1. Navedi obilježja distribuiranog (delegirano, dijeljeno, saradničko, raspršeno vođenje.

)
školskog vođenja
a. Distribuirano školsko vođenje podrazumijeva sudjelovanje različitih sudionika u
procesu vođenja škole podjelom uloga u izvršavanju aktivnosti vođenja
i. Prevladava pristup utemeljen na isticanju formalnih pozicija i uloga vođa.
U ovom vođenju naglasak je na aktivnostima i samostalnom
preuzimanjem zaduženja.
ii. Ovo vođenje je utemeljeno na planiranju i raspravi, gdje se naglašava
potencijal svakog sudionika za vođenje koji ovisi od njihove stručnosti i
iskustva.
iii. Naglasak je na socijalnoj interakciji utemeljenoj na dijalogu, saradnji,
povjerenju i podršci među sudionicima.
2. Čime se bavi pedagoško-psihološka služba škole?
a. Uloga pedagoško-psihološke službe škole jeste: savjetodavna, stručno-inovativna
uloga, analitička uloga, evaluacijska uloga, planska i programska uloga, kao i
uloga stručnog usavršavanja nastavnika.
b. Pedagoško-psihološka služba prati, razvija, unapređuje, modernizira, inovira u
sadržajnom, organizacijskom, metodičkom, evaluacijskom i svakom drugom
smislu, a skrbi o standardima – od standarda znanja do standarda opreme i
tehnologije – u pravilu je organizirana po vertikali – od škole do državne razine,
uz jaku znanstvenu infrastrukturu i stalno procijenjuje uspješnost cjelokupnog
školskog sistema
c. Pedagoško-psihološka služba pridonosi stvaranju najvažnijih pretpostavki za
djelovanje odgojnoobrazovnog sistema: Planiranje školstva, Sistemsko uvođenje
inovacija u školstvo, Kvalitativni razvoj školstva, Stručno usavršavanje
nastavnika, Stručno-pedagoški nadzor.
3. Razlika između potpune i nepotpune obitelji
a. Potpuna obitelj predstavlja zajednicu oba roditelja i djece, a mogući su i drugi
članovi (bake, djedovi, tetke i drugi srodnici) koji žive zajedno u istom
obiteljskom domu.
 b. Nepotpuna obitelj predstavlja zajednicu u kojoj nedostaje jedan od roditelja.
Razlozi mogu biti objektivni (smrt) i subjektivni (napuštanje bračnog partnera i
razvod).
4. Navedi bar 4 uzroka učeničke neposlušnosti u nastavi

a.
 b.
5. Zašto je važno razvijati pedagošku kulturu roditeljstva
a. Pod pedagoškom kulturom misli se na određeni fond znanja i sposobnosti kojima
se osigurava svrhovito, dobro organizovano i dosljedno ostvarivano odgojno
djelovanje.
b.
6. Navedite metode učenja i podučavanja koje je ponudio autor Vukasović, te detaljnije
opišite jednu od tih metoda
a. Vukasović (1999) navodi sljedeće metode odgoja i podučavanja:
– Metoda podučavanja ima svoje oblike:
 – Objašnjavanje, etički razgovor, predavanje o životno aktuelnim temama,
referiranje odgajanika (rasprave)
7. Objasnite šta predstavljaju pedagoška načela i odaberite jedno koje ćete detaljnije
interpretirati
a. Načela predstavljaju: – smjernice za odgojno djelovanje, određene principe kojih
se treba pridržavati tokom odgojnog djelovanja, putokaze, norme, regulative
odgajanja.
b. Načelo mnogostranosti – podržavanje širokog općeg obrazovanja i težnja ka
samoaktualiziranoj ličnosti.
c. Načelo primjerenosti – odgojno djelovanje treba biti primjereno ili odgovarajuće
osobinama, mogućnostima i razvojnim karakteristikama odgajanika.
8. Kako možemo prepoznati podržavajuće prijateljske odnose među učenicima
a. To su odnosi koji su utemeljeni na pozitivnim osjećanjima koja uključuju
empatiju, saradnju, razmjenu, međusobno verbalno ohrabrivanje, aktivno
podržavanje, kooperativno, pomažuće i prosocijalno ponašanje
9. Šta je prosocijalno ponašanje?
a. Prosocijalno ponašanje podrazumijeva saradnju u rješavanju zadataka, nuđenje
pomoći u različitim situacijama, težnju ka ravnopravnim odnosima, jasnija
komunikacija
10. Kako voditi školski sistem?
a.
11. Uloga pedagoško psihološke službe?
a. Uloga pedagoško-psihološke službe škole jeste: savjetodavna, stručno-inovativna
uloga, analitička uloga, evaluacijska uloga, planska i programska uloga, kao i
uloga stručnog usavršavanja nastavnika.
12. Sociometrijski upitnik je?
a. Sociometrijski upitnik predstavlja primarni izvor podataka o socijalnom statusu
članova grupe. Ovaj instrument omogućava objektivno procijenjivanje odnosa
prihvaćenosti, odbačenosti i izolovanosti, kao i osnovu za ispitivanje strukture i
komunikacijskih mreža unutar malih socijalnih grupa.