You are on page 1of 18

Mala bibliotcka Instiruta za povijest umjetnosti Knjiga I

Urednik Milan Pele Za izdavaca tvanka Rehash Recenzenti TOllko Marouvic Marcel BaCiL'

Ideal, forma, simbol
Povijesnournjetnicke teorije Winckelmanna, Wolfflina i Warburga

Uvod, prijevod i komentar Milan Pe!c

ISBN 953-6106 04-3 Izdavanje ove Bibliotcke Instituta III povijest umjetnosti novcano je poduprio Ministarstv« kulture i sporta Zagreb, 1995.
rxsun.r
1.,\

I'OVlJEST C~UET'iOSTl

koje su neprestano tinjajuci ponovo ozivjele. opasnoj neprijateljici slobodnoga umjetnickog stvaranja. i 0 njezinu znacenju za stilski razvoj talijanskog slikarstva.osobito Boticellija i Filippina Lippija . Warhru-g 1925 (jOIO. (2) 147 . pokazat ce u tijeku izlaganja. na ovom mjestu i pred publikom koja poznaje umjetnost. London) Rimski svijet oblika u talijanskoj visokoj renesansi svjedoci nama povjesnicarima umjetnosti 0 konacno uspjelom pokusaju umjeinickog genija da se oslobodi srednjovjekovne podloinosti ilustriranju. The Wal'bwslmlil[{le.a protiv mojih sklonosti. "Iormulama patosa''. Stoga osjecam potrebu za opravdanjem sto sada ovdje u Rimu. Poslije sam uvidio da su anticki superlativi jezika gesta stilizirali i Pollaiulovu misicnu rctoriku.silinu svoga izraza zahvaljuje takvim. usmjerenih spocetka ljepsim stvarima odaslao u polumracne regione praznovjerja vezanog uz zvijezde. nadam se. Taj problem glasi: sto znaci utjecaj antike za umjetnicku kulturu rane renesanse? Prije neke 24 godine sinulo mi je u Firenzi da se utjecaj antike na svjetovno slikarstvo quattroccnta . pa cak i da poganski svijet mitoloskih prica mladog Diirera (od "Smrti Orfeja" do "Velike Ijubomore") dramatsku. izlisnost tog opravdanja.Talijanska umjetnost i internacionalna astrologija u palaei Schifanoja u Ferrari (1) Abv M. u biti pravim grckim. kanim govoriti 0 astrologiji. Problem koji me svojom osebujno slozcnom prirodom .odrazio promjenom nacina prikazivanja ljudskog lika u povecanoj pokretljivosti tijela i odjece prema uzorima anticke likovne umjetnosti i poezije. a posrcdovala mu ill je Gomja Italija.

ucenje 0 mjesecnorn regcntstvu. zivio u 12. Ta Sil scdmorica stoga posjedovala najvccu viialnost medu stanovnicima Olimpa: da su izabrani. Ovdje. Na sjevcru ic primjerice nastao za slikare bogova temeljni latinski traktat "De dcorurn irnaginibus libellus". Jasno je da je iz te vrstc bozanskc prcdaje. Prerna pseudomatematickim zakonima vjerovalo se da scdam plancta u svim dijelovima suncane godine vladaju nad mjcsccima. stoljecu utoliko laksc rasprostranjivali ukoliko su im na raspolaganju bila nova.na onega Tkojc vjcrovao astrologiji djelovale poput sudbi nskih hijcroglif a kakve knjige prorocanstava. morala proizici ncka maticna struja kojom su se sjevernjacki kostimirani pogani u 15. Stoga vee najraniji proizvodi slikotiska. stoljece pruzali utociste poganskim crnigrantima.i1'/IIOS/ i intemacionalna astrologija II palaii Sci1il''''''ju " Ferrari No ne treba misliti daje prodor toga talijanskog antikizirajuceg stila u nordijsku umjetnost prouzrocen njezinim nedostatnim iskustvom na pogansko-antickom ternatskom podrucju. (). stoljeca oslikavali juznonjemacki umjetnici. Najpopularnija rncdu takvim doktrinama. Povodeci se za hclcnistickoarapskim poimanjem oni na tipican nacin donose sedam slika planeta koje su . pokretnija sredstva za prenosenje sl ika tiskom. Podrobnijirn studijcrn poganskoga slikovnog kruga na podrucju sjcvcrnjacke knjiznc umjetnosti moglo se usporedivanjcrn teksta i slikc uvidjcti da neklasican vanjski izgled. u 14. figure u onodobnom rcalizrnu nosnji "alia francese' utjelov Ijiv ale Iikovc iz poganskoga starog vijeka cak i u talijanskirn palacama. stoljeca saznao sam da su. pripisan cngleskom redovniku Albcricusu koji jc.Ah)' AI_ \lal'lmr~ j"1I/. danima i satima Ijudske sudbe.premda pripovijcsti iz zivota poganskih bogova prcdocuju kao nevin kolaz suvremenih zanr-scena . oni nisu zahvaljivali nikakvu ucenjackom sjecanju nego vlastitoj trajnoj i snaznoj astralno-religioznoj privlacnoj snazi. i utjecaj astralnog ucenja 0 bogovima. prczivjclo scdam planeta. gdje su poetske obrade Ovidija na francuskom i latinski moralizirajuci komentari njcgovih djcla vee na prijclazu iz J 3. poscbicc u Francuskoj. u kojoj su figure iz grckih saga zadobilc strasnu moe astralnih demona. pokazao pred karn inom u l. Bas naprotiv studiranjem inventara svjetovne umjctnosti oko srcdinc 15. pogled suvremenika nijc mogao skrenuti od glavnoga: od ozbiljnog htijenja za istinskim. koje su potkraj 15. naravno. otvorila je bngovima u egzilu sigurno pribjcziste u srednjovjekovnoj knjiznoj urnjctnosti kalcndara. U juznoj Njemackoj pojavljuje sc vee u 12. Tematikom koja jc ostala vjcrna prcdaji nj ihovi pri kazi na WO) nacin pospjcsuju tal ijansku rencsansu antikc. 149 . Njegova ilustrirana mitologija s opisima i slikarna dvadeset i trojice sla vnih poganskih bogova imala jc na kasniju literaturu snazan. stoljecu.oni grcki bogovi koji su pod orijentalnim utjecajem kasnije postal i regenti zvijezda ophodnica sto su po njima dobile imena. ¥ ¥ rijccju i slikom donosc scdam plancta i njihovu djecu. drvorezne knjigc.* U Landshutu je. koji nas tako iritira. do sada potpuno previdan utjccaj. prirnjcricc na flamanskirn sagovima i slikama na suknu. utnijeca takoder otkrivenog na Sjcvcru.lka 1I".andshutu -jos 1541. stoljccu jcdna skupstina bog ova u Albericusovu stilu Hi. cini sc.kako sam 1909. sluzcci sc izvomom gradom. Cijijc nauk 0 rnitovirna . kako su jc prcnijcli uccni srednjovjekovni mitografi zapadne Europe. odrcdivao poimanje sedmoricc poganskih bogova. U nordijskom je srednjovjekovlju raj oscbujni intcrcs za klasicno obrazovanje bio tako duboko ukorijenjen da vee u najaranijem srednjcm vijcku nailazimo na neku vrstu prirucnika rnitologije za one kojima su bili najpotrcbniji: za slikarc i astrologc. sto cc reci 148 .j/ln. tcrnatski nadasve vjernim predocivanjem starog vijeka. mozerno do u pojedinosti razjasniii djclovanjc sistcmatske olimpske nauke 0 bogovima. kakvo se ncsmctano zadrzalo u rijeci i slici asrroloske praksc.

po svome prividnom kretanju razlicite. zatim cu se osvrnuti na drugu sliku mjeseca. iii na odlasku u loy. Doduse. koja se odnosc na obje.). lome . od kojih je. u srcdnjern vijeku. Takav je pscudomatcmaticki ilazan nacin zakljucivanja Ijude tisucljecima drzao u vlasti. a to je postalo zahvaljujuci staroj grckoj prirodoznanstvcnosii: onaje uzbudcne tvorevine religioznc fanrazije procistila do postavki koje su bile u sluzbi matcrnatikc. ogranicit cu se na tri slike mjeseci. pri njcgovu izlasku iii zalasku. grupe zvijczda: na zvijezde ophodnice s njihovirn ncravnomjernim putanjama i zvijezde stajacice u medusobno ncpromjenljivim polozajima.tako se racunala godina . Kornplicirana i fantasticna simbolika tih figura odupirala se do sada svakom pokusaju tumacenja. Plohe su pore dane usporedo jedna ponad druge. Na najvisoj plohi voze se bogovi u trijumfalnim kolima. a oct zodijaka ovan. No prije nego sto se posvetimo analizi stupnja sjecanja na svijet poganskih bogova u palaci Schifanoja 150 u Ferrari.nisu nudili dovoljno promjenc. sukladno Venerinirn kvalitetama prema bozanskom mitu. Egipat. na 10 upucuje vee zodijakalni znak koji se pojavljuje usred plohe okruzen s po tri zagonetna Jika. koji su u tisucljetnorn lutanju od Grcke kroz Malu Aziju. pri rodenju u travnju obasjala Venera. Planeti koji za 360 dana .Aby M. i naposljetku cu izdvojiti sliku mjeseea Srpnja. Travanj. svoj zivot imao prozivjcti u ljubavi ilagodnosti: a tko je. koja se stvarno bavila prornatranjem. odgovarajuci prakticnirn potrebarna. Astrologija. Astrologija nije u biti nista drugo nego fetisizarn imena projiciran u buducnost: kogaje. Taj mjesec imao bi takoder biti narocito povoljan za dovrsavanje svih poslova s vunom. Doista. Warburg fl/iljal1_lka umjelwiSl i innrnacionalnn astrologiia 1/ paiuii Sclrifanoja II F errari Niz zidnih slika u palaci Schifanoja u Ferrari bilo je dvanaesi slika mjeseci. Arabiju i Spanjolsku dobrano izgubili na jasnoci svoga grckog obrisa. taj bi. recimo. jer na njoj neka manja sarnostalna urnjetnicka licnost najupadljivije potpada pod utjecaj ucenog programa. Buduci da mi je zbog odrnjerena vremcna ovdje nemoguce interpretirati cijeli niz fresaka. Kasnije. Zelim zapoceti s prvom slikom mjeseca. Aratovo (342. cija su zvijezda vidljiva prema hodu sunca. kojim oct bogova vlada Atena. nakon eiseenja vapnenog premaza (1840.) nebo fiksnih zvijezda jos je i danas primarno pomocno sredstvo astronomije.po pricama 0 slavnorn vunenom krznu ovna .predstoji da postane rkalac. Glavno pomagalo u tumaccnju zvijezda jesu imena zvijezda. kojim vladaju Venera i bik. Osvrtom na Botticellija nastojat cu anticki svijet bogova u Ferrari stilski-povijesno prikazati kao prijelazni tip od internacionalnoga srednjeg vijeka prema talijanskoj renesansi. ilustrirani prirucnik za svakodnevnu uporabu. OZujkom (koji po starotalijanskoj kronologiji otvara godisnji ciklus). Dolje je ispricano zemaljsko zivljenje na dvoru vojvode Borsa: vidi se zaokupljen drzavnim poslovima. Slika svakog mjeseca sastoji se od triju slikovnih ploha sa samostalnim prostorom i figurama otprilike pola prirodne velicine. Astrologija usmjercna istrazivanju buducnosti razvila jc. Mczopotamiju. vraceno sedam. na svijet dosao pod zodijakalnim znakom ovna. tumacila je utjecaj zvjczdanog svijeta na ljudski zivot prema stupnju vidljivosti i prema medusobnom polozaju zvijezda. naposljetku su sasvim uzmaknuli pred prosirenom astrologijom zvijezda stajacica. istinsko je promatranjc uzmaklo za volju primitivnijem kultu imena zvijezda. bozanska regiona.-305. Prosirivanjcm zone promatranja prema Orijentu ja cu ih objasniti kao sastavne elemente prezivjelih astralnih predodzbi grckog svijeta bog ova. oni nisu drugo nego simboli fiksnih zvijezda. valja nam jos u grubim obrisima skicirati instrumentarij i tehniku aruicke astrologijc. a isto taka ovdje en ikonoloski analizirati uglavnom sarno oba gornja. na primjer. helcnistickoj astrologiji Aratova 15t . sve do dana danasnjeg. Srednja traka pripada astralnom svijetu bogova.

koja nam je uistinu sacu vala takav maloazijski astroloski kalendar za svaki dan: Astrolabiurn magnum <)'. sto ju je vjerojatno u Maloj Aziji sasiavio stanoviti Teukros. Njega je izdao njemacki znanstvenik Engel. Iznad slicice na latinskom se moze procitati: "U prvom stupnju ovna uzlazi rnuskarac koji u desnoj ruci drzi srp."?" Lrnjetnicko-znanstvcno iurnaccnje toga oscbujnog monumenta Iii. koji zaisra izlazi istodobno kad i ovan. iivjela jc jos i u jednoj podjeli prema dekanima. mcdutim. a taj jc francuski prijcvod napokon postao osnovom za vcrziju nascg Pictra d'Abana. koja je vee II prvim stoljecima nasc ere vodila prema "Sphaera barbarica". to jest trecinama rnjeseca sto obuhvacaju po deset stupnjeva zodijaka. Taj je hebrcjski prijevod 1272. koji su hcrmeticki clldotvornu iii prorocansku astrologiju Aleksandrije imali uciniti fatalnim opcim dobrom Europe.Ahy M. koja odgovara sacuvanom grckom tekstu. kao sudbinska formula za rodene pod tim znakorn: "On katkad radi. Ta jc "Sphaera" zapravo opis ncba zvijezda stajacica obogaccn cgipatskim. kojega jc zatim spanjolski Zidov Aben Esra (umro 1167. Warbllrg Talijanska IImjeliJOJ/ i internacionalna astrotogija u potaii Schijillloja "F errari zbirka ljudi. u bug svojih studija . a katkad odlazi u rat" 153 . jos nijc nudila dovoljno veliku zalihu sudbinskih hijeroglifa za svakodncvna prnrocanstva. U 152 t onaj "Introductoriurn majus'' Abu Ma' Schara. svc do na primjer jedne knjizicc ilustrirane drvorezirna. I). medutim. Na dvoru kralja Alfonsa cl Sabija u Toledu helenisticka je fi\ozofija prirode oko 1260. Bull. iocnijem znanslvenom prornatranju otkrivaju da su sastavljena samo oct fundusa Tukrosovc barbarski prosircnc grcke "Sphaere ". koja se nama vee cini preobilnom. primjcrice u Veneeiji 1507. a cija sc sablja pretvorila u srp. svjetski poznati Talijan Pietro d'Abano.) s genijalnom ostroumnoscu. suvremenik Dantea i Giotta. na istom su lutalackorn putu: iz Indije preko Arabije do Spanjolske. Njihove lutalacke pustolovinc dadu sc bas kod ovog djela Abu 11a' Schara opel pratiti sve do Pietra d'Abana: dospjcvsi iz Male Azije preko Egipta do Indije stigla je "Sphaera". inspiriranog Abanom u duhu "Sphacrc barbaricc".dokazao njezino cudcsno i bajkovito putovanjc na Orijcnt i natrag u Europu.) prcveo na hebrcjski.ios nije uvrsrio Astrolabium Pietra dAbana u njcgovu najmonumcntalnijern izdanju. Franz Boll rekonstruirao ju je u svojoj Sphaera (1903. Prva je muskarac sa srpom i sarnostrelorn. glavnog autoritcta srednjovjckovne astrologije. koja ce nas napokon odvcsti do samih fresaka u Ferrari (51. mcdutim. a zatirn tiskana u vise izdanja. Rijcc je o Perzeju. Taj lip prenesen je zapadnom srednjem vijeku putcrn kataloga zvijezda i arapskih knjiga 0 kamenju. a prvo izdanjc tiskao jc tiskar Ratdolt u Augsburgu 1488. padovanski Faust treccnta. godine dozivjela osebujan prcporod: u spanjolskim oslikanim rukopisima iz arapskih su prijevoda uskrsnuli grcki autori. Na donjem dijclu donjc polovice vidljive su dvije male figure umctnuie u horoskopsku shcmu. Stoga je nastala povratna tendencija oblikovanja politcistickih novotvorevina. au lijevoj sarnostrel. pridrzavam za neku kasniju raspravu. Tako "Vcliki uvod" AbO Ma ' Schara (umro 866. na latinskom. babilonskirn i maloazijskim irnenima zvijezda. koje su utile 0 magicnom utjecaju dckanskih grupa zvijezda na odredenu vrstu kamenja. koji se pojavljuje u prvorn stupnju ovna. I knjige 0 kamenju. Tcukrosova "Sphacra barbarica''. koja je prircdcna 1293. Zidovi Salonea u Padovi podsjccaju naimc na velikc folio stranice iz nckog asrroloskoga gatalackog kalcndara za svaki dan. opis koji opscgorn gotovo trostruko nadmasuje Aratov katalog. koja pripadaju razl icitirn nacionalnostirna. Ona. Njegov je sastavljac. vjerojatno preko Perzije. a ovdje ell uputiti samo na jcdnu stranicu iz Astrolabiuma." A ispcd slicicc. zidovski uccnjak Hagins u Mcchelnu prcveo na francuski za Engleza Hugoa Batesa. zivotinja i ruitoloskih bica.). sadrfi trostruku sinopsu prividno posve samosvojnih sazvijczda fiksnih zvijczda. i-SID je za modernu znanost 0 umjetnosti izuzetno vazno .

rukopisa )j Levdenu Dakle.---'~~ . raspodijeljeni na znakove zodijaka. ukupno ih dakle ima 36. Dekani Ariesa i: "Astrolabium magnum" Pima d'Abmra.. na Aventinu u Rimu.-== nr..) poklonio francuskoj Akademiji (danas u Louvrcu. . pojavljuju se cgipatski dekani u jos cisto] egipatskoj stiiizaciji: prvi dekan nosi dvostruku sjekiru (sl._. Engei1488. indijskog.. 3). Ta jc podjela po svorn sistemu praegipatska.. i to ona Arabljanina AbG Ma' Schara. SinopliCka stem s regentima mjeseci prema Maniliusu i grckin: astrolozima 3_Perzej i: Germanicus .. 155 . naposljetku.I Aby M.. Iznad njega stoje tri figure. a koji je Francesco 154 Bianchini (1669. Oni su po tri. nisra nego plitki fetisizarn imena projiciran na buducnost. . Srcdnjov jckovna lojalnost vjcmo narn je sacuvala ovu verziju dekana s dvostrukom sjckirom. Warharg TaiijunIka umjctnosl i intemacionalna IIIlmiol!i._ . poznatom planisferiumu Bianchini. tocno dvijc rimske stope). 2) dokazuje bez daljnjega da su kriva sablja i turban prvog dekana vjemo konzervirali mac i frigijsku kapu Perzejevu. s dvostrukom sjekirorn.-1729. -_" ~~~. izd. Knjiga 0 kamenju za AHoma el Sabija od Kastilje kao prvi dekanski simbol ovna pokazuje tarnnoputog muskarca opasanog zrtvcnom pregacom. /. stranica 58 em.. ne vlada samo nad prvim nego i nad svih prvih desct stupnjeva ovna. .. (91 Ali tck treca vcrzija nizova dckana... ptoIomejskog i. 6 I . kao prima facies. vodi nas napokon neposrcdno prema tajanstvenirn figurama srednjc trake u palaci Schifanoja. ..~~. jezikom astrologa nazvane "dekani"?'. AbU Ma' Schar u jednom poglavlju svoga "Velikog uvoda" daje sinopsis triju razlicitih sistema zvijezda stajacica: uobicajcnoga arapskog.. iako izvanjska forma simbola dekana jasno odaje da sc iza muskarca s kapom i krivom sabljom opet skriva bas Perzej.a u paiafi Sc/iijunoja )j Ferrari :. koji ovdje.=~~ :--fIIodrJI4_1 =. pronadenom 1705. kvadrat. ~~ . 2. Jedan pogled na pravog antickog Perzeja u Germanicusrukopisu u Leydenu (sl. lSI Na ~ednoj astroloskoj mramomoj ploci iz rimskoga carskog doba.

" Opis figure slaze sc dakle s predajom. nadzirc i promatra. sposoban da se bruni. koji je zatirn .morae proci arapskorn sredinorn. nadalje. stvorivsi temelj monumcntalnoj kozmologiji talijanskc rant: renesanse. koje su primjer upravo zagonetnc figure srednjc trake fresaka u Ferrari. On veli: "Kao prvi dekan ovna pojavljuje se em i strasan crvenooki muskarac opasan oko slabina bijelirn platnorn. hebrejskim prijevodorn doslo do jos jednoga zamucujuccg preslojavanja. veoma hrabar ijaka karaktera. stoji uspravno. To je covjek Dreskana (dekan). st. .ouvrc Prcd nizom indijskih dekana covjeku se najprije cini kao da_je prcd cudovistirna najcisCe orijentalne fantazijc (uopcc. u svojim Brhajjataka kao prvog dekana ovna opisuje muskarca sto nosi dvostruku sjekiru. gdje je prikazana procesija bogova. Jcr.Aby M. kao tvorac prvih triju slika mjeseci (Ozujak. Pkmis/i'rillilllJlllllciJini. 157 .~' izveli su tczak stilskokriticki pionirski fad. francuskim posredovanjcm. Nakon sto jc. sto ga je Dyroff prilozio Bollovoj knjizi n Ii.111\ A kod Abu Ma' Schara stoji: "Indijci kazu da U ovom dekanu uzlazi muskarac crvenih ociju. grcko nebo fiksnih zv ijezda za vrsi 10 jc naposljctku. visoka stasa. izljustavanje grckog prauzora U ovoj kritickoj ikonologiji zahtijeva nepresrano cgcenjc ncuracunljivih slojeva i ncrazumljivih dodaraka). a Venturiju zahvaljujemo i 7. Fritz Harck '''' iAdo! fo Venturi '.« IIlIIjet/lOsl i i~leI'!lIlCi(l"al"a astroioei]« II J><liaii Sclilfa""ju 1/ Ferrari 4.a otkrice isprave koju je. Bijcsanje. Tek naknadno provjeravanje "indijskih dekana daje occkivani rczulrat. Osvrnimo se sada na gornju traku. sjetio sam se izncnada tajanstvcnih figura IZ Ferrare.]. Time se cijcli astralni sistcrn srednjc trake dade jcdnoznacno analizirati: na podlogu grckug neba zvijezda . u latinskom prijevodu AbG Ma' Schara sto ga je priredio Pietro d' Abano. kojc su godinama bezuspjcsno odgonctavane: jcdna za drug om ""f razotkrilc su se kao indijski dekani Abu Ma' Schara. oboruzan i ovisan 0 Marsu (Bhauma). Prva figura srcdnje trakc na Iresci Oiu jka uspravan jc cmi muskarac ljutita pogleda. Pari«. Kad sam prijc cetiri god inc citao arapski tekst u njcmackorn prijevodu. s bijclom haljinom koja jc u sredini vezana konopcem. lndijac Va raham ihira (7. Vise jc nejednakih umjetnika suradivalo pri izvodcnju tog niza fresaka. naime.<.DWg Talijansl. opasan konopcern ciji kraj dcrnonstrativno stisce u ruei (sl. 4 i 5). Na nju je polozcn sloj indijskoga mitoloskog preoblikovanja. sa sjckirom u ruci. osim u jednoj nijansi: kod Arapa jc dekan izgubio sjekiru a zadrzao samo ruho opasano konopcern. AbG Ma ' Scharov ncimcnovan] jarnac.tajacica slcgla se najprije cgiptizirajuca shema kulta dckana.vjerojatno pcrzijskim posrcdovanjern . WO/. l. indijski pridodaci zagusili su prvotno cistc grcke zvjezdane simbole.

pokazuje Atena s Gorgonom na prsima i kopljcrn u ruci. sed partis aequinae. Pal. ponovo otkrivcnim klasicirna. cancrum. K a slid Oiujka gore (sl.1_ Freska OZ1Ijka. pod tim znakom razvit cc osobitu sprctnost u umjetnickom baratanju vunom i tkaninom. nunc rursus soluere lanas. To 15R drusrvo dama. Venera travanj.premda ostecena. et louis aduerso Iunonis aquarius astrum est. Apolon blizance i svibanj. mjesec bika. a na njima se .ovako opjevava psihicki i poslovni karakteronih koji su rodeni pod znakom ovna: "c t mille per artes uellera diuersos ex se parientia quaestus. nunc emere et uarias in questum uendcre uestes" (15) Poklapanje s Maniliusovom pjcsmom. agnoscitque suos Neptunus in aequore pisces. Tako Manilius u svojoj astroloskoj poucnoj pjcsmi . nunc ducere telas. medutirn. s draperijom koja leprsa na vjetru. Schifanoia 6. jedno vlastorucno. Lijcvo se vim skupina Ateninih sljcdbnika. Svibanj). koje ovdje tako prostodusno sjede. nairne. koji inace ne potvrduje ni jedan drugi pisac. koje su uceni talijanski humanisti probudili s ljubavlju punom entuzijazma.jedinom velicanstveno zamisljenom spomeniku astrognosticke poezije :S10 ga jc stvorilo latinsko pjesnistvo carskoga Rima . Mcrkur rnjesec lipanj s 159 . ozujka 1470. nije niposto slueajno: Maniliusova pjesma 0 zvijezdama pripadala je od 1416. fabricataque libra Vulcani. Alena stiti oiujak. iza njih tri za tkalackim stanom. atque angusta fouet capricomi sidera Ucsta. Prv! dekan bika (Jreda Oinjka)." \171 Apsolutno od rijeci do rijeci sedam postojecih trijurnfa bogova u Ferrari . Shijanoia Travanj. pjesnika. Ferrara. sadrzajem bogato i zanimljivo pismo slikarevo od 25. jurist a (njih ce podrobnije istrafivanje jednom mozda ide ntificira ti kao profesore tadasnjcga sveucilista u Ferrari): desno. mjesec ovna. spicifera est uirgo Cercris. formosos Phoebus geminos: Cyllenie. okruzene hrpom clcgantnih promatracica. davalo je onima koji su vjerovali astrologiji sliku antickog prorocanstva za djecu ovna: tko je roden U ozujku. sacinio Francesco Cossa. sto je dosadasnjem istrazivanju posve promaklo. pugnax Mauorti scorpios haeret. lijecnika. taurum Cytherea tuetur.kako cemo tocnije vidjcti na jos jednom prirnjeru odgovaraju ovom redoslijcdu. nunc glomerare rudis. 4) prikazana su svecana kola koja vuku jednorozi.Talijamka umjetnost i intemacionalna astrologija II paiafi Sch'fanoja u Ferrari . Iupiter et cum matre deum regis ipse leonem. lilii Na jednorn mjestu rimski pisac ovako navodi bogove zastitnike rnjcseci: "Lanigerum Pallas. vidimo vjencic fcrarskih zena koje se bave rucnim radom: u prednjem planu tri kako vezu. nunc tenuarc leui filo. ipak jos raspoznatljiva . uenantern Diana uirum. Pal.

Vulkan rujan 1 vagu. nacinjcnc . izvana ne odaje nikakav grcki stil. a zatim i tri gracije. glava joj ukrasena vijenccm od bijelih i crvcnih ruZa.loeng~insko raspol. kakvo. V~c spomenuti Albericus propisuje u svojoj knjizi 0 slikanju bogova ovaj nacin prikazivanja Venerc. i s draperijom sto veselo lcprsa na vje~ru klizi rijecnom struJ~m. 7). Amor. preodjevcni u iruernacionalnu sredniovjekovnu odjecu . krilat i slijep. prikazan 0 pojasu svojc majke. Poglcdajmo ponovo Cossinu Afroditu: vijenac od crvenih i bijelih ruza. bijasc njezin zenik i stajase joj s desne stranc. koji na lijevoj i dcsnoj strani tjcraju svoje svjetovnc zabavc. Gore. slo tako ccznutljivo klcci kraj svoje gospodarice.8) Latinski tekst u prijcvodu glasi otprilike: "Venera je medu planciima na petom rnjestu. Osvrnimo se sad na travanj kojim vladaju Venera I bik (sl. inace ncpovjerljivo ujcdinjcnje . od kojih narn dvijc okrecu lice. sa znak~:n lava.kteristicno.posve kara. Cetera mjcsec kolovoz idjevicu. a treca sc prikazuje samo s leda.Iukom i strijclom prijeti jednom Ijubavnom paru. Francesco Cossa prcdccio je Vcneru prema strozorn programu ucenc latinske mitografijc. razlikuje jedino kostiruom. Chevalier au Cygn~ u lls. 19. recimo. Venera je slikana kao 160 prekrasna djcvica koja neodjcvcna pliva po moru. a pratili su je. tada trubadur obavijen lancima. koji mogu ilustrirati s pomocu jcdnog talijanskog rukopisa. Cini sc da 5C od stanovnika obaju ljubavnih vrtova. U polu~racno~ mcducarstvu srcdnje trake vladaju helcnisticki zvjczdani demoni. Pri izrazitom interesu ferarskog dvora za vitesku kulturu obiljczenu francuskirn duhom lako hi bilo pretpostaviti i sklonost takvoj cmotivnoj modi uvezenoj sa Sjcvera. koji je strijelorn i lukom gadao Apolona. \liar/"'rg Talijansk» umietnos! i intrmacionalna astrologija u pu/a(i Schifanoju «Ferrari rakom. Vise dakl. Prom at ramo Ii grupu Vcnere i Marsa na kolima zascbno. Jupiter i Kibcla zajedno . Vulkan.. raspletenom kosom i vijenccm od ruza. koja na svom vozilu s labudovima. Pred njorn. koji im odvajkada pripadaju.Ah\' M. Gall. bog vatrc. latinski pjcsnik pomazc poganskim bogovima u pokusaju ponovnog zaposjcdanja visih slojeva grckog Olimpa. koja mu je pruzila svoju ljevicu." (sl. golubovi slO lcprsaju oko bozice. Gospoda Venera. 6). C za sve to. nazvane gracijama. .e ne moze biti dvojbe 0 tome koji literarni izvori dolaze U obzir kao potpora misaonom nacrtu toga ciklusa slika. leprsajuci uokolo. Hof-und Staatsbibliothek u Mlinchenu).. budi stanovito n()rdijsko. nasto je pobjegao u krilo majke. golubovi.stile mjcsec s~anJ. .. stajahu tri nage djcvice. medutim. Stoga se i prikazivala na petom mjestu. govori iz jednc nizozcrnskc mnujature sto ilustrira bajkovito cudesnu povijest kuce Cleve (usp.uzenje. Tu srajase i njezin sin Kupidon. sirov i gadan.~tovise prema nekom t6t . iznad njih.

Bibliotheque Nationale. kao i u takozvanim 162 Mantegna-igracim kartama za tarok. U "Ovide moralize" ona izlazi iz mora. godine (koja vjerojatno polazi od njemackih uzora). 8) prepoznala Albericusova Anadiornena na putu kroz srednjovjckovnu Franeusku. Warbllrg TatijuJisko II111Jfln051 i intemacionaina astrologi]« If polac! Scilifanoju u Ferrari S. 1290. Potrebno je samo malo sposobnosti apstrahiranja da bi se na francuskoj minijaturi s kraja 14. Da gore u zraku na oblacima. ne lebdijedan goli zenski lik. drieCi u dcsnoj ruci ogledalo a u lijcvoj cvijece.) II. 69116) antickome umjetnickom predlosku. \. a Rodena iz pjene izgleda kao da je u svome ribnjaku umjesto skoljke uhvatila patku. Sve su to dokazi da je ovdje postojala volja za cistu rekonstrukeiju antike. Taj se Albcricusov Olimp zadrxao u francuskim knjiznim ilustracijama sve do u 15. u obliku u kojemu su postojali u planerarnim kalendarima.Albericusa (Rim. koje su 1465. Prikaz \-'enere i. Inace. stoljece. a jedna od gracija cak pokusava zauzeti propisan ledni polozaj. {J9) Situaeija i atributi jasni suo Amor se doduse razvio u krilatoga kralja na prijestolju. Prikaz Venere iz Oride moralize (Paris. Gospodariea Cipra rodcna iz pjene prevrcdnovana je u posjednicu ncke zadovoljne vrtnc gostionice: ljubavni parovi kupaju se iii sale uz glazbu na cvjetnoj livadi. stoljeca (51. Cod. Regin. i 16.Lat. ove dolje na zemlji covjek IlC bi drzao za uno sto doista jesu: astroloski upotrcbljivc slikovne 163 . Promotrimo primjerice list sa sudbinom "Venerine djece" na stranici jedne burgundske drvorezne knjige iz otprilike 1460.0.Aby M. Biblioteca I'alicana. tri goluba leprsaju. medu svojim zodijakalnim znakovima. Nekakve osobite demonske jezovitosti ovdje nerna. u gomjoj Italiji tiskane u tehnici bakroreza. Osvrnimo se sada na stanovnike Olimpa kao astralne dcmone. u oci padaju sasvirn jednoznacni rnitskirudimcnti: bijele i crvene ruze plivaju po vodi.

Unatoc tome 11(: mozcmo a da se ne pridrufirno misljcnju kako su ljubavni vrt i sviraci na Cossinoj fresh dobili poticaj ad tradicionalne "Venerinc djeec". 165 . zaokupljcni pliticarna. oklopljcni rnladici u pozadini kao koribanti !ito vitlaju maccvima.anskim rronovima. prcrna Maniliusu.kd umietnos: i imemocionatno d.im maccvima. Njih dvoje miroljubivo dijele prijestolno sjcdalo na svojirn trijumfalnim kolima. dokazuju 164 J{) Freska SI'I'JJja(Jupiler. Ferrara. koja sc zato utoliko jacc isticc na onirn slikama mjescci u palaci Schifanoja na kojima slabija umjetnicka osobnost nije bila kadra udahnuti zivot suhopamu programu. Vee oJ 1445. odjevern U odjccu sluzbcnika krscanske Crkve. koja nasi krunu U obliku kulc.':" Njemacki stih 0 lome iz jednc drvorczne knjige 0 planetarna glasi: "Po bijclorn danu ljubc dragog Boga. Hijacinta) s lakocorn prevladava neurnjetnicku stranu literarne potkc.. koje. sa svojim se barharskim pojedinostima mozc pronaci ne sarno u Albericusa: onaje prikazana inajedinom preostalofn listu jednog regensburskog kodcksa iz 12. u juznoj Njcrnackoj ovi pobozni molitelji postojc kao tipicni pripadnici "djece sunca". veorna cudnovatim.. Takav je umjcrnik koji slika fresku srpnja (sl. U Ferrari astrologija planeta uzmice pred astrologijom de kana. primjercno barbarskoj prcdaji." Neovisno 0 ovorn motivu ubaccnorn iz sunccva plancrarnog kruga. zaista zarnisljem kao "Gali". o tome da se ozbiljno pazilo na vjcrno ozivljavanje anticke sage svjedoce dvije skupine dcsno: u pozadini leii. dospio iz ciklusa djcce planeta Sol-Apolona. poganskim figurama. buduci da Manliusovo dvanaestobozje zauzima podrucje putujucih zvijczda. 9).. stoljeca. Schifalloia u (WOrnodnosu stvari Iri prazna stolca koja vidimo Uprvom planu: prazno sjcdalo s rukohvauma stoji lijevo. lavljirn mjcsecom srpnjcm vladaju. i nadaljc. (l_\J Takozvanom srednjcm vijeku ovdje fdlSla TIlJeponcsralo volje za sadrzajno vjernu arhcologiju. A da su sveccnici. '21) ~Jga 0 Kibeli. bozanski par Jupiter i Kibela. cimbalima i bubnjevima. Na njoj se u gornjern dcsnom kuru vide redovnici kako mole kleccci pred oltarom u nekoj kapeli. spominje i Augustin. pozivajuci se na Vara. Cossin smisao za stvarnost koji zadivljuje (neusporedivo svjcdocanstvo o njemu cuva Galleria Vaiicana u predclli sa scenarna iz zivota bl. lVal'hlll"g Toiiji1". Ne rnoze hili sumnje da su ta tri sjedala iz suvrerncnog daba tako na?a:lno s~jeslcna u prvi plan kao cisti praamicki tajni simboli: 0111bll~HliJ biti prazni bozanski tronovi Kibele. Tu :c na kolima koja vuku lavovi iza Kibele vide dva koribanta s IlVucen.\Jm/(J_~ijl/ll pI/1m" SciJijanujtl /I Ferrari sholije za mitska svojstva kozmickc Vencre. a nocu sluzc vee kako koga.Aby At. Pal. Taj je prikaz u Maniliusovo dvanaestobozjc. koja u prirodi i covjeku svakog proljeca budi zivotnu radost. laJcdno s ostalim. tri tronosca desno. koje je ondje inace mjerodavno.Kibefa). iako bez te hiperuccnc slikovne opaske 0 bOl. Atis.

rodeo je u Ferrari . jedne od Borsovih sestara. ali zato vjerojatno drugi profesor astronomije na SveuCilistti u Ferrari.la~i Schifanoja nije bio nitko drugi nego nas Pellegrino Pr~sClani: " . smatrati neoborivim na temelju JOS jednoga pisrncnog svjedocanstva.zbog loseg postupanja pri isplati pro~lv . i Avogaro u svojim prognozama u vise navrata citira AbU Ma' Schara. Pellegrino Prisciani."4) Pietro Bono Avogaro. Drzim da necu odvec ugroziti uspomenu Pellegrinovu ako ustvrdim da je ostale slikare cijenio barem tako visoko kao Fr..) "quod si quem sanctumque velis castumque pro?~~que hie sibi nascetur.. Or·. objavljene u dodatku ovoga rada. Kod te se svoje ucene dijagnoze. poziva na Abu Ma' Scharove aforizme i na Konciliator Pietra d'Abano. poput starih sabijskih maga. koji se najednom mjestu posebno razljutio protiv ncsmislene arapskc doktrine 0 dckanima. odvazni zacetnik borbe protiv astrologijskog praznovjerja.. Umjetnicki inspektor u pa.ancesca Cossu zbog toga sto su ovi tako Jijepo i jasno utJelovljivali finese ucenjackog programa. On s veseljem konstatira da ta konstelacija postoji upravo sada: Jupiter u konjukciji sa zmajevom glavom pri povoljnorn stanju mjeseca pod znakorn jarca. u cijem su se najufem krugu prikazivali Ii astroloski demoni .pokusavao oduprijeti takvim barbarskim kumirima sudbinc. zena vojvode Ercolea. pisao jc prognustikonc za svaku godinu. za razliku od Cossinog svijeta figura ispunjenog :livotom. mislim. 570. Istina. L Slikar freske srpnja. medutim (ciji narn je portret sacuvan na naslovnoj siranici njegove "Orthopasca" u bibliotcci u Modeni) . . a stanoviti Carlo da Sangiorgio istrazivao jc buducnost cak is pomocu umjctnosti punktiranja.Aby M. Shvatljivo ie da se covjek renesanse. znamo da je svakog dana u tjednu nosio odjccu u boji odgovarajuceg planeta.ka koje smo otkr~l~ kao glavne izvore slikovnih prikaza na na~~mfreskama: Maniliusa. bijase preuceni inspirator slika mjeseci u palaCi Schifanoja: Pellegrino Prisciani. iza cijih se leda umjetnik obraca osobno vojvodi Borsu. Za prijepis toga dosad nepoznatog. nalazimo prve simptome temeljite restitucije Olimpa. Svadbena scena lijevo irnala bi prikazivati vjencanje Bianco d'Este. Iz smisla ipak proizlazi da Je Cossa ucena covjeka izbjegavao.oznacuje kao "i piu tristi garzoni di Ferrara".' .<l Ne A vogaro. kad istorn 1470. Abu Ma' Schara iPietra d' Abana. Warlmrg Toiijansk» umjetnos! i imemacionaina astrologija u pala~l·. raj mdicijski dokaz moze se. 167 .(c. dokumenta zahvaljujem dobroti antikvara u Modeni.0m della Mirandolom. gospodina Dallarija. nc dopusta da se ?aboravi literama pozadina. Prije spomenuto pismo Fran. astrologa od povjerenja u obitelji.1<". (27) Leanora Aragonska.cesea Cosse zalba je . zamolila je njega.non voglio esser quello il quale et a pellegrino de ~nsclano et a altri venga a Iastidio". jedan od dvorskih astrologa. primjcricc. Autoritativan zakljucni akord prepusta medutim Maniliusu: (IV. izdanak jc srcdnjovjckovnog poimanja umjctnosti. sa Giangaleaz7. a ona se provodi upravo zamjenom niza planctarnih bogova za Maniliusovo dvanaestobozje! Tko je mogao biti uccni inspirator? Astroiogija jc na dvoru d'Estc igrala vaznu ulogu: 0 Leonellu d'Estc. Brat Giangaleazzov bio je Pico della Mirandola. koji je istodobno bio bibliotekar i dvorski nistoriograf d'Estc. citira u jednom 166 a~tfoloskO~ izvjcscu ~~o svoje autoritete bas ono trojstvo ucenJ~. Kako li je medutim jako na dvoru d'Estc anticki svijet bogova morao biti pro let kasnoantickosrednjovjekovnim predodzbama i praksom. neka joj navede najbolju konstelaciju zvijezda pri kojoj se bezuvjetno ispunjava sve sto se zazeli. koje Francesco Cossa .vojvodina umjetnickog intendanta. koji.-571. cum primus aquarius exit". zrelog za odumiranje.danas shvacamo njegovo opravdano i uzaludno negodovanje .i Savonarola. jer ga je ovaj htio staviti na istu razinu pri isplacivanju kao i os tale slikare mjeseci.J "vanoJa u F erran . posljcdnjega izopacenog izdanka anucko-astroloske divinacije.. za mene iznimno vafnoga. takoder nepnjatcljski raspolozen prcma astrologiji.

-g Tailj{1llJica umietnost i intemacionalna astrologija II plJ/Ill'i Sdlijmwjo II J'rl'J'(IJ'i 1/_ Shema rasporeda fresat:« II Pal. Doslalom. sto ga oznacuje restitucija likova iz stare sage i povijesti onima koji pripadaju antikizirajucem idcalnom stilu. 168 Turine slike u biblioteci Pica dela Mirandole sacuvanc su nam nazalost samo jos u opisima. U njczinu sc usrrojstvu rnijesa Maniliusov sferni tip s onim nn ploci Bianchini (51. Marnegna jos nije pokazao kako se Majka bogova irna svecano nositi u trijurnfalnom koraku reljefnih figura s 169 . upada nam u oei da je trostuka slikovna traka u palaci Schifanoja zapravo sf erni sistem prenesen na ravnu plohu.svakako tek pri cgzaktnoj auskultaciji .rna koliko njegovu slikarsko izvodenjc zbog pretrpavanja pojedinostima vodilo prcma ncumjetnickom rasipanju . odaju . indijski dekani Abu Ma' Schara. Jer. Schifanoia II F errari Venera. i l l.prije svega Albericusova . koji vladaju srednjom trakom u palaci Schifanoja. Ne srnijerno medutim zaboraviti da Priscianov program . Zivotnu jezgru zcmaljske sfere simbolizira ilustrirani dvorski i drzavni kalendar vojvode Borsa: u najvisem rcdu lebdc .. ispricana 1470.thy M. Zodijakalna sfcra zajednicka je Maniliusu. Apolon. one bi nam vjerojatno u istodobnom lcrarskom slikarstvu i same pokazalc kako sc pripremao put glavnom dogadaju u kontekstu stilske povijesti. cini sc da prerna tom antikizirajucem ideal nom stilll lILV isenijc humanosti iz palace Schifanoja ne vodi nikakav most. ispunjava zahtjcve srednjovjckovne ilustracijskc poctloznosti. srednjovjekovne planetarne astrologije.u svojim tcmeljima odaje misaonog arhitckta koji s mnogo takta raspolazc dubokournnim harmonicnim clementirna greke kozmologi_je. buduci da je taj sistcm na njoj umctnut kao poscbno podrucjc izmedu zvijczda stajacica i planeta.u skladu s Maniliusovim vjerovanjem . Merkur. Ucenjacka mitografija pak . Jupiter-Kibela. Priscianijcva sfera ulazi u krvno srodstvo s plocom Bianchini. Izgradivanjern sistema dekana. od njih u Ferrarijos postoje: Alena. u prozi ulicnc povorke. prijelaz iz rane u visoku renesansu. Sarno se na pojcdinim mjestirna mogu uociti ubaceni clcmenti starijc. Usporcdimo li s pornocu skicc prevodenje cijelcga slikovnog sistema iz Fen-are sa sfcrnim modelom. Cerera i Vulkan. Njegova komozloska teorija u Ferrari je zadrzana u svojoj osnovnoj idcji. Umjesto pJaneta Manilius je kao regentc dvanaest mjcscci postavio i castio dvanaest bogova. planisfcriju Bianchini i ciklusu mjeseci u palaci Schifanoja. medutiru.dala je i preobilan doprinos sitnicavu islikavanju podrobnosti.dvanaesrorica olimpskih bogova kao zastitnici mjcscci. 2. War/m. narodc i ljude kuca grcko sree.da ispod sedmerostrukog kaputa tih lutalica kroz vrijcme.). Vidjeli smo da prica 0 Kibcli.

Njezine pratilje. i da svakako karakteriziraju njegovu predodzbu anrike. (sl.tako vee izgledom dokazuje da se Baldini-Botticelli morao drzati burgundske verzije sjevernjackog uzora. koje se mozc datirati nekoliko godina kasnije (sl. No prikazi. Vee sam prije vise godina pokusao dokazati da su bakrorezi takozvanog Baldini kalendara rano Botticellijevo djclo. dmgo izdanje C nascm je komckstu jasno da Bonicellijeve slikc Venere. Iz zacahurene burgundske gusjenice iScahurio se firentinski Ieptir. Usred Venerina drustva stoji kruta zenska plesna figurica: zena u burgundskoj nosnji s lako prepoznatljivom visokom stozastom kapom s koje pada koprena . Warburg [ailjall. izravna uputa onima koji vjeruju u planete. Namjeru i narav stilskog preoblikovanja toga prcdloska u Iirentinskoj ranoj renesansi otkriva. List s ··I·ellerin{)111 djecom" i: IJaldillije<'og kalendara. U" l' "Veuennom djecom" I~ Baldinijeva kalendara. "Rodenje Venerc" i tzv. koja astroloski obrazovanom promalracu quattrocenta na prvi pogled otkriva narav bozice IjepOle igospodarice ponovo pmbudene prirodc: Venera Pianeta. prvo i:danje 13. Kalendar je u nasem kontekstu od dvostrukog interesa: svojim sadrzajem i svojim slikama. 13). 171 . \1.Aby . ~*** Danas bih moida predlozio dJlIkciju nijansu istog tumaccnja. "Nymfa" s krilcima na glavi. u povijcsnostilskorn smislu dopnstaju osobito vazno opazanje: s pomocu jedne nijanse u vanjskom oblikovanju kadri smo promotriti nov stilski princip anticki idealizirane pokrenutosti in statu nascendi. okovima srednjcga vijeka ponovo izvojstiti olimpsku slobodu. Anadiomena oslobodcna ljusturc. 170 12. zele boz ici okovano_i dvostrukim. podrobnije prornatranje pokazat ce ga kao pravi kompendij primijenjenc hclenisticke kozmologije . 12). ilustracijskog kmetstva i astrologijske prakse. Jer i Alessandro Botticelli svoju je bozicu ljepotc najprije morao osloboditi od srednjovjekovnog realizma banalne gcnre-umjetnosti "alla franzesc". nadovezuje se po tipu tocno na one nordijske planctarne lisrove. u leprsavoj haljini grckc mcnade iii rimske viktorije. Unatoc Lome.posredovan Abu Ma' Scharorn. mitografskim i astroloskim. drugo izdanje toga bakroreza. "Proljcce". postoji spojna nit izmedu Cosse i Raffaela: Bouicelli. tri gracije. na vodenoj povrsini II skoljci. medutim. koje se moze datirati oko 1465. Tckstje. pojavljuju se na drugoj slici posvecenoj Veneri. naime. Prvo izdanje toga kalendara. koju sam prije viSe godina nazvao "Venerino carstvo''.lka II>IIJI'I/I(!sl i intemocionatna astrologija " {Juluii Sc/lijanoja 1/ Ferrari rimskog slavoluka. Oblcprsana ruzama pojavljuje se Venera. a i Cossina sc Venera iz nizeg podrucja realizma "alla Iranzese" jos ne usuduje uzdici u blistavi etcr "Venere aviaticae" iz Vile Farnesme. zahvaljujuci prividno sporednoj okolnosti da posjedujcmo jedno kasnije izdanje istoga kalcndara.

dakle. himnc. srcdnji i novi vijek promatra kao mcdusobno ovisne epohe. na koji sam se ovdjc osmjelio. Pipa juc i. prijc svega. osvjetljava epee razvojnc procese u njihovu kontekstu.razdobljem rencsansc. cijem spomcn-kultu po mome misljcnju obje slike pripadaju.ie genijalnust milost a isto take i cncrgija svjesnog succljavanja. !ito nam ga je darovao umjctnicki genij Italije.pri cemu nijc bilo moguce ici u dctalje. niposto moral izatorski redovnik). koji bih zelio ovako formulirati: "Koliko se nastupanje stilskog obrata u prikazivanju ljudskog lika u talijanskoj urnjetnosti rnoze promatrati kao intcrnacional no uvjctovani proces sucel jay anja s prezivjelim slikovnim prcdodzbarna poganske kulture naroda j~ Sredozernlja?" Osjecaj entuzijastickog cudenja pred neshvatljivim dogadajem urnjetnicke genijalnosri maze samo dobiti na snazi ako spuznamo da .povijesn i vidik odvec materijalistickim iii odvec mistickim osnovnim raspolozenjem. to SIO mu jc sama anticka plastika pokazala nacin na koji greki svijet bogova u Platonovu duhu plese svoje kolo u visim sferama. sto sc pojavljnjc u mjesecu kojim vlada. etc.Ab\ M. uvelike sklon Vascm gospodstvu. Ovim zasad usamljcnim pokusajern. Venera. listopada 1487. htio sam pledirati u korist mctodskog prosirivanja granica nasc znanosti o umjetnosti.jedina svrha mega predavanja. Botticelli jc. bijase ukorijcnjen tI opcedrustvcnoj zclji za izljustavanjcrn grcke humanosti iz srednjovjckovne orijentalnolatinskc "prakse". . Manje rni je bilo stale do glatkog rjescnja. Ako se gdjc potkra!a kakva rnanja greska. preuzco clemente grade od tradicionalnc predajc. umrla je takoder 26. Presvijetla moja Gospoi Sjccarn se cesto razgovora sro sam ga vodio s Vasom Visoscu 0 tome sto rni je uciniti kad sc vratim kuci. 10 nije ncobicno s obzirom na stvar 0 kojoj jc rijec. nastojeci na rasvjctljavanju jednoga tamnog rnjesta. Dna rncdu shematizmima politicke povijcsti ili ucenjima o gcniju trazi putokaz svomc znanstvenom razvoju. nego istaknuti samo najvaznija rnjesta nije bila. W(lrhl.w·. do sada nije mogla svoj matcrijal staviti na raspolaganjcjos ncnapisanoj "historijskoj psihologiji covjekova izrazavanja".rg rlli1ja!. Ni granicno-policijske zapreke ne rnogu je ornesu u nastojanju da antiku. Povijcst umjetnosti. Novi veliki stil. Lukrccije iOv idije (kojc mu je tumacio Poiizian. i u pogledu grade i u pogledu njezina rasprostiranja. hornerskc . Kolege! Rjesenje jcdne slikovne zagonctke . a vise do isticanja novog problema. neb Vam bude obznanjen u pismu koje Yam bez oklijcvanja saljem glasnikom. Vjerujem da sam mctodom kojom pokusavam objasniti frcske u palaci Schifanoja pokazao kako ikonoloska anal iza. ako sam dobro obavijcstcn.. ali za vlastito idealno oblikovanje covjcka.i()~iill " I){[iu{i Scilifailoja II F('I'I'<II'i bozica planeta. travnja 1476. Simonetta Vcspucci. U tome mu je pomogla ponovo probudena grcka i latinska antika. vojvotki. travnju. Buduci da se upravo priprerua veorna vazan i cudesan dogadaj. Otkrit cu Vam svc. S tom voljom za rcstitucijorn antike zapocco jc "dobri Europljanin" svoju prosvjetiteljsku borbu u onom razdoblju intcrnacionalnog lutanja slika kojc nazivamo . zbog ncdostatka razvojnih kaiegorija. najslobodnije Dodatak Nasa mlada disciplina zarvara sebi svjctsko.I~(/ IlIIlJfllwsr i intemac i(J1JollI.2>.'.mozda i odvise rnisticki . bel presucivanja. ni u tome da i djela 172 Pismo Pelle zrina de 'Priscianija iz Mantovc od 26. razumije se. i. 173 . i najprimjenjenijc umjetnosti propituje kao iednakopravnc dokumente izraza.' d.Ji (Leanori) od Ferrare.

i pokazati mu sve. nade na prikladnom mjcstu u svojoj poboznosti. govorcci: Svcmoguci vjecni Boze. koji u ovo vrijeme daju izraditi spornenutu nebesku konstelaciju od srcbra ili koje druge kovine. a vjerujern i mnogi drugi. Ill) Ima ih.9. navecer.. Almanasore. pise ovako: K tome. A zatim iono sto pise Conciliatore iJOI u prvoj knjizi razlika pod 113: Na koji sc nacin nctko moze usreciti dobrom sudbinom. no cini mi se da to nije potrcbno. Toga su sc drzali i stari grcki kraljevi kad su htjcli da irn molbe budu uslisanc: Albu. Jer. Vase prejasno Gospodstvo neb se dakle iduceg studenog. tvoga sina.. Hitro sam sastavio neke rijeci koje su prikladne za molitvu. Stoga kad se COy jek rodi i dode na svijet pod znakom vodenjaka. Nisarn to ucinio zato da pismo ne ide kroz Kancelariju ida stvar ne prolazi kroz usta primitivaca. nece proci mnogo vremena dok sc zelja ne ispuni. svjetlo. tako ncka sada. kad sc od ujega odmice. ne sporninjuci sc mojih grijcha i moje zlocc. s najvccom zudnjom iseckujem. Tada su oni koji su izgovarali svoju molbu bili uslisani. postavljali glavu zrnaja usrcd neba s Jupiterom iIi planetom kojemu je ovaj naklonjen i mjcsec u konjunkciju s Jupiterom. I kao sto supredvodeni onom divnom zvijezdom prethodnicom Gaspar. (. U tu svrhu naucio sam izrcci kratak zaziv Bogu. Stoga Alburnasar u Sadanu kaze: greki su kraljevi. i to onda kad glava zmaja budc s Jupiterom posred neba i kad mjescc ide prema njemu. to je wet i nadasve valjan covjek. koji si iz nicega stvorio sve vidljivo i nevidlji vo. cctvrtog u mjesecu. Zato Alrnanasor u aforizmirna kale: ako bi netko zatrazio nesto od Boga ete. A meni se pak u svim promjenama ovoga svijeta cini da znanje 0 tome moze biti na korist. i samo si nebo postavio u tako divnorn redu i ukrasio ga pornicnim i nepomicnim zvijezdama. i kojc si oduhovio svetim andelima svojim: koji si nas ljude na svoju sliku i priliku (od praha zernaljskog) sazdao. to se dogada u znaku vodenjaka. u svojim aforizmirna pod 110. koji sam osobno sastavio. Takoder i u razlikarna 154. slicno sc i u astronorniji rnolitvom smiruju i nama na pomoc poticu planeti. pa te molim da sc udostojis meni udijeliti i darovati etc.l ponavljajte tako molitvu sve dok ne odbije jedan sat iza ponoci. i kaze: Ako bi netko zaiskao ncsto od Boga dok je glava zmaja usred neba s Jupitcrom i dok rnjesec ide k njemu. J75 . tvoje sluge s tvojim svetim andelima meni budu na pomoc. Tebe stoga ponizno molim i pobozno preklinjcrn tvoje vjecno velicanstvo. lato Marko Maniiije bez oklijcvanja pisc: Ako zelis da netko bude svet. da se udostojis miloscu svojom uslisati me. castima. znanjem etc.41>\ At. presvijctla gospo. To je ono 0 kojemu pise izvrstan stari ucenjak. cestit i valjan. polazeci u konjunkciju s gospodarom sklonim zmajevoj glavi. kad su zeljcli moliti Boga za neki pothvat. moe i onu snagu koja se tebi svidjela. Budite takoder uvjereni da ovakva konstelacija u tolikoj dobroti nece doci za veorna dugo vrijeme. Vi sc udostojtc ispripovjediti we mojemu presvijetlom Gospodinu. koji ce biti u petak. plodove i dobrocinsrva (po zagovoru tvoje milosti). kretanje. kad je zvijczda Jupitera s glavom zrnaja posred neba i dok mu se priblizava rnjesec. odnosno. Mclkior i Baltazar dosli s Istoka do zudenlhjasllca nasega gospodina Isusa Krista. pridajuci im zrake. in Sadan. svojemu muzu. i kojc ja vee mnogo godina. da i sa samih nebesa steknerno sto vece koristi. i neka klececi zapocne svoju molitvu. Neka ova moja molitva stigne do tebe. Warimrg ra/ljanska umjetnost i intemacionalnu astrologija U pu/a'" Schifano]« u Ferrari U vrerncnu dolje oznaccnom vidi se ono zvijezde o kojernu raspravljaju ne samo rnoderni ucenjaci nego i stari. ispricavajuci me sto mu se nisam obratio pismom. koji 174 bi se ovim cudesnim podacima odmah poceli izrugivati.I budite sigurni da necc proci IMogo dana do ispunjenja onoga sto je trazeno. utjecuci se ponizno tvome beskrajnom milosrdu i tvojoj divnoj dobrostivosti. ovdje kazete uslugu koju zelite od samog trojedinog Boga. i koje saljem Vasoj Visosti. koji jc uistinu znak takve svetosti. kad odbiju dvadeset i cetiri sata i tri cetvrt. neka ti se rodi kad izlazi prvi vodcnjak.

GARDNER. II De Alberico Mythologo. 13. str. 14 Ani c Mcrn. tabla C. (Vcnecija). "Antike Hirnmelsbilder" (1898. et dierum ordine. n. Stor. Lal.). "Botticcllijevo Rodcnje Venerc i Proljece" (1 R93. "Di~ Rcgcnsburger Buchmalcrei des X. Kraj brda talijanske lctcgrafijc neshvatljivo je da jc sarno nekoliko zidnih slika Salonea fotografirano .. 10. Breiter (1908. Prcko THUflAl!TA. srr. 1427 I. Cjclovito izdanje AbO Ma' Scharovog prije 1'0dOIll jedan je od nahitnijih zahtjeva povijcsti kulture. ipsam non movere". (1909. GASTO'< PARIS. na sto me uputio dr Fritz Saxl. 21. Reperton urn fUr Kunst wisscnschaft. osirn Bo[L cit. "Duke. str. "Planetendarstcllungen aus dem Jahre 1445. 46. \1011. II. Ed.).6 Bib!. II Parizu. i t 502.listopada 1487. in Ham burg 1905.V.). SOLDATI. Ksrsrnlg.. Romagna (ISB5. R. 172. 482-539. Grundrls der Indo-Arischcn Philotogic ru. V ( t R84.f. Ostala izdanja 1494. VII. and Poets in Ferrara" (l904. cum omnia Iliovcanlur. 5. 17. "Die sicbcn Planeten" (1895. d. 3. str. 9. ur.Pjesmu jc sasravio nepoznau lrancuski svecenik (prijc 1307. 66. 247 i d. "La litteraturc francaise au moyen age". str. L Nam in veste non dtcorem ct opulentiarn solum.nesav ladiva preprcka dosad zancmarenom kornparativnorn studiju. Stor. tako jc npr. u: Verhandl. "La congiura COntro il duca Borso dEstc". zena koja sjedeci svita lutnju Kasiopeja: uisp.). t 3. der48. do cijih se nogu tisucu puta prcporucujcm . 32. rm/u<'i Schifano]« u Ferrari Eto.). Nat. usp. LIPPMANN. SABA DIM. Za njemacki pri_ievod zahvaljujern Wilhclmu Printzu. I rrOl'illcic rvJodcne si c Parmenesi ". a sadrzavat cc i ikonolosko ispitivan je izvorn?g malenJa~a za lresko ciklus u palaci Schifanoja. Usp. Lat.. iSIO. 23. Rim Vat. sada R. j 2.). 0 tome podrobnijc II djela s kasnijoj raspravi. koji se nasao 176 177 . qna caetteri principes honestari solcnt. 26. [W. str. biti objavljena. 1469. 'cu sui scum di xcris pro ratione plancrarum. Istc cu dokaze iznijeti i za ostale dckane. 84. RASCHKE. colorum quoque c()apl~lioliem cxcogirauit. neka bude pozdravljena prejasna Gospa. CA PELU. II "Ani e Memoric d. Le scoperte tid codici latini e grcci nc' secoli X IV e XV (1905. izvorno koristi obhk Schifanoja a nc Schifanoia. prijevoda Chidarnbaram Jyera (1884. izd. Ovo predavanjc skica je podrobnije rasprave koja doskora ima. nje'gov izvjcsraj iz god. Bratislava 1913. 1~K. Dep. 1290. II.".a Asirologie grecque" (t 899. SIr. kod THIELE. 6. Reg. i knjigu BOUCHE. 16. 9. SWARZENSK1.Ahr M. 4. 12.). t Y. IICl 7. mj.. 8. Warl'III'8 r"iljw.). 1897. 99 i d. Jahrb. str. Usp. Jist namjeravam reproducirali i na njega sc osvrnuti u raspravi. La pocsia astrologica ncl Quartrocento (1906.' o· L c)\jJ.). 24 "quos sedcs finguntur circa earn.) IV. SO. Sir.u Mantovi.). SIr. LECLERCA "L' ~. 18. 439-447. kod A. U sp. Pcrcgrinus Priscianus Mojoj presvijetloj Gospi Gospodi vojvotkinji od Ferrare Odmah u Oppcrlol'oj ostavstini gradskoj biblioteci u Hamburgu.'Jk" 11I!1_icfII(JI'1 i imemacionalua u. Usp.). Dei".)... 381 i d. Patr. 'De civ. Preuss. ](ALTZSCH. Vcrsammlung deutscher Philol. 433. 128·136. tc "DUrer i ralijanska antika". up. Lc. 1901. fol. 4. t1. Slika potjccc iz rukopisa 69). str. i R. srr.). upucujc Dcctmbrillvc "Poliriae Liuerariac" (1540.\Ir%gljo I. 20. napisano u gom joj Italiji oko 1400. und XL Jahrhundtl1S" ( t YOl. do engl. p. Lsp. opi sao jc izvanredno intcrcsanran list j h. takoder J ahrbuch der prcuss. lisp. Vaseg vojvodskog Gospodstva vjcran i odan sluga. Kunstslgn. str. Blljeske 1.). slike u "Lapidario del Rey Alfonso X" i kod Bolla. 104. str.

g 26. sir. in lc quali non si possono fermare can una medisima misura.. stoljeca. ksilografska. 27. (1864. 1553. U izd. Boll. Portretizam i firentinsko gradanstvo Posveceno mojoj zeni "E grande errore parlarc delle cose del mondo indistintamente e assolutarnente.. Archivio di Stato in Modena . "La biblioteca Eslense" (1903. pcrche quasi tutte hanno distinzione ed eccezione per la varieta delle circumstanze. 172. " . e queste distinzioni c cccczioni non si trovano scritte in su'libri.93. 421: mjesto polazi od Conciliatora. LUZIO-RENIER.e. 29. str. (1962. ~***U spisu iz 1). "Archivio Muratoriano". oslikana sa 333 astroloska prizora u 14. 95. per rcgola. ') **Njemaeki Blockbuch. e. 377 i d. R. 28. Slicno prorocanstvo udijelio je P.. takoder BERTONI. Ricordi politici c civili VI. 30.". rna bisogna 10 insegni la discrezione.viva parola di uomini che da quauro e pili secoli dorrnono nci sepolcri. Prisciani i Izabeli Este-Gonzaga 1509. ***Salone u Padovi dvorana je u padovanskoj Palazzo della Ragione. st. per dire." Francesco Guicciardini. s preradama iz ranoga 15. 31.bu. Na trag pisma naveo me BERTONI. 1932. Wa.Archivi per Materia Letterati.) i MASSERA. 51. napisao raspravicu "Kirchliche und hofische Kunst im Landshut." Cesare Guasti. sir.0 Sadanu usp. I.. iz 1509.str. I. Opaske urednika *0 tomeje Warburg 1909. rna che pub destare e utilmente interrogare I'affetto. "Coltura e relazioni letterarie d'Isabclla d'Esre". knjiga 15.. Scr Lapa Mazzei. navedenom u biljesci 2. odgovaraj uce Differentiae imaju br. v : Gesammeltc Schitten. Basil. Alrnanasoris Propositio 108 (izd.Cancelleria Dueale .. cosi. 113 i 156. 1911. 0 njemu v. str.). Conciliator Petri Aponensis medici ac philosophi cclcberrimi Libcr Conciliator differentiarum phllosophorurn precipuequae medicorum appelatus etc. Lc. 158v i 201 v. drvorezna. sastavljena od listova na kojima su i slike i tckst rezani u drvenoj ploci i otisnuti kao drvorezi. Usp.). 222i d.Aby M. 178 179 . III. str.