SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

KINEZIOLOŠKI FAKULTET
KOLEGIJ: SPORT OSOBA S INVALIDITETOM

Andrej Samaržija

PARAOLIMPIJSKI SPORT - STRELIČARSTVO

Seminarski rad

Zagreb, siječanj, 2023.

UVOD

Sportska aktivnost ima pozitivan učinak na čovjeka, a za osobe s invaliditetom može biti od
presudne važnosti (Bartoš, 2016). Kako sportska aktivnost utječe na osobno zdravlje?
Prilikom bavljenja sportskom aktivnosti dolazi do pozitivnih učinaka u fizičkom zdravlju,
mentalnom zdravlju, emocionalnom razvoju, razvoju osobnosti i sl.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji preporuka za minimalnu razinu tjelesne aktivnosti
je 30 minuta na dan za odrasle i 60 minuta na dan za djecu. Po mom mišljenju isto toliko bi
preporučio i osobama s invaliditetom.

Sport osobama s invaliditetom može predstavljati mogućnost kojom će lakše savladati

prepreke i prihvatiti postojanje invaliditeta (Bartoš, 2016).
U uvodu ovoga rada moramo se zapitati tko su uopće osobe s invaliditetom i koje su njihove
karakteristike, dakle prema Zakonu o Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom (NN
64/01, čl. 2) invaliditet je „trajno ograničenje, smanjenje ili gubitak sposobnosti (koje
proizlazi iz oštećenja zdravlja) neke fizičke aktivnosti ili psihičke funkcije primjerene
životnoj dobi osobe i odnosi se na sposobnosti, u obliku složenih aktivnosti i ponašanja, koje
su općenito prihvaćene kao važni sastojci svakodnevnog života (Jakopović, 2022). U skladu s
Pravilnikom o sustavu i načinu rada tijela vještačenja u postupku ostvarivanja prava iz
socijalne skrbi i drugih prava po posebnim propisima (NN, 79/2014, 110/2014 prema Dadić,
Bačić, Župa i Vukoja, 2018), promjene zdravstvenog stanja se dijele u četiri skupine: tjelesna
oštećenja, intelektualna oštećenja, mentalna oštećenja i poremećaji autističnog spektra (PAS)
(Dadić i sur., 2018).

Početak Paraolimpijskih igara vežemo uz Ludwiga Guttmanna, njemačkog neurologa po

struci. Početkom 1939., nakon početka progonstva Židova, zajedno je sa suprugom i dvoje
djece pobjegao u Englesku. Pet je godina kasnije u bolnici Stoke Mandeville osnovao Centar
za ozljede leđne moždine te uveo revoluciju u tretman cerebralne paralize jer je zaključio
kako tjelesna aktivnost pomaže osobama s invaliditetom. Njegova revolucija bila je okidač za
početak prvih Igara. Na dan otvaranja Olimpijskih igara u Londonu, 28. srpnja 1948. godine,
organizirao prve Igre za ekipe iz bolnice. Na livadi, 16 natjecatelja u kolicima natjecalo se u
streličarstvu. (Gizdić i Lugarić, 2014).

2
Sportovi na ljetnim paraolimpijskim igrama na kojima se sportaši natječu su: atletika,
streličarstvo, badminton, nogomet (blind football), boćanje, biciklizam, kanu, jahanje,
goalball, judo, dizanje utega, veslanje, streljaštvo, stolni tenis, plivanje, sjedeća odbojka,
taekwondo, triatlon, mačevanje u kolicima, tenis u kolicima, košarka u kolicima, ragbi u
kolicima (International Paralympic Committee, 2023a).
Sport na koji ćemo se usmjeriti, biti će streličarstvo. Sport koji je prvi po uključivanju osoba s
invaliditetom u invalidskim kolicima na natjecanja Paraolimpijskih igara. Od 1960. na prvim
Paraolimpijskim igrama u Rimu, Italiji sve do danas, streličarstvo se nalazi na popisu
sportova. Streličarstvo je otvoreno za sportaše s tjelesnim oštećenjima koji mogu pucati s
pomoćnim uređajima dopuštenima prema pravilima klasifikacije (World Archery, 2023a).

3
PRAVILA

Međunarodnim paraolimpijskim streličarstvom upravljao je Međunarodni paraolimpijski

odbor do 2009., kada je vlasništvo nad pravilima, promocijom i regulacijom svjetskih
prvenstava, te odgovornost za streličarska natjecanja na Paraolimpijskim igrama, preneseno
na Svjetsko streličarstvo (World Archery, 2023a).

Za W1 klasu mogu se koristiti zakrivljeni ili složeni lukovi. Pravila o opremi ista su kao i
pravila za streličarstvo, uz sljedeće iznimke: najveća vučna težina luka je 20.41kg, nisu
dopušteni „scope“ nišani ni „peep“ nišani, dopušten je samo jedan trag usne ili nosa,
nivelacijski uređaj nije dopušten, dopuštena su pomagala za otpuštanje (World Archery,
2023b).

Strijelci sa složenim lukovima na međunarodnim natjecanjima u disciplini „target“

streličarstvo gađaju na udaljenost od 50 metara u lice mete promjera 80 centimetara, s 10
krugova promjera 8 centimetara. Kvalifikacijska faza sastoji se od 72 strijele, nakon čega se
streličari poredaju prema ukupnom rezultatu kako bi se odredili nositelji za „matchplay“. Faza
eliminacija sastoji se od međusobnih susreta u kojima pobjednik svakog meča napreduje, a
poraženi biva eliminiran. Utakmice se odlučuju kumulativnim rezultatom u kojem je cilj imati
najveći broj bodova na kraju propisanog broja strelica. Pojedinačni mečevi traju 15 strelica,
mješoviti timovi traju 16 strelica, a ekipni mečevi traju 24 strelice (World Archery, 2023c).

Strijelci sa zakrivljenim lukovima na međunarodnim natjecanjima u disciplini „target“

streličarstvo gađaju na udaljenosti od 70 metara u lice mete promjera 122 centimetra, s 10
krugova promjera 12,2 centimetra. Kvalifikacijska faza sastoji se od 72 strijele, nakon čega se
streličari poredaju prema ukupnom rezultatu kako bi se odredili nositelji za „matchplay“.
Faza eliminacija sastoji se od međusobnih susreta u kojima pobjednik svakog meča napreduje,
a poraženi biva eliminiran. Utakmice se odlučuju prema set sustavu u kojem je cilj postići šest
set bodova u pojedinačnoj konkurenciji ili pet set bodova u mješovitoj ekipnoj i ekipnoj kon-
kurenciji. Nakon što je svaki set pogođen i postignut, pobjednik seta dobiva dvije set stri-
jele. Ždrijebom se dodjeljuje po jedna set točka. Komplet se sastoji od tri strijele u pojedinač-
noj konkurenciji, četiri strijele u mješovitoj ekipnoj konkurenciji i šest strelica u ekipnoj kon-
kurenciji (World Archery, 2023d).

4
RADOVI S OVOG PODRUČJA
U prvom istraživanju provedena je studija o posturalnoj kontroli i streličarskim rezultatima
kod osoba koje se bave tim sportom. Program se sastojao od 12 ženskih ispitanika podijelje-
nih u dvije grupe (kontrolna i eksperimentalna). Trajanje programa je 12 tjedana. Nakon pro-
vedbe istog, dobiveni su sljedeći rezultati. Ispitanicama je poboljšana statička posturalna kon-
trola, dinamička posturalna kontrola, te je bolja posturalna kontrola dolazila do izražaja prili-
kom izvedbe, jedino nije bilo promjene kod boljih rezultata u izvedbi (Kim, J-P., 2008).

Drugo istraživanje koje sam pronašao bilo je vezano za drugog najboljeg strijelca na svijetu.
Promatrajući njegov način izvedbe htjeli su doznati postoji li povezanost između napetosti u
području leđa i izvedbe u streličarstvu. Entitet je bio sniman sa sedam infracrvenih kamera i
dvije ultravisoke kamere. Rezultati su bili sljedeći: 1. Postojale su razlike između 8., 9. i 10.
strijele u seriji od 12 strijela u kutu lopatice. 2. Nema statistički značajne povezanosti između
napetosti u leđima i kuta pod kojim je postavljena lopatica prilikom izvedbe (Yi i sur., 2007).
Treće istraživanje donosi nam veoma zanimljive rezultate. Istraživanje je provedeno na
vrhunskom paraolimpijcu kojemu su amputirane obje ruke, a koji drži rekord u najpreciznijem
najdaljem udarcu u streličarstvu. Promatranjem primarne motoričke kore magnetskom
rezonancom glave, njegovi rezultati bili su uspoređeni s rezultatima dvanaest natjecatelja koji
ne pripadaju skupini paraolimpijaca. Dobiveni su nevjerojatni rezultati, naime rezultati kod
paraolimpijca aktivirali su motoričku koru na bolji i širi način. Također je postajala bolja
lateralna aktivacija motoričke kore (Nakagawa i sur., 2020).

Četvrto istraživanje uspoređuje i analizira kinematičke parametre segmenata gornjih udova

tijekom streličarskoj gađanja u paraolimpijski, klasama (ARW2—druga klasa u invalidskim
kolicima - paraplegija ili usporedivi invaliditet i ARST - klasa stojećeg streličarstva - gubitak
25 bodova u gornjim udovima ili donjim udovima), gdje su strijelci klasificirani prema
stupnju invaliditeta među elitnim streličarima s invaliditetom. Sudionici ove studije odabrani
su kao sedam elitnih sportaša s invaliditetom od strane ARW2 (n= 4) i ARST (n=3). Varijable
analize bile su: vrijeme potrebno za svaku fazu, kut nagiba centra tijela, promjena pomicanja
centra tijela i promjena pomicanja kretanja luka. Grupa ARW2 pokazalo je dulje vrijeme od

5
ARST skupine, a kut tijela nije pokazao značajnu razliku između dvije skupine. Dodatno, u
smjeru anteroposteriorne osi u fazi promjena pomicanja kretanja središta tijela pokazala je
značajniju količinu promjena u skupini ARW2 nego u skupini ARST, a promjena pomicanja
kretanja luka nije pokazao značajnu razliku između dvije skupine (Kim i sur., 2021).

Posljednje istraživanje koje ćemo spomenuti u ovom radu istražuje obrasce boli u ramenu za
stolnoteniske i streličarske sportaše u invalidskim kolicima putem ultrazvučnih procjena.
Ukupno 35 sportaša u invalidskim kolicima, sastavljenih od skupina stolnotenisača (n=19) i
streličara (n=16), svi su bili paraplegičari i ispitani su na temelju trajanja korištenja
invalidskih kolica, karijera sportskih igrača, tjednog vremena treninga, indeksa boli u
ramenima korisnika invalidskih kolica i ultrazvučne procjene. Ramena su podijeljena na ruku
bez reketa, ruku s reketom stolnotenisača, ruku za luk streličara i poteznu ruku streličara.
Bolesti ramena klasificirane su u pet skupina: tendinopatija subskapularne tetive,
tendinopatija supraspinatusa, tendinopatija infraspinatusa, tendinopatija duge glave bicepsa i
subakromijalno - subdeltoidni burzitis. Indeks boli u ramenima nije značajno korelirao s dobi,
trajanjem korištenja invalidskih kolica, karijerom igrača ili tjednim vremenom treninga za sve
sportaše u invalidskim kolicima. Za ruku bez reketa stolnotenisača postojao je visok postotak
tendinopatije subskapularisa (45,5%) i supraspinatusa (40,9%). Postotak
subakromijalno-subdeltoidnog burzitisa pokazao je tendenciju prisutnosti u ruci s reketom
stolnotenisača (20,0%) u usporedbi s njihovom rukom koja ne igra (4,5%), iako to nije bilo
statistički značajno. Tendinopatija duge glave bicepsa bila je najčešća bolest ramena u
poteznoj ruci streličara, a razlika je bila značajna u usporedbi s neigračkom rukom
stolnotenisača. Kao zaključak, postojao je visok postotak slučajeva tendinopatije
subskapularne i supraspinatusne ruke za neigranje kod stolnotenisača u invalidskim kolicima i
visok postotak tendinopatije duge glave bicepsa za poteznu ruku za streličara u invalidskim
kolicima (You i sur., 2015).

6
KLASIFIKACIJA

Parastreličarstvo je disciplina za sportaše klasificirane s tjelesnim oštećenjem ili oštećenjem

vida. Uz kategorije složenog i zakrivljenog luka, parastreličarstvo također ima W1 kategoriju
za sportaše s teškim oštećenjem i kategoriju slabovidnih. Parastreličari u kategoriji W1 mogu
koristiti zakrivljeni ili složeni luk s ograničenjima težine zatezanja, ograničenjem povećanih
nišana i drugim promjenama standardnih pravila. Slabovidni strijelci podijeljeni su u dvije
kategorije (VI1 i VI2/3) ovisno o težini oštećenja. Sportaši s manjim oštećenjima moraju
nositi poveze za oči tijekom natjecanja. Slabovidni sportaši pucaju na udaljenosti od 30
metara koristeći taktilne nišane koji dodiruju nadlanicu kako bi ciljali. Dopušten im je
pomoćnik koji pomaže u učitavanju strelica i bodovanju. Ova kategorija trenutno nije
uključena u program Paraolimpijskih igara (World Archery, 2023b).

Sportaši u zakrivljenim otvorenim i složenim otvorenim kategorijama obično imaju oštećenje

gornje ili donje polovice ili jedne strane tijela. Sportaši u kategoriji W1 obično imaju
oštećenje gornje i donje polovice tijela, trupa i najmanje tri uda (World Archery, 2023b).

Kategorije u parastreličarstvu: zakrivljeni luk (muški OPEN, ženski OPEN, muški parovi O-
PEN, ženski parovi OPEN, mješoviti parovi OPEN); složeni luk (muški OPEN, ženski OPEN,
muški parovi OPEN, ženski parovi OPEN, mješoviti parovi OPEN); W1 (muški W1 OPEN,
ženski W1 OPEN, muški parovi W1 OPEN, ženski parovi W1 OPEN, mješoviti parovi W1
OPEN) i VI (VI1 I VI2-3) (World Archery, 2023b).

7
POZNATI SPORTAŠI
Matt Stutzman
Rođen 10.12.1982. u Kansas City-u, Kansas. Rođen bez obje ruke i posvojen s četiri mjeseca
u obitelj lovaca. Od samog početka počinje njegova borba, gledao je svoju braću i oca, te je
uvijek govorio kako ne mogu ništa precizno pogoditi. Sa svojih 16 godina živeći za svoj san
od svog oca dobiva prvi luk na dar. Od tada je svaki dan vježbao. Postavio je luk na svoje
desno rame sa standardnom mehaničkom pomoći za otpuštanje. Povukao ga je natrag, s
okidačem točno ispod čeljusne kosti. Zatim je, lagano pomaknuvši čeljust unatrag, koristeći
otprilike onoliko pritiska koliko je potrebno da klikne računalni miš, otpustio luk.
Bullseye. Od tada je to povijest (International Paralympic Committee, 2023b).

Neki su ga u čudu gledali kako on gađa lukom i strijelom, kako vozi auto bez ruku, kako radi
sve ostale stvari. Njemu je to sve bilo normalno, smatrao je kako nije drukčiji od ostalih.
Njegov najveći uspjeh je srebro na paraolimpijskim igrama u Londonu 2012. godine.
Osvojio je srebro na Para Panameričkim igrama 2015., a zatim je kasnije tog mjeseca osvojio
timsku zlatnu medalju na Svjetskom Para prvenstvu u streljaštvu 2015.
Dana 9. prosinca 2015., samo jedan dan prije svog 33. rođendana, Stutzman je pogodio metu s
310 jardi, preskočivši najveću Guinnessovu udaljenost koju je postigao bilo koji sportaš ili
pojedinac na svijetu. Također je osvojio broncu na Svjetskom Para prvenstvu u streličarstvu
2019., među ostalim odličjima.
Na Svjetskom Para prvenstvu 2022. dolazi njegova kruna karijere i još jedna zlatna medalja
koja ga postavlja na trenutno 2. mjestu u svjetskom poretku u klasi „compound men open“.
Njegova najviša pozicija na svjetskoj ljestvici je bila 1. pozicija 2013. godine nakon osvojene
srebrne medalje u Londonu (World Archery, 2023e).

Sudjelovao je u snimanju čak dva filma. Prvi je bio 2013. godine pod imenom „My Way to
Olympia“ gdje je praćen kako se priprema za Para Olimpijske igre u Londonu 2012. godine.
Dok drugi film prenosi „Netflix“ pod imenom „Rising Phoenix“ 2020. godine.

Na Para Olimpijskim igrama 2016. u Rio de Janeiru postaje ambasador Američkog tima, kao
najveća svjetska inspiracija svim sportašima.

8
PRIJEDLOG TRENINGA

Vježbe za napinjanje luka (stražnja ruka):

- Bez luka
1. Povlačenje gume pričvršćene za stup (aktivacija stražnje strane ramena)
2. Vanjska rotacija podlaktice s gumom (aktivacija duge glave bicepsa)
3. Fleksija podlaktice s gumom (aktivacija biceps brachii-a)
4. Odručenje s gumom (aktivacija srednjeg dijela ramena)
5. Aktivacija mišića šake, povlačenje gume s prstima (zatvaranje šake)
- S lukom
6. Postavljanje stražnje ruke u poziciji (luk nategnut), zadržavanje 10-ak sekundi
7. Napinjanje gume i luka zajedno kako bi opterećenje bilo veće, otpuštanje polagano
(negativ)
8. Napinjanje luka i kontrakcija s prstima u napetoj poziciji (zatvaranje šake)
9. Napinjanje luka s nadlakticom uz tijelo i rotacija lakta za 90 stupnjeva (podizanje lakta
prema gore)
10. Napinjanje luka koji gleda prema dolje s podizanjem lakta prema gore i rotacija luka i
lakta za 90 stupnjeva, povratak u zategnutom poziciji u početnu poziciju i otpuštanje

Dodatak za osobe u invalidskim kolicima:

- Jačanje trbušnih mišića
1. Otklon u jednu stranu s podizanjem gluteusa s podloge, trbušni mišići kontrahirani
2. Pretklon tijelom prema naprijed, trbušni mišići kontrahirani
3. Rotacija trupa u jednu i drugu stranu

9
LITERATURA

1. Bartoš, A. (2016). Socio - kineziološki pristup sportskoj rekreaciji u resocijalizaciji o-

soba s invaliditetom. Media, culture and public relations, 7 (1), 71-78.

2. Dadić, M., Bačić, A., Župa, I., Vukoja, A. (2018). Definiranje pojmova invaliditet i
osoba s invaliditetom. Hrana u zdravlju i bolesti, Specijalno izdanje (10. Štamparovi
dani), 64-66.

3. Gizdić, J. i Lugarić, D. (2014). Pola stoljeća hrvatskog paraolimpizma. Zagreb: Hrvat-

ski paraolimpijski odbor.

4. International Paralympic Committee (2023a). Sports. https://www.paralym-

pic.org/sports (preuzeto 18. siječnja 2023.)
5. International Paralympic Committee (2023b). Matt Stutzman. https://www.paralym-
pic.org/matt-stutzman (preuzeto 18. siječnja 2023.)
6. Jakopović, M. (2022). Paraolimpijski sport u Hrvatskoj. Diplomski rad. Zagreb:
Edukacijsko - rehabilitacijski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu.
7. Kim, J-P. (2008). The Effect of Balance Exercise on Postural Control and Shooting
Record in Archers. Korean Journal of Sport Biomechanics, Volume 18 (2), 65-74.
8. Kim, T-W., Lee, J-W., Kang, S-K., Chae, K-Y., Choi, S-H., Song, Y-G. (2021).
A Feasibility Study of Kinematic Characteristics on the Upper Body According to the
Shooting of Elite Disabled Archery Athletes. Int. J. Environ. Res. Public
Health 2021, 18(6), 2962.
9. Nakagawa, K., Takemi, M., Nakanishi, T., Sasaki, A., Nakazawa, K. (2020). Cortical
reogranization of lower – limb motor representatitons in an elite archery athlete with
conglenital amputation of both arms. Neurolmage: Clinical, Volume 25.
10. World Archery (2023a). Archery at the Paralympics. https://www.worldar-
chery.sport/sport/history/archery-paralympic-games (preuzeto 18. siječnja 2023.)
11. World Archery (2023b). Rulebook. https://www.worldarchery.sport/rulebook/arti-
cle/82 (preuzeto 18. siječnja 2023.)
12. World Archery (2023c). Compound. https://www.worldar-
chery.sport/sport/equipment/compound (preuzeto 18. siječnja 2023.)

10
13. World Archery (2023d). Recurve. https://www.worldarchery.sport/sport/equipment/re-
curve (preuzeto 18. siječnja 2023.)
14. World Archery (2023e). Matt Stutzman. https://www.worldarchery.sport/pro-
file/12033/matt-stutzman/biography (preuzeto 18. siječnja 2023.)
15. Yi, J-H., Hah, C-K., Ryu, J-S., Kim K-C. (2007). Evaluation on Motion Features of
the World's Second Archer during Back - Tension in Archery. Korean Journaul of Sport
Biomechanics, Volume 17 (3), 197-207.
16. You, B-C., Lee, W-J., Lee, S-H., Jang, S., Lee, H-S. (2015). Shoulder Disease Patterns
of the Wheelchair Athletes of Table-Tennis and Archery: A Pilot Study. Annals of Re-
habilitation Medicine 2016; 40(4): 702-709.

11