EB - Pitanjja (Sve Za Zi) +

1.
Koji od slijedećih poslova nije vezan za kreditiranje građana:

a. zaprimanje zahtjeva za kredit
b. knjigovodstvena evidencija korištenja i otplate kredita
c. prijevremena otplata kredita
d. praćenje dnevne likvidnosti
e. plasiranje kredita i prijenos kredita u otplatu
2. Zahtjevu za kredit zaposleni u društvu s ograničenom odgovornošću obavezno prilažu:

a. porezna kartica za proteklih 6 mjeseci
b. obrazac BON-1 i BON-2
c. potvrdu o statusu i visini primanja za korisnika kredita
d. odgovori pod a), b) i c) su točni
e. odgovori pod a) i c) su točni
3. Zahtjevu za kredit zaposleni u dioničkom društvu i javnom poduzeću obavezno prilažu:

a. porezna kartica za proteklih 6 mjeseci
b. obrazac BON-1 i BON-2
c. potvrdu o statusu i visini primanja za korisnika kredita
d. odgovori pod a), b) i c) su točni
e. odgovori pod a) i c) su točni
4. Zahtjevu za stambene i kredite za unapređenje gospodarske djelatnosti kod kojih se ne vrši

upis založnog prava prilaže se:
a. procjena tržišne vrijednosti nekretnine koju je obavio bančin ovlašteni vještak
b. polica nekretnine prenesena u korist banke
c. dokaz o vlasništvu nekretnine koja se adaptira/kupuje (zemljišno knjižni
izvadak ili posjedovni list) izdan u tekućoj godini
d. riziko osiguranje života ili osiguranje života za slučaj smrti korisnika kredita i
sudužnika, prenesene u korist banke, za kredite bez jamaca
e. ništa od navedenog
5. Zahtjevu za stambene i kredite za unapređenje gospodarske djelatnosti kod kojih se vrši

upis založnog prava prilaže se:
a. procjena tržišne vrijednosti nekretnine koju je obavio bančin ovlašteni vještak
b. polica nekretnine prenesena u korist banke
c. dokaz o vlasništvu nekretnine koja se adaptira/kupuje (zemljišno knjižni
izvadak ili posjedovni list) izdan u tekućoj godini
d. riziko osiguranje života ili osiguranje života za slučaj smrti korisnika kredita i
sudužnika, prenesene u korist banke, za kredite bez jamaca
e. sve od navedenog
6. Zahtjevu za kredite za motorna vozila kod kojih se ne vrši upis prilaže se:
a. predračun ili ponudu prodavatelja
b. deponirana original knjižica vozila u banci, za založnog prava kredite bez
jamaca
c. fiducijarno vlasništvo na vozilu, za kredite bez jamaca
d. kasko police osiguranja vozila, za kredite bez jamaca
e. sve od navedenog
7. Zahtjevu za kredite za motorna vozila kod kojih se ne vrši upis ne prilaže se:
a. predračun ili ponudu prodavatelja
b. riziko osiguranje života ili osiguranje života za slučaj smrti korisnika
kredita i sudužnika, prenesene u korist banke, za kredite bez jamaca
c. deponirana original knjižica vozila u banci, za založnog prava kredite bez
jamaca
d. fiducijarno vlasništvo na vozilu, za kredite bez jamaca
e. kasko police osiguranja vozila, za kredite bez jamaca
8. Osim plaćanja svih potrebnih naknada i troškova i oročavanja depozita, prije plasiranja
kredita korisnik treba dostaviti:
a. ugovore o kreditu potpisane i ovjerene, odnosno solemnizirane kod javnog
bilježnika i ovjerene zadužnice
b. police osiguranja ovisno o vrsti kredita
c. zadužnicu za korisniku kredita, sudužnika i jamce (ovisno o vrsti kredita)
d. izjavu o zapljeni plaće korisnika kredita i sudužnika (ovisno o vrsti kredita)
e. sve od navedenog
9. Osim plaćanja svih potrebnih naknada i troškova i oročavanja depozita, prije plasiranja
kredita korisnik ne treba dostaviti:
a. ugovor o preuzimanju duga potpisan i ovjeren kod javnog bilježnika
b. ugovore o kreditu potpisane i ovjerene kod javnog bilježnika i ovjerene
zadužnice
c. police osiguranja ovisno o vrsti kredita
d. zadužnicu za korisniku kredita, sudužnika i jamce (ovisno o vrsti kredita)
e. izjavu o zapljeni plaće korisnika kredita i sudužnika (ovisno o vrsti kredita)
10. Sredstva na tekućem računu ne formiraju se na osnovu:

a. kontinuiranog priliva
b. prijenosom sredstava s drugih depozita
c. oročenog depozita
d. povremenog priliva
e. kupljenih uvjeta - na bazi jamstva devizne i kunske štednje
11. Vlasnik tekućeg računa ne može raspolagati sredstvima na tekućem računu putem:
a. gotovinskog naloga za isplatu na šalteru banke
b. naloga za prijenos
c. akreditiva
d. korištenjem bankomata
e. bankovnom doznakom
12. Trajni nalog je:

a. pismeni nalog kojeg izdaje vlasnik za plaćanje obveza iz sredstava tekućeg
računa
b. usmeni nalog kojeg izdaje vlasnik za plaćanje obveza iz sredstava tekućeg
računa
c. pismeni nalog kojeg izdaje banka za plaćanje obveza iz sredstava tekućeg
računa
d. pismeni nalog kojeg izdaje vlasnik za plaćanje obveza iz sredstava namjenskih
oročenja
e. pismeni nalog kojeg izdaje banka za plaćanje obveza iz sredstava namjenskih
oročenja
13. Tekući račun može doći u nedozvoljeno prekoračenje:

a. zbog toga što je na računu negativan saldo duže vrijeme, te sa obračunom
kamate i pripisom ne dolazi u prekoračenje
b. zbog toga što je na računu pozitivan saldo duže vrijeme, te sa obračunom
kamate i pripisom dolazi u prekoračenje
c. zbog izdavanja čekova od strane vlasnika u iznosima manjim od raspoloživih
sredstava na tekućem računu
d. zbog izdavanja čekova od strane vlasnika u iznosima manjim od raspoloživih
sredstava na deviznom računu
14. Čekom je moguće:

a. obavljati sva plaćanja za kupljenu robu odnosno usluge
b. izmirivati razne obveze (carine, poreze, kazne, telefonske i druge troškove)
c. podizati gotovinu kod druge banke
d. sve od navedenog
15. Čekom nije moguće:

a. obavljati plaćanja za kupljenu robu odnosno usluge u iznosu većem od
raspoloživih sredstava na računu
b. izvršiti gotovinska plaćanja za kupljenu robu odnosno usluge
c. podizati gotovinu kod druge banke
d. obavljati sva plaćanja za kupljenu robu odnosno usluge
e. izmirivati razne obveze (carine, poreze, kazne, telefonske i druge troškove)
16. Vrsta oročenja nije:

a. Rentna štednja
b. Oročenje s kapitalizacijom
c. Nenamjensko oročenje
d. Namjensko oročenje
e. Sve navedeno su vrste oročenja
17. Sredstva na žiro računu formiraju se doznakama i uplatama od:

a. nesamostalnog obavljanja djelatnosti
b. uzimanja u najam odnosno zakup nekretnina i pokretnih stvari
c. autorskih prava, patenata i tehničkih unapređenja
d. drugog samostalnog obavljanja djelatnosti gdje ne postoji obveza plaćanja
poreza na dohodak odnosno dobit
e. drugih priljeva koji se ne moraju registrirati putem žiro računa
a. prijenosa sredstava s drugih računa kunskih i deviznih klijenata koji se
vode u banci
b. nesamostalnog obavljanja djelatnosti
c. uzimanja u najam odnosno zakup nekretnina i pokretnih stvari
e. drugih priljeva koji se ne moraju registrirati putem žiro računa

a. drugog samostalnog obavljanja djelatnosti gdje ne postoji obveza plaćanja
b. drugih priljeva koji se ne moraju registrirati putem žiro računa
c. nesamostalnog obavljanja djelatnosti
d. gotovinskih uplata te doznaka, bilo klijenta bilo trećih osoba
e. uzimanja u najam odnosno zakup nekretnina i pokretnih stvari
20. Sredstva na žiro računu ne formiraju se doznakama i uplatama od:

a. samostalnog obavljanja djelatnosti
b. izdavanja u najam odnosno zakup nekretnina i pokretnih stvari
e. drugih priljeva koji se moraju registrirati putem žiro računa te koji podliježu
nadzoru po osnovi poreznih obveza
21. Sredstva na žiro računu ne formiraju se doznakama i uplatama od:

a. samostalnog obavljanja djelatnosti
b. gotovinskih isplata te doznaka, bilo klijenta bilo trećih osoba
c. izdavanja u najam odnosno zakup nekretnina i pokretnih stvari
d. autorskih prava, patenata i tehničkih unapređenja
22. Sredstva na žiro računu ne formiraju se od:

a. uzimanja u najam odnosno zakup nekretnina i pokretnih stvari
b. samostalnog obavljanja djelatnosti
c. gotovinskih uplata te doznaka, bilo klijenta bilo trećih osoba
d. autorskih prava, patenata i tehničkih unapređenja
23. Sredstva na žiro računu ne formiraju se od:

a. gotovinskih uplata te doznaka, bilo klijenta bilo trećih osoba
b. izdavanja u najam odnosno zakup nekretnina i pokretnih stvari
d. nesamostalnog obavljanja djelatnosti
24. Klijent raspolaže sredstvima na žiro računu putem sljedećih instrumenata raspolaganja:
a. jednokratnim nalogom banci
b. trajnim nalogom
c. nalogom za gotovinsku isplatu
d. čekom
e. svime gore navedenim.
25. Klijent ne raspolaže sredstvima na žiro računu putem sljedećih instrumenata raspolaganja:
a. jednokratnim nalogom banci
b. trajnim nalogom
c. nalogom za gotovinsku isplatu
d. akreditivom
e. svime gore navedenim
26. Na devizni račun mogu se polagati:

a. sve vrste čekova koji glase na konvertibilne devize
b. bankovni čekovi
c. privatni čekovi
d. svi putnički čekovi bez ograničenja
e. sve od navedenog
27. Na devizni račun ne mogu se polagati:

a. sve vrste čekova koji glase na konvertibilne devize
b. bankovni čekovi
c. gotovinski čekovi
d. svi putnički čekovi bez ograničenja
e. privatni čekovi
28. Vlasnici deviznih računa slobodno raspolažu devizama sa svojih deviznih računa na način:
a. doznakom u inozemstvo
b. trajnim nalozima
c. izdavanjem putničkih ili nostro čekova
d. isplatom gotovine u originalnoj valuti ili konverzijom u drugu valutu
e. sve od navedenog
29. Vlasnici deviznih računa ne mogu raspolagati devizama sa svojih deviznih računa na
način:
a. prijenosom sredstava s jednog računa na drugi
b. doznakom u inozemstvo
c. izdavanjem putničkih ili nostro čekova
d. trajnim nalozima
e. isplatom gotovine u originalnoj valuti ili konverzijom u drugu valutu
30. Pristup vrednovanju kreditnog zahtijeva ne može biti:

a. vrlo tradicionalan
b. tradicionalan
c. vrlo moderan
d. statički
e. dinamički
31. Kreditna sposobnost poduzeća:
a. predstavlja mogućnost uzimanja, korištenja i vraćanja financijskih sredstava
njihovim izvorima uz određene uvjete poimanja financijskih sredstava
b. svodi se na procjenu dužnikove volje i poslovne sposobnosti da ugovorenom
dinamikom vraća kredit
c. može se definirati kao mogućnost i vjerojatnost da se ugovoreni rokovi povrata
financijskih sredstava održe bez utjecaja na životnu snagu poduzeća i te obveze
ispune iz planiranih redovnih financijskih priljeva poduzeća, bez oštećenja
interesa investitora
d. pod utjecajem je pojava iz poslovne prošlosti i sadašnjosti poduzeća za koje se
u svakom pojedinom slučaju posebno pretpostavlja da utječe na poslovnu
budućnost poduzeća
e. sve navedene tvrdnje su točne

a. predstavlja mogućnost uzimanja, korištenja i vraćanja robnih sredstava
b. svodi se na procjenu vjerovnikove volje i poslovne sposobnosti da ugovorenom
financijskih sredstava održe s određenim utjecajem na životnu snagu poduzeća i
te obveze ispune iz planiranih redovnih financijskih priljeva poduzeća, bez
oštećenja interesa investitora
d. pod utjecajem je pojava iz poslovne prošlosti i sadašnjosti poduzeća za
koje se u svakom pojedinom slučaju posebno pretpostavlja da utječe na
poslovnu budućnost poduzeća

a. predstavlja mogućnost uzimanja, korištenja i vraćanja financijskih
sredstava njihovim izvorima uz određene uvjete poimanja financijskih
sredstava
b. svodi se na procjenu vjerovnikove poslovne sposobnosti da ugovorenom
d. nije pod utjecajem pojava iz poslovne prošlosti i sadašnjosti poduzeća za koje
se u svakom pojedinom slučaju posebno pretpostavlja da utječe na poslovnu
b. može se definirati kao mogućnost i vjerojatnost da se ugovoreni rokovi povrata
c. svodi se na procjenu dužnikove volje i poslovne sposobnosti da
ugovorenom dinamikom vraća kredit

b. može se definirati kao mogućnost i vjerojatnost da se ugovoreni rokovi
povrata financijskih sredstava održe bez utjecaja na životnu snagu
poduzeća i te obveze ispune iz planiranih redovnih financijskih priljeva
poduzeća, bez oštećenja interesa investitora
c. svodi se na procjenu vjerovnikove volje i poslovne sposobnosti da ugovorenom
36. Predviđanje financijskih izvješća kao metoda financijske analize sastoji se u:

a. projektiranju financijskih izvješća poduzeća, u stabilnim uvjetima privređivanja,
za period od jednog, pet ili deset mjeseci
b. povijesnoj analizi financijskih izvješća poduzeća, za proteklu jednu, pet ili deset
godina poslovanja
c. projektiranju financijskih izvješća poduzeća, u stabilnim uvjetima
privređivanja, za period od jedne, pet ili deset godina
d. projektiranju financijskih izvješća poduzeća, u nestabilnim uvjetima
privređivanja, za period od jedne, pet ili deset godina
37. Predviđanje financijskih izvješća kao metoda financijske analize sastoji se od:
a. planiranog cash flowa, te računa dobiti i gubitka
b. planiranog cash flowa, probne bilance stanja te računa dobiti i gubitka
c. planiranog cash flowa te probne bilance stanja
d. ostvarenog cash flowa, probne bilance stanja te računa dobiti i gubitka
e. probne bilance stanja te računa dobiti i gubitka
38. Donja granica do koje se obrtna sredstva mogu smanjivati prije nego poduzeće dospije u
nemogućnost da podmiruje svoje tekuće obveze je:
a. Koeficijent obrtaja kapitala
b. Ubrzana likvidnost
c. Koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine
d. Koeficijent financiranja
e. Tekuća likvidnost
39. Oštrije mjerilo likvidnosti, koje isključuje zalihe iz trenutačno utržive imovine je:
a. Tekuća likvidnost
b. Neto obrtni kapital
c. Koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine
d. Ubrzana likvidnost
e. Dugotrajna likvidnost
40. Prosječni vremenski period izražen u danima u kojem se izmiruju potraživanja od kupca je:
a. Prosječni dani plaćanja obveza
b. Ubrzana likvidnost
c. Prosječni dani naplate potraživanja
d. Koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine
41. Prosječni vremenski period izražen u danima u kojem se izmiruju potraživanja prema
vjerovnicima je:
a. Koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine
b. Prosječni dani plaćanja obveza
c. Ubrzana likvidnost
d. Prosječni dani naplate potraživanja
42. Koeficijent koji govori koliko novčanih jedinica kapitala stvara novčana jedinica prihoda
od prodaje je:
b. Koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine
c. Koeficijent financiranja
d. Koeficijent pokrivenosti dugotrajne imovine kapitalom
e. Koeficijent pokrivenosti kamata
43. Koeficijent koji ukazuje na učinkovitost kratkotrajne imovine u ostvarivanju prihoda od

prodaje je:
c. Koeficijent financiranja
44. Koeficijent koji pokazuje djelotvornost upotrebe fiksnih sredstava je:
c. Koeficijent obrtaja dugotrajne imovine
45. Koeficijent koji pokazuje kvalitetu zaliha i kvalitetu upravljanja zalihama je:
e. Koeficijent obrtaja zaliha
46. Koeficijent koji pokazuje koliko je ukupna poslovna sredstva sudjeluju u ostvarivanju
prihoda je:
d. Koeficijent obrtaja ukupne aktive
e. Koeficijent obrtaja zaliha
47. Koeficijent koji pokazuje koliki dio ukupnih sredstava poduzeće financira iz tuđih izvora
je:
a. Dugotrajna likvidnost
b. Stopa zaduženosti
c. Koeficijent pokrivenosti dugotrajne imovine kapitalom
e. Profitabilnost aktive (ROA)
48. Koeficijent koji pokazuje koliko se vlastitog kapitala koristi za financiranje dugotrajne
imovine je:
b. Koeficijent obrtaja dugotrajne imovine
49. Koeficijent koji pokazuje donju granicu do koje se ukupna financijska sredstva poduzeća
mogu smanjivati, a da pritom poduzeće zadrži sposobnost ispunjenja dospjelih obveza je:
a. Stopa zaduženosti
50. Koeficijent koji pokazuje pokazuje koliko jedinica profita preostaje od ostvarene
jedinice prihoda pošto se oduzmu porezi i svi na to vezani direktni i indirektni izdaci je:
a. Profitna marža
c. Profitabilnost kapitala (ROE)
51. Koeficijent koji pokazuje "produktivnost" ukupne aktive, odnosno financijsku

djelotvornost ukupno angažiranog kapitala je:
a. Profitna marža
52. Koeficijent koji pokazuje prinos koji dioničari ostvaruju na svoj financijski ulog je:
a. Profitna marža
53. Koeficijent koji pokazuje u kojoj mjeri se iz tekućeg profita mogu pokriti tekuće obveze
poduzeća po dospjelim kamatama je:
a. Koeficijent pokrivenosti kamata
e. Koeficijent obrtaja kapitala
54. Tekuća likvidnost je:

a. Kratkotrajna imovina – zalihe / Kratkoročne obveze
b. Kratkotrajna imovina / Kratkoročne obveze
c. Kratkotrajna potraživanja x 360 / Prihodi od prodaje
d. Kratkoročne obveze – krediti / Ukupni rashodi x 360
e. Kapital / Dugotrajna imovina
55. Ubrzana likvidnost je:

a. Kratkotrajna imovina / Kratkoročne obveze
b. Kratkotrajna potraživanja x 360 / Prihodi od prodaje
c. Kratkoročne obveze – krediti / Ukupni rashodi x 360
d. Kratkotrajna imovina – zalihe / Kratkoročne obveze
56. Prosječni dani naplate potraživanja su:
57. Prosječni dani plaćanja obveza su:

58. Koeficijent obrtaja kapitala je:

a. Prihodi od prodaje/kratkotrajna imovina
b. Prihodi od prodaje/dugotrajna imovina
c. Kapital / Dugotrajna imovina
d. Kratkotrajna imovina / Kratkoročne obveze
e. Prihodi od prodaje/kapital
59. Koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine je:

d. Kratkotrajna imovina / Kratkoročne obveze
e. Kratkotrajna imovina – zalihe / Kratkoročne obveze
60. Koeficijent obrtaja dugotrajne imovine je:

d. Dugotrajna imovina / Dugoročne obveze
e. Dugotrajna imovina – zalihe / Dugotrajna obveze
61. Stopa zaduženosti je:

a. Kapital/ Dugotrajna imovina
b. Ukupne obveze/Ukupna pasiva
c. Prihodi od prodaje/dugotrajna imovina
e. Ukupne obveze/Kapital
62. Koeficijent pokrivenosti dugotrajne imovine kapitalom je:

c. Prihodi od prodaje/dugotrajna imovina
e. Ukupne obveze/Kapital
63. Koeficijent financiranja je:
c. Ukupne obveze/Kapital
d. Prihodi od prodaje/dugotrajna imovina
e. Dugotrajna imovina / Dugoročne obveze
64. Profitna marža je:

a. Dobit nakon oporezivanja/prihod
b. Dobit nakon oporezivanja/aktiva
c. Dobit nakon oporezivanja/kapital
d. Dobit nakon oporezivanja/zalihe
e. Dobit nakon oporezivanja/rashodi
65. Profitabilnost aktive (ROA) je:

b. Dobit nakon oporezivanja/kapital
c. Dobit nakon oporezivanja/aktiva
66. Profitabilnost kapitala (ROE) je:

b. Dobit nakon oporezivanja/kapital
c. Dobit nakon oporezivanja/aktiva
67. Koeficijent pokrivenosti kamata je:

a. Dobit nakon oporezivanja + trošak kamata / trošak kamata
b. Dobit prije oporezivanja / trošak kamata
c. Dobit nakon oporezivanja - trošak kamata / prihodi
d. Dobit prije oporezivanja + trošak kamata / trošak kamata
e. Dobit prije oporezivanja - trošak kamata / trošak kamata
68. Novčani tijek prema prihodima je:

a. Neto novčani priljevi / ukupni rashod
b. Neto novčani priljevi / ukupni prihod
c. Neto novčani priljevi / ukupna aktiva
d. Neto novčani priljevi / ukupni kapital
e. Neto novčani priljevi / dobit nakon oporezivanja
69. Analiza 6K ne uključuje:

a. karakter
b. kalkulaciju
c. kapacitet
d. kapital
e. kontrolu
70. Pravnu sposobnost i osposobljenost menadžmenta da vodi cjelokupno poslovanje subjekta
predstavlja:
a. karakter
b. kapacitet
c. kapital
d. kolateral
e. kondiciju
71. Analizu okruženja dužnika koji stvara određene uvjete i pretpostavke za njegovo poslovanje
predstavlja:
a. karakter
b. kapacitet
c. kapital
d. kolateral
e. kondiciju
72. Sekundarni izvor naplate potraživanja koji se aktivira nakon što je izvjesno neispunjenje
cjelokupne obveze dužnika banke predstavlja:
a. karakter
b. kapacitet
c. kapital
d. kolateral
e. kondiciju
73. Zakonske regulative koje bi mogle bitno utjecati na financijski položaj klijenta i tijekom
amortizacije kredita promijeniti njegov bonitet sagledavaju se:
a. karakterom
b. kapacitetom
c. kapitalom
d. kontrolom
e. kondicijama
74. Eliminacijska funkcija Z-score modela je:

a. Z = 1,2 X1 + 1,4 X2 + 3,3 X3 + 0,6 X4 + 0,999 X5
b. Z = 1,5 X1 + 1,4 X2 + 3,6 X3 + 0,6 X4 + 0,999 X5
c. Z = 1,2 X1 + 1,7 X2 + 3,3 X3 + 0,9 X4 + 0,666 X5
d. Z = 1,2 X1 + 1,7 X2 + 3,6 X3 + 0,6 X4 + 0,666 X5
e. Z = 1,5 X1 + 1,4 X2 + 3,3 X3 + 0,9 X4 + 0,999 X5
75. Vjerojatnost bankrota je visoka ako je Z-score koeficijent:

a. iznad 1,9
b. ispod 1,1
c. iznad 2,6
d. ispod 2,6
e. iznad 1,7
76. Vjerojatnost bankrota je niska ako je Z-score koeficijent:
a. iznad 1,9
b. ispod 1,1
c. iznad 2,6
d. ispod 2,6
e. iznad 1,7
77. Vrijednost Z-score koeficijenta od 3,7 znači da je:

a. Vjerojatnost bankrota visoka
b. Vjerojatnost bankrota niska
c. Vjerojatnost bankrota nepoznata
d. Vjerojatnost bankrota ne postoji
e. Z-score koeficijent ne može imati tu vrijednost


80. Poslovi platnog prometa su:

a. otvaranje i vođenje računa
b. vođenje registra računa sudionika
c. primitak i provjera ispravnosti naloga za plaćanje
d. obrada podataka iz naloga za plaćanje
e. sve od navedenog
81. Poslovi platnog prometa su:

a. obavljanje uplata i isplata gotovog novca
b. knjiženje platnih transakcija na računima
c. slanje i primitak platnih transakcija u sustave za obračun međubankovnih
plaćanja
d. vođenje evidencije o redoslijedu plaćanja
e. sve od navedenog
82. Poslovi platnog prometa nisu:
a. otvaranje i vođenje računa
b. izdvajanje obvezne pričuve
c. primitak i provjera ispravnosti naloga za plaćanje
d. obrada podataka iz naloga za plaćanje
e. slanje i primitak platnih transakcija u sustave za obračun međubankovnih
plaćanja

c. reprogram kredita
d. slanje i primitak platnih transakcija u sustave za obračun međubankovnih
plaćanja
e. vođenje evidencije o redoslijedu plaćanja

c. slanje i primitak platnih transakcija u sustave za obračun međubankovnih
plaćanja
d. izdavanje jamstava
e. vođenje evidencije o redoslijedu plaćanja
85. Plaćanje između sudionika platnog prometa može biti:

a. bezgotovinsko
b. gotovinsko
c. obračunsko
d. sve od navedenog
86. Poslove platnog prometa obavljaju:

a. Hrvatska narodna banka za poslovne subjekte i fizičke osobe
b. banke za račune banaka i državnu riznicu
c. nedepozitne institucije u ime i za račun poslovnih subjekata
d. nedepozitne institucije u ime i za račun depozitnih institucija
e. banke za račune Hrvatske narodne banke
87. Cilj platnog prometa u zemlji je uspostaviti:

a. bolje upravljanje zaduženošću banke i njezinih komitenata te zaduženošću
cjelokupnog bankovnog sustava
b. potpunu implementaciju instituta jednostrukog pokrića
c. minimiziranje sustavnog rizika u platnom prometu
d. ukidanje oligopola u platnom prometu
e. poskupljenje usluge platnog prometa
a. bolje upravljanje likvidnošću banke i njezinih komitenata te likvidnošću
c. maksimiziranje sustavnog rizika u platnom prometu

b. potpunu implementaciju instituta dvostrukog pokrića

d. ukidanje monopola u platnom prometu

e. pojeftinjenje usluge platnog prometa

c. moderni sustav platnog prometa, zasnovan na preporukama EU-a
d. maksimiziranje sustavnog rizika u platnom prometu
e. ukidanje oligopola u platnom prometu
93. Karakteristika internog platnog prometa je:

a. interne naloge banka ne može provesti trenutno – oduzimanjem iznosa naloga s
računa dužnika i knjiženjem u korist transakcijskog računa vjerovnika,
b. vjerovnik nakon oduzimanja iznosa naloga s računa dužnika i knjiženja u korist
transakcijskog računa vjerovnika ne može odmah raspolagati tim sredstvima,
c. upravljanje likvidnošću je teže ukoliko raste udio transakcija internog platnog
prometa u ukupnom broju
d. sve od navedenog
a. interne naloge banka može provesti trenutno – oduzimanjem iznosa naloga
s računa dužnika i knjiženjem u korist transakcijskog računa vjerovnika,
transakcijskog računa vjerovnika ne može odmah raspolagati tim sredstvima,
c. upravljanje likvidnošću je teže ukoliko raste udio transakcija internog platnog
d. sve od navedenog

a. interne naloge banka može provesti trenutno – oduzimanjem iznosa naloga s
računa dužnika i knjiženjem u korist transakcijskog računa vjerovnika,
transakcijskog računa vjerovnika može odmah raspolagati tim sredstvima,
c. upravljanje likvidnošću je lakše ukoliko raste udio transakcija internog platnog
d. sve od navedenog
96. Nacionalni klirinški sustav (NKS) služi:

a. prvenstveno za razmjenu transakcija s prosječno malim iznosom po neto
načelu
b. prvenstveno za razmjenu transakcija internog platnog prometa s prosječno
malim iznosom po neto načelu
c. prvenstveno za razmjenu transakcija s prosječno velikim iznosom po neto
načelu
d. prvenstveno za razmjenu transakcija internog platnog prometa s prosječno
velikim iznosom po neto načelu
e. prvenstveno za razmjenu transakcija između klijenata iste banke
97. Hrvatski sustav velikih plaćanja je:

a. sustav za izvršenje međubankovnih plaćanja i evidentiranja na računima za
namirenje banaka i štedionica kod HNB-a u realnom vremenu po neto načelu
b. sustav za izvršenje međubankovnih plaćanja i evidentiranja na računima
za namirenje banaka i štedionica kod HNB-a u realnom vremenu po bruto
načelu
c. sustav za razmjenu transakcija internog platnog prometa s prosječno malim
iznosom po neto načelu
d. sustav za razmjenu transakcija internog platnog prometa s prosječno velikim
iznosom po neto načelu
e. sustav za razmjenu platnih transakcija čiji je prosječni iznos visok u realnom
vremenu po neto načelu
98. Obilježje Hrvatskog sustava velikih plaćanja je:
a. služi prvenstveno za razmjenu transakcija s prosječno malim iznosom po neto
načelu
b. plaćanje se izvršava čak i ako banka platitelj nema na svom računu sredstva za
njegovo izvršenje
c. interne naloge banka može provesti trenutno – oduzimanjem iznosa naloga s
računa dužnika i knjiženjem u korist transakcijskog računa vjerovnika
d. bolje upravljanje likvidnošću banke i njezinih komitenata te likvidnošću
e. potrebno je da su dugovanja i potraživanja međusobna, da su potraživanja
novčana, da su dospjela na naplatu i da su likvidna
99. Obilježje Hrvatskog sustava velikih plaćanja je:

a. plaćanje se izvršava samo ako banka platitelj ima na svom računu sredstva
za njegovo izvršenje
b. služi prvenstveno za razmjenu transakcija s prosječno malim iznosom po neto
načelu
c. interne naloge banka može provesti trenutno – oduzimanjem iznosa naloga s
d. bolje upravljanje likvidnošću banke i njezinih komitenata te likvidnošću
e. potrebno je da su dugovanja i potraživanja međusobna, da su potraživanja
novčana, da su dospjela na naplatu i da nisu likvidna
100. Obilježje Nacionalnog klirinškog sustava je:

b. potrebno je da su dugovanja i potraživanja međusobna, da su potraživanja
c. plaćanje se izvršava čak i ako banka platitelj nema na svom računu sredstva za
njegovo izvršenje
d. vrši se nekoliko obrada naloga za plaćanje u različitim ciklusima
101. Obilježje Nacionalnog klirinškog sustava je:

b. služi za obračun međubankovnih platnih transakcija na neto
multilateralnom načelu
c. potrebno je da su dugovanja i potraživanja međusobna, da su potraživanja
d. plaćanje se izvršava čak i ako banka platitelj nema na svom računu sredstva za
njegovo izvršenje
102. Karakteristika Nacionalnog klirinškog sustava je:
a. Ravnopravnost pristupa
b. Sigurnost podataka
c. Upravljanje rizikom sustavom limita
d. Nadzor sustava od strane HNB-a
e. Sve od navedenog
103. Karakteristika Nacionalnog klirinškog sustava nije:

c. Upravljanje rizikom sustavom limita
d. Sudionici NKS-a nemaju mogućnost izravnog utjecaja na tijek obračuna
e. Kategorizacija transakcija
104. Karakteristika Nacionalnog klirinškog sustava nije:

c. Upravljanje rizikom sustavom izračuna pokazatelja
d. Sudionici NKS-a imaju mogućnost izravnog utjecaja na tijek obračuna
e. Kategorizacija transakcija
105. Prijeboj ili kompenzacija jedan je od načina kojim:

a. se prebijaju međusobne tražbine dviju strana
b. se razmjenjuju transakcije s prosječno malim iznosom po neto načelu
c. vjerovnik prenosi svoju tražbinu od dužnika na novog vjerovnika
d. preuzimatelj preuzima na sebe dug dužnika
e. jedna osoba ovlašćuje drugu osobu da za njezin račun izvrši nešto trećoj osobi,
a ovu ovlašćuje da to izvršenje primi u svoje ime
106. Cesija je jedan od načina kojim:

107. Preuzimanje duga je jedan od načina kojim:

108. Asignacija je jedan od načina kojim:
b. jedna osoba ovlašćuje drugu osobu da za njezin račun izvrši nešto trećoj
osobi, a ovu ovlašćuje da to izvršenje primi u svoje ime
c. se razmjenjuju transakcije s prosječno malim iznosom po neto načelu
d. vjerovnik prenosi svoju tražbinu od dužnika na novog vjerovnika
e. preuzimatelj preuzima na sebe dug dužnika
109. Da bi moglo doći do kompenzacije, moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti:

a. tražbine ne moraju biti uzajamne, dakle ne moraju postojati između istih osoba
koje moraju istodobno međusobno i potraživati i dugovati, odnosno te su osobe
jedna prema drugoj i dužnik i vjerovnik
b. tražbine ne moraju po vrsti biti kompenzibilne, a to su samo one tražbine koje
glase na novac ili druge zamjenjive stvari istoga roda i kakvoće
c. tražbine ne moraju biti istovrsne po predmetu činidbe, dakle obje tražbine
moraju glasiti ili na novac ili na druge zamjenjive stvari istoga roda i kakvoće
d. obje tražbine moraju biti dospjele

a. tražbine moraju biti uzajamne, dakle moraju postojati između istih osoba
koje moraju istodobno međusobno i potraživati i dugovati, odnosno te su
osobe jedna prema drugoj i dužnik i vjerovnik
d. obje tražbine ne moraju biti dospjele

b. tražbine moraju po vrsti biti kompenzibilne, a to su samo one tražbine koje
c. tražbine moraju biti istovrsne po predmetu činidbe, dakle obje tražbine
moraju glasiti ili na novac ili na druge zamjenjive stvari istoga roda i
kakvoće
113. Cesija je:

a. izjava jedne osobe kojom ona ovlašćuje drugu osobu da za njezin račun izvrši
nešto trećoj osobi, a ovu ovlašćuje da to izvršenje primi u svoje ime
b. gubitak prava uslijed zakašnjelog ili nepravilnog reklamiranja dokumenata
c. ugovor kojim vjerovnik prenosi svoju tražbinu od dužnika na novog
vjerovnika
d. izjava kojom trasant bezuvjetno nalaže trasatu – banci da iz njegovog pokrića
pri njoj isplati zakonitom imatelju čeka određenu svotu novca
e. isprava kojom se jamac obvezuje u ugovoru kao jamac platac, čime odgovara za
ispunjenje obveze kao glavni dužnik
114. Cesijom se:

a. mijenja tražbina
b. ne mijenjaju subjekti tražbine
c. umanjuje tražbina
d. prenosi tražbina
e. uvećava tražbina
115. Cesijom se:

a. mijenjaju subjekti tražbine
b. mijenja tražbina
c. ne mijenjaju subjekti tražbine
d. umanjuje tražbina
e. uvećava tražbina
116. Cesijom se ne mogu ustupiti tražbine koje su:

a. sporne
b. neotuđive
c. zastarjele
d. utužene
e. egzistentne
117. Ugovorom o preuzimanju duga:

a. dužnik preuzima na sebe dug vjerovnika
b. ne mijenja se obveza, mijenja se samo jedan od subjekata
c. mijenja se obveza i jedan od subjekata
d. obveza dužnika prema vjerovniku ne prestaje
e. vjerovnik ne može doći u lošiji položaj od onog u kojem jest
a. jamac preuzima na sebe dug vjerovnika
b. mijenja se obveza i jedan od subjekata
c. preuzimatelj preuzima na sebe dug dužnika

a. obveza dužnika prema vjerovniku prestaje
b. jamac preuzima na sebe dug vjerovnika

a. jamac preuzima na sebe dug vjerovnika
b. vjerovnik može doći u lošiji položaj od onog u kojem jest
121. Asignacija je:

a. izjava jedne osobe kojom ona ovlašćuje drugu osobu da za njezin račun
izvrši nešto trećoj osobi, a ovu ovlašćuje da to izvršenje primi u svoje ime
b. gubitak prava uslijed zakašnjelog ili nepravilnog reklamiranja dokumenata
c. izjava kojom trasant bezuvjetno nalaže trasatu – banci da iz njegovog pokrića
pri njoj isplati zakonitom imatelju čeka određenu svotu novca
d. isprava kojom se jamac obvezuje u ugovoru kao jamac platac, čime odgovara za
ispunjenje obveze kao glavni dužnik
e. isprava na kojoj je javno ovjerovljen potpis dužnika kojom dužnik daje
suglasnost da se radi naplate tražbine određenog vjerovnika zaplijene njegovi
računi ili svi računi koje ima kod pravnih osoba koje obavljaju poslove platnog
prometa te da se novac s tih računa, u skladu s njegovom izjavom izravno
isplaćuje vjerovniku
122. U asignaciji, odnosom valute, naziva se odnos između:

a. upućenika i primatelja upute
b. uputitelja i jamca
c. uputitelja i upućenika
d. uputitelja i primatelja upute
e. u asignaciji ne postoji odnos valute
123. U asignaciji, novim obveznim odnosom, naziva se odnos između:

e. u asignaciji ne postoji novi obvezni odnos
124. U asignaciji, odnosom pokrića, naziva se odnos između:
e. u asignaciji ne postoji odnos pokrića
125. Akreditiv se koristi:

a. u svim ugovorima gdje jedna osoba ovlašćuje drugu osobu da za njezin račun
izvrši nešto trećoj osobi, a ovu ovlašćuje da to izvršenje primi u svoje ime
b. u svim ugovorima gdje se jedna ugovorna strana obavezuje platiti cijenu ili
naknadu za obveze druge ugovorne stranke
c. u svim ugovorima gdje se razmjenjuju transakcije s prosječno malim iznosom
po neto načelu
d. u svim ugovorima gdje uputitelj ovlašćuje upućenika da u svoje ime, a za
njegov račun izvrši neku činidbu primatelju upute
e. u svim ugovorima gdje preuzimatelj preuzima dužnikov dug prema njegovu
vjerovniku pa na taj način preuzimatelj namiruje svoju obvezu prema svome
vjerovniku
126. Subjekti u akreditivnom poslu su:

a. dužnik, akreditivna banka i cedent
b. vjerovnik, akreditivna banka i korisnik akreditiva
c. dužnik, akreditivna banka i korisnik akreditiva
d. dužnik, akreditivna banka i cesionar
e. asignatar, akreditivna banka i korisnik akreditiva
127. U slučaju prijenosa akreditiva javlja se:

a. novi dužnik
b. novi asignatar
c. nova akreditivna banka
d. novi korisnik akreditiva
e. novi asignant
128. U slučaju ustupanja akreditivnog priliva u akreditivnom poslu javlja se:

a. nova akreditivna banka
b. novi dužnik
c. novi vjerovnik
d. novi korisnik akreditiva
e. novi asignant
129. Bitan element naloga za otvaranje akreditiva je:

a. rok valjanosti akreditiva i mjesto predočenja dokumenata u honoriranje
b. oznaka akreditivnog iznosa
c. bonitet korisnika akreditiva
d. svi odgovori su točni
e. odgovori pod a) i b) su točni
130. Bitan element naloga za otvaranje akreditiva je:
a. rok valjanosti akreditiva i mjesto predočenja dokumenata u honoriranje
b. oznaka akreditivnog iznosa
c. oznaka vrste, kvalitete i količine robe
d. svi odgovori su točni
131. Temeljno načelo akreditivnog poslovanja je:

a. Načelo supsidijarnosti
b. Akreditivni posao je odvojen od osnovnog posla
c. Banke ne posluju sa dokumentima, nego robom ili uslugama
d. Načelo transparentnosti
e. Banke posluju samo s rezidentima

a. Akreditivni posao nije odvojen od osnovnog posla
b. Načelo transparentnosti
c. Banke posluju samo s rezidentima
d. Načelo supsidijarnosti
e. Banke posluju sa dokumentima, ne robom ili uslugama

a. Banke ne posluju sa dokumentima, nego robom ili uslugama
b. Banke posluju samo s rezidentima
c. Načelo inkorporacije
d. Akreditivni posao nije odvojen od osnovnog posla
e. Načelo transparentnosti
134. Temeljno načelo akreditivnog poslovanja nije:

a. Banke posluju sa dokumentima, ne robom ili uslugama
b. Banke posluju samo s rezidentima
c. Načelo inkorporacije
d. Akreditivni posao je odvojen od osnovnog posla
e. odgovori pod b) i d) su točni
135. Akreditiv kod kojeg banka ispunjava svoju obvezu prema korisniku bez njegove obveze
da banci podnese dokumente je:
a. uvjetni
b. potvrđeni
c. obični
d. dokumentarni
e. nepotvrđeni
136. Akreditiv kod kojeg banka ispunjava svoju obvezu prema korisniku, uz uvjet da joj se
podnesu određeni dokumenti je:
a. potvrđeni
b. bezuvjetni
c. obični
d. dokumentarni
e. nepotvrđeni
137. Akreditiv koji se može opozvati prije isteka roka za koji je akreditiv otvoren je:
a. neopozivi
b. bezuvjetni
c. opozivi
d. dokumentarni
e. nepotvrđeni
138. Akreditiv kod kojeg druga banka koju ovlasti akreditivna banka svoju ulogu ograniči
samo na priopćavanje sadržaja akreditiva njegovu korisniku ne ulazeći u nikakvu drugu
obvezu prema njemu je:
a. neopozivi
b. bezuvjetni
c. opozivi
d. dokumentarni
e. nepotvrđeni
139. Akreditiv koji se javlja u slučaju kada banka ovlasti i pozove drugu banku da potvrdi
neopozivi akreditiv je:
a. potvrđeni
b. bezuvjetni
c. opozivi
d. dokumentarni
e. nepotvrđeni
140. Akreditiv kod kojeg korisnik akreditiva može prenijeti svoja prava iz akreditiva na neku
treću osobu je:
a. neopozivi
b. bezuvjetni
c. opozivi
d. prenosivi
e. potvrđeni
141. Akreditiv kod kojeg, uz ostale dokumente, kupac daje i mjenicu trasiranu na
nalogodavatelja kao dokaz da je korisnik primio iznos po akreditivu je:
a. isplatni
b. negocijabilni
c. akceptni
d. opozivi
e. potvrđeni
142. Akreditiv koji se može koristiti u više banaka je:

a. cirkularni
b. negocijabilni
c. akceptni
d. rotativni
e. potvrđeni
143. Akreditiv koji se ne može koristiti u više banaka, nego samo u naznačenoj, je:
a. cirkularni
b. negocijabilni
c. akceptni
d. rotativni
e. domicilni
144. Akreditiv kod kojeg se svota akreditiva po iskorištenju ne gasi je:

a. cirkularni
b. negocijabilni
c. akceptni
d. rotativni
e. potvrđeni
145. Akreditiv koji otvara domaća banka u banci u inozemstvu je:

a. cirkularni
b. nostro
c. akceptni
d. rotativni
e. domaći
146. Akreditiv koji otvara inozemna banka u domaćoj banci je:

a. cirkularni
b. nostro
c. loro
d. rotativni
e. potvrđeni
147. Akreditiv koji se razvio kao odgovor na zahtjev da banke omoguće financiranje
akreditivnog pokrića u poslovima kada se organizator posla pojavljuje kao kupac i
prodavatelj iste robe, a nema drugih izvora koji bi služili kao pokriće za otvaranje
akreditiva je:
a. cirkularni
b. back to back
c. red clause
d. stand-by
e. rotativni
148. Akreditiv koji nadomješta europsku garanciju na prvi poziv je:

a. cirkularni
b. back to back
c. red clause
d. stand-by
e. rotativni
149. Akreditiv kod kojeg korisnik po akreditivu može vući 5-10% avans kako bi financirao
otpremu robe je:
a. cirkularni
b. back to back
c. red clause
d. stand-by
e. rotativni
150. Rok da banka predložene dokumente kod akreditiva ili honorira ili reklamira je:
a. 14 dana od dana primitka
b. 30 dana od dana primitka
c. 7 dana od dana primitka
d. 3 dana od dana primitka
e. neograničen
151. Prekluzija je:

a. gubitak prava uslijed zakašnjelog ili nepravilnog reklamiranja
dokumenata
b. prijeboj neposrednih i dospjelih međusobnih potraživanja
c. otkup inkaso vrijednosnih papira
d. pismena obveza za vraćanje avansa ukoliko se roba ne pošalje
e. konkretizirano obrazloženje i navedeni propusti zbog kojih banka vrši
reklamaciju
152. Dokumentarna naplata podrazumijeva:

a. zahtjev da banke omoguće financiranje akreditivnog pokrića u poslovima kada
se organizator posla pojavljuje kao kupac i prodavatelj iste robe, a nema drugih
izvora koji bi služili kao pokriće za otvaranje akreditiva
b. otkup inkaso vrijednosnih papira i dokumenata, a koriste ih poslovni
partneri koji se međusobno dobro poznaju
c. da korisnik po akreditivu može vući 5-10% avans kako bi financirao otpremu
robe, daje se pismena obveza za vraćanje avansa ukoliko se roba ne pošalje
d. da je banka obvezna ispuniti korisniku akreditiva obvezu, uz uvjet da joj se
podnesu dokumenti
153. Inkaso može biti:

a. potvrđeni i nepotvrđeni
b. obični i dokumentarni
c. robni i nerobni
d. uvjetni i bezuvjetni
e. prenosivi i neprenosivi
154. Robni se inkaso primjenjuje:
a. kada između izvoznika i uvoznika postoji izgrađeno uzajamno povjerenje
stečeno na osnovi dugogodišnje poslovne suradnje
b. ukoliko su uvjeti na tržištu takvi da izvoznik diktira uvjete plaćanja, a uvoznik
ima interes za plasman svoje robe na tom tržištu
c. kada domaća banka po nalogu svog komitenta nalaže inozemnoj banci –
korespondentu isplatu određene novčane svote
d. kada uz ostale dokumente u akreditivnom poslovanju kupac daje i mjenicu
trasiranu na nalogodavatelja
155. Financijska klauzula Dokumenti naprema plaćanju (D/P, documents against payment)
znači:
a. stranke u poslu su se dogovorile da će prodavatelj kupcu preko banke isporučiti
financijske, robne, transportne i dokumente o osiguranju, ako kupac otvori
neopozivi dokumentarni akreditiv
b. stranke u poslu su se dogovorile da će prodavatelj kupcu preko banke
isporučiti financijske, robne, transportne i dokumente o osiguranju, ako
kupac plati iznos naveden u fakturi
c. stranke u poslu su se dogovorile da će prodavatelj kupcu preko banke isporučiti
financijske, robne, transportne i dokumente o osiguranju, ako kupac preda
jamstvo u iznosu jednakom onom koji je naveden u fakturi
d. stranke u poslu su se dogovorile da će prodavatelj kupcu preko banke isporučiti
financijske, robne, transportne i dokumente o osiguranju, ako kupac akceptira
mjenicu
e. stranke u poslu su se dogovorile da će prodavatelj kupcu preko banke isporučiti
financijske, robne, transportne i dokumente o osiguranju, ako kupac ima
bankarsku garanciju
156. Financijska klauzula Dokumenti naprema mjeničnom akceptu (D/A, documents against
acceptance) znači:
a. stranke u poslu su se dogovorile da će prodavatelj kupcu preko banke isporučiti
financijske, robne, transportne i dokumente o osiguranju, ako kupac otvori
neopozivi dokumentarni akreditiv
b. stranke u poslu su se dogovorile da će prodavatelj kupcu preko banke isporučiti
financijske, robne, transportne i dokumente o osiguranju, ako kupac plati iznos
naveden u fakturi
c. stranke u poslu su se dogovorile da će prodavatelj kupcu preko banke isporučiti
financijske, robne, transportne i dokumente o osiguranju, ako kupac preda
jamstvo u iznosu jednakom onom koji je naveden u fakturi
d. stranke u poslu su se dogovorile da će prodavatelj kupcu preko banke
isporučiti financijske, robne, transportne i dokumente o osiguranju, ako
kupac akceptira mjenicu
e. stranke u poslu su se dogovorile da će prodavatelj kupcu preko banke isporučiti
financijske, robne, transportne i dokumente o osiguranju, ako kupac ima
bankarsku garanciju
157. Banke po propisu JPI-522 ne odgovaraju za:
a. postupanja drugih banka uključenih u inkaso posao
b. platnu sposobnost ili kredibilnost pošiljatelja, špeditera, prijevoznika,
osiguravatelja i drugih
c. posljedice gubitka ili kašnjenja dostave dokumenata
d. posljedice nastale radi više sile
e. posljedice slanja robe na ime banke uz prethodnu suglasnost banke
158. Nerobni ili čisti inkaso predstavlja

a. naplatu garancije koju ne prate komercijalni papiri
b. naplatu akreditiva koji ne prate komercijalni papiri
c. naplatu doznake koju ne prate komercijalni papiri
d. naplatu VP-a koje ne prate komercijalni papiri
e. naplatu zaloga koji ne prate komercijalni papiri
159. Kod nostro inkaso poslova:

a. domaća se banka javlja kao banka nalogodavca od kojeg prima dokumente
na naplatu
b. inozemna se banka javlja kao banka nalogodavca od kojeg prima dokumente na
naplatu
c. domaća banka se javlja kao inkaso-banka koja dokumente primljene od
inozemnog korespondenta prezentira domaćem dužniku
d. inozemna banka se javlja kao inkaso-banka koja dokumente primljene od
e. inozemna banka se javlja kao inkaso-banka koja dokumente primljene od
domaćeg korespondenta prezentira inozemnom dužniku
160. Kod loro inkaso poslova:

a. domaća se banka javlja kao banka nalogodavca od kojeg prima dokumente na
naplatu
b. inozemna se banka javlja kao banka nalogodavca od kojeg prima dokumente na
naplatu
c. domaća banka se javlja kao inkaso-banka koja dokumente primljene od
d. inozemna banka se javlja kao inkaso-banka koja dokumente primljene od
e. inozemna banka se javlja kao inkaso-banka koja dokumente primljene od
domaćeg korespondenta prezentira inozemnom dužniku
161. Sudionik dokumentarne naplate nije:

a. nalogodavac
b. dostavna banka
c. cedent
d. naplatna banka
e. prezentirajuća banka
a. nalogodavac
b. dostavna banka
c. trasat
d. asignat
e. prezentirajuća banka

a. nalogodavac
b. dostavna banka
c. trasat
d. naplatna banka
e. dužnik
164. Bankovna doznaka se u vanjskotrgovinskom poslovanju koristi u sljedećim poslovnim

situacijama:
a. za plaćanje robe manjih vrijednosti, prije prispijeća robe u zemlju izvoznika
b. za plaćanje ugovorenog predujma bez obzira na njegovu visinu, prije
isporuke robe ili izvršenja neke gospodarske usluge, uz odgovarajuće
osiguranje nalogodavca za izvršenje doznake za inozemstvo od rizika
neizvršenja ili nepotpunog izvršenja ugovornih obveza inozemnog
korisnika bankovne doznake
c. za plaćanje anuiteta po kreditnom aranžmanu s domaćim dobavljačem odnosno
domaćim vjerovnikom
d. za ostala robna plaćanja
e. za plaćanja gdje preuzimatelj preuzima dužnikov dug prema njegovu
vjerovniku

situacijama:
a. za plaćanje ugovorenog akreditiva bez obzira na njegovu visinu, prije isporuke
robe ili izvršenja neke gospodarske usluge, uz odgovarajuće osiguranje
nalogodavca za izvršenje doznake za inozemstvo od rizika neizvršenja ili
nepotpunog izvršenja ugovornih obveza inozemnog korisnika bankovne
doznake
b. za plaćanje anuiteta po kreditnom aranžmanu s domaćim dobavljačem odnosno
c. za plaćanje robe manjih vrijednosti, prije prispijeća robe u zemlju
uvoznika
vjerovniku
situacijama:
b. za plaćanje anuiteta po kreditnom aranžmanu s inozemnim dobavljačem
odnosno inozemnim vjerovnikom
c. za plaćanje ugovorenog akreditiva bez obzira na njegovu visinu, prije isporuke
doznake
vjerovniku

situacijama:
b. za plaćanje anuiteta po kreditnom aranžmanu s domaćim dobavljačem odnosno
c. za plaćanje ugovorenog akreditiva bez obzira na njegovu visinu, prije isporuke
doznake
d. za ostala nerobna plaćanja
vjerovniku
168. Nalog za doznaku u inozemstvo ne sastoji se od:

a. iznosa doznake
b. valute u kojoj će se izvršiti plaćanje
c. kuponskog arka
d. naziva ili imena korisnika kojem treba izvršiti isplatu
e. za čiji se račun obavlja isplata
169. Bankovna doznaka kojom naša banka transferira iznos deviznih sredstava u
inozemstvo je:
a. Nostro
b. Devizna
c. Konvertibilna
d. Loro
e. Nekonvertibilna
170. Bankovna doznaka kojom se obavlja se transfer deviznih sredstava u našu zemlju je:
a. Nostro
b. Konvertibilna
c. Devizna
d. Nekonvertibilna
e. Loro
171. Bankovna doznaka koja služi za plaćanje u konvertibilnim devizama je:

a. Nostro
b. Konvertibilna
c. Devizna
d. Nekonvertibilna
e. Loro
172. Bankovna doznaka koja služi za plaćanja u zemlji i naplate iz zemlje s kojima je
zaključen klirinški način plaćanja i kod kojih se doznake vode u obračunskoj valuti, a
plaćaju se i naplaćuju u kunama preko HNB je:
a. Nostro
b. Konvertibilna
c. Devizna
d. Nekonvertibilna
e. Loro
173. Bankovna doznaka kojom se obavlja plaćanje po robnim transakcijama je:

a. Nerobna
b. Konvertibilna
c. Uvjetna
d. Robna
e. Loro
174. Bankovna doznaka kojom se obavlja transfer deviznih sredstava u inozemstvo po

raznim osnovama iz poslovnih i neposlovnih odnosa s nerezidentima je:
a. Uvjetna
b. Nerobna
c. Devizna
d. Robna
e. Loro
175. Bankovna doznaka kojom se obavlja isplata ino-korisniku nakon što on izvrši
ugovorenu obvezu koja je uvjet za isplatu je:
a. Konvertibilna
b. Uvjetna
c. Nerobna
d. Robna
e. Loro
176. Bankovna doznaka kojom se obavlja isplata u inozemstvo bez uvjeta je:
a. Konvertibilna
b. Uvjetna
c. Nerobna
d. Bezuvjetna
e. Loro
177. Ček je:

a. vrijednosni papir kojim trasant bezuvjetno nalaže trasatu – dužniku da iz
njegovog pokrića pri njoj isplati zakonitom imatelju čeka određenu svotu novca
b. vrijednosni papir kojim trasant bezuvjetno nalaže trasatu – vjerovniku da iz
njegovog pokrića pri njoj isplati zakonitom imatelju čeka određenu svotu novca
c. vrijednosni papir kojim trasant bezuvjetno nalaže trasatu – banci da iz
njegovog pokrića pri njoj isplati zakonitom imatelju čeka određenu svotu
novca
d. vrijednosni papir kojim trasant uvjetno nalaže trasatu – banci da iz njegovog
pokrića pri njoj isplati zakonitom imatelju čeka određenu svotu novca
178. Bitan sastojak čeka je:

a. uvjetni naputak da se plati određena svota novca iz trasantova pokrića
b. ime trasanta
c. kuponski arak
d. mjesto plaćanja
e. potpis remitenta

a. uvjetni naputak da se plati određena svota novca iz trasantova pokrića
b. ime trasata
c. mjesto i dan plaćanja
d. potpis remitenta
e. kuponski arak

a. kuponski arak
b. uvjetni naputak da se plati određena svota novca iz trasantova pokrića
c. ime trasanta
d. mjesto i dan izdanja
e. potpis remitenta

a. kuponski arak
b. uvjetni naputak da se plati određena svota novca iz trasantova pokrića
c. ime trasanta
d. mjesto i dan plaćanja
e. potpis trasanta
a. naznaku da je ček napisanu u tekstu isprave
b. potpis remitenta
c. uvjetni naputak da se plati određena svota novca iz trasantova pokrića
d. ime trasanta
e. mjesto i dan plaćanja
183. Glavna razlika između mjenice i čeka je:

a. čekovni trasat može biti samo korisnik čeka
b. ček ne može biti izdan na donositelja
c. ček se ne može izdati u kopiji
d. mjenica ne poznaje institut akcepta i kamatnu klauzulu
e. mjenica je plativa «na pogled»

a. ček se može izdati u kopiji
b. ček može biti domiciliran
c. trasat je čekovni dužnik
d. čekovni trasat može biti samo banka
e. ček se ne može opozvati

c. ček ne može biti domiciliran
d. mjenica ne poznaje institut akcepta i kamatnu klauzulu

b. ček ne poznaje institut akcepta niti kamatnu klauzulu
c. ček može biti domiciliran
d. trasat je čekovni dužnik

c. mjenica ne poznaje institut akcepta i kamatnu klauzulu
d. ček se može opozvati

b. ček može biti izdan na donositelja
c. ček može biti domiciliran
d. trasat je čekovni dužnik
189. Ako je čekovni remitent označen alternativno, takav ček se ocjenjuje kao:
a. Ček na ime
b. Prijenosni ček
c. Vlastiti trasirani ček
d. Ček na donositelja
e. Obračunski ček
190. Ako je na čeku određen čekovni imalac, to je:

a. Ček na ime
b. Prijenosni ček
e. Obračunski ček
191. Ako je na čeku određen čekovni imalac, to je:

a. Ček na ime
b. Prijenosni ček
e. Obračunski ček
192. Ček pri kojem su trasant i trasat ista osoba je:

a. Ček na ime
b. Prijenosni ček
e. Ček trasiran po vlastitoj odredbi
193. Ček pri kojem su trasant i remitent ista osoba je:

a. Ček trasiran po vlastitoj odredbi
b. Ček na ime
c. Prijenosni ček
d. Vlastiti trasirani ček
e. Ček na donositelja
194. Ček koji posjeduje uputu za plaćanje određenog iznosa u gotovini je:
a. Gotovinski ček
b. Obračunski ček
c. Prijenosni ček
195. Ček kojim izdavatelj daje banci nalog da s njegovog računa prenese određeni iznos na
račun remitenta je:
a. Gotovinski ček
b. Obračunski ček
c. Prijenosni ček
196. Ček koji sadrži klauzuku koja zabranjuje gotovinsku isplatu je:
a. Gotovinski ček
b. Obračunski ček
c. Prijenosni ček
197. Ček prekrižen sa dvije dijagonalne crte i unovčiv samo pri određenoj banci je:
a. Gotovinski ček
b. Obračunski ček
c. Prijenosni ček
d. Barirani ček
e. Vlastiti trasirani ček
198. Ček koji ima iste pravne posljedice kao i akcept je:
a. Certificirani ček
b. Obračunski ček
c. Bankovni ček
d. Barirani ček
199. Ček koji omogućuje da su čekovni trasant i trasat ista osoba je:
b. Obračunski ček
c. Vizirani ček
d. Barirani ček
e. Bankovni ček
200. Ček kojim banka – trasat potvrđuje postojanje čekovnog pokrića u trenutku izdavanja
čeka, ali sama banka ne preuzima obvezu da će pri predočenju, ček i isplatiti je:
b. Bankovni ček
c. Vizirani ček
d. Barirani ček
201. Ček čija je isplata uvjetovana određenim ispravama je:

b. Obračunski ček
c. Vizirani ček
d. Dokumentarni ček
e. Bankovni ček
202. Rok u kojem se ček mora podnijeti na naplatu u domaćem platnom prometu je:
a. 10 dana od dana izdanja ako je isto mjesto izdanja i plaćanja u zemlji
b. 20 dana od dana izdanja ako je mjesto izdanja i plaćanja različito, ali je u istoj
zemlji
c. 30 dana od izdanja ako je ček izdan u europskoj zemlji
d. 60 dana od izdanja ako je ček izdan izvan Europe
e. Neograničen
zemlji
e. Neograničen
b. 15 dana od dana izdanja ako je mjesto izdanja i plaćanja različito, ali je u
istoj zemlji
e. Neograničen
zemlji
e. Neograničen
zemlji
e. Sve od navedenog
207. Kreditno pismo može biti:

a. Rotativno
b. Barirano
c. Cirkularno
d. Certificirano
208. Kreditno pismo može biti:

a. Obično
b. Barirano
c. Dokumentarno
d. Posebno
e. Robno
209. Instrument plaćanja s inozemstvom kojim tuzemna banka posebnim pismom izdanim
redovito u posebnoj formi ovlašćuje svoga korespondenta u inozemstvu da isplati
odjednom ili djelomično iznos naveden u njemu je:
a. Ček
b. Kreditno pismo
c. Bankovna doznaka
d. Kreditna karta
e. Akreditiv
210. Instrument plaćanja kojim izdavatelj istog zaključuje s korisnikom ugovor po kome će
izdavatelj plaćati do ugovorenog iznosa u ugovorenom roku sve izdatke koje je
korisnik izvršio na temelju tog instrumenta je:
a. Ček
b. Kreditno pismo
c. Bankovna doznaka
d. Kreditna karta
e. Akreditiv
211. Kreditna karta može biti:

a. kreditna karta kojom izdavatelj plaća na kraju mjeseca sve izdatke koje je
vlasnik karte izvršio na temelju karte
b. kreditna karta kojom vlasnik plaća na kraju mjeseca sve izdatke koje je
izdavatelj karte izvršio na temelju karte
c. kreditna karta koja služa svom izavatelju kao garancija da ček koji izdaje ima
pravo pokrića
d. kreditna karta kojom izdavatelj karte plaća vlasniku izvršene izdatke o roku koji
želi
e. kreditna karta koja služa svom izdavatelju kao garancija da bankovna doznaka
koju izdaje ima pravo pokrića

a. kreditna karta kojom vlasnik plaća na kraju mjeseca sve izdatke koje je
b. kreditne karte koje služe svom vlasniku kao garancija da ček koji izdaje
ima pravo pokrića
c. kreditna karta koja služi svom izdavatelju kao garancija da ček koji izdaje ima
pravo pokrića
želi
e. kreditna karta koja služa svom vlasniku kao garancija da bankovna doznaka
a. kreditna karta kojom izdavatelj plaća na početku mjeseca sve izdatke koje je
vlasnik karte izvršio na temelju karte
b. kreditna karta kojom vlasnik plaća na kraju mjeseca sve izdatke koje je
c. kreditne karte po kojima vlasnik karte plaća izdavatelju izvršene izdatke o
roku koji želi
želi
e. kreditna karta koja služa svom izdavatelju kao garancija da bankovna doznaka
214. Zbog rizika da izvođač ne pristane na uvjete koje je sam ponudio u ponudi, te se natječaj
ponovo mora raspisivati, izdaje se:
a. Garancija za popravak (warranty guarantee)
b. Konosmanska garancija (B/L guarantee)
c. Garancija za stvarnost ponude (tender guarantee)
d. Garancija za dobro izvršenje posla (performance guarantee)
e. Carinska garancija (customs guarantee)
215. Garancija kojom se pokrivaju odštetni zahtjevi što ih investitor ima do izvođača ako
posao završi sa zakašnjenjem, sa greškom ili ga ne izvrši je:
c. Garancija za stvarnost ponude (tender guarantee)
d. Garancija za dobro izvršenje posla (performance guarantee)
e. Carinska garancija (customs guarantee)
216. Garancija koja pokriva cjelovito plaćanje na vrijeme ispostavljenih faktura je:
c. Platna garancija (payment guarantee)
d. Garancija za stvarnost ponude (tender guarantee)
e. Garancija za dobro izvršenje posla (performance guarantee)
217. Garancija koja se najčešće pojavljuje kod kupoprodaje robe - ako je kvaliteta robe
slabija kupac može zahtijevati diskont, vratiti robu ili zahtijevati korekcije, je:
a. Carinska garancija (customs guarantee)
b. Garancija za popravak (warranty guarantee)
c. Garancija za povrat avansa (advance payment guarantee)
d. Garancija za povrat zadržanog iznosa (retention money guarantee)
e. Sudska garancija (juridical guarantee)
218. Garancija koja se javlja prilikom arbitraže, kojom se određuje da troškove plaća ona
strana koja izgubi arbitražu je:
a. Carinska garancija (customs guarantee)
b. Garancija za popravak (warranty guarantee)
c. Garancija za povrat avansa (advance payment guarantee)
d. Garancija za povrat zadržanog iznosa (retention money guarantee)
e. Sudska garancija (juridical guarantee)
219. Garancija koja je izdana u korist banke garanta, a kojom se garantira da će banci garantu
biti nadoknađeno ono što plati prema garanciji koju je izdala je:
a. Protugarancija
b. Bankarska garancija u formi dokumentarnog akreditiva
c. Supergarancija
d. Uvjetna garancija
e. Bezuvjetna garancija
220. Garancija kojom druga banka garantira da će banka koja je izdala bankarsku garanciju
ispuniti svoje obveze iz te garancije je:
a. Protugarancija
c. Supergarancija
221. Garancija u kojoj je naveden uvjet koji treba biti ispunjen da bi korisniku banka mogla
isplatiti iznos iz garancije je:
a. Protugarancija
c. Supergarancija
222. Garancija kod koje je dovoljno da korisnik garancije podnese banci garantu zahtjev za
isplatu iz garancije je:
a. Protugarancija
c. Supergarancija
223. Garancija kod koje se banka po nalogu nalogodavca obvezuje isplatiti novčani iznos pod
uvjetom da korisnik u određenom vremenu preda banci pisanu izjavu da dužnik o
dospijeću nije izvršio svoju obvezu je:
a. Protugarancija
c. Supergarancija
224. Bankovne garancije mogu biti:

a. obične i dokumentarne
b. domicilne i cirkularne
c. činidbene i kreditne
d. prenosive i neprenosive
e. konvertibilne i nekonvertibilne
225. Bankovne garancije mogu biti:
a. obične i dokumentarne
b. pokrivene i nepokrivene
c. domicilne i cirkularne
d. prenosive i neprenosive
e. konvertibilne i nekonvertibilne
226. Supsidijarno jamstvo je:

a. pravni institut kojim se jamac obvezuje u ugovoru kao jamac platac, čime
odgovara za ispunjenje obveze kao glavni dužnik
b. pravni institut po kojem vjerovnik ima pravo prijenosa dužnikove ili jamčeve
imovine
c. pravni institut po kojem se jamac obvezuje vjerovniku da će ispuniti
dužnikovu obvezu ako je ovaj sam ne ispuni
d. pravni institut po kojem se zapljenjuje tražbina po računu i prenosi s jamca na
dužnika radi naplate
227. Solidarno jamstvo je:

a. pravni institut kojim se jamac obvezuje u ugovoru kao jamac platac, čime
odgovara za ispunjenje obveze kao glavni dužnik
b. pravni institut po kojem vjerovnik ima pravo prijenosa dužnikove ili jamčeve
imovine
c. pravni institut po kojem se jamac obvezuje vjerovniku da će ispuniti dužnikovu
obvezu ako je ovaj sam ne ispuni
d. pravni institut po kojem se zapljenjuje tražbina po računu i prenosi s jamca na
dužnika radi naplate
228. Standby akreditiv koji se upotrebljava u fazi predaje ponude i uspješno zamjenjuje
garanciju za stvarnost ponude (tender guarantee) je:
a. Advance payment standby
b. Financial standby
c. Bid bond standby
d. Performance standby
e. Warranty/Retention money standby
229. Standby akreditiv koji osigurava povrat iznosa šteta zbog neispunjene ugovorne obveze i
zamjenjuje garanciju za dobro izvršenje posla (performance guarantee) je:
c. Bid bond standby
230. Standby akreditiv koji predstavlja instrument osiguranja za vraćanje avansa i zamjenjuje
garanciju za vraćanje avansa (advance payment guarantee) je:
c. Bid bond standby
231. Standby akreditiv koji predstavlja instrument osiguranja povrata kredita je:
c. Bid bond standby
232. Standby akreditiv koji zamjenjuje garanciju za popravak grešaka, odnosno za vraćanje
zadržanih iznosa je:
b. Commercial standby
c. Bid bond standby
233. Standby akreditiv koji zamjenjuje garanciju za popravak grešaka, odnosno za vraćanje
zadržanih iznosa je:
b. Commercial standby
c. Bid bond standby
234. Standby akreditiv koji zamjenjuje tradicionalni komercijalni akreditiv i njegovu dosta
strogu formu je:
b. Bid bond standby
c. Performance standby
d. Commercial standby
235. Trasantovo preuzimanje fiksno određene mjenične obveze, kako prema remitentu, tako i
prema svim kasnijim imateljima te mjenice je:
a. aval mjenice
b. akceptiranje mjenice
c. indosiranje mjenice
d. izdavanje mjenice
e. protest mjenice
236. Pismena izjava imatelja mjenice da se mjenična svota plati novom vjerovniku je:
a. aval mjenice
c. indosament mjenice
e. protest mjenice
237. Trasatova izjava uz potpis na mjenici o prihvaćanju trasantova poziva da plati mjeničnu
svotu je:
a. aval mjenice
e. protest mjenice
238. Mjenično jamstvo kojim se može osigurati isplata mjenične svote u cjelini ili jednim
dijelom je:
a. aval mjenice
e. protest mjenice
239. Javna isprava kojom nadležni organ potvrđuje da su poduzete radnje za isplatu mjenice i
navodi rezultat tih radnji je:
a. aval mjenice
e. protest mjenice
240. Redovna vrsta mjenice u kojoj uvijek postoji bezuvjetni nalog trasanta upućen trasatu za
plaćanje određene svote novca korisniku mjenice je:
a. Trasirana mjenica
b. Bianco mjenica
c. Vlastita mjenica
d. Trasirana mjenica po vlastitoj naredbi
e. Vlastita trasirana mjenica
241. Mjenica kod koje su trasant i remitent ista osoba je:

a. Bianco mjenica
b. Trasirana mjenica po vlastitoj naredbi
c. Trasirana mjenica
d. Vlastita mjenica
e. Vlastita trasirana mjenica
242. Mjenica kod koje su trasant i remitent ista osoba je:
a. Vlastita trasirana mjenica
b. Bianco mjenica
c. Trasirana mjenica
d. Vlastita mjenica
e. Trasirana mjenica po vlastitoj naredbi
243. Mjenica koju izdaje dužnik kako bi je predao vjerovniku, a trasant se sam obvezao na
plaćanje svote na koju mjenica glasi:
a. Bianco mjenica
b. Trasirana mjenica
c. Vlastita mjenica
d. Vlastita trasirana mjenica
e. Trasirana mjenica po vlastitoj naredbi
244. Mjenica na kojoj je označena banka preko koje se vrši isplata mjenice je:
b. Kreditna mjenica
c. Domicilirana mjenica
d. Vlastita mjenica
e. Bianco mjenica
245. Mjenica koju izdaje izdavatelj kojom garantira plaćanje vjerovniku je:
a. Trasirana mjenica po vlastitoj naredbi
b. Vlastita mjenica
c. Vlastita trasirana mjenica
d. Kreditna mjenica
e. Domicilirana mjenica
246. Mjenica koja nema naznačene sve bitne elemente je:

b. Kreditna mjenica
c. Domicilirana mjenica
d. Vlastita mjenica
e. Bianco mjenica
247. Mjenica kao kreditno sredstvo:

a. koristi za osiguranje plaćanja potraživanja iz prometa roba i usluga
b. omogućuje premošćenje razdoblja trenutne insolventnosti
c. koristi za prijenos vlasništva nad nekretninom dužnika
d. omogućuje plaćanja potraživanja iz prometa roba i usluga
e. omogućuje inkaso dokumenata
248. Mjenica kao sredstvo plaćanja:

d. omogućuje plaćanja potraživanja iz prometa roba i usluga
249. Mjenica kao sredstvo osiguranja plaćanja:
d. omogućuje plaćanje potraživanja iz prometa roba i usluga
250. Značajka mjenice je:

a. mjenica nije pisana isprava
b. strogo je neformalni papir čiji su bitni sastojci određeni Zakonom o mjenici
c. prezentacijski je vrijednosni papir, tj. dužnik ne mora ispuniti obvezu tek po
prezentaciji, predočenju mjenice
d. obligacijski je VP čiji je sadržaj novčano potraživanje pa za sadržaj može imati
neko drugo potraživanje
e. vrijednosni je papir po naredbi

a. strogo je neformalni papir čiji su bitni sastojci određeni Zakonom o mjenici
b. obligacijski je VP čiji je sadržaj novčano potraživanje pa za sadržaj može imati
c. mjenica je VP javne namjere – imatelju mjenice pripada pravo upisano na
samoj ispravi
d. prezentacijski je vrijednosni papir, tj. dužnik ne mora ispuniti obvezu tek po
e. nije vrijednosni papir po naredbi

a. mjenična obveza je apstraktna
b. prezentacijski je vrijednosni papir, tj. dužnik ne mora ispuniti obvezu tek po
c. nije vrijednosni papir po naredbi
d. mjenica nije VP javne namjere – imatelju mjenice pripada pravo upisano na
samoj ispravi
e. obligacijski je VP čiji je sadržaj novčano potraživanje pa za sadržaj može imati

a. obligacijski je VP čiji je sadržaj novčano potraživanje pa za sadržaj može imati
b. mjenične obveze potpisnika su samostalne pa nevaljanost jednog potpisa
nema za posljedicu nevaljanost obveze drugih potpisnika
c. nije vrijednosni papir po naredbi
d. mjenica nije VP javne namjere – imatelju mjenice pripada pravo upisano na
samoj ispravi
e. mjenična obveza nije apstraktna
a. nije vrijednosni papir po naredbi
b. mjenica nije VP javne namjere – imatelju mjenice pripada pravo upisano na
samoj ispravi
c. mjenična obveza nije apstraktna
d. svi potpisnici mjenice odgovaraju solidarno imatelju mjenice
e. mjenične obveze potpisnika nisu samostalne pa nevaljanost jednog potpisa ima
za posljedicu nevaljanost obveze drugih potpisnika

a. mjenica je pisana isprava
b. mjenica nije VP javne namjere – imatelju mjenice pripada pravo upisano na
samoj ispravi
c. mjenična obveza nije apstraktna
d. mjenične obveze potpisnika nisu samostalne pa nevaljanost jednog potpisa ima
e. svi potpisnici mjenice ne odgovaraju solidarno imatelju mjenice

a. mjenična obveza nije apstraktna
b. mjenične obveze potpisnika nisu samostalne pa nevaljanost jednog potpisa ima
c. strogo je formalni papir čiji su bitni sastojci određeni Zakonom o mjenici
d. svi potpisnici mjenice ne odgovaraju solidarno imatelju mjenice
e. mjenica nije pisana isprava

a. prezentacijski je vrijednosni papir, tj. dužnik mora ispuniti obvezu tek po
b. mjenične obveze potpisnika nisu samostalne pa nevaljanost jednog potpisa ima
c. svi potpisnici mjenice ne odgovaraju solidarno imatelju mjenice
d. mjenica nije pisana isprava
e. strogo je neformalni papir čiji su bitni sastojci određeni Zakonom o mjenici

a. svi potpisnici mjenice ne odgovaraju solidarno imatelju mjenice
b. mjenica nije pisana isprava
c. obligacijski je VP čiji je sadržaj novčano potraživanje pa za sadržaj ne
može imati neko drugo potraživanje
d. strogo je neformalni papir čiji su bitni sastojci određeni Zakonom o mjenici
e. prezentacijski je vrijednosni papir, tj. dužnik ne mora ispuniti obvezu tek po
259. Značajka mjenice nije:
a. mjenica je pisana isprava
b. strogo je neformalni papir čiji su bitni sastojci određeni Zakonom o
mjenici
c. prezentacijski je vrijednosni papir, tj. dužnim mora ispuniti obvezu tek po
d. obligacijski je VP čiji je sadržaj novčano potraživanje pa za sadržaj ne može
imati neko drugo potraživanje
e. vrijednosni je papir po naredbi jer joj takvo svojstvo Zakon izričito priznaje, a
može ga izgubiti na temelju izričite klauzule trasanta (rekta klauzula)
260. Značajka mjenice nije:

a. mjenica je VP javne namjere – imatelju mjenice pripada pravo upisano na
samoj ispravi
b. mjenična je obveza apstraktna
c. mjenične obveze potpisnika nisu samostalne pa nevaljanost jednog potpisa
nema za posljedicu nevaljanost obveze drugih potpisnika
d. svi potpisnici mjenice solidarno odgovaraju imatelju mjenice
e. prezentacijski je vrijednosni papir, tj. dužnik mora ispuniti obvezu tek po
261. Mjenica ima ulogu:

a. kreditnog sredstva, sredstva prijenosa vlasništva i sredstva plaćanja
b. kreditnog sredstva, sredstva osiguranja plaćanja i sredstva plaćanja
c. sredstva prijenosa vlasništva, sredstva osiguranja plaćanja i sredstva plaćanja
d. kreditnog sredstva, sredstva osiguranja plaćanja i sredstva prijenosa vlasništva
e. založnog sredstva, sredstva osiguranja plaćanja i sredstva plaćanja
262. Ako zadužnica ima klauzulu o dospjelosti:

a. vjerovnik se stavlja u nepovoljniji položaj
b. dužnik sam odlučuje kada će pokrenuti postupak prisilne naplate
c. postoji opasnost da dužnik podnese na naplatu zadužnicu iako je vjerovnik
svoju obvezu podmirio u cijelosti
d. dužnik se stavlja u nepovoljniji položaj
263. Ako zadužnica ima klauzulu o dospjelosti:

a. vjerovnik se stavlja u nepovoljniji položaj
b. vjerovnik sam odlučuje kada će pokrenuti postupak prisilne naplate
c. dužnik sam odlučuje kada će pokrenuti postupak prisilne naplate
d. postoji opasnost da dužnik podnese na naplatu zadužnicu iako je vjerovnik
svoju obvezu podmirio u cijelosti
264. Zadužnica može dospijevati:
a. neovisno o sporazumu strana iz pravnog posla
b. na točno određen datum
c. u trenutku podnošenja zadužnice pravnoj osobi koja obavlja poslove platnog
prometa
d. odgovori pod a) i b) su točni
e. odgovori pod b) i c) su točni
265. Zadužnica je sredstvo:

a. koje nema učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi
b. kojim se dokazuje pravo kreditora i omogućuje mu naplatu prinudnom
prodajom
c. osiguranja i prisilne naplate isključivo novčane tražbine
d. plaćanja u međunarodnom platnom prometu
e. privremenog prijenosa vlasništva
266. Zadužnica ne treba sadržavati:

a. dužnikovu suglasnost da se zaplijene njegov račun ili računi
b. uvjet za izvršavanje zadužnice
c. oznaku računa koji se plijeni
d. dužnikovu izjava o izravnoj isplati vjerovniku
e. oznaku vjerovnika
267. Zadužnica treba sadržavati:

a. dužnikovu suglasnost da se zaplijene njegov račun ili računi
b. oznaka računa koji se plijeni
c. dužnikova izjava o izravnoj isplati vjerovniku
d. javnobilježnička ovjera dužnikova potpisa
e. sve od navedenog
268. Bianco zadužnica nema:

a. ograničenje svote za koju se osigurava plaćanje potraživanja
b. ograničenje na osiguranje plaćanja do iznosa od 5.000
c. ograničenje na osiguranje plaćanja do iznosa od 10.000
d. ograničenje na osiguranje plaćanja do iznosa od 50.000
e. ograničenje na osiguranje plaćanja do iznosa od 100.000
269. Normalna zadužnica:

a. ograničena je na osiguranje plaćanja do iznosa od 5.000
b. ograničena je na osiguranje plaćanja do iznosa od 10.000
c. ograničena je na osiguranje plaćanja do iznosa od 50.000
d. ograničena je na osiguranje plaćanja do iznosa od 100.000
e. nema maksimalne ograničene svote za koju se osigurava plaćanje
potraživanja
270. Zadužnica može biti:
a. obična
b. dokumentarna
c. uvjetna
d. prenosiva
e. neprenosiva
271. Zadužnica može biti:

a. dokumentarna
b. uvjetna
c. bianco
d. prenosiva
e. neprenosiva
272. Zadužnica je:

a. isprava koja nema učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi kojim se zapljenjuje
tražbina po računu i prenosi na ovrhovoditelja radi naplate
b. isprava na kojoj je javno ovjerovljen potpis dužnika kojom dužnik daje
suglasnost da se radi naplate tražbine određenog vjerovnika zaplijene njegovi
računi ili svi računi koje ima kod fizičkih osoba koje obavljaju poslove platnog
prometa te da se novac s tih računa, u skladu s njegovom izjavom neizravno
isplaćuje vjerovniku
c. isprava ima učinak nepravomoćnog rješenja o ovrsi kojim se zapljenjuje
tražbina po računu i prenosi na ovrhovoditelja radi naplate
d. isprava na kojoj je javno ovjerovljen potpis dužnika kojom dužnik daje
suglasnost da se radi naplate tražbine određenog vjerovnika zaplijene
njegovi računi ili svi računi koje ima kod pravnih osoba koje obavljaju
poslove platnog prometa te da se novac s tih računa, u skladu s njegovom
izjavom izravno isplaćuje vjerovniku
e. isprava ima učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi kojim se zapljenjuje tražbina
po računu i prenosi na dužnika radi naplate
273. Hipotekarni kredit ima nekoliko prednosti:

a. Hipotekarno dobro ne ostaje raspoloživo dužniku
b. Hipotekarna dobra su isključena iz prometa, što znači da se založeno dobro
može prodati
c. Hipotekarno dobro ostaje raspoloživo dužniku
d. Hipotekarno dobro se ne može više puta zalagati
e. Hipotekarna dobra su isključena iz prometa, što znači da se založeno dobro ne
može prodati

b. Hipotekarna dobra nisu isključena iz prometa, što znači da se založeno
dobro može prodati
c. Hipotekarno dobro se ne može više puta zalagati
d. Hipotekarna dobra su isključena iz prometa, što znači da se založeno dobro ne
može prodati
e. Prodajom se hipotekarna obveza ne prenosi na novog vlasnika
b. Hipotekarna dobra su isključena iz prometa, što znači da se založeno dobro ne
može prodati
c. Prodajom se hipotekarna obveza ne prenosi na novog vlasnika
d. Hipotekarna dobra su isključena iz prometa, što znači da se založeno dobro
može prodati
e. Hipotekarno dobro se može više puta zalagati

a. Prodajom se hipotekarna obveza prenosi na novog vlasnika
b. Hipotekarno dobro ne ostaje raspoloživo dužniku
c. Hipotekarna dobra su isključena iz prometa, što znači da se založeno dobro
može prodati
d. Hipotekarno dobro se ne može više puta zalagati
e. Hipotekarna dobra su isključena iz prometa, što znači da se založeno dobro ne
može prodati
277. Hipoteka nije:

a. stvarni teret nad nekretninom
b. instrument tržišta kapitala
c. sredstvo plaćanja
d. pisano jamstvo za kredit
e. dobrovoljno založno pravo nad nekretninom
278. Hipoteka je:

a. dobrovoljno založno pravo koje se na stvari osniva uz predaju stvari vjerovniku
u posjed i koje ga ne ovlašćuje da drži zalog u posjedu
b. dobrovoljno založno pravo koje se na stvari osniva uz predaju stvari vjerovniku
u posjed i koje ga ovlašćuje da drži zalog u posjedu
c. prisilno založno pravo koje se na stvari osniva bez predaje stvari vjerovniku u
posjed i koje ga ovlašćuje da drži zalog u posjedu
d. dobrovoljno založno pravo koje se na stvari osniva bez predaje stvari
vjerovniku u posjed i koje ga ne ovlašćuje da drži zalog u posjedu
e. prisilno založno pravo koje se na stvari osniva bez predaje stvari vjerovniku u
posjed i koje ga ne ovlašćuje da drži zalog u posjedu
279. Hipoteka je:

a. pisano jamstvo za kredit, u nekretninama, brodovima ili avionima kojim se
osigurava dani kredit
b. vrijednosni papir, koji dokazuje pravo kreditora i omogućuje mu naplatu
prinudnom prodajom
c. vrijednosni papir, koji dokazuje pravo kreditora i omogućuje mu prijenos
hipoteke na drugu osobu, koja time stječe pravo naslovitelja
d. sve od navedenog
280. Kod založnog prava:
a. Tražbina koja se zalogom osigurava ne može biti novčana
b. Predmetom zaloga može biti pojedinačno određena pokretnina,
vrijednosni papiri ili nekretnina
c. Tražbina ne mora biti dovoljno određena
d. Tražbina mora postojati u trenutku založnog osiguravanja
e. Naknadna promjena subjekata utječe na postojanje tog prava

b. Predmetom zaloga ne može biti pojedinačno određena pokretnina, vrijednosni
papiri ili nekretnina
e. Naknadna promjena subjekata ne utječe na postojanje tog prava

a. Tražbina koja se zalogom osigurava može biti novčana


d. Tražbina ne mora postojati u trenutku založnog osiguravanja
285. Založno pravo može biti:

a. prisilno, sudsko ili zakonsko
b. dobrovoljno, sudsko ili zakonsko
c. dobrovoljno, prisilno ili zakonsko
d. dobrovoljno, sudsko ili prisilno
286. Založno pravo zakon definira kao:
a. neograničeno stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svog nositelja da
određenu tražbinu namiri iz vrijednosti te stvari, ako mu tražbina ne bude
ispunjena o dospijeću
b. ograničeno stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svog nositelja da
određenu tražbinu namiri iz vrijednosti te stvari, ako mu tražbina bude
c. ograničeno stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svog nositelja da
ispunjena o prije dospijeća
d. ograničeno stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svog nositelja
da određenu tražbinu namiri iz vrijednosti te stvari, ako mu tražbina ne
bude ispunjena o dospijeću
e. neograničeno stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svog nositelja da
određenu tražbinu namiri iz vrijednosti te stvari, ako mu tražbina bude
287. Važna značajka fiducijarnog vlasništva je:

a. dužnik je nakon prijenosa ovlašten koristiti stvar
b. dužnik uz gubitak vlasništva gubi i posjed
c. dužnik nije ovlašten koristiti stvar nakon prijenosa
d. dužnik ne gubi vlasništvo nego posjed
e. odgovori pod a) i d) su točni
288. Fiducijarni prijenos vlasništva predstavlja:

a. Stalni prijenos vlasništva ili drugog prava, a vrijeme prijenosa određeno je
dospijećem dužnikove obveze
b. Privremeni prijenos vlasništva ili drugog prava, a vrijeme prijenosa
određeno je dospijećem dužnikove obveze
c. Prijevremeni prijenos vlasništva ili drugog prava, a vrijeme prijenosa određeno
je plaćanjem dužnikove obveze
d. Stalni prijenos vlasništva ili drugog prava, a vrijeme prijenosa određeno je
dospijećem dužnikova potraživanja
e. Stalni prijenos vlasništva ili drugog prava, na neograničeni rok
289. Fiducijarni prijenos vlasništva predstavlja:

a. Privremeni prijenos vlasništva ili drugog prava, a vrijeme prijenosa određeno je
plaćanjem dužnikove obveze
b. Ograničeno stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svog nositelja da
c. Pisano jamstvo za kredit, u nekretninama, brodovima ili avionima kojim se
osigurava dani kredit
d. Sve od navedenog
e. Ništa od navedenog
290. Trenutna stopa obvezne pričuve iznosi:
a. 10%
b. 12%
c. 13%
d. 14%
e. 16%
291. Pokazatelji za dinamičku ocjenu projekta izračunavaju se na temelju podataka iz:

a. Bilance projekta
b. Računa dobiti i gubitka projekta
c. Ekonomskog tijeka projekta
d. Investicijskog plana projekta
e. Sve od navedenog
292. Razdoblje vraćanja ulaganja je:

a. vrijeme potrebno da se iz neto primitaka podmiri investicijski ulog
b. vrijeme potrebno da se iz bruto primitaka podmiri investicijski ulog
c. vrijeme potrebno da se iz neto izdataka podmiri investicijski tijek
d. vrijeme potrebno da se iz bruto izdataka podmiri investicijski ulog
e. vrijeme potrebno da se iz neto izdataka podmiri investicijski tijek
293. Primjenom metode neto sadašnje vrijednosti uspoređuje se:

a. nominalna vrijednost pozitivnih i nominalna vrijednost negativnih bruto
primitaka
b. nominalna vrijednost pozitivnih i sadašnja vrijednost negativnih bruto primitaka
c. sadašnja vrijednost pozitivnih i sadašnja vrijednost negativnih neto
primitaka
d. sadašnja vrijednost pozitivnih i nominalna vrijednost negativnih neto primitaka
e. sadašnja vrijednost pozitivnih i sadašnja vrijednost negativnih bruto primitaka
294. Interna stopa rentabilnosti je:

a. diskontna stopa koja bruto sadašnju vrijednost izjednačava s nulom
b. diskontna stopa koja neto sadašnju vrijednost izjednačava s nominalnom
c. diskontna stopa koja nominalnu vrijednost izjednačava s nulom
d. diskontna stopa koja neto sadašnju vrijednost izjednačava s nulom
e. diskontna stopa koja bruto sadašnju vrijednost izjednačava s nominalnom
295. U izrazu za depozitni i kreditni multiplikator, oznaka r1 predstavlja:

a. stopu rezerve likvidnosti
b. stopu obvezne rezerve
c. udio danih kredita koji se vraća natrag u depozitni sustav banaka
d. stopu rekreacije sredstava koja pokazuje koji dio danih kredita će se ponovno
iskoristiti za odobravanje novih kredita
e. udio danih kredita koji ostaje u banci
296. U izrazu za depozitni i kreditni multiplikator, oznaka r2 predstavlja:
a. stopu obvezne rezerve
b. stopu rekreacije sredstava koja pokazuje koji dio danih kredita će se ponovno
d. udio danih kredita koji ostaje u banci
e. stopu rezerve likvidnosti
297. U izrazu za depozitni i kreditni multiplikator, oznaka h predstavlja:

a. stopu obvezne rezerve
b. stopu rezerve likvidnosti
d. udio danih kredita koji ostaje u banci
e. stopu rekreacije sredstava koja pokazuje koji dio danih kredita će se ponovno
298. U izrazu za depozitni i kreditni multiplikator, oznaka z predstavlja:

a. stopu rekreacije sredstava koja pokazuje koji dio danih kredita će se
ponovno iskoristiti za odobravanje novih kredita
b. stopu obvezne rezerve
c. stopu rezerve likvidnosti
d. udio danih kredita koji se vraća natrag u depozitni sustav banaka
e. udio danih kredita koji ostaje u banci
299. Depozitni multiplikator:

a. pokazuje maksimalnu mogućnost rasta financijskog potencijala
bankovnog sustava kao rezultat inicijalnog povećanja depozita u visini
1 kune
b. pokazuje mogućnost rasta kreditnog potencijala bankovnog sustava
zasnovanu na inicijalnom povećanju depozita od 1 kune
c. pokazuje minimalnu mogućnost rasta financijskog potencijala bankovnog
sustava kao rezultat inicijalnog povećanja depozita u visini 1 kune
d. pokazuje mogućnost rasta depozitnog potencijala bankovnog sustava
e. pokazuje postotnu mogućnost rasta financijskog potencijala bankovnog
300. Kreditni multiplikator:

a. pokazuje maksimalnu mogućnost rasta financijskog potencijala bankovnog
b. pokazuje mogućnost rasta kreditnog potencijala bankovnog sustava
c. pokazuje minimalnu mogućnost rasta financijskog potencijala bankovnog
d. pokazuje mogućnost rasta depozitnog potencijala bankovnog sustava
e. pokazuje postotnu mogućnost rasta financijskog potencijala bankovnog
301. Odljev sredstava izvan bankovnog sustava ili povećanje stope obvezne rezerve i rezerve
likvidnosti predstavlja:
a. Mikromultiplikaciju
b. Negativnu multiplikaciju
c. Pozitivnu multiplikaciju
d. Makromultiplikaciju
302. Kreditna multiplikacija s motrišta pojedine banke je:

a. Mikromultiplikacija
b. Negativnu multiplikacija
c. Pozitivnu multiplikacija
d. Makromultiplikacija
303. Kreditna multiplikacija s motrišta cjelokupnog bankovnog sustava je:

a. Mikromultiplikacija
b. Negativnu multiplikacija
c. Pozitivnu multiplikacija
d. Makromultiplikacija
304. Profit prije oporezivanja / Prosječna bruto aktiva je:

a. Profitabilnost prosječnoga kapitala (ROE)
b. Koeficijent efikasnosti poslovanja
c. Profitabilnost prosječne bruto aktive (ROA)
d. Omjer kamatnog troška i prosječne kamatonosne aktive
e. Neto kamatna marža
305. Profit nakon oporezivanja / Prosječni kapital je:

a. Neto kamatna marža
b. Profitabilnost prosječnoga kapitala (ROE)
c. Koeficijent efikasnosti poslovanja
d. Profitabilnost prosječne bruto aktive (ROA)
e. Omjer kamatnog troška i prosječne kamatonosne aktive
306. Kamatni prihod / Prosječna kamatonosna aktiva je:

b. Omjer kamatnog prihoda i prosječne kamatonosne aktive
307. Kamatni trošak / Prosječna kamatonosna aktiva je:

308. Kamatni prihodi – kamatni troškovi / Prosječna kamatonosna aktiva je:
309. Operativni troškovi / Ukupni prihod je:

b. Koeficijent efikasnosti poslovanja

EB - Pitanjja (Sve Za Zi) +

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

EB - Pitanjja (Sve Za Zi) +

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

1.

Koji od slijedećih poslova nije vezan za kreditiranje građana:

2. Zahtjevu za kredit zaposleni u društvu s ograničenom odgovornošću obavezno prilažu:

3. Zahtjevu za kredit zaposleni u dioničkom društvu i javnom poduzeću obavezno prilažu:

4. Zahtjevu za stambene i kredite za unapređenje gospodarske djelatnosti kod kojih se ne vrši

5. Zahtjevu za stambene i kredite za unapređenje gospodarske djelatnosti kod kojih se vrši

10. Sredstva na tekućem računu ne formiraju se na osnovu:

12. Trajni nalog je:

13. Tekući račun može doći u nedozvoljeno prekoračenje:

14. Čekom je moguće:

15. Čekom nije moguće:

16. Vrsta oročenja nije:

17. Sredstva na žiro računu formiraju se doznakama i uplatama od:

19. Sredstva na žiro računu formiraju se doznakama i uplatama od:

20. Sredstva na žiro računu ne formiraju se doznakama i uplatama od:

21. Sredstva na žiro računu ne formiraju se doznakama i uplatama od:

22. Sredstva na žiro računu ne formiraju se od:

23. Sredstva na žiro računu ne formiraju se od:

26. Na devizni račun mogu se polagati:

27. Na devizni račun ne mogu se polagati:

30. Pristup vrednovanju kreditnog zahtijeva ne može biti:

32. Kreditna sposobnost poduzeća:

33. Kreditna sposobnost poduzeća:

35. Kreditna sposobnost poduzeća:

36. Predviđanje financijskih izvješća kao metoda financijske analize sastoji se u:

43. Koeficijent koji ukazuje na učinkovitost kratkotrajne imovine u ostvarivanju prihoda od

51. Koeficijent koji pokazuje "produktivnost" ukupne aktive, odnosno financijsku

54. Tekuća likvidnost je:

55. Ubrzana likvidnost je:

57. Prosječni dani plaćanja obveza su:

58. Koeficijent obrtaja kapitala je:

59. Koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine je:

60. Koeficijent obrtaja dugotrajne imovine je:

61. Stopa zaduženosti je:

62. Koeficijent pokrivenosti dugotrajne imovine kapitalom je:

64. Profitna marža je:

65. Profitabilnost aktive (ROA) je:

66. Profitabilnost kapitala (ROE) je:

67. Koeficijent pokrivenosti kamata je:

68. Novčani tijek prema prihodima je:

69. Analiza 6K ne uključuje:

74. Eliminacijska funkcija Z-score modela je:

75. Vjerojatnost bankrota je visoka ako je Z-score koeficijent:

77. Vrijednost Z-score koeficijenta od 3,7 znači da je:

78. Vrijednost Z-score koeficijenta od 1,7 znači da je:

79. Vrijednost Z-score koeficijenta od 0,5 znači da je:

80. Poslovi platnog prometa su:

81. Poslovi platnog prometa su:

83. Poslovi platnog prometa nisu:

84. Poslovi platnog prometa nisu:

85. Plaćanje između sudionika platnog prometa može biti:

86. Poslove platnog prometa obavljaju:

87. Cilj platnog prometa u zemlji je uspostaviti:

89. Cilj platnog prometa u zemlji je uspostaviti:

90. Cilj platnog prometa u zemlji je uspostaviti:

91. Cilj platnog prometa u zemlji je uspostaviti:

92. Cilj platnog prometa u zemlji je uspostaviti:

93. Karakteristika internog platnog prometa je:

95. Karakteristika internog platnog prometa je:

96. Nacionalni klirinški sustav (NKS) služi:

97. Hrvatski sustav velikih plaćanja je:

99. Obilježje Hrvatskog sustava velikih plaćanja je:

100. Obilježje Nacionalnog klirinškog sustava je: