Država i društvo

Aristotel, zoon politikon, društvenost je čovjekova osnovna, primarna karakterizacija, obilježje, čovjek bez
zajednice je bog ili zvijer

Država postoji u svakom pojedincu te je stoga metafizički pojam.

Ona ne postoji samo na metafizičkoj razini već i u prirodnome
stanju

država, politička zajednica ljudi organizirana na nekom teritoriju

pod suverenom vlašću; suveren i neovisan entitet sposoban ulaziti
u odnose s drugim takvim entitetima a koji ima međunarodnu
pravnu osobnost
 Čovjek teži izgradnji države jer očekuje sreću i radost u životu, a
glavna je pretpostavka izgradnje države posjedovanje logosa, s
pomoću kojega čovjek ima sposobnost razlikovati pravedno od
nepravednoga i dobro od lošega. Ta se sposobnost razlikovanja
oslanja na moć spoznaje i govora, po kojima se čovjek razlikuje od
životinja.
društvo (lat. societas, engl. society, franc. société, njem. Gesellsch
aft, rus. обществo), skup pojedinaca ili skupina ljudi oblikovana
suradnjom i komunikacijom

Stoga je on nužno političko biće (ili politička životinja).

U političku teoriju suvremeni pojam države (tal. lo stato) uveo je

N. Machiavelli: on njime označava područje i aparat vlasti te
teritorij koji je područje vladareve vlasti.

Država nastaje u procesu preobrazbe zapadnoeur. feud. poretka u

doba uspostave apsolutnih monarhija i začetka modernoga građ.
društva (XVI–XVIII. st.).

Sa stajališta međunar. prava, država je zajednica što na

određenom području djeluje u obliku najviše organizacije
pravnoga poretka. Za postojanje države kao subjekta međunar.
prava zahtijeva se određeno područje, ljudstvo i organizacija vlasti
neovisna o drugoj državi

Za postanak države nije potrebno da joj sve granice budu potpuno

utvrđene. Država ne propada ni kada je njezino područje –
djelomice ili u cijelosti – okupirano.

Prema međunarodnome pravu sve države, bez obzira na veličinu,

ekonomsku, političku i vojnu snagu, imaju određena temeljna
prava.

Mihail Aleksandrovič Bakunjin anarhistički mislioc