Professional Documents
Culture Documents
Agromedia - Rs-Kako Se GAJE PISTAĆI I Kod Nas Mogu RASTU Uz Minimalne Uslove
Agromedia - Rs-Kako Se GAJE PISTAĆI I Kod Nas Mogu RASTU Uz Minimalne Uslove
Početna » Agro teme » Voćarstvo » Kako se GAJE PISTAĆI? – I kod nas mogu
RASTU uz minimalne uslove!
Voćarstvo
17/03/2024
Dejan navodi da njegovo lično iskustvo pokazuje da u samom gajenju pistaća na našem
podneblju ne postoji nekih problema oko zaštite ili održavanja i da su pistaći jako otporna
biljna vrsta. U sebi imaju smolu jakog mirisa sličnog misiru bora i zbog toga ih izbegavaju
i insekti i divljači.
1/4
Volite kikirki? Zašto ga ne biste gajili?
,,Od poznatih bolesti potrebna je zaštita protiv crne pegavosti u drugoj polovini leta.
Navodnjavanje je poželjno, ali ne i neophodno jer imaju vretenas koren koji veoma brzo
dopire do dubljih slojeva zemlje gde konstantno ima vlage. Sadnice ne izmrzavaju i ne
smeju se zaštićivati tokom zime da ne bi došlo do prevremene vegetacije.”, kaže Dejan
Sadnja pistaća
Sadnju je kao i za svako drugo voće najbolje obaviti u jesen. Kako bi se biljke adaptirale i
akumulirale na vlagu oko korena u toku zime. Imajući u vidu da žile počinju da rastu već
krajem februara kao kod lešnika na primer, sadnju je najbolje obaviti bar do kraja januara.
Sadnice počnu da rađaju posle tri četiri godine, ali se ne može očekivati visok prinos u
prvim godinama. Potrebno je đubrenje, uništavanje korova, formiranje sadnica i ostalo
zalaganje, fizičko i finansijsko. Ako se u obzir uzme cena ploda i prinos od 15kg po stablu
u desetoj godini, može se reći da je to isplativa voćna vrsta. Plodovi sazrevaju krajem
avgusta i početkom septembra.
Pistaći žive jako dugo. Njihov životni vek zavisi od sorte i uslova gajenja. Najgugotrajnije
su Iranske sorte i one žive oko 100 godina bez intenzivnih agrotehničkih mera.
Kalifornijske sorte traju najkraće (oko 35 godina). Same agrotehničke mere u cilju
povećanja prinosa smanjuju dugotrajnost svakog voća, pa i samih pistaća. Forsiranje i
iscrpljivanje biljke skraćuje njen životni vek. U kontinentalnom delu Turske je prosek oko
50 godina. U Srbiji još uvek ne postoji taj podatak
2/4
Foto: Sadnice pistaća - ©Dejan Jakovljević
Postojbina pistaća je Iran. Tamo se ne gaje pistaći zbog toga što ima klima odgovara
(noći -5, a preko dana +45) već zato što drugo voće ne bi uspevalo. Jako su otporni na
niske i visoke temperature, međutim potrebno im je direktno sunce tokom leta, zbog
fotosinteze, a kasnije i zbog sazrevanja plodova. Opstaju od -25 do +50.
Pistaći se sade na rastojanju 4,5×6 ili 5x5m. Stabla dostižu visinu oko 6m i budu veličine
kajsije ili šljive.
3/4
Foto: Sadnice pistaća - ©Dejan Jakovljević
Pošto muške sadnice ne daju plodove potrebno je napraviti dobar i rentabilan raspored
sadnje. Muška sadnica oprašuje radius od 30m, pa se shodno tome i raspoređuju u
samom voćnjaku.
,,Visina prinosa zavisi od više faktora. Starost stabla, sorta voća, način održavanja
klimatski uslovi. U Srbiji za sada znamo da sadnice stare 12 godina daju preko 15kg
ploda. U punoj snazi (oko 20 godina starosti) u Turskoj je to nekih 25kg po stablu. “,
zaključuje Dejan
Tagovi
Agro agrobiznis pistaći pistaci u srbiji pokretanje biznisa sadnja pistaca uzgoj pistaca
uzgoj pistaca u srbiji
4/4