Professional Documents
Culture Documents
Inovativnom postavkom skrenuta je pažnja da je Anastas Jovanović, o kome se do sada pre svega
govorilo kao o pioniru fotografije, bio i prvi dizajner sa ovih prostora, kao i svojevrstan začetnik
primenjene umetnosti u Srbiji.
Interesantnom jer, između ostalog, svedoči o pažnji vrednim naporima za estetizaciju života
onog vremena, a to će reći i borbi za njegov kvalitet.
No, krenimo redom. Izložena su 32 crteža, odnosno nacrta za razne predmete; bokale,
poslužavnike, samovare... i 14 izrađenih komada srebrnine (svećnjaka, tanjira, činija...).
Kako ističe autorka Jelena Perać, Anastas Jovanović je izuzetna ličnost srpske kulture, pripadao
je krugu domaće elite, a njegova delatnost na izradi nacrta za upotrebne predmete "utemeljena je
na primerima i praksi savremene evropske umetnosti".
Od završetka Akademije u Beču 1846. do povratka u Beograd 1858, pored nacrta za stoni pribor
koji su najbrojniji, uradio je niz nacrta za različite elemente uređenja i dekoracije enterijera, kao i
za odevne predmete. Najmanje je nacrta za predmete namenjene sakralnoj upotrebi.
Autorka Perać upućuje i na činjenicu da je tokom pedesetih godina 19. veka delovala u Beču
umetnička radionica Anastasa Jovanovića.
Takođe napominje da iako dokumentacija o njenom poslovanju nije sačuvana, na osnovu drugih
izvora može se zaključiti da je vodio razgranatu delatnost. Poručioce je imao u gradovima
Kneževine Srbije i širom Austrougarskog carstva. A držao je i do, danas bi rekli, marketinga.
Oglašavao se, između ostalih, u "Serbskim novinama".