K1 - VJEŽBA 3: Forme uveza KNJIGOVEŠTVO 1

Razlikujemo tri osnovne forme uveza knjige: bešavnu (lijepljenu), šivanu (koncem ili žicom) te mehaničku
formu uveza.

BEŠAVNI UVEZ – postupak spajanja knjižnog bloka tako da se uvezne jedinice sjedine lijepljenjem u
cjelinu. Uvezne jedinice kod bešavnog uveza mogu biti listovi papira ili knjižni slogovi (ovisno o nakladi,
opsegu, vrsti materijala). Ukoliko je uvezna jedinica knjižni slog, prije lijepljenja potrebna je obrada hrpta
knjižnog bloka.
Bilo da se radi o ručnom ili nakladničkom uvezu, tehnološki proces izrade bešavnog uveza uvijek
obuhvaća tri osnovne operacije:
1. Pripremu hrpta knjižnog bloka
2. Nanošenje lijepila na pripremljenu površinu
3. Spajanje knjižnog bloka s koricama
Naravno, ovisno o načinu i vrsti uveza, navedene tri operacije se razlikuju pri izradi odabranog
knjigoveškog proizvoda. Operacije su različite s obzirom na materijale, alate i strojeve koji se koriste, a
sama naklada uvjetuje odabir istih, kao i broj ljudi koji će sudjelovati u tehnološkom procesu.
Bešavnu formu uveza najčešće susrećemo kod proizvoda višekratnog karaktera te kod jednokratnih
knjiga većeg opsega.

Kvaliteta bešavnog uveza očituje se u čvrstoći hrpta, lakoći otvaranja, kompaktnosti knjižnog bloka,
nevidljivosti linije lijepljenja; a na samu kvalitetu utječu mnogobrojni faktori. Najčešći faktori su: vrsta
tiska i tiskarske boje ukoliko dolazi u kontakt s linijom veza, opće stanje materijala, radne okolnosti, a
najbitniji faktori su usklađenost papira i ljepila, mehanička priprema i obrada hrpta te nanos ljepila.

ŠIVANI UVEZ – razlikujemo dvije vrste šivane forme uveza. To su šivanje koncem i šivanje žicom.

ŠIVANJE ŽICOM je jedna od najjednostavnijih i najjeftinijih načina formiranja uveza. Postoje dvije vrste
šivanja žicom, žicom kroz hrbat ili žicom postrance hrpta.
Šivanje žicom kroz hrbat primjenjuje se kod izrade jednokratnih proizvoda, manjeg opsega, a obavezna
uvezna jedinica je KS. Kod šivanja žicom postrance hrpta žica za spajanje knjižnog bloka provlači se s
gornje strane, na 4-5 mm udaljeno od ruba (preko letvica). Obavezna uvezna jedinica je LP. Na ovaj način
možemo uvezati i malo deblje brošure, u odnosu na šivanje žicom kroz hrbat. Uglavnom se koristi za uvez
jednokratnih meko uvezanih knjiga ili tvrdo uvezanih ručno izrađenih knjiga.

Zbog oksidacije žice, ponekad dolazi do oštećenja papira u procesu šivanja žicom kroz hrbat i pri upotrebi
proizvoda, a pri izradi knjiga s žicom postrance hrpta često se javlja efekt „klamera“ što onemogućava
potpuno otvaranje knjižnog bloka (to se mora uzeti u obzir prilikom projektiranja margina KP).

Osnovni pokazatelj kvalitete šivanja žicom je jačina hrpta knjižnog bloka. Najvažniji parametri koji utječu
na kvalitetu su: vrsta i promjer žice, međusobni odnos materijala i žice, broj spojnica, dimenzije i oblik
spojnica. Primjerice, knjižni blokovi od premazanog papira zahtijevaju i deblju žicu koja mora biti
dovoljno debela i jaka da savlada sile knjižnog bloka prilikom prodiranja postrance hrpta. Uz samu
kvalitetu papira, na kvalitetu šivanja utječe i sam proces savijanja koja može prouzročiti odvajanje
pojedinih listova papira na mjestu šivanja. Također, ako vrh žice nije dovoljno oštar ni jačina veze neće
biti zadovoljavajuća, odnosno na tom mjestu doći će do pucanja papira duž linije šivanja. Visina spojnice
treba odgovarati debljini knjižnog bloka.

1
 K1 - VJEŽBA 3: Forme uveza KNJIGOVEŠTVO 1

ŠIVANJE KONCEM uključuje povezivanje knjižnih slogova u knjižni blok pomoću igle i konca. Takav način
uveza puno je kvalitetniji od bešavnog uveza i stoga se koristi za izradu knjiga trajnog karaktera ili knjiga s
najvećim zahtjevom kao što su enciklopedije, monografije, Biblije i sl., a najčešće šivane knjige
karakterizira i veći opseg. Kod klasičnog knjižnog šivanja koncem knjižni slogovi se koncem povezuju u
cjelinu i tako čine hrbat knjižnog bloka. Ovisno o nakladi, razlikujemo ručno i strojno šivanje koncem.
Ukoliko je naklada minimalna (nekoliko komada), šivanje se vrši uz pomoć igle i knjigoveškog konca. Ako
govorimo o većim nakladama koriste se pojedinačni automatizirani strojevi.
Uz knjižno šivanje imamo još i brošurno šivanje koncem, tzv. štepanje. Štepanje se koristi prilikom izrade
knjiga manjeg opsega, primjerice indeks, radna knjižica, putovnica i sl. Posebnost štepanja u odnosu na
sve ostale vrste uveza je da uvezna jedinica nije ni LP, ni KS, već samo otisnuti TA ili eventualno
obrezani/razrezani KA. Šivanje se vrši po sredini sabranih TA/KA.

Kvaliteta knjižnog bloka šivanog koncem ovisi o više faktora, a to su: kvaliteta konca, vrsta i gramatura
papira, opseg knjige, vrsta ljepila za kasnije ojačavanje hrpta te naljepljivanje podstave i spajanje
podstave knjižnog bloka s višedijelnim tvrdim koricama.

MEHANIČKI UVEZ – je najjednostavniji i najfleksibilniji tip uveza. Kod mehaničkog uveza uvezna jednica
je gotovo uvijek LP, a u posebnim slučajevima ili ako govorimo o zbilja velikoj nakladi, kao uvezna jedinica
može nam poslužiti KS. Tako sabrani knjižni slogovi, prije izvođenja same forme uveza, obrezivanjem sa
sve četiri strane pretvaraju se u LP. Razlikujemo tri osnovne vrste mehaničkog uveza: uvez spiralom,
zakovicama te uvez vijkom i maticom.
SPIRALNI UVEZ je mehanički uvez koji spaja pojedinačne listove papira pomoću elastične plastične
uvijene cijevi ili pomoću spiralne žice kroz rupice probušene uz hrbat knjižnog bloka (perforacija).
Promjer plastične ili metalne spirale nešto je veći od debljine knjižnog bloka.
ZAKOVICA nam omogućava da pojedinačne listove papira spojimo uz pomoć mehaničke naprave u gotovi
knjigoveški proizvod.
VIJAK I MATICA nam omogućavaju da pojedinačne listove papira spojimo u jedno, ali nam također, za
razliku od uveza zakovicom, omogućava promjenu laganu promjenu sadržaja knjižnog bloka (dodavanje
ili oduzimanje uzoraka, ….).
U mehanički uvez zapravo spadaju i sve vrste registratora, metalnih vijaka i sl. Prednost ovakve vrste
uveza je da se listovi papira koji se spajaju mogu tiskati pojedinačno i neovisno jedan o drugome.

2
 K1 - VJEŽBA 3: Forme uveza KNJIGOVEŠTVO 1

FORMA UVEZA UJ NAKLADA OPSEG UJ PP (input)

1MUK – šivano žicom kroz hrbat knjižnog bloka KS S 4-16 print A4/DT
2MUK – šivanje koncem kroz hrbat knjižnog bloka (štepanje) TA/KA S 4 print A4/DT
R 3MUK – šivanje žicom postrance hrpta knjižnog bloka + LP S 2 print A4/DT
U naljepljivanje JKK
Č 4MUK – samo lijepljeno (bešavna forma uveza) LP S 2 print A4/DT
N 5MUK – šivano koncem + naljepljivanje korica KS S 4-16 print A4/DT
I 1MHU – spiralni (plastika, žica) LP S 2 print A4/DT
2MHU – zakovica LP S 2 print A4/DT
U 3MHU – vijak i matica LP S 2 print A4/DT
V 1TUK – šivano žicom kroz hrbat knjižnog bloka + VTK KS S 4-16 print A4/DT
E 2TUK – šivanje koncem kroz hrbat KB (štepanje) + VTK TA/KA S 4 print A4/DT
Z S
3TUK – šivanje žicom postrance hrpta KB + VTK LP 2 print A4/DT
4TUK – samo lijepljeno (bešavna forma uveza) + VTK LP S 2 print A4/DT
5TUK – šivano koncem + VTK KS S 4-16 print A4/DT

FORMA UVEZA UJ NAKLADA OPSEG UJ PP (input)

N 1MUK – šivano žicom kroz hrbat knjižnog bloka KS M/L 4-32 DT/TA
A 2MUK – šivanje koncem kroz hrbat knjižnog bloka (štepanje) TA/KA M/L 4 DT/TA
K 3MUK – šivanje žicom postrance hrpta knjižnog bloka + LP S/M/L 2 print A4/DT/TA
L naljepljivanje JKK
A 4MUK – samo lijepljeno (bešavna forma uveza) LP/LP* S/M-M/L* 2/4-64* print A4/DT/TA
D 5MUK – šivano koncem + naljepljivanje korica KS M/L 4-64 DT/TA
N 1MHU – spiralni (plastika, žica) LP/LP* S/M/L-M/L* 2* print A4/DT/TA
I 2MHU – zakovica LP/LP* S/M/L-M/L* 2* print A4/DT/TA
Č 3MHU – vijak i matica LP/LP* S/M/L-M/L* 2* print A4/DT/TA
K 1TUK – šivano žicom kroz hrbat knjižnog bloka + VTK KS M/L 4-64 DT/TA
I 2TUK – šivanje koncem kroz hrbat KB (štepanje) + VTK TA/KA M/L 4 DT/TA
3TUK – šivanje žicom postrance hrpta KB + VTK LP S/M/L 2 print A4/DT/TA
NS , print A4/DT/TA
4TUK – samo lijepljeno (bešavna forma uveza) + VTK LP/LP* S/M-M/L* 2/4-64*
NL
5TUK – šivano koncem + VTK KS M/L 4-64 DT/TA

LEGENDA:
JKK – jednodijelne kartonske korice; VTK – višedijelne tvrde korice; UJ – uvezna jedinca; TA – tiskovni arak; KA – knjižni arak;
S/M/L – mala/srednja/velika; PP –poluproizvod; DT- digitalni tisak