Professional Documents
Culture Documents
Alli Sinclair - Tango Pod Mesečinom
Alli Sinclair - Tango Pod Mesečinom
1953 - Luiza
1953 - Luiza
***
Deni,
Šefovi mi dišu za vratom. Nemamo nikakve
nacrte tvojih priča. Šta se dešava? Ne da ćeš
samo naljutiti upravu već će i Turistička
organizacija Argentine početi da postavlja
pitanja ako ne vidi neke dokaze o člancima.
Počinjem da sumnjam da li je bila dobra ideja
što sam te poslao na ovaj zadatak. Ako si i dalje
ljuta na mene, razumem, ali nemoj da te naše
privatne razmirice koštaju karijere.
Pozdrav,
Adam
Dragi Adame,
Hvala ti na poruci. Žao mi je što ti se nisam
javila ranije, ali bila sam zauzeta prikupljanjem
materijala. Ne razbijaj lepu glavu razmišljajući,
jer će te moje priče izuti iz cipela. Potrebno mi je
samo još malo vremena. Sumnjam da nekome
nedostajem u Njujorku, a iskreno, ni meni se ne
žuri da se vratim. I ne, neću iskoristiti smajli koji
namiguje ovog puta.
Obrati pažnju sad:
Pozdrav,
Deni.
1953 - Luiza
Deni,
Razmišljam o dodatnom vremenu koje si tražila i
već vidim prazne stranice u časopisu. Menadžeri
mi dišu za vratom i ne mogu da čekam. Obećala
si mi nešto odlično. Nešto veliko. Moraš to da mi
dostaviš. Imaš tri nedelje da mi pošalješ priče.
Da ti dodatno ulepšam dan, podsećam te da se
velikodušna ponuda Turističke organizacije
Argentine da tifinansiraju smeštaj uskoro
završava, pa bi mogla da nabaviš šator za
spavanje u nekom parku. Žao mi je što nemam
bolje vesti, ali posao je posao.
Pozdrav,
Adam
1953 - Luiza
Prva teorija:
Pošto su Britanci izgradili železnicu preko
Argentine, oblasti bogate mineralima i obradivo
zemljište su postali dostupni, ali nedostajali su
radnici koji su zemljoposednicima bili neophodni
da bi ubirali plodove sa imanja.
Argentinska vlada ubedila je Evropljane da
dođu da rade u njihovoj zemlji. Migrantima je
ponuđen smeštaj i hrana za prvih sedam dana, a
nekima su subvencionisanipasoši. Za razliku od
iseljavanja u druge zemlje, u Argentinu su
dolazili uglavnom muškarci. Nadali su se da će
raditi nekoliko godina, da bi se onda vratili u
domovinu, bogati i spremni da se žene ili da žive
sa porodicom ukoliko je već imaju. Nažalost,
mnogi su ostali u Argentini na ivici siromaštva i
bez porodica.
Zbog priliva muškaraca, u Argentini se javio
manjak žena. Muškarci su mogli da se približe
ženama samo na dva načina: odlaskom kod
prostitutki ili putem plesa. Ako je neko hteo da
se ženi, najbolji način da privuče pažnju
potencijalne supruge bio je na podijumu, jer je
to bilo društveno prihvatljivo mesto gde su se
oba pola sastajala. Morao je da očara partnerku
tako što će je zabaviti i naterati da poželi da
provede još vremena plešući sa njim.
Plesanje je bio jedini način da se dama
impresionira. U nedostatku žena, muškarci su
plesali jedan sa drugim, iako je to značilo da
plešu sa konkurencijom. Nisu imali pristup
snimljenoj muzici, pa su morali da čekaju
događaje sa muzikom uživo. Bordeli su često
imali muziku koja je zabavljala mušterije koje
čekaju na red, pa su mnogi klijenti koristili priliku
da vežbaju korake dok su žene bile „zauzete“.
Ova teorija postala je popularna nakon što je
argentinski pisac Horhe Paskal Borhes napisao
članak koji je povezao bordele i tango. Usled
njegove popularnosti, obožavaoci su prihvatili
teoriju toliko da je usvojena kao istinita. Problem
je što ljudi koji danas pišu o tangu polaze od
istog uverenja radije nego da dublje istraže
prošlost.
Druga teorija:
Tango je nastao u siromašnim kvartovima. Takve
zajednice vrvele su od različitih nacionalnosti i
mladići su učili da plešu sa muškim rođacima.
Kada bi dostigli određeni nivo veštine, vežbali su
sa rođakama koje bi ih učile dalje.
Ples i muzika držali su zajednicu na okupu.
Muškarci bi donosili flautu, gitaru i bandoneon,
pa su se okupljali u dvorištima. Nekoliko žena bi
im se pridružilo i uživalo u retkim trenucima
sreće u teškom i usamljenom životu.
Muzika je spajala ljude iz raznih kultura i
postajala zajednički jezik. Kontraples je bio
popularan među italijanskim migrantima i
pomešao je različite plesne stilove iz celog sveta
kako bi nastalo ono što je kasnije poznato kao
tango.
Treća teorija:
Osamdesetih godina XIX veka ples se u javnosti
u Buenos Ajresu viđao samo upozorištima i
plesnim salama. Teorija o bordelima možda
potiče od nekih oronulih plesnih sala koje su
povremeno radile i kao javne kuće ili od plesnih
sala koje su redovno posećivali muškarci i žene
čiji su moral osuđivali sugrađani hrišćani.
Karlos je podigao obrvu i nastavio da zuri u beleške.
Deni se ugrizla za usnu i udahnula duboko ispustivši sav
vazduh odjednom. „U redu je“, rekao je konačno.
„Nisi zgrožen?“ Nagnula se ne mareći što pokazuje
svoju nestrpljivost i iščekivanje.
„To su samo beleške. Osnove si istražila. Drago mi je
što nisi pisala da su muškarci bili homoseksualci.“
„Znam da njihov ples može tako da se protumači, ali
nije tako, zar ne?“
„Je li to pitanje?“
„Nije.“
„Brzo si odgovorila. Imaš li prava pitanja?“
„Moram li da naučim plesne korake ako kažem da?“
Bože, ne, molim te. Nisam raspoložena.
'„Šta misliš?“ U očima mu je svetlucao drzak sjaj.
„Mislim da je odgovor potvrdan“, rekla je dok ju je
vodio ka sredini plesnog studija. Blago se nadurila.
„Mogu li da postavim pitanje pre nego što počne
mučenje?“
Karlos je slegnuo ramenima. „Ja sam džentlmen pa
bih rekao da dame imaju prednost, ali već smo se
dogovorili, zar ne? Prvo ples, onda pitanja.“
„Možemo li da prekršimo dogovor? Molim te!“ Nije
ličilo na nju da moli, ali vredelo je da proba.
„Žao mi je, ne mogu da ti izađem u susret. Jednom
sam prekršio pravila, ne mogu opet.“
„Možeš! Ti izmišljaš pravila stalno! Uostalom, zar se
Argentinci i sami ne hvale kako vole da krše pravila?“
Karlos se nasmejao. „Vidim da razumeš našu kulturu.
Poslušaj me i dobićeš šta želiš.“
„Dobro!“ Zagladila je majicu koja joj se naborala.
Uspravila se i podigla glavu uvis. „Učite me, profesore.“
„Hodaj.“
„Molim? Gde?“
„Ako ne umeš da hodaš, ne umeš ni da plešeš.“
„Hodanje vežbam od kada sam imala godinu dana.“
Nadala se da je osetio sarkazam.
„Onda mora da ti ide odlično.“ Karlos se iskezio.
„Danas ćeš naučiti kako da praviš korake u mestu, la
cadencia. Ovo moraš da znaš u slučaju da je na
podijumu gužva i da nemaš prostora za tradicionalni
tango hod.“
„Dobro“, rekla je i razmrdala prste u cipelama. Mada
je mrzela ovu situaciju, moglo je da bude i gore. Bez
Karlosove pomoći morala bi da pliva u mulju,
zapljusnuta talasima koje stvaraju rokovi za dostavu
članaka.
„Počni sa paso básico, osnovnih osam koraka. Hajde.“
„Muy bien17, Danijela. Sad opet, ali na petom koraku
prebaci težinu sa jedne noge na drugu i nastavi da se
polako krećeš ukrug. Pazi na vrhove stopala.“
Zaškrgutala je zubima i počela da pleše ocho18. Na
petom koraku uradila je upravo ono što je tražio i kretala
se sa noge na nogu.
„Gužva na podijumu se raščistila. Nastavi!“ Dao joj je
znak rukom i dovršila je svoj ocho. „Fin?!“
Zaustavila se, zapanjena što je savladala korake iz
prvog pokušaja.
„Plesaćeš ti tango odlično. Zato bi trebalo da me
slušaš. Sećaš li se kad sam ti rekao da od mene niko ne
odlazi, a da ne nauči da pleše?“
„Da“, prosiktala je. Bio je toliko zadovoljan sobom i
toliko samouveren da ju je nervirao, ali je bio prokleto u
pravu.
„Moram priznati da tvoj napredak nije prouzrokovan
samo časovima. Poseduješ nešto što ne viđam često kod
gringosa. Tvoj ples je nezgrapan, ali…“ Slegnuo je
ramenima. „Trebalo bi da ostaneš duže u Argentini i
naučiš da plešeš tango. Ispod tvog opiranja krije se
talenat.“
Deni se skamenila. O, ne, ne. Neja.
„Šališ se? Umalo sam dvojicu poslala u bolnicu!“
Naterala je sebe da se nasmeje. „Kretanje je bilo mačji
kašalj.“
„Mačji kašalj?“
„Čista sreća. Ne brini, vratiću se gnječenju stopala i
lomljenju cevanica ubrzo.“ Požurila je da promeni temu.
„A sad moje pitanje.“
„Zaradila si ga.“ .
„Gde je tango nastao po tvom mišljenju?“
„Ah, señorita Makena, odlično pitanje. Reći ću ti šta
znam. Tango je nastao u duši, nigde drugo.“
Klimnula je glavom da bi nastavio dalje.
„Tango nije skup lepih pokreta. Nije muzika. Tango je
putovanje duše. U jednoj pesmi plesač ili muzičar može
da iskusi radost, bol u srcu, ljubomoru, ljubav, patnju,
želju, požudu.“ Zakoračio je ka njoj i lagano joj prešao
prstima po licu. Deni je zažmurila i udahnula njegovu
muževnost. „Jedan dodir može da prenese ove emocije i
da veže dušu partnera. Jedan pokret“, Karlos ju je
zgrabio za nogu i podigao je visoko na butinu, snažnim
rukama privio ju je uz telo, a ona je ispustila blago
uzdahnula, „govori priču koja se skriva u nama.
Muškarac i žena osluškivali su istinska unutrašnja bića i
dozvolili emocijama da govore. Tako je tango nastao.“
„Uh!“ Izdahnula je. „Neverovatno.“
„To je sve.“ Karlos joj je nežno spustio nogu, a onda se
povukao kao kada se obavi poslovna transakcija.
„Moram da odem po nešto. Vraćam se brzo.“
Okrenuo se. Deni nije ni trepnula. Pogledom je pratila
to mišićavo telo dok je ulazio u kancelariju i zatvarao
vrata.
Zažmurila je nakratko i pokušala da razmotri ono što
se desilo. Taj čovek bio je privlačan i to se nije moglo
poreći. Strast mu je izbijala iz svake pore, a ljudi su
tvrdili da je izgubio ljubav prema plesu. Ako je ovo bio
Karlos koji ne oseća strast prema tangu, onda bi dala
sve da ga vidi dok mu je bio prva ljubav.
Morala je da se smiri posle Karlosove demonstracije,
pa je odšetala do otvorenog prozora. Automobili i
autobusi zujali su i krivudali kolovozom. Povetarac joj je
dotakao oznojenu kožu dok je posmatrala policu sa
knjigama pored prozora. Na policama je bilo pregršt
knjiga o tangu - san svakog istraživača. Prešla je prstima
preko poveza i čitala naslove na španskom, engleskom,
francuskom i jezicima koje nije prepoznavala. Nije ni
čudo što je on deo tima Uneska. Kada je naišla na album
sa slikama majke, Deni je povukla prste kao da je
dotakla vatru. Graške znoja pojavile su joj se na čelu i
okrenula se spremna da odjuri na drugi kraj prostorije
kada je bokom zakačila naslagane knjige. Nekoliko njih
sručilo se na pod, pa se sagnula i skupljala ih u naručje.
Parče papira je ispalo i završilo na podu licem nagore.
Čim je pročitala Oerida Cecilia - draga Sesilija - Deni je
ubacila pismo u korice i vratila knjige što je pre mogla.
Srce joj se uzlupalo kada je ustala i okrenula se.
Ukipila se.
Karlos je stajao na vratima kancelarije prekrštenih
ruku. Nije se ni pomerio. Zurio je u nju dovoljno dugo da
se uspaniči.
„Nisam njuškala, kunem se. Pale su i vratila sam ih na
mesto. Kunem se.“ Nije se usudila da ga pogleda u oči
strahujući da bi mu lepo lice bilo izopačeno od
razočaranja i gneva. Gospode, nakon te glupe nezgode,
šanse da joj veruje bile su razbijene u komade. Zašto je
morala da udahne svež vazduh?
„Još jednom vidim da nisi kao ostali.“ Prošao je pored
nje i uzeo knjigu koju je malopre spustila. „Bilo je glupo s
moje strane što sam je ostavio ovde. Mora da sam je
zaboravio. Mora da sam…“ Odmahnuo je glavom.
„Nema veze.“
Vratio se u kancelariju, spustio knjigu sa pismom na
sto, ugasio svetlo, a onda zatvorio i zaključao vrata.
Pokazao je glavom ka ulaznim vratima i rekao: „Idemo.“
1953 - Luiza
Deni,
Zašto mi nisi odgovorila na poslednji mejl? Jesi li
previše zauzeta razvlačenjem po barovima?
Potrebne su mi priče koje si mi obećala i
iznenađen sam što mi ih nisi poslala. Uvek
održiš reč. Šta se dešava? Odgovori mi odmah
čim ovo vidiš. Reći ću ti jasno - nisam
zadovoljan.
A.
1953 - Luiza
1953 - Luiza
1953 - Luiza
***
1953 - Luiza
1954 - Luiza
***
Dragi Adame,
Izvini zbog kašnjenja. U prilogu su ti priče koje
će usrećiti Turističku agenciju Argentine. Dodala
sam i svoju ostavku u prilog, a ujedno otkazujem
i povratnu kartu za Njujork. Iskreno ti želim sve
najbolje i nadam se da si zadovoljan svojim
odlukama. Trebalo mi je neko vreme da
izaberem šta je najbolje za mene, ali konačno
sam shvatila i to je dovelo do monumentalnih
promena.
U prilogu je i jedan dodatni članak koji sumira
moje iskustvo u Argentini. Uradi sa tim šta
hoćeš, ali nadam se da ćeš ga podeliti sa
čitaocima jer nam je svima potrebno malo
muzike u životu.
Sve najbolje,
Deni.
Ali Sinkler
Ali Sinkler
Seviče
ANZAC biskviti
130 grama brašna
150 grama valjanog ovsa 230 grama žutog šećera 170
grama kokosa
110 grama putera
2 kašike sirupa
1 kašika vrele vode
pola kašike sode bikarbone Zagrejati rernu na 150
stepeni.
Pomešajte brašno, ovas, šećer i kokos u velikoj posudi.
U tiganj stavite puter i sirup i mešajte na niskoj
temperaturi dok se ne istopi. Pomešajte sodu bikarbonu
sa ključalom vodom i dodajte puter i sirup. Sipajte sve u
mešavinu suvih sastojaka u činiji i promešajte. Kašikom
zahvatite sastojke i spustite ih na blago podmazani pleh.
Pazite da ostavite prostora za kolačiće koji će narasti.
Pecite 20 minuta dok ne budu zlatni. Sklonite ih iz pleha
dok su još topli. Uživajte!
ZAHVALNI CE
[←1]
Hola (šp.) - Zdravo. (Prim. prev.)
[←2]
Basta (šp.) - Dosta. (Prim. prev.)
[←3]
Mierda (šp) - Prokletstvo, dođavola. (Prim. prev.)
[←4]
Calle (šp.) - Ulica. Calle Florida jedna je od ulica u
Buenos Ajresu, pešačka i šoping-zona. (Prim. prev.)
[←5]
Como andas (šp.) - Kako si? Kako ide? (Prim. prev.)
[←6]
Mierda! Mi pierna! (šp.) - Prokletstvo! Moja noga! (Prim.
prev.)
[←7]
Plaza de Mayo (šp.) - Majski trg. (Prim. prev.)
[←8]
Entiendes? (šp.) - Razumeš li? (Prim. prev.)
[←9]
El cabeceo (šp.) - Klimanje glavom. (Prim. prev.)
[←10]
Tanda (šp.) - Serija, niz. (Prim. prev.)
[←11]
El basico (šp.) - U ovom slučaju: osnovni korak. (Prim.
prev.)
[←12]
El fin (šp.) - Kraj. (Prim. prev.)
[←13]
Lunita (šp.) - Mesečić, mali mesec. (Prim. prev.)
[←14]
Che boluda, qué haces?(šp.) - Dođavola, šta radiš?
(Prim. prev.)
[←15]
Perdoname (šp.) - Izvinite ili ino mi je. (Prim. prev.)
[←16]
Mi amor (šp.) - Ljubavi moja. (Prim. prev.)
[←17]
Muy bien (šp.) - Vrlo dobro. (Prim. prev.)
[←18]
Ocho (šp.) - Osam; odnosi se na korake. (Prim. prev.)
[←19]
Che (šp.) - Uzrečica koja se koristi u nekim delovima
španskog govornog područja, najviše u Argentini,
Urugvaju i Paragvaju u značenju hej, čuj; prijatelju,
druže, brate. (Prim. prev.)
[←20]
Bonita (šp.) - Lepotica. (Prim. prev.)
[←21]
Nada (šp.) - Ništa. (Prim. prev.)
[←22]
Brasero de mesa (sp.) - Jelo servirano na metalni
poslužavnik ispod kog se nalazi druga posuda koja jelo
održava toplim. (Prim. prev.)
[←23]
Chimichurri (šp.) - Sos koji se koristi uglavnom uz meso.
(Prim. prev.)
[←24]
Kangaroo court (engl.) ili kengurski sud - izraz koji se
koristi za okupljenu porotu koja ne donosi presudu po
zakonskim propisima. Presude nisu legitimne, ali se
često sprovedu. Sud koji zaseda na ovakav način
uglavnom je formiran privremeno, ali može biti i
zvaničan sud koji prekrši zakonske okvire i donese
presudu na brzinu, preskočivši propise poput kengura.
(Prim. prev.)
[←25]
Quién es (šp.) - Ko je? (Prim. prev.)
[←26]
Frangelico (ita.) - italijansko alkoholno piće sa ukusom
lešnika i biljnom aromom. (Prim. prev.)
[←27]
Lá (port.) - Tamo. (Prim. prev.)
[←28]
Sim (port.) - Da? (Prim. prev.)
[←29]
Botn dia, senhor Santas. (port) - Dobar dan, gospodine
Santase. (Prim. prev.)
[←30]
Podžanr ljubavnog romana u kom se radnje dešavaju u
regentsko doba Ujedinjenog Kraljevstva, početkom XIX
veka. (Prim. prev.)
[←31]
Nao, nao. Eu só falo portugués (port.) - Ne, ne. Govorim
samo portugalski. (Prim. prev.)
[←32]
Australian New Zealand Army Corps (ANZAC). (Prim.
prev.)
[←33]
Mil gracias (šp.) - Hiljadu hvala. (Prim. prev.)