STUBOVI

• Po položaju na trasi djele se na:

− linijske (nalaze se u ravnom dijelu vertikalne projekcije trase),
− ugaona (nalaze se mjestima loma vertikalne projekcije trase).
• Po načinu postavljanja voda na stub dijele se na:
− nosne (nosivi izolatori i izolatorski lanci),
− zatezne (zatezni izolatori i izolatorski lanci; skuplji od nosivih).
• Prema posebnim funkcijame dijele se na:
− rasteretne (najstrožiji uslovi; moraju izdržati jednostrani prekid svih vodiča),
− krajnje (zadnji stub na oba kraja vode prije spajanja na raskolopno
postrojenje; obično je i rasteretni),
− preponske (stub koji nije jednako nategnut sa obje strane zbog promjene
presjeka, ili promjene maksimalno dozvoljenog naprezanja vodiča; prijelazi
preko rijeka, puta, prige, itd.; česti je rasteretni),
− križne (omogućava križanje sa drugim vodom),
− prepletni (stub na kome se vrši prepletanje vodiča radi postizanja
simetrije),
− međustub (nosni stub umetnut u preponsko otponsko polje, da bi vodiči
dobili potrebnu visinu)

Otponsko polje – dio voda izmedju dva zatezna ili rasteretna stuba (nastoji se
da otponskopolje bude dugo najmanje 3 km. 1
 z
F2
• Na slici su prikazane sile koje djeluju na stub:
Gs – vlastita težina stuba,
F1
Gu – težina vodiča, leda, izolatora, montera, Fv
x
F1, F2 – sile zatezanja vodiča (Fx=F1-F2, y
Gu fi
kod nosivih Fx=0),
Fy=Fv – sila uslijed djelovanja vjetra na vodiče,
fi – parcijalne sile na stub uslijed vjetra u Gs
smjeru y ose
Smj
er tr
ase
• Materijali koji se koriste za izradu stubova su:
• drvo (do 220kV; kod nas za NN i 10 kV vodove; mala težina, brza montaža,
jeftiniji u gradnj; skupi u pogonu – kratak vijek trajanja; potrebna impregnacija;
najčešće vrste drveta: pitomi kesten, bor, jela, smreka),
• čelik (za gradnju dalekovodnih stubova - VN, VVN; rešetkaste konstrukcije;
potrebna zaštita od korozije),
• armirani beton (za NN i SN proizvode se u fabrikama; rijetko se koriste za
gradnju dalekovodnih stubova; ako su kvalitetno izliveni – dug vijek trajanja
bez potrebe za održavanjem).
2
• Visina stuba zavisi prvenstveno o visini nazivnog napona.
• Siluete stubova mogu biti različite – jednostavnije izvedbe za stubove izrađene od
od drveta i betona

Tipične siluete drvenih stubova: a) NN,

ugaoni; b) NN, linijski; c) 10-20 kV, linijski;
d) 10-20 kV, ugaoni A-stub; e) 35 kV, nosivi X
stub; f)110 kV, nosivi, portal; g)35-110 kV,
zatezni ugaoni, dvostruka piramida; h) 35 kV,
ugaoni, igla, i) 35-110 kV, nosni
Tipične siluete betonskih stubova: a) NN;
b), c), d) 10-20 kV; e) 35 kV, jela; f) 110 kV,
portal; g) 35-110 kV, bačva; h) 35-110 kV,
dvostruka jela
3
Tipične siluete jednostrukih čelično
rešetkastih stubova:
a) jela; b) modificirana jela; c) Y-stub;
d) mačka

Tipične siluete dvostrukih čelično

rešetkastih stubova:
a) horizontalni raspored vodiča;
b) dvostruka jela; c) Dunav; d) bačva
4
TEMELJI STUBOVA

- Uloga temelja je da prenese sve sile sa stuba na tlo.

- Temelji mogu biti napregnuti:
- na pritisak (vertikalno preme dole),
- na izvlačenje,
- na prevrtanje.
- Pri projektovanju temelja potrebno je znavati:
- vrstu i veličinu naprezanja,
- svojstva tla (? postojanje podzemnih voda).
- Drveni i neki tipovi lakših betonskih stubova ukopavaju se direktno u tlo bez
temelja.
- Oblik temelja može biti:
- jednostavan (za drvene stubove kako bi se zaštitili od propadanja u tlu),
- složen (za armiranobetonske, čeličnorešetkaste).

5
Jednostavni temelji drvenog stuba: Složeni betonski temelji:
a) uz pomoć betonskih nogara, a) za armiranobetonski stub,
b) betonski temelj s čeličnim b) za jednu nogu čeličnorešetkastog stuba.
nogarima.

6
 PROJEKTOVANJE NADZEMNIH VODOVA

1. Odrediti osnovne parametre voda (broj i prijesek vodiča i zaštitne užadi,

krajnje tačke voda);
2. Odabir trase (trasa definisana projektom je obavezujuća, nije poželjna
blizina kuća i naselja, poljoprivrednih i šumskih površina u privatnom
vlasništvu, telefonskih linija, križanja sa saobraćajnicama, upotreba
ugaonih stubova, itd.);
3. Precizno geodetsko snimanje trase (određuje razmještaj stubova);
4. Mehanički proračun vodiča uz utvrđene klimatske parametre;
5. Proračun sila na stubove;
6. Statički proračun stuba (teži se ka što manjem broju tipova stubova, radi
jednostavnije i jeftinije serijske proizvodnje);
7. Proračun temelja (na osnovu geološkog sastava tla određuje se nosivost
stuba uz prethodno određene parametre – težine, sile, itd.)
8. Popis materijala i predračun cijena
9. Poseban dio projekta -izrada elaborata za križanje voda sa telefonskim
linijama, saobraćajnicama i sl., elaborata o obeštećenju vlasnika
zemljišta, idr. 7