koristiti tu aplikaciju. Veliki je
izazov rešavanje sigurnosti IoT-a, prvenstveno zbog toga što komunikaciju između uređaja
može prisluškivati bilo tko (Azop, 2023).

Narušavanje privatnosti predstavlja jedan od negativnih strana IoT-a. Ovo se javlja zbog
konstantnog i svakodnevnog povećanja kamera i senzora. Čak i jednostavan uređaj poput
pametnog merača električne energije može slati informacije o ukućanima, njihovim navikama,
kao i njihovoj prisutnosti ili odsutnosti iz kuće. Iako bi ovaj uređaj trebao slati informacije
samo energetskim kompanijama, koje pružaju uslugu o potrošnji energije i osiguranje
potrebne energije kada je ona stvarno potrebna. Analizom ovih informacija lahko se mogu
otkriti stvari kao što su kad je ko kod kuće, oscilacije napona da se zna čak i koje programe
prate ukućani na televiziji (Azop, 2023).

Sada se postavlja pitanje kontrole i nadzora svih tih podataka koji IoT šalje o nama. Niko sa
sigurnošću ne može reći kako će sve to izgledati. Predviđa se da nećemo moći kontrolisati sve
te prikupljene informacije, zbog čega se traži i zakonska reulativa u vezi sa IoT. Sigurnost
zbog ovoga predstavlja veliki problem kod interneta stvari (Azop, 2023).

4. Bankarstvo budućnosti
Bankarstvo kao i ostale grane naših života zahvaćen je internetom stvari. Bankarski sistemi
razvili su se i prevazišli su stare papirne dokumente iz klasičnog bankarstva u savremeni način
obavljanja poslova u bankarstvu. Uvođenje računara na šalterima banaka je bio jedan od prvih
koraka modernizacije bankarskih sistema. Da bi svojim korisnicima olakšali i omogućili

8
dostupnost njihovim novčanim sredstvima 24/7, banke su uvele bankomate. Banke su tako,
korištenjem interneta, omogućile svojim korisnicima pregled svojih računa i još neke usluge
na udaljenim geografskim lokacijama (Bitar, 2022).

Internet ima sve veći uticaj na suvremeno poslovanje banaka koje nude različite mogućnosti
preko interneta. Pomoću internet bankarstva možemo obavljati bankovne usluge bilo kada i
bilo gdje, uz minimalne troškove. Još jedna od pogodnosi koje internet stvari pruža
bankarskom sistemu jeste i mobilno bankarstvo. S obzirom da svako danas ima mobitel sve je
više banaka koje pružaju uslugu mobilnog bankarstva (Bitar, 2022).

Internet koristi 68% populacije starosne dobi od 25 do 34 godine, a mobilnim bankarstvom,

odnosno internet bankarstvom se koristi 51% građana Europe. Najveći broj korisnika internet
bankarstva nalazi se u Danskoj i Holandiji, čak 90% građana starosne dobi od 14 do 74
godine, a najmanje se koristi u Rumunskoj i Bugarskoj gdje ovaj postotak dostiže iznos manji
od 7% (Blašković, 2022).

Figure 2 Korisnici online bankarstva u EU

Izvor: Bitar, 2022

5. Industrija 4.0

Nakon brojnih industrijskih dostignuća kao što su parni stroj, pokretne trake, elektronika i
internet, sada govorimo o industriji 4.0. Machine to Machine pojam odnosno M2M je pojam
koji je u upotrebi već više od deset godina. Ovaj pojam je poznat u područiju
telekomunikacija. Ova komunikacija označava vezu jedan na jedan, odnosno povezivanje
jednog stroja sa drugim. Pomoću komunikacijskih tehnologija i mreža podaci se mogu lakše
slati između više uređaja, te se tako pojavila Industrija 4.0. Industrija 4.0 odnosi se isključivo
na proizvodnu okolinu, tj. povezivanje u industrijskom konceptu (Bitar, 2022).

9
Primjena IoT tehnologije danas pokreće i omogućava četvrtu industrijsku revoluciju koja
povezuje sisteme utemeljene na internetskoj tehnologiji i ostvaruje komunikaciju strojeva,
prizvoda, poslovnih sistema i ljudi. Cilj je automatizacija i digitalizacija procesa kako bi se
povećao kvalitet, fleksibilnost i učinkovitost, te smanjili proizvodni troškovi (Bitar, 2022).

U pametnim fabrikama roboti sada imaju veliki stepen AI-a i mogu pomoću pametnih uređaja
da komuniciraju sa ostalim uređajima i radnicima. U ovim fabrikama sve je sa svim povezano,
tako da uređaji komuniciraju sa poluproizvodima i proizvodima, a pojedini delovi uređaja
međusobno komuniciraju. Kako bi se predvidjela i spriječila opasnost od sudara, robotima su
ugrađeni senzori na svaki pojedini zglob pomoću kojih će reagovati na svaki podražaj. Zbog
ovoga nema potrebe za fizičkim odvajanjem robota i ljudi u proizvodni jer je moguća saradnja
robota i čovjeka (Bitar, 2022).

Slika 4 Industrijske revolucije

Izvor: Marr, 2016

6. Tehnologije IoT
6.1 Cloud
Cloud computing predstavlja korištenje računara kao usluge. Informacije, resursi i aplikacije
koje se dijele u oblaku dostupne su drugim računarima i uređajima preko interneta. Krajnji
korisnik, kod usluga u oblaku, ne mora i ne želi znati fizičku lokaciju sistema ili konfiguraciju
(Bitar, 2022).

Internet stvari i Cloud su različite tehnologije, a ipak čine veći dio naših života, zbog čega se
očekuje sve veća primjena tih tehnologija. Cloud tehnologija postala je ključna za analizu
podataka, svakodnevno poslovanje kompanija i aplikacije vezane uz Cloud dodatno su
pomogle razvoju IT sektora. Pojam CloudIoT paradigma nastao je obzirom na jačinu
povezanosti ovih tehnologija. Aplikacije koje su spremljene na Cloudu uz pomoć interneta su

10
dostupne, a pristupa im se pomoću web preglednika, a baze podataka i softver su pohranjeni
na serverima na udaljenim mjestima (Bitar, 2022).

Većina aplikacia koje su korištene za Internet stvari pored dostupnosti mobilne mreže
zahtevaju i dostupnost geo lokacije zbog pronalaska lokacije i niske voltaže, a podatke
obrađuje u realnom vremenu u fogu ili micro cloudu. On omogućuje aplikacijama
skladištenje, izračune i podatke, a ima sljedeća obeležija (Bitar, 2022):

• Mobilnost
• Heterogenost
• Obrada u realnom vremenu
• Niske voltaže i tačnost pozicioniranja.

Poslovanje u cloudu predstavlja jedan od prioriteta za investranje u IT u preduzećima, zbog

toga što omogućuje jednostavnije upravljanje podacima, aplikacijama i dokumentima.
Preduzeća uz pomoć oblaka koriste IT resurse po potrebi i na zahtjev ovisno o rastu
poslovanja (Bitar, 2022).

Slika 5 Cloud IoT

Izvor: Kritikalsolutions, 2015

6.1.1 Princip rada u oblaku

Infrastruktura Clouda zasnovana je na skupu servera na kojim se nalaze servisi, odnosno
usluge. Cloud menja način obrade podataka i način na koji većina ljudi koristi Internet. Glavni

11
provajderi Cloud usluge su HP, Amazon, Google, Microsoft i Saleforce. Neke od
najpopularnijih društvenih mreža kao što su Facebook i Twiter, te Amazon, Googleove usluge
Gmail i Google Docs, na neki način su u Cloudu (Bitar, 2022).

Mnoge današnje aplikacije se pokreću sa servera, koji se nalaze u preduzećima, a kako bi to

funkcionisalo preduzeće treba konstantno ulagati u određene operacijske sisteme i odrene
softvere kako bi to sve radilo. Kad bi se sve to prebacilo u oblak, nebi bilo potrebe za tim
(Bitar, 2022).

Cloud se sastoji od slojeva, gde razlikujemo prednje i stražnje. Prednji slojevi su oni slojevi
koje korisnik vidi i sa kojima se radi, kada se pristupa Facebooku ili Gmailu upotrebljava se
softver koji se pokreće u stražnjem sloju oblaka. Stražnji sloj oblaka se sastoji od hardvera i
softvera koji pokreću interfejs, tj. dio koji korisnik vidi. Računari u oblaku su konfigurisani
tako da zajedno rade, te ovisno o korisnikovim potrebama, aplikacije mogu koristiti snagu
više računara istovremeno. Cloud nudi i veliku fleksibilnost što ovisi o potrebama korisnika,
ako je potrebno može se povećati korištenje resursa oblaka ili smanjiti po potrebi (Bitar,
2022).

6.1.2 Prednosti i nedostaci

Sa brzim rastom tehnologije i interneta stvari dolazi do proizvodnje velike količine podataka
koje treba analizirati i skladištiti i koji moraju biti uvijek dostupni. Za ovakav način pohrane
podataka Cloud je idealan. Prednosti Clouda je i da korisnik prema potrebi može povećati
kapacitet, te dodati neku novu sposobnost u hodu bez da je potrebno da se ulaže u nove
kadrove, novi softver ili novu infrastrukturu (Bitar, 2022).

Jedan od problema interneta stvari je adresiranje velikog broja naprava. Pored toga
skladištenje velikih količina podataka koje pametni uređaji generiraju predstavlja još jedan od
problema zbog kojih IoT ovisi o servisima u oblaku. Cloud servis služi za analizu i pohranu
velikih količina podataka (Bitar, 2022).

Cloud usluge predstavljaju novu platformu koja omogućava IT stručnjacima i programerima

da se posvete poslovnoj logici, a ne implementaciji infrastrukture za rad aplikacija. Prednosti
Cloud usluga (Bitar, 2022):

• Dostupna je uvek najnovija verzija softvera

• Softver i podaci su dostupni uvek i sa bilo koje lokacije

12
 • Niski troškovi održavanja i nadogradnje softvera
• Nema troškova ulaganja u novu opremu, licence, OS
• Nema troškova instalacije konfiguracije i održavanja opreme
• Usluga cloud nudi antivirusnu zaštitu i backup
• Niska cena softvera – plaća se usluga tj. onoliko koliko se koristi

Nedostaci usluga u oblaku (Bitar, 2022):

• Mogućnost prisluškivanja komunikacije između klijenata i korisnika

• Nedostupnost ako nema internet veze
• Pitanje sigurnosti i dostupnosti podataka

6.2 Big Data

Big data je tehnologija koja prikuplja i analizira velike količine podataka u realnom vremenu.
Big data velikom brzinom prikuplja veliku količinu različitih podataka koji se prikupljaju u
relanom vremenu iz pouzdanih i/ili nepouzdanih izvora u ogromnim količinama. Internet
stvari i Big Data usko su povezani, zbog toga što milioni uređaja i senzora koji su povezani na
internet kreiraju ogromne količine podataka. Ti podaci su korisni ako su lahko dostupni u
realnom vremenu i ako imaju značaj za organizaciju, te na temelju njihove analize dolazi do
promena unutar organizacije (Bitar, 2022).

Količina podataka koji se stvore udvostruči se svakih dve godine, bez obzira o podacima
interneta stvari. Procjenjuje se da će do 2020. godine količina podataka će dostići od 50
milijardi terabajta, odnosno od 50 zetabajta (ZB). Prema podacima iz 2013 u svijedtu je 4,4
ZB podataka, od kojih su 2,9 ZB stvorili korisnici i 1,5 ZB preduzeća. Veliki broj korisničkih
podataka je na neki način bila povezana sa preduzećem, te se procjenjuje da samo 1,5 % od
ukupnih podataka bili su korisni podaci koji bi mogli dovesti do poboljšanja poslovanja.
Prema procenama količina podataka koje će stvoriti uređaji koji su korišteni kao IoT do 2022.
godine iznosit će 403 ZB. Veliki broj podataka koji je prikupljen od strane interneta stvari su
ustvari maleni skupovi podataka koji se zovu Small Data. To su podaci koji sadrže specifična
svojstva koji služe za definisanje trenutnog stanja. To su podaci o temperaturi, lokaciji, vlagi,
te podaci prikupljeni sa senzora koji se prikupljaju u realnom vremenu. Zašto su bitni ovi
podaci? Odgovor na ovo pitanje je u tome što ovi mali podaci mogu u realnom vremenu

13
zavisno o tom trenutku pokrenuti neki događaj na temelju poslanih informacija. Small Data
zna šta neki uređaj radi, a Big Data zna zašto to radi. Big Data ne mora biti potreban u svim
primjenama IoT, zbog toga što je nekad dovoljno imati samo mali podatak o trenutnom stanju
da bi se pokrenula određena akcija (Marr, 2023).

Jedan od bitnih nedostataka Interneta stvari, a i Big Date je privatnost i sigurnost, posebno u
područiju zdravstva. Sigurnost kod IoT je problem zbog različitog područja primjene, npr. za
telekomunikaciju bitna je dostupnost usluge, u zdravstvu glavno je zaštita podataka,
osiguranje neprekidnog rada kod M2M i Interneta stvari, te zbog raznolike primjene Interneta
stvari stavljeni su teški zahtjevi pred sigurnost. (Marr, 2023)

U zavistnosti o području primene, količine podataka koje će dolaziti od aplikacija i interneta

stvari će biti skokovite ili kontinuirane, te će te masivne količine podataka staviti na mrežu
podatkovnih centara. Preduzeća bi trebala prestati koristiti vlastite podatkovne centre, te
preseliti se u oblak, što će samim tim prepustiti davateljima Cloud usluga da se brinu o
velikim količinama podataka i njihovoj stalnoj dostupnosti (Bitar, 2022).

6.3 5G
Ogromnim porastom Cloud računarstva zahtjeva i petu generaciju mobilnih mreža i uređaja
5G. Ovakva mreža mora da podržava zahtjeve IoT-a, aplikacija i mora da također podržava
bezuvjetnu integraciju. Aplikacije koje se koriste za IoT zahtjevaju, u većini slučajeva, geo
lokaciju i mobilnu podršku, dok se sve odvija u realnom vremenu u Cloud-u. Poželjni su
neograničeni podatkovni Internet promet i što veća brzina kako bi se sve to nesmetano
obavljalo (Bitar, 2022).

U odnosu na 3G mrežu, 5G mreža pruža 1000 do 5000 puta više kapaciteta. 5G mreža
sastavljena je od stanica koje mogu podržat brzine od 10 do 100 Gbps. Latencije kod 5G
mreže su vrlo niske, tako da prijenos traje od 1 do 10 milisekundi. Danas to traje od 40 do 60
milisekundi. Što je vrlo važno za 5G mrežu, a istovremeno se odnosi i na IoT je to da
korisnici bez problema mogu prelaziti sa 4G na 5G mrežu ili wifi. Mreže se mogu prilagoditi
programiranjem ako je to potrebno, tako da prema tome komunikacijske tehnologije imaju
veliki potencijal (Bitar, 2022).

6.4 IPv6
Kod IoT bitno je da svakom uređaju se doda jedinstvena IP adresa, preko koje će on biti
prepoznatljiv i dostupan i preko koje će slati i primati podatke na Internetu. S obzirom na
ogromnu količinu podataka koje senzori prikupljaju u relativno kratkom vremenu, šalju se u

14
oblak gdje se obrađuju i skladište. Ovakvom obradom tih podataka dobivamo detaljne uvide u
to kako funkcionišu stvari oko nas, gde dolazi do problema i gde i kako je potrebno reagovati.
IPv6 je šesta verzija internet protokola koja daje mnogo veći prostor za adresiranje. IPv6
pruža gotovo neograničen broj IP adresa pomoću kojih možemo pristupiti milijardama
pametnih uređaja (Bitar, 2022).

6.5 RFID
RFID, odnosno Radio Frequency Identification predstavlja identifikaciju pomoću radio valova
u čipovima. Sistem se sastoji od jednog ili više čitača i nekoliko RFID oznaka. Ove oznake se
primenjuju na objekte, to su ustvari specifične i karakteristične adrese. Kako bi se podaci
prenijeli koristi se radio frekvencijska elektromagnetska polja. RFID čitačem mogu se očitati
informacije pohranjene na oznakama, kada je objekt u neposrednoj blizini. Praćenje objekata
može se odvijati u stvarnom vremenu (Welbourne, 2009).

Danas mnoge su stvari opremljene RFID čipovima, zbog toga što su jeftiniji i manjih
dimenzija, te mogu sadžavati puno informacija poput toga kome je namjenjena itd. RFID
predstavlja savremenu tehnologiju koja se zasniva na daljinskom primanju i slanju podataka
uz pomoć RFID tag-a, poput male pločice koja se može lahko ugraditi u različite predmete,
životinje pa čak i ljude, koja omogućava identifikaciju i praćenje pomoću radio talasa. Kod
životinja ova pločica može sadržati ime vlasnika, dok kod ljudi može služiti za identifikaciju.
Ovi čipovi već godinama se koriste u automobilima i služe za uparivanje i prepoznavanje
određenog ključa sa određenim automobilom (Welbourne, 2009).

6.5 NFC
NFC (eng. Near Field Communication) predstavlja tehnologiju koja je veoma slična
navedenoj RFID tehnologiji, osim što je NFC tehnologija namjenjena za mobilne uređaje.
NFC komunikacija predstavlja komunikaciju mobilnog uređaja i nekog čitača na maloj
udaljenosti, nekih 20 cm, ali zavisi od veličine antene koja je ugrađena na uređaju. Ova
tehnologija je kratkog dometa, male snage i može prenositi samo malu količinu podataka
između uređaja koji su vrlo blizu jedan drugom. Jedan od primera NFC tehnologije je
beskontaktno plaćanje karticom na POS uređajima u prodavnicama (Narmadi, 2023).

15
Slika 6 NFC tehnologija

Izvor: Blue Bite, 2017

6.7 Bluetooth
Ovo je bežična tehnologija za razmjenu podataka na mobilnim i fiksnim uređajima na kratkoj
udaljenosti. Bluetooth koristi vrlo malo energije za rad, ali može i da smanji potrošnju
energije kada nije aktivna. Bluetooth pojednostavljuje povezivanje uređaja, odnosno

komunikaciju i sinkronizaciju uređaja bez upotrebe kabolva (Bitar ,2022).

7. Primjeri Internet stvari u praksi

Generalno IoT tehnologija predstavlja „veliki posao“ u budućnosti, a kompanije u sve većem
broju koriste ovu tehnologiju u svom poslovanju jer upravo uređaji povezani sa internet
komunikacijskim tehnologijama omogućavaju integraciju velike količine podataka. Evropski
istraživački program Horizon 2020 spominje informacijsku i komunikacijsku tehnologiju kao
glavni temelj za razvoj novih usluga. Evropska komisija definira ovakvu tehnologiju kao
način održavanja kontinuiranog razvoja uz optimalnu potrošnju energije (European
Commision, 2023).

7.1 Tesla automobili

Kada spomenemo ime Telsa, prva asocijacija je na hrvatskog naučnika srpskih korijena, koji
je zaslužan za neke od najvećih ljudskih dostignuća, među kojima je trofazna električna struja
te električni motor. Međutim tokom posljednjih nekoliko godina u svijetu auto industrije
američka kompanija pod nazivom Tesla znači potpuno električni automobil, bez bilo kakvih

16
izduvnih gasova. Iako se u početku činilo da ovakva vrsta automobila neće zaživjeti, jer je
izrada takvih automobila bila preskupa, a ni električna infrastruktura nije išla na ruku ni
proizvođačima ni kupcima, pokazalo se da su efekti potpuno suprotni i da je zainteresovanost
za ovakve automobile nadmašila sva očekivanja (Bitar ,2022).

Tesla automobili su u potpunosti funkcionalni i koriste neke vrste tehnologija koje nisu bile
prisutne u dotadašnjoj auto industriji. Cena ovakvih autonomnih električnih automobila kreće
se od $35.000 pa sve do $100.000 u zavisnosti od modela i kastomizacije istog. Glavni
nedostatak jačem razvoju ove vrste prevoza i transporta su punionice, čiji je broj znatno veći
uz bolju pokrivenost u Americi, međutim u Evropi su tek odnedavno počeli sa izgradnjom
istih. Prednost električnih automobila osim što su ekološki prihvatljivi, zbog nulte emisije
izduvnih gasova, vrlo su jeftini za održavanje. Zbog električnog pogona, mnoge komponente
koje nalazimo u tradicionalnom automobilu sa unutrašnjim sagorevanjem, nisu prisutne kod
ovakve vrste vozila (Tesla, 2023).

Zbog užurbanog stila života današnjeg čoveka u Tesli su se pobrinuli da klijent nikada ne
mora voditi računa o servisima i održavanju. Njihovi automobili posjeduju mnoštvo IoT
uređaja čiji senzori u svakom trenutku prate stanje vozila i prema sakupljenim podacima
obavještavaju vozača o mogućim kvarovima, a uz sve to moguće je ove senzore direktno
povezati sa najbližim Tesla distributerom koji na adekvatan način i najbrže moguće vrieme
može odgovoriti na moguće kvarove nastale tokom vožnje (Tesla, 2023).

Slika 7 Tesla električni automobil

Izvor: Wired, 2016

7.2 E-Health
E-Health (E-Zdravstvo) predstavlja korištenje informacijsko komunikacijske tehnologije u
svrhu poboljšanja usluga koje zdravstvena ustanova pruža svojim klijentima. Podaci skupljeni
različitim IoT senzorima generiraju informacije za svakog pacijenta zasebno te omogućavaju

17
lakši pristup, efikasnost dijagnosticiranja i liječenja, odnosno kvalitetniju i bržu medicinsku
uslugu. Proteklih nekoliko godina zdravstveni sektor prošao je kroz velike tehnološke
promene preko uvođenja informatizaije i digitalnih sistema, koje su zamjenile papir, a uvele
e-usluge u zdravstvu. (Tomić, 2013)

Jedno od ključnih pitanja informatizaicje zdravstva nalazimo u sigurnosti i dostupnosti

podataka. Jedini vlasnik podataka je sam pacijent, a pristup njima uz pacijentovo odobrenje
ima samo doktor. Neovisno gdje se pacijent fizički nalazi, doktori uz nekoliko koraka mogu
doći do historije pacijentovih oboljenja i njegovog cjelokupnog zdravstvnog stanja. To nadalje
pomaže lakšem i bržem dijagnosticiranju oboljena, i efikasnijim terapijama i liječenju. Dugi
redovi u čekaonicama danas su prošlost. Uvođenjem internet tehnologija pacijentu je u svako
doba dana omogućeno uzimanje termina. (Ostojić, 2012).

Prednosti korištenja IoT u zdravstvu su mnogobrojne. Iako sam većinu naveo kroz primere
važno je još istaći rasterećenje zdravstvenih radnika i smanjenje ukupnih troškova bilo da se
govori sa strane zdravstvene institucije ili pak strane pacijenta. Pametni bolnički kreveti još
jedan su od pametnih proizvoda koji su svoju svrhu našli u zdravstvenom sektoru. Takvi
kreveti prate kada je pacijent u krevetu, a kada se pokušava ustati, te shodno tome se
prilagođavaju pacijentu ovisno o njegovom stanju i pomažu mu da lakše ustane bez pomoći
medicinske sestre, a ujedno korištenjem različitih senzora šalju signale doktoru o
zdravstvenom stanju pacijenta. Pametne inzulinske pumpe nakon mjerenja šećera u krvi,
pacijentu automatski daju potrebnu dozu inzulina, te vode historiju razine šećera u krvi
pacijenta. (Ostojić, 2012).

18
Slika 8 Stanje internet stvari u zdravstvu

Izvor: Van Wagenen, 2017

U posljednjih godina došlo je do popularizacije nosivih uređaja (SmartWear), među kojima su

najznačajniji Apple Watch, FitBit, Garmin satovi itd. Ova vrste tehnologija omogućava pored
osnovnih mogućnosti spajanja na pametni telefon i pokazivanja vremena, mjerenje aktivnosti
korisnika te podnošenje izvještaja o zdravstvenom stanju pojedinca. Satovi uz pomoć
različitih senzora mjere dnevni unos hrane, otkucaje srca tokom hodanja, mirovanja ili neke
fizičke aktivnosti, merenje razine kiseonika u krvi itd. (Ostojić, 2012).

19
7.3 NIKE+
Ni jedan od najvećih proizvođača sportske opreme nije ostao ravnodušan upotrebom IoT
tehnologija u svojim proizvodima. Nike predvodi promjene u zdravstvenoj industriji svojom
NIKE+ tehnologijom. NIKE je razvio aplikacije koje povezuju Internet stvari koje
kombiniraju potrebe modernog čovjeka za zdravim načinom života i zabavom. Na taj način
korisnik može svoje dnevne aktivnosti, na prvom mjestu sportske, uspoređivati sa
profesionalcem ili pak drugim ljudima iz iste sportske branše (Sorrel, 2010).

NIKE patike imaju ugrađene senzore direktno povezane sa aplikacijom koji prate pokrete,
ponavljanja i vježbe i uz usporedbu sa profesionalcima daju rezultate i uspoređivanja. Na taj
način klijent može da vrši dodatne analize, te da popravi neke stvari uz dodatno ulaganje u
iste. NIKE+ program zamišljen je kao trening kroz igru za kontinuirano vježbanje sa
detaljnim savjetima, smjernicama i motivacijom NIKE sportaša. Uz NIKE+ aplikaciju
korisnik ima pristup specijaliziranim treninzima koji su prilagođeni njemu u zavisnosti od
prikupljenih podataka o aktivnostima i pokretima (Sorrel, 2010).

Slika 9 Nike+

Izvor: MLAVENS, 2014

7.4 Smart TV
Ono što je karakteristično jeste da su uređaji koji su se do sada koristili imali jako malo
doticaja sa Internet stvarima. Naime ti uređaji su omogućavali emitovanje, gledanje te internet
bazirano programiranje, ali sve ovo ove uređaje ne čini inteligentnim. Ono što današnje
uređaje za gledanje (TV) čini za nijansu pametnijim od prethodne generacije TV uređaja jesu
različizi načini za lakše upravljanje smart TV-om. Tako da danas u ponudi postoje opcije kao
što su postojanje kontrolora osetljivog na dodir, postoji aplikaciju koju možemo instalirati na
smart phone te preko nje upravljati televizorom, a jedan od najnovijih načina upravljanja

20
televizorom jeste da televizija sama vrši prepoznavanje geste korisnika i na osnovu te geste
čini određenu akciju (Bitar ,2022).

Kada govorimo o budućnosti i još većoj savremenosti pametnih televizija, postoje naznake da
će TV pratiti i pamtiti šta to volimo gledati te na osnovu toga nuditi izbor. Također, televizori
će biti u mogućnosti da prate podatke o navikama gledanja korisnika, te će se stvarati baze
podataka o navikama gledanja i prema tome će se praviti izbor za gledanje. Postavlja se
pitanje na koji način će sve ovo funkcionisati. Pa, kao i kod ostalih internet stvari, i kod
pametnih TV uređaja, podaci će se skupljati a nakon toga će se stvarati odrđena baza podataka
o korisniku, analizirat će se ti podaci te u konačnici slati proizvođaču televizora i kućama koje
emituju programe (Bitar, 2022).

Ono što se još predviđa kada se radi o pametnim televizorima jeste da će oni koristiti
povezanost na Internet kako bi se personaliziralo gledanje, na način da ukoliko gledamo
određeni sportski sadržaj dobijemo ponudu o raznim statističkim podacima vezanim za taj
sport. Također se očekuje omogućavanje opcije na osnovu koje ćemo moći objaviti na
društvenim mrežama koju to emisiju gledamo, kako bi i drugi imali uvid u naše aktivnosti, te
kako bi pokrenuli pojedinačno ili grupno učestvovanje u razgovorima o toj emisiji, ili čak
pokrenuli video chat pomoću kamere koja će biti ugrađena u TV (Bitar ,2022).

Televizija će se u budućnosti sve više prilagođavati novim trendovima, kako bi opstala kao
uređaj, te će se pretvoriti u centar multimedije, na zaslonu TV-a prikazivat će se razne
informacije (npr. o potrošnji elektične energije, vode i sl.) i još mnogo toga, a sve to
zahvaljujući Internetu (Bitar ,2022).

7.5 Pametna autobuska stanica

Ono što čini razliku između pametne autobuske stanice i obične autobuske stanice jeste što
kod pametne autobuske stanice putnici imaju pregled voznog reda, posjeduju mapu svih
autobuskih stanica, te imaju informaciju o trenutnoj lokaciji autobusa. Prva pametna
autobuska stanica trenutno se nalazi u Rijeci i postavljena je u učestvovanju Ericsson – Nikola
Tesla – HT (Rijeka, 2017).

Način na koji ova pametna autobuska stanica funkcioniše jeste kombinacija HT usluga i
Ericssonove aplikacije Conected Traffic Cloud. Ove dve aplikacije se međusobno
nadopunjuju, te čekanje autobusa i snalaženje po gradu čine ugodnijim i lakšim. Konkretno
ova aplikacija se temelji na tehnologiji Internet of Things, a prikaz trenutnog stanja u prometu
je omogućen pomoću 12 kamera postavljenih u raznim dijelovima grada (Rijeka, 2017).

21
Također, jedna od usluga koju ova aplikacija nudi jeste hotspot (pristupna tačka), koja
putnicima omogućava da se spoje na Internet. Ova pametna autobuska stanica se napaja
električnom energijom pomoću solarnih panela, a također je omogućeno i bežično i žično
punjenje mobilnih telefona, lap-top-a i sl (Rijeka, 2017).

7.6 Pametna klupa-Steora

Pametna klupa „Steora“ predstavlja određeni vid ulične klupe, ali nove generacije. Ono po
čemu se ova klupa izdvaja od ostalih, običnih, klupa jeste što omogućava određene funkcije
kao što su: bežični punjač za mobilne telefone, USB priključke koji se koriste za punjenje
telefona i drugih smart uređaja. Ova klupa generiše mnoge prednosti Internet stvari, te je
takođe i besplatna pristupna tačka-hotspot, napaja se pomoću solarnih panela a služi i kao
ulična rasveta. Pametna klupa spaja više različitih proizvoda i usluga u jednu cjelinu. Pametna
klupa „Steora“ je službeno predstavljena 2015.godine i ovo je prva pametna klupa u Europi
(Rijeka, 2017).

Slika 10 Pametna klupa - Steora

Izvor: Bitar, 2022

7.7 Kućna automatizacija

Pametni dom (engl.smart home) u sebi krije posebnu tehnologiju sa mnogo senzora, prekidača
i drugih Internet stvari. Ono što se može raditi u pametnom domu jeste paliti i gasiti svetla uz
pomoć određene aplikacije na mobitelu, komunicirati sa ostalim kućanskim uređajima i sl.
Sistem rasvjete kod pametnog doma u sebi sadrži senzore, koji automatske pale svjetlo kada
neko ulazi u prostoriju ili izlazi iz nje. Ono što se pomoću aplikacije može kontrolisati jeste
jačina samog svjetla ili se može podesiti da sistem sam podešava jačinu svjetla, ovisno o
situaciji. Pomoću pametne rasvjete možemo promijeniti ugođaj u svom domu samo jednim
pritiskom tastera ili daljinskim upravljačem (Tesla sistemi, 2023).

22
Pametni domovi nam omogućavaju mnogo udobniji boravak, a još neke od opcija jesu, da
prema lokaciji korisnika, dom može prepoznati dolazak korisnika kući, te po potrebi rashladiti
ili zagrijati prostorije, dići ili spustiti zavjese/roletine, ugasiti grejanje ukoliko je prethodno
ostalo upaljeno a korisnik je napustio dom i sl. Pametni domovi bazirani su na tehnologiji
Internet stvari, te također postoji mogućnost potpunog kontrolisanja potrošnje energije u
svakom trenutku. Nedostatak pametnih domova je što su mnogo skuplji od ostalih običnih
kućnih uređaja (Tesla sistemi, 2023).

Slika 11 Kućna automatizacija

Izvor: Bitar, 2022

7.8 Budućnost trgovine

Trgovina, kao jedna od značajnijih grana ekonomije, također nije imuna na promene koje
dolaze sa informacijskom tehnologijom. Informacijska tehnologija dovela je do toga da se, u
posljednjih nekoliko godina, svijet seli iz fizičkog u digitalni svijet. Online trgovina sve više
dobiva na značaju, a webshopovi postaju stvar koju svaki trgovac mora imati. Ukoliko, ipak,
trgovine ne žele da prate savremene trendove ili ne žele da ulažu novac u unapređenje
poslovanja, zasigurno će propasti i svoje mesto prepustiti drugim trgovinama, koje su odlučile
pratiti trendove i potrebe tržišta (Bitar ,2022).

Sada, više nego ikad, trgovine u centar svoje pažnje stavljaju kupca i njegove potrebe, te traže
razne načine na koji će poboljšati proizvod i uslugu kupcu, kako bi on bio što zadovoljniji.
Uloga Internet stvari u ovoj priči jesu određene aplikacije koje pomažu korisniku, kao što su
e-svetionik (iBeacons), čarobno ogledalo i sl. (Bitar ,2022).

23
E-svetionici predstavljaju primopredajnike koji su postavljeni u nekom određenom prostoru,
te na osnovu mobilnog telefona prepoznaju identitet korisnika i šalju korisniku
personalizirane poruke, koje se temelje na prethodnim kupovinama korisnika i baze podataka
koju trgovina posjeduje o tom korisniku. Također, korisnicima šalje razne ponude, kupone s
popustima...itd. Ono što je još moguće pomoću e-svetionika jeste skenirati i prepoznati do
sada kupljenu robu, te na osnovu toga dobiti preporuku odjevnih predmeta za neku buduću
kupovinu. Ukoliko korisnik/kupac izabere neku od predloženih opcija (proizvoda), na
mobitelu mu se pojavi poruka koja mu objašnjava gdje se tačno taj artikal (proizvod) nalazi u
trgovini (Ibeaconnisider, 2023).

Kartice lojalnosti kompanije odnosno trgovine koriste kako bi prikupljali podatke o kupcima,
kupčevim navikama, artiklima koje svaki pojedini kupac kupuje, te analizom tih podataka
trgovine šalju personalizirane ponude (Bitar ,2022).

8. Zaključak
U potpunosti zavisimo od mreže svih mreža, tj. internetu, jer preko interneta možemo
promijeniti doktora, izvaditi lične dokumente, imati konstantan uvid u bankovne račune,
povezati se na drugi računar na bilo kojem delu svijeta i pronači lokacije koje su nam trebale.

Tehnološki razvoj napreduje velikom brzinom, tako da stvari i uređaji postaju manji, jeftiniji,
bolji, pametniji i pristupačniji. Uz pomoć interneta stvari, mnoge stvari koje danas obavljamo
ručno, u budućnosti ćemo obavljati mnogo jeftinije i brže. Senzori, čitači, i svi ostali uređaji
IoT-a će nam naš svakodnevni život olakšati, učiniti jednostavnijim, ugodnijim, te stoga se ne
treba odupirati inovacijama i tehnologiji već ih prihvatiti sa svim pozitivnim pa i negativnim
stranama koje donose. Može se samo reći da je nebo granica kad je u pitanju razvoj Interneta
stvari i njihova implementacija u svakodnevni život.

24
9. Literatura
Ostojić R., Bilas V. (2012). E-zdravstvo – zdravstvenog sustava primjenom informacijske i
komunikacijske tehnologije. Zagreb: Društveno istraživanje Zagreb.

Welbourne E. (2009). Building the internet of things using RFID: the RFID ecosystem
experience. New Jearsy: IEEE

Bitar B.N. (2022). Internet of Things – Io. Diplomski rad, Varaždin: Sveučilište Sjever

Matt B. (2022). What is the Internet of Things? WIRED explains. Wired. (internet). Dostupno
na: https://www.wired.co.uk/article/internet-of-things-what-is-explained-iot (pristupljeno:
14.09. 2023.)

Ranger S. (2022). What is the IoT? Everything you need to know about the Internet of Things
right now. ZDNet. (internet). Dostupno na: https://www.zdnet.com/article/what-is-theinternet-
of-things-everything-you-need-to-know-about-the-iot-right-now/ (pristupljeno:
14.09.2023.)

El Hakim A. (2022). Internet of Things (IoT) System Architecture and Technologies.

Researchgate. (internet). Dostpuno na:
https://www.researchgate.net/publication/323525875_Internet_of_Things_IoT_System_Archi
tecture_and_Technologies_White_Paper (pristupljeno: 14.09.2023.)

Foote K.D. (2016). A Brief History of the Internet of Things. Dataversity. (internet).
Dostupno na: https://www.dataversity.net/brief-history-internet-things/ (pristupljeno:
15.09.2023.)

Postscapes (2023). Internet of Things (IoT) History. Postscapes. (internet). Dostupno na:
https://www.postscapes.com/internet-of-things-history/ (pristupljeno: 16.09.2023.)

Morgan S. (2023). Humans On The Internet Will Triple From 2015 To 2022 And Hit 6
Billion. Cybersecurityventures. (itnernet). Dostupno na:
https://cybersecurityventures.com/how-many-internet-users-will-the-world-have-in-2022-
andin-2030/ (pristupljeno: 16.09.2023.)

IOTWeek. (2023). IoT Week 2023, Aarhus. IOTWeek. (internet). Dostupno na:
https://iotweek.org (pristupljeno 17.09.2023.)

25
Mittal S. (2022). IoT Ecosystem: Howt the IoT Market will Explode by 2020. Beaconstac.
(internet). Dostpuno na: https://blog.beaconstac.com/2016/03/iot-ecosystem-iot-
businessopportunities-and-forecasts-for-the-iot-market/ (pristupljeno: 17.09.2023.)

Azop. (2023). Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR). Azop. (internet). Dostupno na:
https://blog.beaconstac.com/2016/03/iot-ecosystem-iot-business-opportunities-and-
forecastsfor-the-iot-market/ (pristupljeno: 18.09.2023.)

Blašković A. (2022). U RH 30% klijenata ima online bankarstvo. Poslovni. (internet).

Dostupno na: https://blog.beaconstac.com/2016/03/iot-ecosystem-iot-business-
opportunitiesand-forecasts-for-the-iot-market/ (pristupljeno: 18.09.2023.)

Marr B. (2023). What Is Big Data?. Bernard Marr &Co. (internet). Dostupno na :
https://www.bernardmarr.com/default.asp?contentID=766 (pristupljeno: 19.09.2023)

Narmadi. (2023). NFC Technology Aplications. Narmadi. (internet). Dostupno na:

https://narmadi.com/nfc-technology-applications (pristupljeno: 19.09.2023)

European Commision. (2023). Horizon 2020. European Commision. (internet). Dostupno na:
https://ec.europa.eu/programmes/horizon2020/ (pristupljeno: 19.09.2023)

Tesla. (2023). Model 3. Tesla. (internet). Dostupno na: https://www.tesla.com/en_eu/model3

(pristupljeno: 19.09.2023)

Tomić D. (2013). e-Zdravstvo kao rješenje. ICT Business. (internet). Dostupno na :

https://www.ictbusiness.info/poslovna-rjesenja/e-zdravstvo-kao-rjesenje (pristupljeno:
19.09.2023)

Sorrel C. (2010). Nike+ Heart-Rate Monitor On Sale June 1st. Wired. (internet). Dostupno na:
https://www.wired.com/2010/05/nike-heart-rate-monitor-on-sale-june-1st/
(pristupljeno: 20.09.2023)

Grad Rijeka. (2017). Rijeka dobila prve pametne autobusne stanice u Hrvatskoj. Grad Rijeka.
(internet). Dostupno na: https://www.rijeka.hr/rijeka-dobila-prve-pametne-autobusne-
staniceu-hrvatskoj/ (pristupljeno: 20.09.2023)

Include. (2022). Steora Standard. Include. (internet). Dostupno na:

https://www.include.eu/steora/standard (pristupljeno: 20.09.2023)

26
Tesla sistemi. (2023). Inteligentna kuća. Automatizacija. (internet). Dostupno na:
https://automatizacija.co.rs/inteligentna-kuca/ (pristupljeno: 20.09.2023)

Ibeaconinsider. (2023). What is ibeacon? A guide to beacons. Ibeaconinsider. (internet).

Dostupno na: http://www.ibeacon.com/what-is-ibeacon-a-guide-to-beacons/ (pristupljeno:
20.09.2023)

Tabela slika:

Slika 1 Broj ljudi na Zemlji vs broj uređaja spojenih na internet .............................................. 5

Slika 2 Shema funkcioniranja IoT sistema .................................................................................
6
Slika 3 Broj uređaja spojenih na Internet ...................................................................................
8
Slika 4 Industrijske revolucije ..................................................................................................
12
Slika 5 Cloud IoT .....................................................................................................................
14
Slika 6 NFC tehnologija ...........................................................................................................
18
Slika 7 Tesla električni automobil ............................................................................................
20
Slika 8 Stanje internet stvari u zdravstvu .................................................................................
22
Slika 9 Nike+ ............................................................................................................................
23
Slika 10 Pametna klupa - Steora............................................................................................... 25
Slika 11 Kućna automatizacija .................................................................................................
26

Tabela grafikona:

Figure 1 Ulaganje u IoT do 2020. godine ..................................................................................

9
Figure 2 Korisnici online bankarstva u EU ..............................................................................
11

27