Seminarski rad iz Informacionih tehnologija u biznisu

INTRANET I EKSTRANET

Banja Luka, januar , 2012. godine

SADRAJ

Uvod..............................................................................................2 2. Nove tehnologije u poslovanju....................................................3 3. Raunarska mrea.......................................................................3 3.1. Tipovi mrea......................................................................3 4. Umreavanje preduzea..............................................................4 5. Internet.........................................................................................5 6. Intranet.........................................................................................6 6.1. Koncepcija intraneta.........................................................6 6.2. Kako i zato organizacije koriste intranet.......................7 6.3. Prednosti i nedostaci intraneta.........................................8 6.3.1. Prednosti intraneta.......................................................8 6.3.2. Nedostaci intraneta.......................................................9 7. Ekstranet.......................................................................................9 7.1. Vrste ekstraneta................................................................10 7.2. Tipino koritenje ekstraneta..........................................10 7.3. Nain povezivanja ekstraneta..........................................11 8. Usporedba intraneta i ekstraneta..............................................11 9. Zakljuak.....................................................................................12 10. Literatura....................................................................................13
1.

1. UVOD
2

Pocetkom dvadestog vijeka kada je industrilizacija dobila znacaj, dolo je do razmiljanja da se treba ici ka poboljanju telekomunikacionih i tehnolokih procesa , kako bi informacije brze stizale s jednog mjesta na drugo. Tako da imamo razvijanje fiksne telefonije, koja je povezivala ljude irom svijeta. Tehnologija nije na tome stala, pocinju da se pojavuljuju raunari, koji pocinju da se umreavaju u LAN, WAN mree. Intranet i ekstranet su dva treminala koja su nastala u 90im da bi opisala aplikaciju Internet tehnologije kojim ne komuniciraju samo sa prodavacima nego i sa upravom preduzeca (intranet) i trecim kao to su proivodaci i dobavljaci (ekstranet). Dok svi koji su prikljuceni na Internet mogu pristupiti na web stranicu preduzeca, samo oni kojima je dana autorizacija mogu pristupiti intranetu i ekstranetu. Intranet je privatna mrea koja je napravljena samo za odredeno preduzece koje koristi slicne alate za Internet kao web pretraivai. Uprava preduzeca moze pristupiti intranetu koji je zaticen ifrom. Ekstrenet je napravljen kako bi se proirio intranet do proizvoaa, dobavljaa i drugih, I isto tako je zaticena ifrom koja onemogucuje pristup svim korisnicima interneta. Glavni cilj jeste da povee sve zainteresovane strane, kako bi na to bolji nacin informacije dolazile do odgovarajuih osoba, brzo i sigurno.

2. NOVE TEHNOLOGIJE U POSLOVANJU

Sve vea upotreba Weba, Interneta, intraneta, ekstraneta i elektronske trgovine menjaju nain na koji se posluje u skoro svim organizacijama, stavljajui u prvi plan inovativne primjene informacione tehnologije. Internet, intranet i ekstranet se mogu koristiti na vie naina radi sticanja konkurentske prednosti u korporacijskom okruenju, ali najznaajnija poslovna inovacija se danas ogleda u doprinosu komunikaciji, saradnji i otkrivanju informacija. Ova nova vrsta raunarstva pomae nekim inovativnim kompanijama da se istaknu, a drugima (koje su iz nekog razloga u krizi) jednostavno da opstanu. Krajnji proizvod informacione tehnologije je informacija, koja je osnovna sirovina za stvaranje znanja. Zatvaranje puteva za razmjenu znanja bi dovelo do stvaranja socijalne pustinje. Putem komunikacije, ljudi izmenjuju i dijele informacije, a takoe utiu jedan na drugoga i razumiju se.

3. RAUNARSKA MREA
Neposredno nakon pojave prvih raunara, ranih pedesetih godina, kada se i uvodi obrada podataka na prvim poslovnim raunarima, poelo se razmiljati o komunikaciji izmeu raunara, odnosno o razmjeni podataka izmeu njih bez spoljnih medija (buenih kartica, ili traka), ve direktnom vezom (on line). Raunarska mrea predstavlja skup meusobno povezanih raunara, perifernih ureaja i drugih resursa, s ciljem kvalitetnijeg, efikasnijeg i operativnijeg koritenja informacija, podataka I raspoloivih resursa. Svaka raunarska mrea mora da zadovolji tri osnovna principa umreavanja: 1. sposobnost govora preko funkcionalne veze, 2. mogunost razumijevanja zajednikog govora, odnosno mogunost komunikacije i 3. posjedovanje i razmjenjivanje zajednikog skupa usluga

3.1. Tipovi mrea

Prema pravu pristupa, moemo razlikovati: javne mree, poput interneta i njegovih pristupnih taaka, i privatne mree kompanija, vojske, raznih institucija i organizacija itd. Mree se mogu klasifikovati prema veliini na sledei nain, od najmanje ka najveoj:

 personalna mrea (PAN personal area network). PAN su mree kratkog dometa (obino nekoliko metara), koje se koriste za komunikaciju sa ureajima u blizini jedne osobe, i moe biti iana ili beina (wireless). lokalna mrea (LAN local area network). LAN povezuje dva ili vie ureaja u ogranienom geografskom podruju (obino u istoj zgradi), tako da svi ureaji prikljueni na mreu mogu meusobno da komuniciraju. regionalna mrea (MAN metropolitan area network). MAN je relativno velika raunarska mrea koja pokriva podruje cele regije. globalna mrea (WAN wide area network). Pokriva veliko geografsko podruje i povezuje mnotvo LAN mrea. Infrastrukturu za WAN obino nude javne telekomunikacione kompanije. Ima veliki kapacitet prenosa i kombinuje razliite kanale prenosa (optike kablove, mikrotalase, satelite itd.). internet

1.

UMREAVANJE PREDUZEA

Organizacijama su danas na raspolaganju razliite tehnologije za izgradnju IT infrastrukture koja je u stanju da koordinira aktivnosti organizacija ili itavih grana industrije. Osim to omoguava radikalno smanjenje trokova poslovanja preduzea, ova IT infrastruktura, zasnovana na monim mreama i internet tehnologiji, obezbeuje iroke mogunosti za elektronsku trgovinu (EC electronic commerce) i ire, elektronsko poslovanje (EB electronic business ili e-business). Raunarska mrea (Computer network) je sistem koji povezuje raunare putem komunikacionih medija tako da izmeu njih mogu da se razmenjuju podaci. Raunarske mree su od sutinskog znaaja za sve savremene tipove organizacija: 1. Umreeni raunarski sistemi omoguavaju organizacijama da budu fleksibilnije, da bi mogle da se prilagode promjenljivim uslovima poslovanja. 2. Mree omoguavaju kompanijama da dijele hardver, raunarske aplikacije i podatke u okviru svoje organizacije, kao i sa drugim organizacijama. 3. Zaposlenima i radnim grupama koji su smjeteni na razliitim geografskim lokacijama omoguava se razmjena dokumenata, ideja i kreativnih komentara, kao i trenutni uvid u poslovanje na udaljenoj lokaciji. Ovakva razmena podstie timski rad, inovacije i efikasniju i efektivniju interakciju. 4. Mree su kljuna veza izmeu kompanija i njihovih kupaca, odnosno korisnika usluga. Savremene organizacije imaju mnogo LAN mrea, i mogu imati mnogo WAN mrea koje povezane ine mreu korporacije. Centralna ili glavna mrea (Backbone network) u okviru mree korporacije ima veliku propusnu mo i brzinu, i na nju je povezano mnotvo malih mrea (LAN i manje WAN mree).

5. INTERNET
Internet je globalna mrea velikog podruja. Nastao je 1969. godine, kao eksperimentalni projekat ARPA (Advanced Research Project Agency), agencije amerikog ministarstva odbrane. Projekat ARPAnet je imao za cilj testiranje mogunosti WAN mree, pomou koje bi istraivai, nastavno osoblje, vojska i vladine organizacije mogli da razmenjuju poruke, podatke i dokumenta. Umreeni raunarski sistemi (vorovi) obuhvataju personalne raunare, lokalne mree, baze podataka i mejnfrejm (mainframe) raunare. Raunari i organizacioni vorovi na internetu su razliitih tipova i izrade, i meusobno su povezani komunikacionim vezama razliitih brzina i opsega. Glavne mree konekcije i telekomunikacione veze koje povezuju vorove nazivaju se kima (backbone). Za internet, kimu predstavlja mrea optikih kablova kojom najveim delom upravljaju velike telekomunikacione kompanije. Internet omoguava kompanijama i pojedincima da pristupaju podacima u raznim, i geografski dislociranim organizacijama, i da brzo i jeftino komuniciraju, sarauju i nesmetano razmenjuju informacije irom svijeta, te je zbog svega toga internet i postao neophodan u savremenom poslovanju. Internet je preoblikovao nain na koji se informacioni sistemi koriste u poslovnom ivotu, i svakodnevnoj komunikaciji, kreirao je novu, univerzalnu tehnoloku platformu na ijoj osnovi se izgrauju nove vrste proizvoda, usluga, strategija i organizacija. Eliminacijom tehnikih, geografskih i trokovnih barijera koje su ograniavale globalni protok informacija, internet je inspirisao nastajanje novih naina korienja informacionih sistema i nove poslovne modele. Zbog svojih brojnih mogunosti za poslovno povezivanje i djelovanje, World Wide Web (WWW), kao najvaniji servis interneta vezano za poslovanje, je od posebnog interesa za organizacije i menadere. Preduzea ubrzano redizajniraju svoje glavne poslovne procese na osnovama internet tehnologije, i tu tehnologiju posmatraju kao osnovnu komponentu svojih IT infrastruktura. Rezultat redizajniranja poslovnih procesa i implementacije internet infrastrukture u preduzeu jesu jednostavnije obavljanje poslovnih procesa, manje zaposlenih, i mnogo spljotenija organizacija, sa manje hijerarhijskih upravljakih nivoa nego to je to bio sluaj u prolosti.

Internet

6. INTRANET
Intranet je privatna raunarska mrea neke organizacije koja koristi Internet protokole, mrenu povezanost i mogunosti javnih telekomunikacijskih sistema kako bi omoguila svojim zaposlenicima sigurnu razmjenu informacija ili obavljanje nekih radnji vezanih za organizaciju.Ponekad se termin intranet odnosi na svoju najuoljiviju uslugu, interne web stranice. Za izgradnju intraneta koriste se isti koncepti i tehnologije potrebne i za Internet, kao to su klijenti i serveri koji koriste Internet protokol (IP). Koriste se i drugi Internet protokoli kao to su HTTP, FTP i e-mail. Jednostavno reeno, intranet je termin koji oznaava primjenu tehnologije Interneta i World Wide Weba (WWW) na unutranju mreu. Ba kao to Internet povezuje i olakava dostupnost informacija iz mrea i raunari u firmama, poslovima, vladama i kolama po cijelom svijetu, tako intranet povezuje i omoguava pristup ostrvima informacija na odvojenim raunarima unutar neke organizacije. Ova tehnologija ukljuuje standarde, protokole, alate i jezike koji su jednostavni, dosljedni i lako se koriste. Intranetove mogunosti su sline Internetu, ali na mrei korporacije ili na unutranjoj mrei.

Intranet

6.1. Koncepcija intraneta

Intranet je bilo kakva unutranja mrea raunara neke firme koja funkcionie na nain slian i kompatibilan Internetu. Uloga intraneta uopteno varira od sluaja do sluaja tako da on moe: Biti zamjena za lokalnu mreu Povezati vie lokalnih mrea Biti zamjena na rasprostranjenu mreu Povezati lokalne mree s rasprostranjenom mreom.
7

Uspostavljanjem intraneta uveliko se unapreuju neke vane primjene poslovnoga upravljakoga informacionog sistema, jer se u njega ugrauju neki servisi inae karakteristini za Internet. Poboljanja su najoiglednija u sljedeim aplikacijskim podrujima: Razmjena informacija meu zaposlenima Uestvovanje u upravljanju. Razvojne aktivnosti. Obrazovne aktivnosti. Neformalna komunikacija. Meutim, neke informacije o poslovanju kao to su poslovni planovi, detalji proizvodnih procesa, financijski podaci, recepture, podaci o obiljejima proizvoda i usluga koje se ne trebaju plasirati na trite i uopteno sve informacije koje imaju znaenje poslovne tajne, ne smiju biti dostupne uvijek i svim subjektima iz okolice poslovnog sistema. Kako je svaki intranet po pravilu i sastavnim dijelom Interneta, izmeu njega i Interneta treba ugraditi neto to e sluiti kao mehanizam zatite trajnosti informacijskog sadraja i procesa intraneta. Takav se mehanizam zatite naziva obrambenim (vatrenim) zidom (engl. Firewall). Iz navedenih svojstava i mogunosti primjene intraneta u poslovnim sistemima proizlazi kako je to oblik koncipiranja i implementacije unutranje komunikacijske infrastrukture poslovnog sistema koji ponajprije odgovara potrebama savremeno organiziranoga poslovanja.

6.2. Kako i zato oraganizacije koriste intranet

Gledajui nagli porast broja informacija koje se stavljaju na Internet, a posebno na WWW, firme su poele razmiljati o stvaranju svojih vlastitih intraneta ili unutranjih Web lokacija. Intraneti bi se mogli primijeniti na glavni problem informacijskih sistema koji je prisutan jo od mainframe raunari i terminala pravovremeno i dosljedno irenje informacija irokoj publici na isplativ nain. Intraneti su srazmjerno jeftini, elastini, nezavisni o hardverskoj platformi, jednostavni i lako se upotrebljavaju. Ove odlike su izuzetni argumenti u prilog intraneta za rjeavanje problema informacijskih sistema. Na primjer, kadrovski odjeli sakupljaju, odravaju i objavljuju brda papira o naelima, povlasticama i odredbama. U veini organizacija je gotovo nemogue te informacije odravati tonima i aurnima. Neki zaposleni e u svojim prorunicima u bilo koje vrijeme imati pogrene i zastarjele informacije. Odravanje ovih istih informacija na unutranjoj Web lokaciji i omoguavanje da one budu dostupne svim zaposlenima na intranetu, umjesto da se ispisuju, predstavlja elegantno rjeenje. Budui da postoji samo jedna kopija jednostavnije se aurira; a zaposlenima koji do informacija dolaze pokazivanjem i klikanjem hiperveza na svojim stranicama intraneta osigurano je da dobivaju posljednje informacije.
8

Primjena na kadrove je samo jedan primjer stotina dobrih naina koritenja intraneta unutar organizacija. Odjeli prodaje, marketinga, razvoja, inenjeringa, te odjeli za odnose s kupcima imaju jednako jake razloge za upotrebu intraneta. Na primjer, u Fordu inenjeri po cijelom svijetu komuniciraju i surauju na dizajnu automobila. Potanska organiyacija Federal Express vrlo je napredna u koritenju tehnologije intraneta. Godinama su klijenti nazivali agente telefonom da pogledaju stanje isporuke paketa na terminalima spojenim s mainframe raunarom. Kako je tehnologija napredovala, agenti su dobili tehnologiju intraneta da lake dolaze do informacija i odgovaraju na upite klijenata. Taj isti sistem intraneta je dostupan na Internetu tako da klijenti mogu sami provjeriti stanje poiljaka bez uplitanja drugih ljudi. Klijenti vole jednostavan pristup, a Federal Express je utedio puno novaca. Objavljivanje informacija je danas najuobiajenija upotreba intraneta, ali javljaju se i mnoge druge primjene. Jedan od najzanimljivijih vidova koji je u stalnom rastu je mogunost da nekoliko korisnika surauje na istom dokumentu.

6.3. Prednosti I nedostaci intraneta

Kako postoje brojne prednosti koritenja intraneta, tako postoje i odreeni nedostaci. Usprkos vrlo rijetkim nedostacima, koritenje intraneta je prihvatljivo i u novije vrijeme vrlo poeljno.

6.3.1. Prednosti intraneta

Brojne su prednosti koritenja intraneta, a neke od njih su sljedee: 1. Produktivnost rada: intranet omoguuje zaposlenicima brz pristup informacijama i aplikacijama znaajnima za njihove zadae i dunosti. Pomou jednostavnog web preglednika korisnici mogu bilo kada i, ovisno o sigurnosnim propisima, od bilo kuda pristupiti podacima sadranima u bilo kojoj bazi podataka u koju organizacija eli omoguiti pristup. Na taj nain poveava se mogunost da zaposlenici organizacije obavljaju svoj posao preciznije, bre i sa pouzdanjem u vjerodostojnu informaciju. 2. Vrijeme: uz pomo intraneta, zaposlenicima su traeni podaci dostupni u vrijeme u koje to njima treba. 3. Komunikacija: intranet se koristi kao znaajno sredstvo kako u vertikalnoj, tako i u horizontalnoj poslovnoj komunikaciji. Objavljivanjem podataka na mrei omoguuje se odravanje "znanja" organizacije i pristupa njemu koristei web tehnologije. 4. Poslovno djelovanje i odluivanje: intranet moe posluiti i kao podloga za razvoj i plasiranje poslovnih aplikacija kojima se podrava poslovno djelovanje i/ili odluivanje u poslovanju koje se odvija u Internet okruju.

6.3.2. Nedostaci intraneta

Iako su rijetki nedostaci koritenja intraneta, oni ipak postoje. Nedostaci se sljedei:
1. Mora se kontrolisati objavljivanje informacija kako bi se osiguralo postavljanje

iskljuivo preciznih i prikladnih podataka na intranet. 2. Moraju postojati strogi sigurnosni zahtjevi kako bi se sprijeilo neovlateno koritenje intranetom ili njegova zloupotreba.

1. EKSTRANET

Ekstranet je proireni intranet koji moe da obuhvata potroae, klijente, snabdjevae i skoro svakog drugog ko ima potrebu da svakodnevno kontaktira eljenu firmu. Njime se osobama izvan kompanije daje pristup intranetu te kompanije, uz pomo Internet tehnologije. Ekstraneti pomau firmama da poboljaju usluge koje pruaju klijentima, poveavaju prihod, utede vreme, novac i resurse. Na primer, kompanija koja druge kompanije snabdjeva proizvodima, moe da dopusti svojim kupcima da prelistaju njen katalog i naprave on-line porudbine tako da joj nisu potrebni trgovaki predstavnici. Ekstranet moe da dozvoli pristup svim lokacijama na intranetu, ili da ogranii korisnike samo na odreena podruja. Ekstranet: je oblik povezivanja raunarskih mrea dvaju ili vie poslovnih sistema koji ine odreenu poslovnu asocijaciju, a temelji se na internetskim otvorenim standardnim protokolima. Ekstranet je skup nezavisnih privatnih mrea dvaju ili vie poslovnih partnera povezanih po naelima Interneta. Svaki parter treba imati izgraen vlastiti intranet ekstranet se ima smisla razvijati samo onda kada njegovi uesnici (firme / organizacije) imaju uspostavljene vlastite intranete dizajniran tako da nije potpuno otvoren prema svim korisnicima Interneta. Otvoren je samo prema odreenim korisnicima koji mogu pristupiti podacima (npr. kupci). To je dio intraneta na koji imaju pravo pristupa saradnike firme. saradnike firme imaju pravo koritenja informacija potrebnih za obavljanje poslova koji te firme povezuju.

10

Ekstranet

7.1.Vrste ekstraneta

uzajamni ekstranet - svaka od organizacija omoguuje svojem partneru pristup specifinim informacijama sa svog intraneta. sredinji ekstranet - jedna organizacija omoguuje pristup specifinim informacijama raznim poslovnim partnerima

7.2.Tipino koritenje ekstraneta

1. pristup informacijama potrebnih za pruanje kvalitetnijih usluga, 2. integracija uslunog lanca, 3. ubrzavanje poslovanja 4. kompanija moe partnerima dijeliti pristup bazama podataka, aplikacije za slanje poruka, za timski rad... 5. klijenti, prodajni predstavnici i distributeri, osoblje odravanja, nabavljai i ugovarai

11

7.3.Nain povezivanja ekstraneta

Postoje tri naina povezivanja ekstraneta:

iznajmljene telefonske linije javne paketne mree povezivanje preko Interneta

1. USPOREDBA INTRANETA I EKSTRANETA

Intranet mree razlikuju se od ekstranet mrea po tome to se one prvenstveno odnose na zaposlenike neke organizacije dok ekstranet karakterizira dostupnost i klijentima, dobavljaima, suradnicima ili drugim ovlatenim strankama. Intranet ne mora nuno imati pristup internetu. Ako je omoguen, obino se odvija kroz izlaz zatien fajervolom, uz identifikaciju korisnika, kodirane poruke i esto kroz upotrebu virtualnih privatnih mrea. Kroz takav sistem, zaposlenici mogu sa udaljenih mjesta pristupiti informacijama organizacije, raunarima i internom komunikacijskom sistemu. Intranet, osim meusobne komunikacije zaposlenika, koja moe koritenjem on-line foruma dovesti i do stvaranja novih poslovnih ideja, koristi se i za isporuku softverskih alata i aplikacija za unaprjeenje produktivnosti.

Intranet Ekstranet Internet

12

2. ZAKLJUAK

Moemo zakljuiti kako je Internet dio dananjice bez koje se ne moe. Sve se vrti oko njega. On se podijelio na ekstranet i intranet kako bi bila olakana komunikacija izmeu organizacija i partnera. Intranet je privatna raunarska mrea neke organizacije koja koristi internetski protokol, mrenu povezanost i mogunosti javnih telekomunikacionih sistema. Bez Interneta ne moe se zamisliti produktivan rad niti u jednom poslovnom okruenju, bilo da je rije o malom uredu, nekoj ustanovi ili kompletnom ministarstvu. Budui da se rad u navedenim poslovnim okruenjima ve odavno ne moe zamisliti bez lokalne mree, njena simbioza s Internetom postaje neizbjena. Rezultat je intranet, Internet u malome potpuno pod lokalnim nadzorom. Ekstranet je skup nezavisnih privatnih mrea dvaju ili vie poslovnih partnera povezanih po naelima interneta. Njime se mijenjaju podatci potrebni za saradnju vie organizacija. Ta podjela se bazira tako sto je intranet najmanja jedinica tj. privatna raunarska mrea neke organizacije koja koristi internet protokole. Ekstranet je vea mrea tj sastoji se od vie intraneta i nalazi se izmeu intraneta i inerneta. Sve to ima svojih nedostataka i prednosti ali mi to prihvatamo kao takvo i to e se i dalje sve vie razvijati.

10.LITERATURA
13

1. Milan M, Mladen V, Gojko G, INFORMATIKA, UNIVERZITET

SINGIDUNUM, Beograd, 2009

2. 3. 4. 5.

http://www.infoprofil.info/edu/extranet_edu.htm http://www.infoprofil.info/edu/extranet_edu.htm http://hr.wikipedia.org/wiki/Intranet http://www.hidd.hr/virref/sustavi_intranet.htm

14