FESB — Split

IMPULSNI I DIGITALNI
SKLOPOVI
Upute za laboratorijske vježbe

Duje Čoko

Split, 2018.
 SADRŽAJ

PREDGOVOR .....................................................................................................................2

VJEŽBA 1. GENERIRANJE VALNIH OBLIKA ..........................................................................3

VJEŽBA 2. SKLOPOVI ZA DERIVIRANJE I INTEGRIRANJE .....................................................4

VJEŽBA 3. OGRANIČAVAČKI I PRITEZNI SKLOPOVI .............................................................7

VJEŽBA 4. SCHMITTOV OKIDNI SKLOP .............................................................................10

VJEŽBA 5. MULTIVIBRATORI ...........................................................................................12

1
 PREDGOVOR

Ove upute su svojim sadržajem i strukturom predviđene za korištenje na

laboratorijskim vježbama iz kolegija Impulsni i digitalni sklopovi na trećoj godini
preddiplomskog studija elektrotehnike i informacijske tehnologije na Fakultetu
elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu.
Za svaku vježbu navedena je kratka teorijska pozadina, shema sklopa i zadaci koje
je potrebno izvršiti. Prije uključivanja napajanja na eksperimentalnom modulu predmetni
nastavnik ili demonstrator treba provjeriti ispravnost spojeva. Na kraju vježbe nalaze se
pitanja na koje je potrebno odgovoriti nakon izvođenja svake pojedine vježbe. Po
završetku vježbe potrebno je napisati izvještaj koji uz tražene rezultate mjerenja treba
sadržavati i zaključak.
Prilikom dolaska na vježbu provjerite zatečeno stanje na mjernom mjestu u
laboratoriju odnosno prisutnost i ispravnost mjerne i eksperimentalne opreme. Ukoliko
prije ili tijekom izvođenja vježbi uočite ikakav nedostatak ili neispravnost opreme dužni
ste podnijeti prijavu predmetnom nastavniku. Na isti način po završetku vježbe morate
ostaviti mjerno mjesto u istom stanju kakvo je bilo pri vašem dolasku u laboratorij.

2
 VJEŽBA 1.
GENERIRANJE VALNIH OBLIKA

Cilj ove vježbe je upoznavanje s funkcijskim generatorom na HPS

eksperimentalnom modulu. Budući da na potenciometrima generatora nisu točno
naznačene vrijednosti amplitude i frekvencije, tražene vrijednosti moguće je podesiti
isključivo usporednim mjerenjem na osciloskopu. Stoga je uz poznavanje osnovnih
funkcija na osciloskopu (podešavanje razlučivosti u naponskoj i vremenskoj domeni)
potrebno savladati i naprednije funkcije za mjerenje i prikaz trenutačnih amplitudnih i
vremensko-frekvencijskih parametara na osciloskopu, kao i pokazivača (kursora).

ZADACI NA VJEŽBI:

Generirati sljedeće valne oblike i precrtati oscilograme:

1. 𝑢(𝑡) = 5 V

2. 𝑢(𝑡) = 7,07 sin (3141 𝑡) V

3. 𝑢(𝑡) = 2 + 7,07 sin (628,2 𝑡) V

3 V, 𝑘𝑇 < 𝑡 < (𝑘 + 1⁄2)𝑇

4. 𝑢(𝑡) = 2 , 𝑇 = 1 ms, 𝑘 = 0, 1, 2, …
−3 V, (𝑘 + 1⁄2)𝑇 < 𝑡 < (𝑘 + 1)𝑇

7 V, 𝑘𝑇 < 𝑡 < (𝑘 + 1⁄2)𝑇

5. 𝑢(𝑡) = 2 , 𝑇 = 10 μs, 𝑘 = 0, 1, 2, …
0 V, (𝑘 + 1⁄2)𝑇 < 𝑡 < (𝑘 + 1)𝑇

4 V, 𝑘𝑇 < 𝑡 < (𝑘 + 1⁄2)𝑇

6. 𝑢(𝑡) = 2 , 𝑇 = 200 μs, 𝑘 = 0, 1, 2, …
−1 V, (𝑘 + 1⁄2)𝑇 < 𝑡 < (𝑘 + 1)𝑇

PITANJA:
1. Kako generiranim signalima pridodajemo istosmjernu komponentu?

2. Na koja dva načina možemo generirati slijed pozitivnih pravokutnih impulsa

amplitude 5 V?

3. Koja je razlika između istosmjerne i izmjenične sprege na osciloskopu?

3
 VJEŽBA 2.
SKLOPOVI ZA DERIVIRANJE I INTEGRIRANJE

C R

Uul R Uiz Uul C Uiz

Slika 2.1. Sklop za deriviranje Slika 2.2. Sklop za integriranje

RC-sklop prikazan na slici 2.1. predstavlja sklop za deriviranje. Ako na ulaz ovog
sklopa dovedemo sinusoidalni napon, izlazni napon bit će također sinusoidalni, jer je RC-
sklop sastavljen samo od linearnih elemenata. Promijenit će se samo amplituda i faza u
odnosu na ulazni napon. U slučaju da na ulazu imamo neki drugi valni oblik (pravokutni,
pilasti, eksponencijalni), izlazni napon bit će općenito promijenjen. Zbog toga se ovaj sklop
zove i sklop za linearno oblikovanje. Isto vrijedi i za RL i RCL sklopove.
Za sinusoidalni ulazni napon možemo pisati:

: EFG J J
𝑈: = 𝑈;< = 𝑈=> @ ; 𝐴= = @ = N ,
:?ABC EHI J?ABCK JLM @
N
J
gdje je 𝑓J = donja granična frekvencija RC-sklopa.
PQ:R
Jednadžba petlje RC-sklopa za deriviranje glasi:

J U
𝑈=> (𝑡) = ∫ 𝑈 𝑑𝑡 + 𝑈;< .
:R V ;<

Ukoliko je 𝑈=> (𝑡) = 𝑈V ∙ 𝑆(𝑡 ), dakle ulazni napon je skok-funkcija, odziv sklopa je:

𝑈;<> = 𝑈V 𝑒 LU⁄Z , gdje je 𝜏 = 𝑅𝐶 .

Odziv sklopa na pravokutni impuls i pravokutni val dobiva se primjenom principa

superpozicije na odziv pozitivnog i negativnog skoka.

RC-sklop prikazan na slici 2.2. predstavlja sklop za integriranje. Odziv ovog sklopa
na sinusoidalni napon glasi:

J EFG J J
𝑈;< = 𝑈=> ; 𝐴= = = N ,
J?M^:R EHI J?M^:R JLMN
_
J
gdje je 𝑓P = gornja granična frekvencija RC-sklopa.
PQ:R

4
 Jednadžba petlje RC-sklopa za integriranje glasi:

`EFG
𝑈=> (𝑡) = 𝑅𝐶 + 𝑈;< .
`U

Ukoliko je 𝑈=> (𝑡) = 𝑈V ∙ 𝑆(𝑡 ), dakle ulazni napon je skok funkcija, odziv sklopa je:

𝑈;<> = 𝑈V a1 − 𝑒 LU⁄Z b , gdje je 𝜏 = 𝑅𝐶 .

Odziv sklopa na pravokutni impuls i pravokutni val dobiva se primjenom principa

superpozicije na odziv pozitivnog i negativnog skoka.

ZADACI NA VJEŽBI:

1. Realizirati sklop za deriviranje prema slici 2.1., uz sljedeće vrijednosti:

a. R = 1 kW, C = 100 nF

b. R = 1 kW, C = 47 nF

c. R = 470 W, C = 47 nF

d. R = 470 W, C = 100 nF

2. Za svaku kombinaciju na ulaz sklopa dovesti slijed pozitivnih pravokutnih

impulsa amplitude 5 V i frekvencije 200 Hz. Precrtati oscilograme ulaznog i
izlaznog signala pri vremenskoj razlučivosti od 1 ms/div. Izmjeriti vremensku
konstantu sklopa za deriviranje.

3. Za svaku navedenu kombinaciju na ulaz sklopa dovesti sinusoidalni signal

amplitude 10 Vpp i izmjeriti donju graničnu frekvenciju sklopa za deriviranje.

4. Realizirati sklop za integriranje prema slici 2.2., uz sljedeće vrijednosti:

a. R = 1 kW, C = 100 nF

b. R = 1 kW, C = 47 nF

c. R = 470 W, C = 47 nF

d. R = 470 W, C = 100 nF

5
 5. Za svaku kombinaciju na ulaz sklopa dovesti slijed izmjeničnih pravokutnih
impulsa amplitude 12 Vpp i frekvencije 200 Hz. Precrtati oscilograme ulaznog i
izlaznog signala pri vremenskoj razlučivosti od 1 ms/div. Izmjeriti vremensku
konstantu sklopa za integriranje.

6. Za svaku navedenu kombinaciju na ulaz sklopa dovesti sinusoidalni signal

amplitude 10 Vpp i izmjeriti gornju graničnu frekvenciju sklopa za integriranje.

PITANJA:

1. Kako definiramo gornju, odnosno donju graničnu frekvenciju?

2. Koliko iznosi teorijski produkt gornje, odnosno donje granične frekvencije i

vremenske konstante? Usporedite ga s rezultatima mjerenja.

3. Koliko bi iznosile vremenske konstante idealnih derivatora i integratora (u

matematičkom smislu)?

6
 VJEŽBA 3.
OGRANIČAVAČKI I PRITEZNI SKLOPOVI

Ograničavački sklopovi se upotrebljavaju ukoliko želimo prenijeti samo dio nekog

signala koji leži iznad ili ispod neke referentne naponske razine. Ovi sklopovi se također
nazivaju i selektori napona ili amplitude. Kako se ovi sklopovi sastoje od linearnih i
nelinearnih elemenata, kažemo da vrše nelinearno naponsko oblikovanje. Na slici 3.1.
prikazan je ograničavački sklop realiziran pomoću diode.

R R

D D
Uul Uiz Uul Uiz
UR UR

Slika 3.1. Ograničavač vrha Slika 3.2. Ograničavač baze

Pretpostavimo da je dioda idealna (𝑅cd = 0; 𝑅ec = ∞).

Ako na ulaz sklopa prema slici 3.1. dovedemo sinusoidalni signal, izlazni napon će
pratiti ulazni sve dok je ulazni napon niži od referentne naponske razine. Kada vrijednost
ulaznog napona postane viša od referentnog, dioda će provesti, što znači da će izlazni
napon biti jednak referentnom sve dok je ulazni napon viši od referentnog napona. Kada
vrijednost ulaznog napona padne ispod referentnog, izlazni napon će ponovo pratiti ulazni
napon:

𝑈=> , 𝑈=> ≤ 𝑈:
𝑈;< = 2 .
𝑈: , 𝑈=> > 𝑈:

Ovakav sklop također se naziva ograničavač vrha. Ako okrenemo polaritet diode,
realizirat će se ograničavač baze prema slici 3.2. Kod ovakvog sklopa izlazni napon je
jednak referentom dok je ulazni napon niži od referentnog. Kada ulazni napon prijeđe
referentnu razinu, dioda prestaje voditi, pri čemu izlazni napon počinje pratiti ulazni:

𝑈: , 𝑈=> ≤ 𝑈:
𝑈;< = 2 .
𝑈=> , 𝑈=> > 𝑈:

7
 U impulsnoj tehnici često je potrebno sačuvati istosmjernu razinu impulsnog slijeda
ili nekog drugog valnog oblika. Poznato je da vezni kondenzatori blokiraju istosmjernu
komponentu. Da bi je obnovili, odnosno postigli željeni istosmjerni nivo možemo koristiti
pritezne sklopove (restauratore). Jedan takav sklop prikazan je na slici 3.3.

R D
Uul Uiz
UR

Slika 3.3. Pritezni sklop

𝑈: je istosmjerna razina na koju želimo pritegnuti ulazni signal. Ako je 𝑈: = 0,

kažemo da vršimo pritezanje na nulti nivo.

ZADACI NA VJEŽBI:

1. Realizirati ograničavački sklop prema slici 3.1. Na ulaz dovesti sinusoidalni signal
frekvencije 1 kHz i amplitude 20 Vpp. Vrijednost otpornika je 1 kW, a referentnog
napona 5 V. Precrtati oscilograme ulaznog i izlaznog signala.

2. Na sklopu sa slike 3.1. zamijeniti mjesta otpornika i diode. Uz iste vrijednosti kao u
prvom zadatku precrtati oscilograme ulaznog i izlaznog signala.

3. Realizirati ograničavački sklop prema slici 3.2. Uz iste vrijednosti kao u prvom
zadatku precrtati oscilograme ulaznog i izlaznog signala.

4. Na sklopu sa slike 3.2. zamijeniti mjesta otpornika i diode. Uz iste vrijednosti kao u
prvom zadatku precrtati oscilograme ulaznog i izlaznog signala.

5. Realizirati pritezni sklop prema slici 3.3. Na ulaz dovesti sinusoidalni signal
frekvencije 1 kHz i amplitude 20 Vpp. Vrijednost otpornika je 10 kW, kondenzatora
1 µF, a referentnog napona 5 V. Precrtati oscilograme ulaznog i izlaznog signala.

6. Na sklopu sa slike 3.3. okrenuti polaritet diode. Uz iste vrijednosti kao u petom
zadatku precrtati oscilograme ulaznog i izlaznog signala.

8
 7. Ponoviti peti i šesti zadatak uz slijed pozitivnih pravokutnih impulsa amplitude 10
V i frekvencije 10 kHz.

8. Ponoviti peti i šesti zadatak uz slijed negativnih pravokutnih impulsa amplitude 10

V i frekvencije 1 kHz.

9. Ponoviti sve zadatke uz vrijednost referentnog napona od 0 V i -5V.

PITANJA:

1. Objasniti što se dogodi ako se u ograničavačkom sklopu zamjene mjesta otporniku

i diodi.

2. Koje su posljedice okretanja polariteta diode u priteznom sklopu?

3. Kako bi se realizirao ograničavački sklop s dvije referentne razine? Skicirajte shemu.

9
 VJEŽBA 4.
SCHMITTOV OKIDNI SKLOP

Schmittov okidni sklop prikazan na slici 4.1. ima dva stabilna izlazna stanja i koristi
se za razlučivanje impulsa po amplitudi. Zbog toga se naziva još i regenerativni komparator
ili diskriminator. Prebacivanje između stanja događa se u ovisnosti o amplitudi ulaznog
napona. Kada je signal na ulazu manji od napona diskriminacije 𝑈iJ , izlaz je u „niskom“
stanju 𝑈j , a kada je ulazni signal veći od napona diskriminacije 𝑈iP , izlaz prelazi u „visoko“
stanje 𝑈k . Razlika među naponima diskriminacije naziva se napon histereze 𝑈l .

+5 V

2,2 kW 1 kW

Uiz
22 kW
1 kW
Uul T1 T2

10 kW

100 W

Slika 4.1. Schmittov okidni sklop

ZADACI NA VJEŽBI:

1. Realizirati sklop prema slici 4.1. Na ulaz sklopa dovesti trokutasti signal frekvencije
1 kHz, amplitude 2 Vpp s istosmjernom komponentom od 1 V. Precrtati
oscilograme ulaznog i izlaznog signala. Izmjeriti napone diskriminacije, napon
histereze te naponske razine izlaznog signala. Skicirati prijenosnu funkciju sklopa.
Snimiti prijenosnu funkciju sklopa na osciloskopu isključivanjem pilastog napona.

2. Promijeniti otpornik u kolektoru prvog tranzistora sa 2,2 kW na 1 kW. Ponoviti

postupak iz prvog zadatka.

3. Promijeniti emiterski otpornik sa 100 W na 220 W. Ponoviti postupak iz prvog

zadatka.

10
PITANJA:

1. Što se događa s prijenosnom funkcijom sklopa kada promijenimo otpornik u

kolektoru prvog tranzistora?

2. Kako vrijednost emiterskog otpornika utječe na prijenosnu funkciju sklopa?

11
 VJEŽBA 5.
MULTIVIBRATORI

Multivibratori su dvostupanjska pojačala sa vrlo jakom pozitivnom povratnom

vezom, budući da je izlaz drugog stupnja izravno vezan na ulaz prvog. Ukupno pojačanje
otvorene petlje za ovakve sklopove je znatno veće od 1, dok je u zatvorenoj petlji jednako
jedan. Zbog ove činjenice pojačala ne mogu raditi u linearnom području, te posljedično
dolazi do regenerativnog procesa koji nužno dovodi jedno pojačalo u područje zasićenja,
a drugo u zaporno područje. Kako je pojačanje u oba područja jednako nuli regenerativni
proces se zaustavlja. Da li će sklop ostati trajno u stanju u kojem se jedno pojačalo nalazi
u zasićenju a drugo u zapornom području ili će sklop nakon određenog vremena spontano
promijeniti stanje ovisi o tome kako su pojačala međusobno povezana.

+10 V

470 W 470 W

10 kW 10 kW
Uiz1 Uiz2

T1 T2
22 22
47 kW 47 kW
kW kW

10 nF 10 nF

Uul

Slika 5.1. Bistabilni multivibrator

Ako su obje veze istosmjerne onda sklop ima dva stabilna stanja (bistabilni
multivibrator). Ako je jedna veza istosmjerna a druga izmjenična sklop će imati jedno
stabilno i jedno kvazistabilno stanje (monostabilni multivibrator). Konačno, ako su obje
veze izmjenične sklop će imati dva kvazistabilna stanja (astabilni multivibrator).

12
 +10 V

470 W 22 kW 470 W
0,47 µF 22 kW
Uiz1 Uiz2

T1 T2

10 kW

0,1 µF
Uul

10 kW

Slika 5.2. Monostabilni multivibrator

Prva dva sklopa nazivamo okidnim sklopovima, jer im je potrebna vanjska

stimulacija (okidni impuls) koja će uzrokovati promjenu stanja. Astabilnom multivibratoru
nisu potrebni vanjski okidni impulsi, već se promjena stanja odvija postepeno u
određenim vremenskim intervalima. Astabilni multivibrator se također naziva i
relaksacijski oscilator.

13
 +10 V

470 W 10 kW 10 kW 470 W
0,47 µF 1 µF
Uiz1 Uiz2

T1 T2

Slika 5.3. Astabilni multivibrator

ZADACI NA VJEŽBI:

1. Realizirati bistabilni multivibrator prema slici 5.1. Na ulaz sklopa dovesti izmjenični
pravokutni signal amplitude 10 Vpp i frekvencije 100 Hz. Precrtati oscilograme
izlaznih napona 𝑈;<J i 𝑈;<P u ovisnosti o naponu 𝑈=> .

2. Realizirati monostabilni multivibrator prema slici 5.2. Na ulaz sklopa dovesti

izmjenični pravokutni signal amplitude 2 Vpp i frekvencije 30 Hz. Precrtati
oscilograme izlaznih napona 𝑈;<J i 𝑈;<P u ovisnosti o naponu 𝑈=> . Izmjeriti trajanje
kvazistabilnog stanja.

3. Realizirati astabilni multivibrator prema slici 5.3. Precrtati oscilograme izlaznih

napona 𝑈;<J i 𝑈;<P . Izmjeriti frekvenciju osciliranja i postotni omjer trajanja visokog
i niskog stanja (duty-cycle).

PITANJA:

1. Kakav je odnos frekvencija ulaznog i izlaznog signala kod bistabila?

2. O čemu ovisi trajanje kvazistabilnog stanja kod monostabila?

3. Što određuje frekvenciju osciliranja i duty-cycle kod astabila?

14