ČETVRTAK, 21.5.2020.

HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Vježba za završni test

Danas vježbamo za završni test. Prelistaj bilježnicu i ponovno pročitaj naslove

književnih djela koja smo čitali, kao i nazive pisaca.

Prepiši zadatke u bilježnicu i riješi ih.

1. Riječi kojima imenujemo sve što nas okružuje zovu se ______________ .

Opće imenice pišemo __________________slovom, a vlastite ____________.

2. Spoji rečenice i odredi vrijeme događanja radnje

(prošlost,sadašnjost,budućnost)

Jučer ću pjevati u zboru. _____________ vrijeme

Na livadi berem cvijeće. _____________ vrijeme

Na priredbi sam bio na klizanju. _____________ vrijeme

3. U sljedećim rečenicama podcrtaj objekte plavom bojom i atribute

crvenom bojom.

Plavokosa Mirna pjeva pjesmu.

Majin brat vozi kamion.

Tvoj tata pere automobil.

Prekrasno cvijeće cvjeta na zelenoj livadi.

4. Napiši autore sljedećih lektira

Alica u Zemlji čuda ________________________________________
Heidi ____________________________________________________
San o livadici _____________________________________________
Družba Pere Kvržice _______________________________________

5. Dopuni:
Pridjevi mogu biti: ____________________, ___________________ i
____________.

Napiši po dva primjera za opisne, dva za posvojne i dva za gradivne pridjeve.

6. Slažu li se pridjevi u rodu i broju s imenicom uz koju stoje? DA NE

Napiši pravilno:
zelena list
lijep žena
umiljati mačke
jaka dječak
šareno pas

7. Koje sve vrste brojeva postoje? _________________________________

8. Imenicama pridruži odgovarajuću osobnu zamjenicu.

plivačice __________________________

studenti ____________________________

rođak _____________________________

Dunja ____________________________

dijete _____________________________

susjede ____________________________

9. Što je neupravni govor? Što je upravni govor?

___________________________________________________________

10.Sljedeće rečenice iz neupravnog govora napiši kao upravni govor:

- Marijana je rekla da nije danas napisala zadaću.
– Dario je upitao Marijanu zašto nije uradila domaću zadaću.
– Stjepan je uzviknuo da ide učiteljica.
MATEMATIKA
Školski uradak

Ispravka Druge školske pismene zadaće

21. svibnja 2020.

Danas ponovno uradite zadatke koji su bili netočni.

PRIRODA
Vode – životne zajednice

Pročitaj lekciju, prepiši podebljano i nauči.

VODE-ŽIVOTNE ZAJEDNICE

Biljni i životinjski svijet ne živi samo na kopnu. Brojne biljne i životinjske vrste
prilagodile su se uvjetima života u različitim kopnenim vodama. Tako obrazuju
različite životne zajednice u rijekama, barama, potocima, izvorima, jezerima i
morima.
Uvjeti za život nisu svugdje isti. U morima su mnogo povoljniji. Biljni svijet je
mnogo osjetljiviji na klimatske promjene nego životinjski. Biljke koje žive u
vodi korijenom su samo pričvršćene za podlogu. Zato je korijen kod njih slabo
razvijen. U većini voda one nemaju dovoljno svjetla. Zbog toga su mnoge
dijeljenjem uvećale površinu listova da bi se procesi disanja normalno odvijali
(vodeni ljutić, vodeni orašak).
Najveći broj biljaka živi uz obalu, u plitkoj vodi, jer tu dopire najviše sunčeve
svjetlosti. U dubljim slojevima rijeka, jezera i mora ima mnogo manje biljnih
vrsta.

Biljke u vodi
U mirnim vodama kao što su bare, jezera i potoci raste nekoliko biljnih
vrsta sa veoma lijepim cvjetovima. To su: žuti i bijeli lokvanj, barska
perunika, vodeni ljutić. Osim njih, u vodi rastu: trska i rogoz, vodeni
orašak i dr.

Životinje u vodi
Voda je životna zajednica u kojoj žive i različite životinje: ribe, rakovi, školjke,
puževi, pijavice, zmije, larve komarca i dr. Sve ove životinje su oblikom tijela i
građom organa prilagođene životu u vodi.
Tipične životinje voda su ribe. Ima ih mnogo vrsta među kojima su: šaran,
štuka, som, i dr.
Većina riba ima vretenasto tijelo prekriveno krljuštima. Snažno razvijeno repno
peraje omogućava im lako kretanje kroz vodu. Ostala peraja koriste za
održavanje ravnoteže. Kretanje od dna prema površini i obrnuto reguliraju
pomoću ribljeg mjehura. Ribe dišu škrgama. Hrane se larvama insekata,
sitnim račićima i pužićima, a neke ribe su biljojedi. Razmnožavaju se
jajima koje se nazivaju ikra.
Rakovi, školjke, puževi i druge životinje sve se rjeđe susreću u kopnenim
vodama, jer su one sve više zagađene.

Životinje pored vode

Pored voda žive raznovrsne životinje. Najviše je divljih patki, žaba, zmija,
kornjača, a znatno manje barskih ptica, čaplji i roda. Sve one u vodi nalaze
hranu i imaju niz prilagođenosti koje im to omogućavaju. Čaplje i rode imaju
dugačke noge i kljun, pa u plićacima bara mogu se kretati i loviti u vodi.
Žabe i kornjače mogu duže ostati u vodi. Žabe i komarci u vodi polažu jaja iz
kojih se razvijaju njihove larve. Larve žaba (punoglavci) dišu na škrge i kreću se
uz pomoć pljosnatog repa. Vremenom se mijenjaju, jer gube škrge i rep, a
razvijaju im se pluća i noge. Kad odrastu žive na kopnu.

More kao životna zajednica

More je složena životna zajednica u kojoj su životni uvjeti mnogo povoljniji
nego u kopnenim vodama. Postoji niz razlika između mora i kopnenih voda.
Morska voda je slana, prozirna i mnogo toplija što omogućava razvoj
brojnih biljnih i životinjskih vrsta. U morima žive mnogobrojne morske
alge, koralji, ribe, rakovi i druge životinjske vrste.Na otvorenom moru žive
kitovi, delfini i morski psi (ajkule). Morski psi su veoma opasni za čovjeka.
Za razliku od mora, kopnene vode su slatke vode, manje prozirne, mnogo
hladnije i sa manjim brojem biljnih i životinjskih vrsta.

GLAZBENA KULTURA
Glazbene igre - glazbene dramatizacije

Poslušaj pjesmu Bumbari i pčele. Prisjeti se kako je pjevamo. Zatim smisli

korake uz tu pjesme. Tko je u mogućnosti neka se snimi i pošalje video zapis
učiteljici. Rok je tjedan dana, to jest do sljedećeg četvrtka.