You are on page 1of 3

Organizacija vremena-pomoć u učenju

admin, dana November 16th, 2012

“Za formiranje navike,


neophodan je časovnik.
Pridržavanje planiranog
rasporeda aktivnosti, po
datim satnicama,
obezbeđuje se pravilno
korišćenje vremena”.

Na seminaru u organizaciji OKC, bilo je istaknuto koliko je važno u procesu učenja, da


učenici organizuju svoje vreme. Naime, potrebno je napraviti jasne planove dnevnih i
nedeljnih aktivnosti, kao i aktivnosti na duži rok. Prenosim vam samo neke detalje sa ovog
seminara, koji vam mogu biti od koristi.

“Pravilna organizacija vremena podrazumeva da se sve dnevne aktivnosti, odn. aktivnosti u


okviru 24 sata, sagledaju i napravi njihov dnevni raspored (plan). Pravljenje rasporeda
dnevnih aktivnosti je samo preduslov za efikasnu organizaciju vremena. Veoma je bitno i
pridržavati se napravljenog rasporeda jer u protivnom ne bismo imali koristi od njegove
izrade. Prilikom njegove izrade bitno je aktivnosti sagledati što preciznije. Uvek treba uzeti u
obzir vreme koje je potrebno za spavanje (različit uzrast dece zahteva različitu dužinu
spavanja, npr. mlađi osnovci oko 10 do 11 sati spavanja, stariji osnovci od 9 do 10 sati,
srednjoškolci 8 do 9 sati, međutim, svako dete je različito pa mogu postojati odstupanja), za
dnevne obroke, održavanje higijene, odlazak u školu, pomoć roditeljima oko kućnih obaveza,
vreme za učenje ali i aktivnosti u slobodno vreme kao npr. neki hobi, sport, društvene
aktivnosti i sl. kojima se razvija vaša ličnost.
Najbolje je sam sebi napraviti raspored dnevnih aktivnosti polazeći od svojih obaveza koje se
moraju obaviti, ali i svojih interesovanja i mogućnosti. Raspored bi valjalo napraviti za
bar jednu nedelju unapred sa satnicom kao npr. od 8-9, od 9-10 itd. Veoma je bitno
prilikom planiranja vremena za učenje uzeti u obzir u kojim delovima dana se najefikasnije
uči. Prepodne je to uglavnom između 8-11sati, dok je popodne to u periodu od 15-18 sati.
Međutim, nije dovoljno samo odrediti vreme za učenje, već je neophodno utvrditi i šta će se
učiti u tom periodu, odn. koji su to predmeti koji se uče određenog dana u određeno vreme.

Najbolje bi bilo da se najpre uče najzahtevniji predmeti kao i oni koji su najmanje
interesantni, a zatim lakši i interesantniji predmeti. Obavezno je i potrebno uključiti i vreme
za pauzu u učenju između dva predmeta, kao i potrebno vreme za pripremu za učenje.
Takođe, obavezno treba predvideti i vreme kada će se obaviti i obnavljanje već naučenog. Na
kraju jednog dana u raspored aktivnosti treba upisati da li su one realizovane i u kojoj meri,
kao bi se znalo šta je ostalo neobavljeno, ali i preciznije planiralo u nekom narednom periodu.
Naravno, prilikom izrade ovog rasporeda poželjno je biti što realniji kako bi se planirani
raspored aktivnosti i ostvario. Ukoliko se potrudite da ostvarite postavljeni plan, nakon
nekoliko nedelja ćete steći radnu naviku.

Osim izrade nedeljnog rasporeda aktivnosti, potrebno je utvrditi i aktivnosti koje želimo da
ostvarimo na duži vremenski period.

Organizaciona pitanja za duži vremenski perjod:

1. za letnji raspust u vezi škole uradiću…a za sebe…


2. ove školske godine ostvariću bolji uspeh nego prošle školske godine,
3. ovog leta naučiću da plivam, da radim…, upoznaću se sa ovim veštinama…”

Sledeća tabela treba da bude samo neki primer organizacije dana i nedelje, a možeš i da
preuzmeš Excel fajl-Tabela za izračunavanje slobodnih sati u toku nedelje.

You might also like