STUBOVI

Po poloaju na trasi djele se na: linijske (nalaze se u ravnom dijelu vertikalne projekcije trase), ugaona (nalaze se mjestima loma vertikalne projekcije trase). Po nainu postavljanja voda na stub dijele se na: nosne (nosivi izolatori i izolatorski lanci), zatezne (zatezni izolatori i izolatorski lanci; skuplji od nosivih). Prema posebnim funkcijame dijele se na: rasteretne (najstroiji uslovi; moraju izdrati jednostrani prekid svih vodia), krajnje (zadnji stub na oba kraja vode prije spajanja na raskolopno postrojenje; obino je i rasteretni), preponske (stub koji nije jednako nategnut sa obje strane zbog promjene presjeka, ili promjene maksimalno dozvoljenog naprezanja vodia; prijelazi preko rijeka, puta, prige, itd.; esti je rasteretni), krine (omoguava krianje sa drugim vodom), prepletni (stub na kome se vri prepletanje vodia radi postizanja simetrije), meustub (nosni stub umetnut u preponsko otponsko polje, da bi vodii dobili potrebnu visinu) Otponsko polje dio voda izmedju dva zatezna ili rasteretna stuba (nastoji se da otponskopolje bude dugo najmanje 3 km. 1

Na slici su prikazane sile koje djeluju na stub: Gs vlastita teina stuba, Gu teina vodia, leda, izolatora, montera, F1, F2 sile zatezanja vodia (Fx=F1-F2, kod nosivih Fx=0), Fy=Fv sila uslijed djelovanja vjetra na vodie, fi parcijalne sile na stub uslijed vjetra u smjeru y ose Materijali koji se koriste za izradu stubova su:
y

F2

F1 Fv
x

Gu

fi

Gs

Smj

er tr

ase

drvo (do 220kV; kod nas za NN i 10 kV vodove; mala teina, brza montaa, jeftiniji u gradnj; skupi u pogonu kratak vijek trajanja; potrebna impregnacija; najee vrste drveta: pitomi kesten, bor, jela, smreka), elik (za gradnju dalekovodnih stubova - VN, VVN; reetkaste konstrukcije; potrebna zatita od korozije), armirani beton (za NN i SN proizvode se u fabrikama; rijetko se koriste za gradnju dalekovodnih stubova; ako su kvalitetno izliveni dug vijek trajanja bez potrebe za odravanjem).

 Visina stuba zavisi prvenstveno o visini nazivnog napona. Siluete stubova mogu biti razliite jednostavnije izvedbe za stubove izraene od od drveta i betona

Tipine siluete drvenih stubova: a) NN, ugaoni; b) NN, linijski; c) 10-20 kV, linijski; d) 10-20 kV, ugaoni A-stub; e) 35 kV, nosivi X stub; f)110 kV, nosivi, portal; g)35-110 kV, zatezni ugaoni, dvostruka piramida; h) 35 kV, ugaoni, igla, i) 35-110 kV, nosni

Tipine siluete betonskih stubova: a) NN; b), c), d) 10-20 kV; e) 35 kV, jela; f) 110 kV, portal; g) 35-110 kV, bava; h) 35-110 kV, dvostruka jela
3

Tipine siluete jednostrukih elino reetkastih stubova: a) jela; b) modificirana jela; c) Y-stub; d) maka

Tipine siluete dvostrukih elino reetkastih stubova: a) horizontalni raspored vodia; 4 b) dvostruka jela; c) Dunav; d) bava

TEMELJI STUBOVA - Uloga temelja je da prenese sve sile sa stuba na tlo. - Temelji mogu biti napregnuti: - na pritisak (vertikalno preme dole), - na izvlaenje, - na prevrtanje. - Pri projektovanju temelja potrebno je znavati: - vrstu i veliinu naprezanja, - svojstva tla (? postojanje podzemnih voda). - Drveni i neki tipovi lakih betonskih stubova ukopavaju se direktno u tlo bez temelja. - Oblik temelja moe biti: - jednostavan (za drvene stubove kako bi se zatitili od propadanja u tlu), - sloen (za armiranobetonske, elinoreetkaste).
5

Jednostavni temelji drvenog stuba: a) uz pomo betonskih nogara, b) betonski temelj s elinim nogarima.

Sloeni betonski temelji: a) za armiranobetonski stub, b) za jednu nogu elinoreetkastog stuba.

PROJEKTOVANJE NADZEMNIH VODOVA 1. 2. Odrediti osnovne parametre voda (broj i prijesek vodia i zatitne uadi, krajnje take voda); Odabir trase (trasa definisana projektom je obavezujua, nije poeljna blizina kua i naselja, poljoprivrednih i umskih povrina u privatnom vlasnitvu, telefonskih linija, krianja sa saobraajnicama, upotreba ugaonih stubova, itd.); Precizno geodetsko snimanje trase (odreuje razmjetaj stubova); Mehaniki proraun vodia uz utvrene klimatske parametre; Proraun sila na stubove; Statiki proraun stuba (tei se ka to manjem broju tipova stubova, radi jednostavnije i jeftinije serijske proizvodnje); Proraun temelja (na osnovu geolokog sastava tla odreuje se nosivost stuba uz prethodno odreene parametre teine, sile, itd.) Popis materijala i predraun cijena Poseban dio projekta -izrada elaborata za krianje voda sa telefonskim linijama, saobraajnicama i sl., elaborata o obeteenju vlasnika zemljita, idr.

3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.