LEKSIKOLOGIJA

LEKSIKOLOGIJA - jezikoslovna disciplina koja proučava sustav riječi nekog jezika

LEKSEM - ukupnost svih gramatičkih oblika i značenja neke riječi

LEKSIK - svi leksemi jednog jezika (promjenjiv je- stalno se obnavlja i gubi, te
teži otvorenosti)

SINTAGMA - spoj riječi sastavljen od najmanje dviju punoznačnih riječi

međusobno gramatički povezanih koje imaju cjelovito značenje

LEKSIČKO ZNAČENJE GRAMATIČKO ZNAČENJE

- značenje koje upućuje na predmet - značenje moje se tiče sredstava

ili pojam izvan jezika unutrašnjeg strukturiranja jezika

• maslina - nominativ, jednina, ženski

• maslina - drvo/plod
rod

PUNOZNAČNICE - imaju i leksičko i gramatičko značenje

- imenice, zamjenice, pridjevi, brojevi, glagoli, prilozi

NEPUNOZNAČNICE - imaju samo gramatičko značenje

- prijedlozi, veznici, uzvici, čestice

Leksikologija u užem smislu (proučava i opisuje rječnik nekog jezika)

• leksička semantika - tumači prirodu riječi i određuje njezino leksičko
značenje, te se bavi i tumačenjem odnosa među
različitim riječima (sinonimi, antonimi, homonimi)
• raslojenost nekog leksika - vremenska (aktivni i pasivni leksik), područna
(mjesni govor, regionalni govor, dijalekt) i
funkcionalna (funkcionalni stilovi)
• posuđivanje riječi iz drugih jezika do čega dolazi zbog kominikacijske
povezanosti
 Leksikologija u širem smislu
• onomastika - znanost o imenima
• frazeologija - znanost o frazemima
• tvorba riječi - znanost o tvorbenim načinima

JEZIČNI ZNAK

JEZIK - sustav jezičnih znakova čija je osnovna uloga sporazumijevanje

KOMUNIKACIJA - prenošenje poruke od govornika do slušatelja

Priroda (narav) jezičnog znaka:

- izraz (označitelj) - niz fonema ili glasova koji predstavljaju neki jezični znak
- sadržaj (označenik) - značenje koje u našoj podsvjesti ima označeni pojam
- predmet - stvarnost koju smo imenovali (označili)

IZRAZ + SADRŽAJ = JEZIČNI ZNAK

PREDMET  IZVANJEZIČNA ZBILJA

* jednom izrazu ne odgovara uvijek samo jedan sadržaj (zvono kao predmet u
obliku zvona, i zvono kao znak dan zvonjenjem)

* jezični znak može tvoriti riječ ili sintagma

* veza između izraza i sadržaja jezičnog znaka je proizvoljna (arbitrarna)

- iznimku od pravila čine onomatopejske riječi
 KOMUNIKACIJSKI SUSTAVI

SEMIOLOGIJA - znanost koja proučava život i ulogu znakova u društvu

SEMANTIKA - znanost koja proučava značenje riječi (sadržaj jezičnog znaka)

Sustavi znakova za sporazumijevanje

Jezični sustavi Nejezični sustavi

Jezik kao sustav znakova za Nejezični znakovi kao kodovi

sporazumijevanje
Postoje DOGOVORENI DRUŠTVENI
JEZIK je apstraktan sustav znakova i pravila ZNAKOVI:
po kojima se ti znakovi kombiniraju. - neverbalna komunikacija (geste,
GOVOR je konkretna realizacija jezika. grimase…)
- sustav prometnih znakova
- prometna signalizacija
- dimni signali
- Morseova abeceda
…

JEDNOZNAČNOST I VIŠEZNAČNOST RIJEČI

Denotativno značenje Konotativno značenje

- osnovni sadržaj riječi (njezino prvo - prošireni sadržaj riječi
značenje)

- upućuje na predmet u stvarnom - izveden je iz osnovnog značenja na

svijetu i isto je za sve članove jezične temelju neke zajedničke osobine ili
zajednice asocijacije

• obala = granični pojas kopna i vode • krug kao skupina ljudi ili predmeta
• automobil = prijevozno sredstvo povezanih zajedničkim interesima
Jednoznačnice
- jedan izraz kojem je pridruženo samo jedno značenje  ta će riječ u bilo
kojem kontekstu imati samo to značenje (srpanj, laž, papir)

Višeznačnice
- jedan izraz kojem je pridruženo dva ili više značenja  ta će riječ ovisno o
govorniku ili kontekstu imati različita značenja (zec, miš, puž)

METAFORA - preneseno značenje utemeljeno na sličnosti

• okamenjene (leksikalizirane) metafore
- izgubile svoju metaforičnost i doživljavamo ih kao obične riječi
- jagodica - obli dijelovi vrhova prstiju
- list - stražnji mesnati dio potkoljenice
- zebra - pješački prijelaz

METONIMIJA
- preneseno značenje utemeljeno na asocijativnom povezivanju stvari u
vremenu i prostoru, tj. na nekim stvarnim odnosima
• Cijela je kavana gledala u nas. Stajali smo kao prikovani na mjestu i nismo
se kretali naprijed… Kavana je zašutjela i čekala.
• Škola ide na izlet (učenici i prfesori).
• Čitamo Matoša (Matoševa djela).
• Jedem ribu (riblje meso).
 ZNAČENJSKI ODNOSI MEĐU RIJEČIMA

- nadređenost (hiperonimija)  riječ ptica nadređena je riječi sova

- supodređenost (kohiponimija)  visibaba i jaglac
- podređenost (hiponimija)  riječ sova podređena je riječi ptica

SINONIMIJA - odnos sličnosti sadržaja (nadaren = talentiran)

HOMONIMIJA - odnos sličnosti izraza (luk i luk)
ANTONIMIJA - odnos suprotnosTi izraza i sadržaja (dan - noć)

HIPONIMIJA - odnos sličnosti značenja (torta - kolač)

ANTONIMIJA
- pojava značenjske opreke (suprotnosti značenja) između dvije riječi

- u antonimskom odnosu mogu se nalaziti:

• imenice (govor - šutnja)
• glagoli (govoriti - šutjeti)
• pridjevi (pričljiv - šutljiv)
• prilozi (brzo - sporo)
• prijedlozi (u - iz)

ANTONIMI - riječi suprotnoga značenja (sadržaja)

Vrste antonima:
PREMA PODRIJETLU
• raznokorijenski (pravi, primarni) • istokorijenski (tvorbeni)

- nastali su neovisno jedan o drugome - jedan antonim poslužio je za tvorbu

- imaju različit korijen drugog antonima
- imaju isti korijen

nebo - zemlja istina - neistina

dobar - loš sretan - nesretan
u - iz upasti - ispasti
 PREMA PRIRODI ZNAČENJSKE OPREKE
• binarni antonimi • stupnjeviti antonimi • obratni antonimi

- jedna riječ negacija je - između dviju krajnjih - odnos inverzije

druge (potpuno točaka koje čine - pokazuje se isti odnos
isključuje značenje antonimi nalazi se bar među riječima, ali
druge) jedna točka koja obrnutim
predstavlja neku redoslijedom, ovisno s
srednju vrijednost čijeg stajališta
promatramo

istina - laž prvi - srednji - posljednji kupiti - prodati

živ - mrtav mokar - vlažan - suh kupnja - prodaja
govoriti - šutjeti
- Kupac je nešto kupio, a
prodavač prodao (dakle,
jedan je obavio prodaju,
a drugi kupnju).

PREMA USVOJENOSTI
• kontekstualni (individualni) • samostalni (općejezični)

- antonimi samo u kontekstu koji im - prepoznajemo ih kao antonime i

daje autor izvan konteksta

…pa nek sam krijes na brdima,

pa nek sam dah u plamenu
kad nisam krik sa krovova
 HOMONIMIJA
- izjednačenje izraza dvaju leksema različitih značenja
- takav odnos između riječi da imaju isti izraz, a različit sadržaj

HOMONIMI - leksemi jednakih izraza

- isto zvuče, a različito znače

Podjela prema podrijetlu:

OBLIČNI (MORFOLOŠKI) HOMONIMI LEKSIČKI HOMONIMI

- homonimi čiji su se izrazi izjednačili - nastali su na različite načine

zbog nekog gramatičkog nastavka u (posuđenica iz stranog jezika koja se
deklinaciji ili konjugaciji izrazom izjednači s već postojećom
riječi)

- nisu takvi u svojim osnovnim - takvi su u svojim osnovnim oblicima

oblicima

- ne pripadaju uvijek istoj vrsti riječi - uvijek pripadaju istoj vrsti riječi

- izrazi im nisu isti u svim gramatičkim - izrazi su im (gotovo) uvijek isti u svim
oblicima (drugačije su naglašene) gramatičkim oblicima

• žena (N jd. ž.r.) – žena (G mn. ž.r.) • kosa (vlasi na glavi) – kosa (oruđe)
• unuka (N jd. ž.r.) – unuka (G mn. m.r.) • lug (šumarak) – lug (pepeo)
• kos (strm) – kos (ptica)

HOMOFONI (istozvučnice) HOMOGRAFI (istopisnice)

- riječi različitog značenja koje se isto - riječi različitog značenja koje se isto
izgovaraju, a različito pišu pišu, a različito izgovaraju

• Dunja - dunja (obje kratkosilazni) • luk (dugosilazni) - luk (kratkosilazni)

- podjela na homofone i homografe jest podjela s obzirom na to razmatra li se u

odnosu na govornu realizaciju ili grafičku (pisanu) realizaciju izraza
 SINONIMIJA
- pojava potpunog ili djelomičnog poklapanja značenja riječi koje imaju različite
izraze
- semantički odnos dva (sinonimski par) ili više (sinonimski niz) vrsta leksema

* bogatstvo sinonima odaje bogatstvo leksika nekog jezika

SINONIMI - riječi različitog izraza, a istog ili sličnog sadržaja (značenja)  mogu
se mijenjati u istom kontekstu bez promjene značenja
- uvijek pripadaju istoj vrsti riječi
- različito zvuče, a isto ili slično znače

Vrste sinonima:
PREMA OPSEGU SADRŽAJA
• istoznačnice • bliskoznačnice

- potpuni sinonimi - djelomični sinonimi

- imaju isti opseg sadržaja - imaju različit opseg sadržaja

- zamjenjivi su u svakom kontekstu - zamjenjivi su samo u nekom kontekstu

muzika - glazba kuća - dom

biblioteka - knjižnica informacija - obavijest
avion - zrakoplov dolaziti - približavati se

PREMA USVOJENOSTI
• kontekstualni (individualni) • samostalni (općejezični) sinonimi
sinonimi

- kao sinonimi postoje samo u - sinonimi koji su i izvan konteksta

određenom kontekstu zato što im je prepoznatljivi kao sinonimi
autor dao takvo značenje

žena - gospa vući - potezati

 PITANJA

1. U kakvome su odnosu termini antonim i suprotnica?

a) u hiperonimijsko-hiponimijskome odnosu
b) u antonimijskome odnosu
c) u homonimijskome odnosu
d) u sinonimijskome odnosu

2. Leksem žargon u hrvatskome je jeziku:

a) anglizam
b) bohemizam
c) galicizam
d) germanizam
e) luzitanizam

3. Pažljivo pročitajte rječničku natuknicu preuzetu iz Hrvatskoga

enciklopedijskog rječnika i odgovorite na pitanja koja slijede.
móreška ž (D L –sci) starinska viteška igra na Korčuli, usp. moresca * mlet.
morèsca, tal. moresca: maurska

a) Iz kojega je jezika leksem moreška posuđen u hrvatski jezik?

____________________________________________
b) Koje je prilagodbe leksem prošao pri preuzimanju u hrvatski jezik?
_________________________________________________________________
_____
c) Kojoj vrsti dijalektizama pripada leksem moreška?
____________________________________________
d) Je li naziv Korčula u natuknici upotrijebljen kao ekonim? Ukratko objasnite
svoj odgovor.
_________________________________________________________________
_____
e) Koja se glasovna promjena provodi u oblicima D i L jd. imenice moreška?
____________________________________________
4. Leksem ljepost danas više nije dijelom aktivnoga leksika hrvatskoga
standardnog jezika i umjesto njega upotrebljavamo leksem ljepota.
a) Kojoj podvrsti pasivnoga leksika danas pripada leksem ljepost?
_________________________________________________________________
_____
b) Kojim je tvorbenim načinom nastao leksem ljepost, a kojim leksem ljepota?
_________________________________________________________________
_____

5. Ispišite oblike etnika i ktetika sljedećih ekonima.

Stari Grad ____________ ____________
Starigrad ____________ ____________

6. Odredite broj tvorbenih šavova u sljedećim riječima.

a) nazbilj _____
b) zidarski _____
c) uvoz _____
d) uzvodan _____
e) drvored _____