You are on page 1of 9

Sveučilište u Zagrebu

Prirodoslovno – matematički fakultet

Biološki odsjek

Kolegij: Botanika

IZVJEŠĆE:

Bioraznolikost algi jugoistočne Istre


Iva Verbanac i Ana Verbanac
1.godina preddiplomskog studija molekularne biologije
Profesorica: Marija Gligora Udovič

Barban, 4.4.2020.
1. Uvod
Ovaj je projekt nastao spletom okolnosti. Zbog trenutne situacije sa koronavirusom bile smo
primorane ostati kod kuće. Međutim, odlazak u prirodu nije bio zabranjen tako da smo počele
proučavati alge s obzirom da smo ih na kolegiju obrađivali. Tako se i rodila ideja da napravimo
ovaj projekt, budući da živimo blizu ušća rijeke Raše odlučile smo uzorkovati i to područje. Na
kraju je projekt podjeljen na trij dijela s obzirom na lokalitete uzorkovanja. Prvi lokalitet je
slatkovodna Raša točnije njen tok i izvor pritoke, drugi je ušće rijeke Raše, a treći uvala Kalavojna
u Raškom zaljevu.

2. Cilj
Prvi cilj bio je naravno determinirati čim je moguće više vrsta i usporediti rezultate svih
lokaliteta. Drugi je cilj bio napraviti hrebar sa pronađenim makroskopskim vrstama i e-herbarij
sa fotograrijama panktonskih vrsta.

3. Metode i materijali

3.1. Uzorkovanje
Uzorkovanje smo napravile 1. i 2. travnja 2020. godine. Postupak je bio sljedeći: proneđenu algu
smo pažljivo ubrale, stavile u staklenku sa malo vode sa staništa, zatim smo na staklenku
označile broj lokliteta i broj uzorka.
Lokaliteti
Prvi je lokalitet slatkovodno stanište. Dio uzoraka sakupljen je na izvoru jedne pritoke
(koordinate lokacije: 45°05'33.0"N 14°01'07.4"E) rijeke Raše, a drugi dio uzoraka je iz samog
toka rijeke Raše (koordinate lokacije: 45°04'53.6"N 14°01'52.0"E). Sljedeći je lokalitet stanište
boćate vode na ušću rijeke raše (koordinae lokacija: 45°02'01.8"N 14°02'53.3"E). Posljednja je
lokacija u Raškom zaljevu tj. Morsko stanište (coordinate lokacije: 44°57'42.9"N 14°03'10.4"E).
Na slici 1. Označene su tri lokacije, budući da su izvor pritoke i mjesto na koritu rijeke veoma
blizu označeni su kao jedna lokacija.
Slika 1. (lijevo) crvenim pravokutnikom označeno područje koje je (desno) uvećano sa
označenim lokalitetima uzorkovanja: 1. tok Raše – slatka voda, 2. ušće Raše – boćata voda, 3.
uvala Kalavojna – slana voda

3.2. Izrada herbara


U plitku posudu najprije se ulije vodovodne vode i vode s staništa u omjeru 1:1. Zatim se u
posudu stavi daska, a na dasku papir. Mi smo koristile papir za crtanje. Na taj se papir stavi alga
koja će u vodi poprimiti svoj prirodan oblik. Tada se pažlivo izvadi daska sa papirom iz posude te
se papir sa algom premjesti na novinski papir, preko alge stavi se komad najlonke pa se preklopi
drugim novinskim papirom. Tada se sve stavlja na prešanje dok se papir ne osuši.

4. Rezultati

4.1. Lokacija 1: slatkovodno stanište


Na slatkovodnom staništu detektirale smo zelene višestanične alge i dijatomeje. Od zelenih algi
detektirale smo 2 vrste (slika 2.) i obje ubrale na izvoru, a od dijatomeja n? vrsta (slika 3.).
Slika 2. Zelene alge sa slatkovodnog staništa: A – vrsta 1; B – vrsta 2

4.2. Lokacija 2: boćata voda


Na ušću Raše nismo zabilježile dijatomeje, ali detektirane su 2 zelene (slika 4.) i 2 ?smeđe alge
(slika 5).

Slika 4. Zelene alge sa boćatog staništa: A, B – vrsta 1(Ulva?); B, C – vrsta 2(Ulva?)


Slika 5. Smeđe alge sa boćatog staništa: A, B – vrsta 1 (Catenella opuntia)

4.3. Lokacija 3: slana voda


Na moru je bioraznolikost bila zaista velika. Detektirane su vrste iz svih prije spomenutih
skupina. Važno je istaknuti da na ovom lokalitetu postoji više vrsta crvenih algi, mi smo
uspjele razlikovati 4 vrste (slika 6.). Zatim, od zelenih algi pronašle smo 4 vrste (slika 7.) , od
smeđih 3 (+ ona sluzava) (slika 8.), i n ?vrsta dijatomeja (slika 9.).
Slika 6. Crvene alge na morskom staništu: A, B – vrsta 1? (); C, D – Ceramium ciliatum ; E, F –
vrsta 3?; G, H – Corallina officinalis
Slika 7. Zelene alge sa morskog staništa: A – vrsta1 ulva; B, C – vrsta2 ulva; D, E, F – vrsta 3; G, H,
I – Cladophora vagabunda, I – pokretni stadij u nespolnom razmnožavanju (zoospore)
Slika 8. Smeđe alge sa morskog staništa: A, B – vrsta 1; C, D – vrsta 2; D, E, F – vrsta 3

4.4. Usporedba staništa


Kako bismo u potpunosti razumjeli pojedino stanište usporedit ćemo ih sa ostalima i uočiti
razlike.
s
5. Zaključak
Ovo je istraživanje imalo svrhu bolje upoznati bioraznolikost algi na staništima različitog
saliniteta. Određene su zelene alge i dijatomeje na slatkovodnom, zatim zelene i smeđe na
boćatom te zelene, smeđe, crvene alge i dijatomeje na morskom staništu.

You might also like