Fertilitet, brak i obitelj

 Popis stanovništva također daje korisne podatke za analizu rodnosti, kao što je dobni
sastav stanovništva te broj djece koju su rodile majke određene dobi. Vrlo korisne
podatke o rodnosti daju i posebna istraživanja (npr. ankete o fertilitetu).
 Rodnost se može prikazati na dva načina, odnosno na temelji dviju vrsta pokazatelja:
periodnih stopa i kohortnih stopa.
Periodne stope, kako im kaže i ime, izračunavaju se za određeno razdoblje, najčešće za
jednu kalendarsku godinu. Na pitanje koliko je djece rođeno u nekom stanovništvu
tijekom godine (mjeseca, desetljeća ... ) odgovor daju periodne stope. Kohortne stope,
pak, izračunavaju se na temelju reprodukcijskog ponašanja pripadnika određene dobne
posljeskupine ili određenog naraštaja tijekom njihova fertilnog razdoblja.

Fertilitet
 Opća stopa rodnosti pod jakim je utjecajem dobnog sustava
 Važan pokazatelj fertiliteta (ostvarene plodnosti) jest stopa ukupnog fertiliteta (fu).
 Računa se kao godišnja stopa, stavljanjem u odnos broja živorođene djece (N) i ukupnog
stanovništva u fertilnoj dobi

N
f u= x 1000
P f (15−49)+ Pm (15−64)

 Puno egzaktnija mjera fertiliteta, i stoga se češće upotrebljava jest opća stopa fertiliteta
(f).
 Izračunava se kao godišnja stopa stavljanjem u odnos broja živorođene djece (N) i
ukupnoga ženskog stanovništva u fertilnoj dobi – Pf (15-49).

N
f= x 1000
Pf (15−49)

 No i taj pokazatelj je pod utjecajem dobnog sustava – ovisno o udjelu pojedine skupine
unutar fertilne dobi.
 Stoga se mogu koristiti tzv. posebne (specifične) stope fertiliteta prema dobi.

Nx
f x= x 1000
Pf , x
fx = posebna stopa fertiliteta za dob x
Nx = broj živorođene djece koju su rodile majke u dobi x
Pf,x = ukupan broj žena u dobi od x godina
 U demografskoj statistici najboljim pokazateljima fertiliteta smatra se ukupna (totalna)
stopa fertiliteta (Fx ili TFR).
 Označava prosječan broj živorođene djece koju bi rodila „prosječna“ žena tijekom svog
fertilnog razdoblja, uz pretpostavku da djeluju sadašnje posebne stope fertiliteta prema
dobi i uz izostanak utjecaja smrtnosti
Za jednogodišnje skupine Za petogodišnje skupine
49 45− 49
TFR=∑ f x TFR= ∑ f x∗5
15 15−19

 Budući da su u praksi tablice fertiliteta i specifične stope fertiliteta po petogodišnjim

dobnim skupinama ženskog stanovništva rijetko na raspolaganju, kao zamjenski
pokazatelj može poslužiti bruto stopa fertiliteta (fb):

N
fb= x 35
P f (15−49)

 Ukupna stopa fertiliteta (TFR) pogodna je za usporedbu različitih populacija

 Veća stopa ukupnog fertiliteta znači prosječno veću plodnost žena i obrnuto.
 Da bi se osigurala jednostavna reprodukcija stanovništva u smislu obnavljanja generacija,
ukupna stopa fertiliteta (TFR) trebala bi iznositi prosječno 2,1 (tj, toliko djece po jednoj
ženi u fertilnoj dobi).
 Mnoge empirijske studije bavile su se razlikama u rodnosti pod utjecajem varijabli kao
što su socijalni status, obrazovanje, dohodak, religijska pripadnost, stupanj urbanizacije…
 Obrazovanije žene:
*kasnije stupaju u brak
*imaju veće aspiracije u pogledu karijere
*veće želje u pogledu kvalitetnog odgoja i školovanja djece
 Život u gradu djeluje na smanjenje fertiliteta prije svega na osnovi visokih izravnih,
neizravnih i očekivanih troškova vezanih uz djecu, odnosno veću obitelj.
 Posljednjih desetljeća 20.st. fertilitet se smanjio diljem svijeta, no postoje razlike među
kontinentima.
 U razdoblju 2005. - 2010. ukupna stopa fertiliteta u svijetu iznosila je 2,52 djece po ženi.
 U Africi je u istom razdoblju iznosila 4,64, a u Europi 1,53.
 Najveću ukupnu stopu fertiliteta na svijetu ima država Niger 7,19 djece po ženi.
 Gotovo u svim razvijenim zemljama svijeta razina fertiliteta niža je od razine nužne za
jednostavno obnavljanje stanovništva.
 Najniži fertilitet je u Europi, posebice u istočnoj i južnoj Europi.
 U Hrvatskoj se TFR posljednjih pet godina kreće između 1,38 i 1,50.
 Hrvatska nema osiguranu jednostavnu reprodukciju stanovništva još od sredine 1960-ih.
Brak, obitelj, kućanstva
 U RH brak razumijeva zajednički život muškarca i žene, usklađen sa zakonima i propisima
ili običajima.
 Stanovništvo u dobi 15 i više godina razvrstava se prema bračnom stanju u sljedeće
kategorije:
- Neoženjeni/neudane
- Oženjeni/udane
- Udovci/udovice
- Razvedeni/razvedene
- Živi u izvanbračnoj zajednici

 Bračno zakonodavstvo i bračni običaji (u pravnom smislu) u svijetu se uvelike razlikuju.

 Monogamija – bračna zajednica samo s jednom osobom.
 Poligamija – istodobna bračna zajednica s više osoba.
 Poliandrija – pojava kada jedna žena ima više muževa.
 Poliginija – pojava kada muškarac ima više žena.
 Najniža zakonska dob stupanja u brak u svijetu je različita. U europskim zemljama obično
je vezana uz punoljetnost.
 Endogamija – brak između pripadnika iste skupine (klana, plemena, kaste).
 Egzogamija – brak s osobom iz druge skupine.
 Mješoviti brak - brak između osoba različite vjere, rase, nacionalnosti i sl.
Opća stopa nupcijaliteta (b) označava broj sklopljenih brakova na 1000 stanovnika:
B
b= x 1000
P
Koeficijent nupcijaliteta (b`) označava broj sklopljenih brakova na 1000 stanovnika u sobi od
15 i više godina (ili 18 i više godina):
B
b=
P¿ ¿

Opća stopa divorcijaliteta (d) označava broj rastava na 1000 stanovnika:

D
d= x 1000
P
Opći koeficijent divorcijaliteta (d`) označava broj rastava na 1000 sklopljenih brakova:
D
d= x 1000
B
 U razvijenim zemljama uočava se povećanje udjela rastavljenih osoba.
 Veliki broj rastava nije samo karakterističan za razvijene europske zemlje, već je zahvatio
i većinu postsocijalističkih tranzicijskih zemalja.
 Najvišu stopu razvoda ima Rusija, a potom slijede Bjelorusija, Ukrajina i Moldavija.
 U slabije razvijenim zemljama stanje je drukčije – gotovo svi odrasli su u braku i brak se
sklapa u mladoj dobi.
 U tim zemljama također prevladavaju velike obitelji, a rastava nije uobičajena pojava.

 Pojam obitelji razumijeva skupinu osoba povezanih bračnim i krvnim vezama, koja živi
kao cjelina sa zajedničkim stanovanjem i potrošnjom.
 Razlikuje se obitelj u užem i širem smislu.
 Tipovi uže obitelji:
- Bračni par bez djece
- Bračni par s djecom
- Majka s djecom
- Otac s djecom
 Obitelj u širem smislu čini tradicionalna (proširena) obitelj koju čine djeca, roditelji i
praroditelji (bake i djedovi).
 U porastu je i broj djece rođene izvan braka u ukupnom broju živorođenih.
 Kućanstvo je skup osoba koje zajedno stanuju i zajednički troši dio svojih prihoda.
 Može se sastojati od jedne ili više užih obitelji, može uključivati članove koji ne pripadaju
nijednoj užoj obitelji u kućanstvu.
 U svijetu se bilježi trend povećanja broja kućanstava uz istodobno smanjenje njihove
prosječne veličine (broja članova).