r

l'i'I ' I I 11 I ,I I,, I,, ,I I I .,,

Nekoliko uvodnih napomena iz proslo st

i
Godine 1481. Osmanlije su osvojil
e Risan, av nar e?n e 148 2. god ine
Zanimljivo, najmladi sin Herceg Stj i Novi.
epana Kosace, ~oJvoda Ahm~,d H_
zaJ·edno sa Osmanlijama osvojio je Nov ercegovic,
i, shodno poruet Mehm eda II Kohko
zemlje ad vilajeta tvoga oca, neka bu d . I" osvojis
Veliki broj muslimana u Herceg No e tvoJe. . . . .
vom i Ris~u Je ?10 iz istocnog dl)e la
V ..

govine. Jpak, vazno je naglasiti da se, Herce.

"prvi mushma~~ ~ Herceg Novom spo
deceniju prije nego je grad osvojen ad minju
str ane Osn:ia~!1Ja •1,. .
Godine 168 7. "muslimani su imali
posjede u sl1Jedec1m sehma herceg
i risanske opcine: Baosicima, Bijelo novske
j, Denovicima, Grebenima , Josici, Kor
Kostajnici, Krivosijama, Krusevici, No anicima,
vom, Gornjim Ledenicama, Donjem
Morinju, Prijevoru, Risnu, Savini, Sut i Gornjern
orini, Trebesinu i Zadvarini." Medu
129 poimenicno navedenih rodova ukupno
u ovim mjestima, posjede su ima
ostalih i Cerimagici.'' 2 Nafalost ovaj li, pored
aut or ne navodi koji je rod u kom selu
imao vlastite posjede. iii grad u
Jadan autor izricito navodi: "... u Bijelo
j se cet rde set ih godina XVI vijeka spo
16 muslimanskih porodica, u Risnu minje
17, u Sutorini 8, a daleko najvise
Herceg Novom ... Iz Novog je, kad su ih je bilo u
ga Mlecani zauzeli 168 7. gadine izg
2500 muslimana, pretezno zena i dje nano oko
ce. U tre nut ku nap ada na grad, bilo
2000 branilaca." 3 je oko
U okviru istrazivanja podataka a
iseljavanju mu slim ana iz Primarja,
autor nalazi da su nakon osvajanja drugi
avag pad ruc ja ad str ane Mlecana,
Novog, Risna i drugih trin aes t mje iz Her ceg
sta Bake Katarske iseljeni svi mu
rodovi, ukljucujuci i naprijed navede slim ans ki
ni. Ovaj aut ar nalazi da su Cerimagi
Herceg Novom4, dak sami Cerimagic ci ziv jeli u
i bastine pre dan je da su dasli iz Bak
-Kostajnice. 5 e Katorske
Kako se nakon izgona iz Primarja,
Cerimagici nalaze jed ina u akalini
adnosna kaka nisu pap ut mnagih pas Trebinja,
li "br oda m pre ma Baru (njih 2.000)
se razisli prema Limskaj dalini, Plje i adatle
vljima i Novam Paz aru ... drugi su
se naselili u
- ----------
- ---- ---
1 Zvezdan Folic: "/storija Muslimana Crn
Podgorica, 2013., str. 14, 18 e Gor e 1455-1918'; Knjiga /, Matica muslimana Crn
e Gore,
2
Hivzija Hasa~ded~c: "Muslimanska bas
tina Bosnjaka II -Herceg Novi i okolina
Makarsko pnmorJe, Zapadna Hercego , /m otska krajina,
vina '; lslamski kulturni centar Mostar, Mos
3
Zvezdan Folic: "lstorija Muslimana Crn ta r, 1999., str. 31
Podgorica, 2013., str. 51, 52 e Gore 1455-1918'; Knjiga /, Matica mus
limana Crne Gore,
4
Must~fa Memic: "Bosnjaci-Muslimani San
Sara1evo, 1996., str. 354 dzaka i Crne Gore'; Muslimansko Naciona
lno Vijece Sandi aka,
Zvezdan Folic: "Jstorija Muslimana Crn
Podgorica, 2013., str. str. 51, 52 e Gore 1455-1918 '; Knjiga /, Matica mus
limana Crne Gore,
5
Risto Milicevic: "Hercegovacka prez ime
na ·; Svet Knjige, Beogra d, 2005., str. 292
- -((~ ► --· - ---
so
 ' \l, I I I
1I I

Klobuk i drug c kraj eve

. 5 neizgrade ni Niksic... ostali se nase lili u Trebinje, Bilccu,
' "6 t kao jedno brats tvo
Hercegovme... 0 se maze pretposta v1t1 da su svi zaj cdno
JO V
' •

doselili u okolinu Trebinja.

Najstariji poznati Cerimagici

a 1695. godin e kula
Cerimagici su zivjeli u Podglivlju, jer je u tom selu zabiljezen
iti da je Mustafa bio
Mustafe Cerimagica. Slijedom navedenog, moze se pretpostav
7

Novog.
prvi iii jedan od prvih koji su doselili iz Kostajnice iii Herceg
ave porodice na
Orugim rijecima, imajuci u vidu podatke o nekretninama
ini rodovi i prije izgona
hercegnovskom i risanskom podrucju, cinjenicu da su pojed
sno Dzivaru koji su "u
imali imanja u okolini Trebinja (poput rodova u Cicevu odno
preko ljeta izlazili ...")8,
Primorju stanovali, a u Dzivaru imali imanja i kule, gdje su
su Cerimagici nakon
potom dataciju izgradnje kule, maze se pretpostaviti da
o doselili 1687. godine
izgona doselili na vlastite posjede. "Misle da su u Grancarev
rod sacuvao svijest
iz Boke Kotorske, au Lastvu iz Kostajnice" , sto znaci da je ovaj
9

o vlastitom ishodistu.
uku, a od 1865.
Od 17. stoljeca trebinjska Brda su pripadala ljubinjskom kadil
njskog kadiluka. Pre ma
godine, odnosno od osnivanja trebinjskog, u sastavu su trebi
nskog valije (taksit)"
iznosu sredstava placenih "na ime izdrafavanja dvora bosa
potvrduju i brojni
maze se utvrditi da su Brda bila dobro naseljena, sto dodatno
isl.) kao i mezarluci
toponimi (Agovina, Muharemov do, Selimov do, Spahove njive
Cerimagica zivio je u
u svakom muslimanskom selu, koji su nafalost unisteni. Rod
selu Glavinici.
lseljavanje sa ovog podrucja bilo je veoma intenzivno u prvoj polovini 19. stoljeca,
vljeno je i kasnije.
kao posljedica bjefanja stanovnika "ispred hajduka" , a nasta
10

inica.
Kao i mnogi drugi, i Cerimagici su se dosta rano iselili iz Glav
vor protiv mjera
U jednoj prepisci datiranoj oko 1767. godine, vezano za prigo
m da nadziru uzimanje
emina, a ovi su "birani izmedu aga svake godine" sa zaduzenje

Muslimansko Nacio nalno Vijece

6
Mustafa Memic: "Bosnjaci-Muslimani Sandzaka i Crne Gore';
Sandiaka, Sarajevo, 1996., str. 354
'; El Ka/em, Sarajevo, 1990.,
7
Hivzija Hasandedic: "Muslimanska bastina u lstocnoj f-lercegovini
str. 277,278
8
Ibidem, str. 252, 253
ad, 2005., str. 292
Risto Milice vic: "f-lercegovacka prezim ena'; Svet Knjige, Beogr
9

'; El Ka/em, Sarajevo, 1990.,

Hivzija Hasandedic: "Muslimanska bastina u Jstocnoj Hercegovini
10

str. 273,274,275, 276

♦+-( .ft ) >-+ +- -

51
 . . I' dubrov ackoj skeli, spominje se
hadzi Mu stafa Cer
dfo mr uka , pro~~,iu ~o 'na . da su
" . . t 10 c m111 i1 sto govon Cerimagici vec u to vrij eme bili rod oct irn ..
VJ el ova I . . . kl ug1ag1c
.
te da SU bili dobro stojeci, obz1ro . .. eda
spadaliutrebmJs eag e, m da SU btlt I hadzije
,Cen. . ,. . , . . 111 ,, ... .. . ,.,, k · · "b' l d I

mag1c1 su z1v1e . · u Grancarevu.u nah111 Kor . 1Jenic1 01a Je 1a o polo·,,;

. , . ,, p .
17 sto I1ec a, a moz"da i od ranije, naselJena mushmanima .12 o1ovmom 19. stoti·e· •1ne
·
u Granca •
revu Je • ..,. 1· 0 hodfa Cerimagic
z1v . Brat.a Omer, Osman I. lb ra h'1m Cer
..,
,
ima ..
ca
takoder u 19. stoljecu, uvakufili u Granca .. ., II ,, k . . , g]c,
revu n11vu Trnka u OJu se moze Usiia
devet oka usieva .\ 3
' II ti
Cerimagici su zivjeli, ne s~mo u navede ,. .
nim selima, v~c 1u Las~i, P?:~m Trebinj
te u Mostaru 4, dok danas Cerimagica
111 u,
ima u Dubrovmku, Saraievu 1s1rom Evro
pe
i svijeta. ,
Jedan od posljednjih Cerimagica koji se . . . .. . ,
spommJe u !1te~~-t lm Jest~ Sadik ef. Cerj
magic koji je 1889. godine vrsio imams .
ku duznost u dzam111 u Lastvi u Korjeni
(oko 12 km od Trebinja), na Svatovskoj cirn a
glavici, sagradena 1816./17. godine.15
Bez obzira na sacuvanu svijest o prapor
jeklu iz Primorja nakon 1687. god ine,
Cerimagici, kao uostalom i drugi Bo
snjaci ovog podrucja, u pravilu nam
detaljnijih podataka o svojim najstarijim aju
iz perioda zivljenja u Primorju, kao ni
najstarijim do konca 18. stoljeca, odn 0
osno nisu sacuvane ni price ni legend
najstarije porodicne povijesti. e iz te

Kula u Lastvi

U literaturi se navodi da je u Granca

revu bilo "pet tvrdih i na sprat graden
kula" (Arnautovica u Dubokoj dolini, ih
Bijedica kula u Ciperu, Avde Slijepcevic
Loznici, Hadzimahovica kula i kula Bac au
usa vlasnistvo Bace Begovica), a u Las
tri.16 Svjedoci navode Cerimagica kulu tvi-
koja je bila udaljena oko 700-800 me
slicne, Kravica kule. Bile su vidljive jed tara od
na drugoj, te je "bila vise kao utvrde
puskarnicama odnosno kule su bile vrs
11
nje sa
,
ta utvrdenja". 17
Do dol aska Austro-Ugarske u ovoj kul
i su zivjela tri bra ta Cerimagica: Der
Huso i Osman. Dervis je stanovao u priz vis,
emlju, Huso na prvom, a Osman na dru
gom
11
Vojislav }, Kora c: '"f'rebinje -lsto
muzej Trebinje, 1'rebinje, 1971.,rijsk i pregled II - Period ad dolaska Turaka do
str. 365 1878." Prvi dio, Zavicajni
'
" Hivzija Hasandedic: "Mu slimanslw bas
IJ Ibid em, str. 302,393
tina u lsto cnoj Hercegovini'; El Ka/em, Sarajevo, 199
0., str. 302
11
Risto Mi/icevic: "Hercegovacka prezimena';
15 Svet Knjige, Beograd, 2005., str. 292
16
Hivziju Hasa nded ic: "Mu slimanska bastina u lstocnoj Hercegovini
Ibidem, str. 304 '; El Ka/em, Sarajevo, 1990., ,._ 3o5
17
st
Mev /ida Serd arevic: "Pri ce i legende treb
injskih Bosnjaka'; Knjiga I, Art 7, Sarajevo
, 2012., st,: 164
52

r ;a a
p

1h111 111 1 II11 o1 11 " 11110 wd nn1t ,111,1 ll,•/ 1r,1, koji I<' odc;,• lio 11 Turr; ku i c;a
1,11 11 l.1 il •
1
• 1'
1 1 1' 1111
111 ' ' lid l,nnl.11, 1 H,•1 It J(' w n1 rl1n k11I,• p1 od,10 rod ,1lrn 0Prvi~P.vo m
111 11111
,11 111 ~111 11 I'
11 1 11
( ~1i 11: 11 11 ' d., ' ""· 1, ii1 ,1, 117 11.1p11wrl 11,1v<• d<•1
H' v,,kifo (Om er, () ,;man i
1111 ,i1 11111 ,1) hll1 ht .11 ,1, ,1'1
, ,·,d,,dw !iii, !<, 1od,H1
c; til ,1 kul11 , p;:i je DPrv is
N,1I,1111 d , d.t, li ,I llli\' t' ,\ tl\l I tl l lg,u ,1<1 , 1!1 ,lf ,l \;I I 11,1p11
1

,1111,1. K;i snijc s11 se vratil i u

,1,q11 ,11 , , , l,111 1I n.1 H,11I1 ,111 1,1, " l 1'111,111 i 11 11 , n 11 ,1 Podin
' I I 'I I I I, II III
nko J900. godi ne i
P,·11 ,, 11• 11n,1n 1111 11• d11·1 1' ll )..11l•1,1, M11j11 lrn jl je u111ro mlad ,
Dervi sa, Dulsa I Zulka .
I,, 1•1l,11 ~1 1·11 II N.1,l1 1·d1111 I ll) ,111•1UVI SIi hill sin 011\l'I' i kcc ri
tkom 20. stol jeca, IZ
( 1111:lt-dn 11 d,1 nd Ul'tljl IH' l i11 d.1, d,ild l', l<o 11 cc 111 19. i poce
1 11
1 ,, 1· 1,1 l, 1:,1 tp11,' 1n11• wl ilw isl'lj,
1v, lll je rocl;i Cc rirn agica iz La stve. Razloga je vise,
u La stvu, a potomci 1
.d, , , .il,.tl,11 ,11 p1·r,11 dn l hill st,il11 i up:1tl i crnogorskih komita
d.111., , 1111·1111,,• lrrd111 11 d,1 le '' l,.1stv,1pl'I put a goril a".
i u Du brovn iku, Zadru
·1:1k11 ,11 01111Tnv 1 si 11 11vi l{, 1si111 , tizirn i S11l;ij111 an zivjel
u Tuz lu, gdje je "zaje dno sa
1 M11,t.1111 . kn•r i'.11lk,1 11 Hog;1t ici, a l)za fcr ocl lazi
svje tskog rata. U Lastvi je
l\ 1tlit1·l11111.1 ~lrql' lj. 111", vjL· rov:11110 pocctko111 Drugo g
i ci je ostal a ll sjecanju
,1,(.111 d.1 ;\ l\ ' l S, 111111 /\ lij;,, ut'·it clj II ta 111os11joj skoli. U porod
o i spasio od ustasa.
I'' 1i' ,1 "l1 .1 h1· Milt- iz l.julio11lir;1koj:i jc tvrdi b eta iii je Alija hrani
1 1
t\11111,1111 111'1 l\-111iri I M I . gotli11c ".1'
"Sa kota Vukosavi i
N.t 1n·111 ; 1wli. I lJ(iO. gn di11 c postavljc11a jc spom en ploca
ka u ovom kraju koji su
C1•11111.11!H /\li p, ('- l;111ovi 111;1 l<PJ i orga 11i zato rirn a ustan
20 inju, tacnije u Hrup jelima
11hql'111 od ,t r, lltl' ulw p:llor :i i do111 acih izdaj11ika". U Treb
I d.111.1, wd11.1 11'ir. t 11 usi i111 c /\lij
c Ccri111a gi c;i ,
privr edom . ali mnogi u
t, 1'111'1 .1'110, <:l'ri 111.1git"i su se 1<;10 i os tali bavili poljo
ove manu fakturne radn je
1Pd11 1 tq:11v111 11111, 11 otlrL'tll'11oj 111jl ri i za 11atstvo 111. Njih
1

i ca prenosi pricu da su
11111· ,11 prv1111 l,. 1sl vi, d:1Ii i SL' sirili l)l'L111:1Trcbi11ju, a porod
1

1 jc da su trgovali sa Crnom
1111,!11 lq:ov 11111 11 l)111lrov11i lrn i Crnoj (;ori. l Vj cro vat11ij c
vl.isni stvo Adem ,1 i sinova
Corn1111 ll1d1rov11 ilw111 , do l<jc• posto j;111je radnj c i pcl«1rc,
II'1'11•11111111 ('\lld 1•11( 11 0.
20. sto ljecu, okrecu se
l(.1 , 11111 ·, 1:1 'l11'1':1rijl' ro d1•111 · lrn 11 n· 111 I<). i 11;1ro cito ll
1:igici111.1 irna pilota , dosta
~k11l11v.111p1 , p11l1 11 ri , p,1i 11111 j1• t11ost i, 11 • stog:i 11u•d 11 (:l'l'i11
ic,1ra, ljckara, sto matologa,
u~1111•~ 111 li pol1 t 1t'.1r,1, voJ11ili lir. 1,,il<:11lt•111sld li sli l<, 11 -.1, l<' ll11
lll.
p.11 prolt •s11r;1lllll \11'1"/,l ll 't.l S,l \1('()111 :111 spj1 'SIIO lll l<arijl'l'O

r1,,,,111111 ,, 1w ., 111, 1111 , .11 ,,,,11 ,111 ,11 J11' 1w,,I ,·111/J/11 /,u11 • /I' .\C/ 111110 I\C1s1111 Ce1w1u,111c, µukov11ik }Nt't
1
"· I: 1111, 111 ,1,, 1
1; /111/111 ll 'l///,11, / Ill/ 11,/11'11,1 11,/111•11
., ll11d, ·111
'' l,111/i11 ~///, /,'· "/,11 st,,11 kw / 'l i't'/JII I/II / lliJl'III c;11 ,.,11111ws1
v11 OrUe1111 : MZ /,aslvc,, 1976., st,: 109

·, /'11 •111,11!11 1111, 111111 I J) , ,111 1,. ( I 1) 11 f, ,,·11 J 1.',•nt1w.,/fl' (fr, •/ii1111
•, I •J.'i I), S11rn1evo, clect!111/Jar 20 I.J..

53
 \ I I l I I I I I 1I I I 1:1 1
\f Il l ' ' ( I' t
' ) \l\ yf

Ib ri cn i nje_qov
n djeca
Huso Ccr ima g1.c, . · ,, a ,·u ci u vid
1e, II u
vrije m,e rad an1.a . gcwe dj ece , v1. cr
no rode n po ce n1 e o-
va t tk om 19 . st~ 1ec \' ,
Ozenj en Fatom . . · a:
Kab1\ ,m ao 1e_ sm o v e.
.
\bra hnna , koga su svi zvah lb n.ca
Ade ma, Ahmeta, . ,
Muju \ AJ.dm . te tri
a, . .
kceri Lejlu udatu
Ljuta (u Nevesm
Vezirku udatu H 1e),
adzic i Zadu. .
Medu lbricinom
djecom na1pozn
tiji je Sadik Cerim a-
agic koji je b~o v
aktivan u }ugoslo eom
venskoj Musllman ~
Organizaciji ili kak s~oJ
o se unutar poro
govorilo "kod Sp d1ce
ahe".
Prema tvrdnji po . . ,.
rodice zahvalJUJU
svojim politickim Cl
aktivnostima, ~
riodu 1936. - 19 p~-
41. godine obav
duznost predsje l1ao Je
dnika opstine L
zatim duznost astva,
narodnog posl
u Skupstini Kra anika
ljevine Jugoslav
1934. - 1938., ije od
a cak je 1949.
Beogradu". Poce "bio u
tkom Drugog sv
rata, 1941. godin jetskog
e, zajedno sa p
com otisao je u iz orodi-
b je
kasnije u Derven glistvo u Prijedor, a Sadik
tu .22 (lbrahima ) Cerim
a 9 ic
Zanimljiva je jed
na legenda koja
ljudima na granic veoma dob ro il
i pre ma Crnoj G u st ri ra n e k a d a sn
je pismo iz Crne ori. Dok je Sadik je odnose mE
Gore u kome po ova p o ro d ic a b il
sta duzan Sadiku padija moli d a a u Derventi, sti
, pa ako jeste, d jave - nije li n je
komita i s tim u a o n a to vrati..:' 23 n muz, pop, os
vezi stalne cark Bez o b z ir a n a u
i korektan komsi e n a granici, p o p a d e crnogors
jski i poslovni o st o ja la je i njeg
granice. dnos i s a je d n e ovala se ljudsk
i s a d ru g e s tr a
n e uvjek nemii
Ibricin praunuk
, Halilov unuk, a
nakon P!ogona lb ra g e sin, Mura
1992.-1995., je dif zvani Zelo, a
Lastvu. Zivi na re dan je o d ri je tk kademski sli\
laciji Njemacka ih koji s e b a r
- Lastva, gdje im p ri v re m e n o vrati
,
\ 22
a svoj atelje.

Prem a ka ziva n1·u

23 Em ire (S dI'k J H
Ibidem a a re 1·Ja , rod. C, en·ma91c· , (D - - -- - - - - - -
erventa) Saraie
' vo decembar 2 014
1
' ·
 osilac 0 1·dena Sv•save
Adem Cerimagic - n
ma L .
Med u sta novn•vi ci ,. as tv · . I nakon sto
e, pa
SU se m no g,· r
az 1s I po .B~sni I Hercego vini i
da lj e, Hus ov Ad em .
nijih lju di . Je b1 0 Jedan od poznatijih
i vide
Adem je zi vio 96 go d ·ma, a neki su tvrdili
U k
i v1·s"e · sva om J " · umro Je .
s uc a~ u, u Trebinju
o .
1949 .
di ne u du bo ko J st aro sti, tako da je za-
. g ,
~n o _r od en ne gd je polovinom 19. st arJeca .
s1gu d b . , . " vjek, priJ·e svega
B10 o ro st0 Je c1 co
Je "· ram·
trgovac , a1·1 .1· ve om a drustveno angazi
. d. . hovic.
POJe . mac. B1 0 Je ozenjen Nazifom Se
ijeg Husu i Dzafera .
Im~1 s~ dva sina, star vri-
nJ eg ov u bo ga ts tvu svjedoce, za ono
. lu
e, m od er na ku ca ko ju je sagradio u Kaste
Jem
bi nj u i m od er na pe kara u Starom gradu
u Tre o
an j Vi ra ", ko ju je A demov sin Huso vodi
kod "B ina
manufakturna trgov
pr~ko_ 36 ?odina, te
V

u
Sahovicima pokrenuo
koJu Je za1edno sa
mjene u Trebinju.
Lastvi i druga, iste na
ncem 19. i pocetkom
Vee je receno da je ko na
stol je ca L as tv a pe t puta napadana i palje
20.
ne cr no go rs ki h ko mita. U spasavanju
od stra va-
ov ni ka i st o je po sebno vazno, u smiri
stan brih
ic ici, uspostavljanja do
Adem (Husa) Ce rimag nju tenzija na gran sebno
se po je di nc i iz La stve, medu kojima po
Gorom, isticali su Ademovih unuka, Ade
m
odnosa sa Crnom , pr em a tv rd nj am a
oga nije cudo da je
Adem Cerimagic. St ve.
im agic bi o od li ko van ordenom Sv. Sa ga je , za vr ije m e Drugog svjetskog
C er al i
bio je sa briljantima, kvu potvrdu i nikada
ga
"Orden Svetog Save uz el a. D al i su ne ka
II vlast u Trebinju od ne zna koje je boje
rata, od no sn o NOH foto gr af ija , pa vi se ni ko
je sa m o crno-bijela
nisu vratili. Ostala
: bijela,
bio orden."
24
ra di on ic am a u in ostranstvu u tri boje
n u posebnim
(Orden je izradiva .

crvena i plava.)
25
Nikola.
i da je A de m u or den dodijelio knjaz
Porodica tv rd
ar 2014.
, b . • l9 51 } Sarajevo' decemb
,-
-
14 Prema kazivanju Di en
ite (Dia
--
/era) Cerimagic (Tre inJe,
·'
.. .
55
15
Wikipedia
 l'IW .I·. I l.l ,C,l ·:1•d11 I l ', .i,1

~dem Cerimagic ispred svoje manufakturn e trgovine u Trebinj u

 11 \'id 11 .pnlit iku• kn1r1z,1 .
NikoJ,, p,rm,\ m11 1;1Jm,1n1m,1 . (gdjr• knd rrnngnrr; lr1 .h
1111,111 11 1 ,, •
· 11 1 11ns tn](' k,.,11111 r 1mli tizov I t · Prv,• •I'' ,i polngrt ,; kl i pr,l,:1z1• r,d
' 111 <; IJ< ov,
11,~111111 • • . •
, . ,, hrn1nim prngJ;:i ,;,m;:i
, c;koi1" KnJ ,\1,1 <i rHli 1,1t11h .
drkl,11 ,11,,·nth ndrrc'..t r111n cI noon n 1
dck I,11.,, 1 11·' llll cl ll kn)l lll ,1 <;('
11 a l t17 (' iZVC)I 111 .
' • pnmrn c•t1kr fn1 c; tv,11pin;:i ~tv;i fJrug1. u
• · • c;;:imr, pnlillrlru• ·
• , 1·111
kn1.,17C'' .1n. .ma J)rrma
110stu1 . ~ ·m,m1mr1
n1t1 -"'l, prr po1.n,1w m1-
n1ikriju .":~1. _a ~n~Jt_m za hrop,_r d_rugr p, imj crr Knjr1 1.ovih ndlul<;:i prPm;i mu <; lima-
11;,na. ukl1ucu1t~e1 .' u~po 5lc1vl1 anpi doh, ih politi ckih odno c;;:i { ;i v I c;a sultanom u
carigradu, s:svim 1e v1erova t_ 11a ova porodi cna tvrdnja o dodjel1 na1v1seg ndilvnvanJa.
Ako je t~c~n .pod~tak da Je or~t1 Svct_og Save doclj elj ivan pocev od 1883, a da
ga SPC dod1el1u1e_poc:v od 1886. , onda Je Ad em ova odlikovan1e dob10 u p':!nodu
st0 odgovara vre menu nj egove pun e zrelosti I drustvenog
1ss3.-1 885. godme,
anoazmana. . . ~

Nazalost potomci msu sacuvali u sjecanju sta je konkretno bio povod dodjeli
b

ordena.
Adem je zasigurno imao dobre odnose i sa Srpskom Pravoslavnom Crkvom.
ovu tvrdnju ilustrira jedna prica iz novijeg perioda. Naime, 1986. godme, pnhkom
osvjestenja Pravoslavne crkve u centru Trebinja, na svecanost su bili pozvani
glavni im~mi trebinjski~ dfa~ija i Dfa~~r, u tom momentu jedini zivi_si_n _A~ema
Cerimagica. Neko od pnsutmh tom pnhkom je naglasio kako je zad1vl1u1uce da
osvjestenju crkve prisustvuje sin Adema Cerimagica, jer je upravo Adem, tacno
28
prije 100 godina, prisustvovao osvjestenju crkve u Crnoj Gori." . .

Naravno, Adem je bio izraziti vijernik, te je jedno vrijeme bio i predsJedmk

lslamske Vj erske Zajednice u Trebinju, odnosno Lastvi.

Ademovi sinovi
Adem je imao dva sina, Husu i Dfafera. Sinovi su zivjeli sa ?c~m sve dok se nisu
ozenili. Sa njima je bila i Sacira, kcerka Ademova br~ta, koJa Je '.ano ostala bez
roditelja, te je i sastarala u njihovoj kuci, tacnije sa Hus}nom p~rod'.co~.
Stariji Huso, roden vjerovatno 1905. godine iii nesto ranlJe, ?10 l~. poznat vpo
svojoj pekari, u kojoj je musterija morala biti posluze na, ~-a u ko_Je ~rtJeme dosla.
N'e ova kcerka Dida znala je pricati da je morala otvor'.t1 radnJ\1_I kad~ neko u
J g . " I 'le" hlJ'eba a sama b1 mu radl)e platila, samo
"neka doba" dode da kup1 samo po <I , '
da ne dolazi tako kasno.

- . . -191 2 (odnos pre ma muslimanima)'; Zbornik

26
Serbo Rastoder: "Vjersl<a politil<a lm1aza ~'.l<ole_~ ~~la . /icnost, djelo ; vrijeme ·; CANU, Podgonca,
radova sa medunarodnog naucnog sl<upa KralJ
1997., str. 581
21
Wikipedia . . . 1951 ) Saraievo, decembar 201 4.
2a '
Prema kazivanju Dienite (Diafera) Cenmag,
· ·c(1 reb1nJe' · , 1
~ _,,, 1,._...
57
 •• <
I 'ii 1r I I I I ',I r I ii
,
I I' I l!I I J',I' Ii I I·
.r,•,
. 'II\ yI

Huso je bio pomalo specificna osob a: uvijek s_~re m~_n da

~?mogne Siroti .
i uvijek protivnik svakog rezima iii politicke part1Je koJ1
. .
su b1h aktuelni u tonli
mom entu LI T re b 111JLI. ~
u porodici je ostao LI sjecanju neki,_sirom~h Mr d',c, G01·ko, .k~~··.1 Je ·
dzenazi "plak'o k'o malo dijete govorec1 - ko ce me sa_da _na Husino·
• •
hramt1. GoJko nije b·I
· · ·
m1om Iwga J·e Huso hramo, odno sno kome Je
jedini medu trebm 1
Jskom s1rot ·
dava00
hljeba bez nadoknad e.
Za vrijeme Drugog svjetskog rata, kada su US t ase ~n~ ge ~re b · · k S
I~Js e rb~ zatva
pa I. LI b'11a
' 1· ((
1, pnca o 1111 Je Je
• V ••• dan Zubcvevic da 1·e Huso 1zasao l zav1kao: Vod1 te i rn rai·I,
Ja znam da on nije nista kriv!" 29 ene
" .. . .,.
Huso je imao dvije kcerke i dva sina. Kako mu se mJ~ da~? ·
u dJ_eci , odnosno
kako su djeca umirala, to je po starom obicaju, _svom naJS~
~nJem s_m~, roden on,
1930. godine, dao svoje ime, ali u izvornom obhku - Husm
Ja. Mladi sm, Rernzija,
stomatolog, umro je relativno mlad.
Husnija je bio prof esor na Agronomiji u Sarajevu, a negd .
J_e _p :ed pocetak rata
predavao je pcelarstvo i na Univerzitetu u Beogradu. Medu
trebm Jcim a prepricavala
se neprovjerena zgoda da se u jednom mom entu potp
isao latinicom i odmah
dobio otkaz. Drugi su tvrdili da mu je prigo vore no sto se
tako potpisuje, pa je sam
dao otkaz. U svakom slucaju Husnija je bio istin ski struc
njak u oblasti kojom se
bavio, citav zivot bavio se pcelarstvom, au svoje Treb inje
je prvi donio kosarkasku
loptu. Ubio ga je 1992 . godine Crnogorac Batko, zloc inac
koji je u vrijeme opsade
Sarajeva 1992 .-199 5. hara o po Grbavici. Husniji je poku
sao priskociti u pomo c
komsija, kosarkas, Goran Cengic, ali je i on dozivio istu sudb
inu.

Dia/er Cerimagic
Mladi Ademov sin Dzafer rode n 1907. godine, bavi o se
trgovinom. Zavrsio je
trgovacku akademiju tzv. Prep aran diju u Dub rovn iku,
koja je umnogome bila
u rang u nekih ekor:omskih fakulteta. Bio je viso k i naoc
it, pism en i rado viden u
trebinjskoj carsiji. Zenio se dva puta : prvi put od Zubc
evica i u tom braku imao
kcerku i dva sina, a drugi put od Sahovica i imao jedn u
kcer ku .
. Jedan od Dzaferovih dobr ih prijatelja bio je Novak Bege
nesic, povr atnik iz Ame·
nke. ~ugo se po Trebinju prep ricav ala zgod a kako je Dzaf
er "mo rao" ici "Pod Ostrog".
Na1me, Novaku se "nije dalo u djeci", pa je po obic aju
odlu cio ici u manastir
~o~ Os~rog~~ vu Crnoj _Go~i, gdje s~ inac e i dana s mno gi lijec
e, pose bno kada su
pitanJu psihicka obolJenJa ( stog a Je u Treb inju post ojala
pod Ostrog vodili!"). uzre cica: "Mahnitog ga

29 Premo kazivanju Die ·c (D "-;--

_- --- - -- - -
~~>•, ni e za,era ) Cerimagic {Trebinje, 1951.), Sarajevo, decembar 2014.
58
--- -
►

N111•. tl1 11111 • 11111 1 II I 't1 IIII, 11 • /11 1)1,d ll'I 1(11 •111111 /I d
, 1 1111 •1111v11111 /\ 111111111 11 11 1111 p111 1111 11 lrn lw
N•'' ' 111111I

1111 ,, ,, .,, '' ·'"'"' 1111·.11 •1,, 1111111 11•.i 1, 11 , 11,,H,·,wnit·I 11 11

,1ii1t1II I" '' •.11 111 v,111t •d1111 111
h, 111 lrn
11 ),111 ·1 1111,•1111vi1 pn111dl1 .i zlv11•ll •11 1 11 :1vnjoj lrn t-I
II h ,1•, l1 •li1. Sidi PIii j\ l 11d11 II '1'11•li1 11 j11 , ?,1•11.1 111'1 ;1 ,,.

1111111.1111 ·~1l.1. dlt 'I d ',I I Vt'I l<rt• 1111L1 :,vojl 111 p11l1•111,
~111111,1 .. ,, n>i- 11111 , l<r1•1 l<11 111li1l.1. N.ijn il.icl. 1 l<frrl<.i
;, 11,11 11.1 1.iv 1•': 1111 Ldrn ll t• I I 1'111111.1, Sv,• I<' lzgl,•d:llo
111 ,ld1'. 1j1 •11 11,
1111~1,1 j1• 1lt11·111 .i I 'I'l l. . 111 1)'.i , ,:11dl 111·. 111··1. nhzlr:111:1
111:li-d, 11.11i ,1tl.1!',11j.1 1111'1,11.111:,lv, 1 I prlji111•llslv:1 , l)z; d, •r
1,11,•,:11v,1111•1.1 I l<frrlc.i prni:11:1111 :: 11 IH•z 111 1111:-;1I.
l l),,111·1 · Jr prd lvlo l'rvl I l>r11gl :,v1•jl::ld r:11, :1sad:i
1,· 1111,r,111 d,1 ltl1· lz svo,: 'l'r,·l>lnl,1. Sllgll s11 11 H:ir 11
cr, 1111 (;nrl 1111 :: 11 o:: Lill p1111l11 ~,·sl godln;1 sve do /JJ.u/i•,·(ltdl'nto } (:l' ri, na,riic
s111 rll. l'rvn It· I 1> 1>!~. ,:od l111 • 11111rl.1 111 •1:1, ;1 potom ( l'J0 7. J'J'Jfl.)
IH.•ili·r I 1) 1)11. 1:11tll11 1·.
11,•z nhzlr:, lcdw jt• hllo 11izhj1•gl i~tv11 iii l<alw hi sl ari rckli u - muhadirluku, bilo
It' ll11d l lwlt ' 11ll<:1tli1 11ls11 ·1.,ll,or;1vlll. Pn•111je~t:ll i s11se iz jcdnog u drugi iznajmljeni
sl.111, ,1"k,111. 1j1•1'llc1V.iso l'l·lc.10 111:irni d.i ih iz njegove kucc niko nece nikada izbaciti,
pl.11\ 111klrlj 11 111111· pl,1<".ll l, to jt· 'I.ii njili, a narnt ito mamu, bi lo ncizmjerno olaksanje
I s111lrnj, Sj,•11 l>I, 1'lki1 V:1 so i 111·1;1p.1 popusi kojt r ciga ru i prepri cavaj zivote ..." prica
11jllwv:1l< frrlc1IH1·11lt:1. V:1so jc porijeldom bio Humun, lfcta izbjeglica po drugi put
11 ),lvot 11 l> llo 11• dost:1prii\ 1i razgovora.
lp,1k, 11.1 jv1 (~11 po rn o{ prn }.;io im je Demo Mustafic iz Ba ra, covjek koga nikada
1

prij1• 11is11, k;1lw Sl' 01w ka}.e "ni t uli ni vidjcli ". l<oliki jc Demo bio oslonac Dzaferu,
11,tjholjl' ilustrir;1 pis1110 iii holjc vasij ct koji jc ostavio svojoj Dzeniti: "Kada ja
llllll't'll l , Zi l SVl' sto Ii l>11de I rehillO, pitaj Dem a..."
1.ivot II izhjt'gli~tvu nij<• bio nimalo lagan. Bez penzije, bez plate, bez stalnih pri-
hod.1, uvijl'k 11 eizvjesnost. Isl ina, mnogi su pomagali i slali novca koliko su mogli:
si11ovi, prog11a11iri II l);rn skoj i Norve~koj, nakadasnji prijatelji i komsije, takoder
I-.1z:1sut i po izbjPgli t ki 111 ka mpovima, rodb ina, posebno djeca Ifetina rahm. brata
l11sul,1gl' ~;1hovic'-a.
"IPdn\lg cL111,1 ZilLISl ilVi sc k;11uion turskc rcgistracije. Vozac nosi 1.700€ - poslala
S11,1d.1, kfrrka dajide Jusil iz Pcndika. Mozes misliti sta je to znacilo u taj tren za nas ..."
pnswr.1 St' IH enit:1. To je hil;1prva vela ncocckivana pomoc koja se ne za boravlja.

11 111111111·,,, 1111,1 1·1dJcll "'~I' 11 kn,,1., 011 rom Mevlide Senlorevic "Price i legende trebinjskih Bosnjaka ';
;,,11111u I 1u .. \111C1J1·1·0• .!O f : .. ,t, . .!.!-1
 ◄
I'
► ••

Pa ipak, nisu ih ni svi prijatelji Srbi iz Trebinja zaboravili. "R. je garazir

automobil u svoju garazu, a svoj ostavio ispred. To je bilo u vrijeme kad ao nas
s
automobili nemilice krali. .. i nakon godinu dana dovezao taj nas auto u 8a u se
isao obicnim putem, nego preko nekih zaobilaznica, preko gudura, Put~~- _Nije
makadamom ... A nekako u isto vrijeme M. nam je donijela televizor i kvar e Jcirna,
· b'II o ono sto nam je najvise trebcnu Pe c.'
. spas. To Je
To je u tom vremenu nama b10
V

IO
mogu roditelje odvesti ljekarima , da se ugrijemo i da vidimo sta se tamo v a • da
' an Bara
desava .. :: prica Dzaferova kcerka. 3 1
Nakon smrti roditelja Dzenita je dosla u Sarajevo. Kasnije je ispunila roct 1· .
zelju, pa je zajedno sa bracom i sestrom prenijela roditelje na mezare u Poct ~~IJ~ku
Trebinje. Kuca je vracena, obnovljena, bratova porodica se vratila iz Norv ~kivJJe u
·
· krenu lo uo b1ca1ernm t o kom... es e· Sve
Je V • •

n Pre k · · D-
ma azrvan1u zenite (Dia/ era) Cerimagic {Trebinje, 1951.), Sarajevo, decembar 2014.