Seminarski rad

TEMA: ZDRAVSTVENA NJEGA BOLSENIKA OBOLJELIH OD EERNE BOLESTI ( DIABETES MELITUS )

Uvod
2

eerna bolest je kronian poremeaj metabolizma

(ugljikohidrata, masti, bjelanevina, minerla i tekuina) zbog apsolutnog ili relativnog manjka inzulina koji izluuje guteraa. eerna bolest (diabetes) je stanje pri kojem organizam ne moe da koristi unesenu hranu na pravi nain. Diabeinein (grki) znai protjecati, jer osnovni znak bolesti da bolesti da organizam ne sadrava tekuinu, bolesnik mnogo pije imnogo izluuje tekuine mokraom.
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od eerne bolesti

Uvod
3

Melitus znai sladak kao med, to se odnosi na

mokrau kojom se izluuje eer iz organizma. Veliki dio unesene hrane se razgrauje u eer poznat pod nazivom glukoza , koji organizam koristi za dobijanje energije. imbenici rizika koji uzrokuju diabetes jesu genetska predispozicija, bolesti guterae, pretitost, alkoholizam, citroza jetre, virusne bolesti, trudnoa, fizike i drutvene traume, ljekovi (diuretici, kortikosteroidi, kontracepcijeske pilule).
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od eerne bolesti

Uvod
4

Novija istraivanja pokazuju da imunoloki sistem

antitjelima moe unititi Langerhansovih otoia koji pridukciju inzulina.

vlastite stanice su zadueni za

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od eerne bolesti

Poetni simptomi eerne bolesti

5

eer (glukoza) se u mokrau (urinu) javlja kada nivo

glukoze u krvi dostigne 10mmol/l Pojaano mokrenje (polurija) nastaje poto organizam pokuava da eliminie suvini eer. Uz eer se gubi i tjelesna tenost. Zamor, slabost i gubitak tjelesne teine se javljaju zato to organizam nije u mogunosti da koristi ili skladiti glukozu.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od eerne bolesti

Poetni simptomi eerne bolesti

6

Apetit

se pojaava (Polifagija) to je pokuaj organizma da obezbjedi vie hrane za energiju.

Ostali simptomi mogu ukljuivati: infekcije, sporo

zarastenje rana, svrab, oduzetost, bol ili trenje ruku ili nogu, slabljenje vida.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od eerne bolesti

Zadatci sestre pri provedbi dijagnostiih postupaka

7

Jednokratno odreivanje glukoze (eera) u krvi GUK ili UK

Bolesniku se uzima vesnka krv (5ml) ili kapilarna krv

(jedna kap) za brzu orjentaciju razine GUK a.

Normalna vrijednost GUK a je od 4,4 do 6,7

mmol/l, a nakon jela do 10,0 mmol/l.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od eerne bolesti

Zadatci sestre pri provedbi dijagnostiih postupaka

8

Testovi za brzu orjentaciju razine GUK a Za brzo odreivanje GUK a koristi se jednostavna metoda enzimskih test traka. Postupak je jednostavan i brz. Nakon denzifekcije jagodice prsta, prst se ubode iglom ili lancetom, najbolje na manje osjetljivom djelu jagodice sa strane, blizu vrka prsta. Istisne se prva kap krvi i obrie vaticom, a sljedea se kap istisne na test traku. Krvna kapljica se ukloni drugom vaticom s test trake.
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od eerne bolesti

Zadatci sestre pri provedbi dijagnostiih postupaka

9

Promjena boje na test trakici usporeuje se sa

bojama na skalama kutijice glukohemotesta, oznaenoj u vrijesnodtima mmol a. Novije metode omoguavaju da se test traka nakon uzimanja kapljice krvi odmah umetnu u aparat za mjerenje GUK a (glukometar) koji e pokazati razinu GUK a. Danas postoje aparati koji su idealni za samokontrolu GUK a, bolesnika u kunim uvjetima, a dunost medicinske sestre je da podui bolesnika o uporabi tog aparata i njegove obitelji.
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od eerne bolesti

Zadatci sestre pri provedbi dijagnostiih postupaka

10

U bolnikim uvjetima nalaz GUK a treba upisati u

temperaturnu listu ili zasebnu, tzv. Dijabetinu bolesnikovu listu. Postoji jo niz testova kojima se odreuje koliina GUK a u krvi. Naziv glikemija oznaava oznaava koncetraciju glukoze u krvi, Povieni eer zove u krvi zove se hiperglikemija, a sniena razina eera u krvi hipoglikemija.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od eerne bolesti

Laboratorijske pretrage urina

11

U mokrai dijabetiara nalazi eera, a katkad

i acetona, tj. ketonskih tijela pozitivni su, a kod zdravih osoba negativni su.

eer se poinje izluivati tek kad njegova razina u

krvi dostigne 9 do 10 mmol/l.

Koliina eera u urinu se provjerava pomou test

traka.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od eerne bolesti

Primjena lijekova i ostali terapijski postupci

12

Osnovna podjela dijabetiara u primjeni terapije

svodi se na dvije grupe bolesnika, i to: ovisnih o inzulinu (5-10%) i neovisnih o inzulinu (90-95%) U sve vrste ljeenja mora se ukljuiti dijetalna prehrana, reduciranje prekomjerne ili odravanje iste tjelesne mase, fizika aktivnost i samokontrolu bolesti. Bolesnici ovisni o inzulinu boluju od dijabetesa tipa 1. U tih bolesnika guteraa ne moe izluivati vlastiti inzulin u krvotok.
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od eerne bolesti

Primjena lijekova i ostali terapijski postupci

13

Taj oblik dijabetesa veinom imaju mlai ljudi, pa i

djeca.
Bolesnici neovisni o inzulinima boluju od dijabetesa

tipa 2. U tih bolesnika guteraa djelomino izluuje inzulin, ali ne dovoljno. Najee se susree kod starijih ljudi.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od eerne bolesti

Primjena lijekova u bolesnika neovisnih o inzulinu

14

Kod lakih sluajeva diabetesa ljeenje se provodi

peroralnim antibioticima, ljekovi koji snizuju koloinu eera u krvi (Meldian, Euglukom i Diabinese). Ti lijekovi mogu izazvati i neeljene popratne pojave, poput hipoglikemije (sestra treba prepoznati znakove i o njima izvjestiti lijenika), nepodnoljivost alkohola (crvenilo, munina), koni osip i probavne smetnje.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od eerne bolesti

Primjena lijekova u bolesnika neovisnih o inzulinu

15

Lijek

treba dati bolesniku prema odredbi, 15 do minuta prije obroka.

lijenikovoj

Poetak djelovanja lijeka je 30 minuta do 1 sat nakon

uzimanja.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od eerne bolesti

Primjena lijekova kod bolesnika ovisnih o inzulinu

16

Terapija inzulinom osnova je ljeenja osoba oboljelih

od diabetesa tipa 1, odnosno osoba koje u guterai nemaju stanica sposobnih za produkciju inzulina.
Inzulinsku

terapiju mogu uzimati i osobe sa diabetesom tipa 2, kod kojih je terapija dijetom i tabletama bila bezuspjena. Inzulin je bjelanevina i ne moe se uzimati peroralno jer bi je probavni sokovi unitili.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od eerne bolesti

Primjena lijekova kod bolesnika ovisnih o inzulinu

17

Uinkovitost inzulina postie se aprenteralnom

aplikacijom, najee pod kou ili u mii, gdje se postupno resorbira kroz kapilare, ili izravno u venu (posebni pripravci), i u krvi sniuju razinu glukoze.

Bolesnici na inzulinskoj terapiji inzulin uzimaju doivotno.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od eerne bolesti

Vrste standardnih inzulina

18

Prema porijeklu inzulin se djeli na prirodni i sintetski. Prirodni se dobija iz guterae svinje ili goveda.

To je: SPP inzulin ( iz svinjske guterae,potpuno proien), i GPP inzulin ( iz govee guterae, potpuno proien )

Sintetski inzulin se dobija genetskom sintezom pomou

bakterija i gljivica. Ova vrsta inzulina se primjenjuje kod bolesnika koji reagiraju alergijom na prirodan inzulin i osobe koje se prvi put lijee inzulinom. Inzulin se tvorniki dvojako pokazuje, kao kristalna i mutna otopina.
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od eerne bolesti

Kristalne (bistre) otopine inzulina

19

Otopine brzog, ali kratkog djelovanja (poetak

djelovanja je pola sata nakon primjene, a djelovanje traje 6 do 7 sati, sintetski i do 8 sati). Aplikacija je mogua sabkutano, rijee interamuskularno , a intravenskim uglavnom u hitnim intervencijama uz lijeniku nazonost. Takvi inzulini imaju nastavak RAP (eng.rapid = vrlo brz), to oznaava brzinu djelovanja. Npr. INSULRAP SPP ; INSULRAP GPP ; HOMORAP
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od eerne bolesti

Mutne otopine inzulina

20

To su otopine kasnijeg i produenog djelovanja

(poetak djelovanja je jedan sat nakon primjene, a djelovanje traje 16 do 18 sati, a sintetski do 22 sata). Aplikacija je subkutna, nikako ne intravenska, to medicinska sestra svakako mora znati. Davanje mutnog inzulina u venu uzrokovat e smrt bolesnika!

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od eerne bolesti

Mutne otopine inzulina

21

Takvi inzulini imaju nastavak LONG (eng.long =

dug), to djelovanja.
Npr.

oznaava

brzinu

trajanja

njegovog

INSULONG HOMOLONG

SPP

INSULONG

GPP

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od eerne bolesti

Duina djelovanja inzulina

22

Prema duini djelovanja, inzulini se djele na:

Kratkodjelujue inzuline (kristalne) Srednjodjelujue inzuline (mutne) Dugodjelujue inzuline (ULTRATARD)

SINTESTKI HUMANI INZULIN KOJI POINJE DJELOVATI 3 SATA NAKON PRIMJENE, A DJELOVANJE MU JE OD 22 DO 28 SATI.

Ne smiju se zajedno mjeati otopine priprodnih i humanih inzulina.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od eerne bolesti

Doziranje inzulina
23

Doziranje

inzulina koje bolesnik treba primiti lijenik ispisuje na temperaturnoj listi u intranacio malim jedinicama ( i.j. ). Svi su inzulini tvorniki pakovani u boicama (lagenama) od 10ml. U 10ml inzulina ima 400i.j. Inzulina, a u 1ml inzulina ima i.j. inzulina. Stoga pri pripremi inzulina propisanu dozu, manju od 40 i.j. treba podijeliti sa brojem 4, pa reultatu ispred broja dodati nulu i decimalnu taku, kako bi se odredilo koliko ml ljeka treba uvui u trcaljku.
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od eerne bolesti

Doziranje inzulina
24

Ako je propisana doza 40 i.j. ili vie nakon dijeljenja s brojem

4 rezultatu se stavlja decimalna taka posle prvog broja. NPR. ordmirano je: 12 i.j. IRSPP + 16 i.j. ILSPP Proraunavamo: 12:4=(3) odnosno 0,3ml inzulina 16:4=(4) odnosno 0,4ml ILSPP U trcaljku valja uvui: 0,3 ml IRSPP + 0,4 ml ILSPP pa e u trcaljku biti konbinacija inzulina u sveukupno dozi = 0,7 ml IRSPP + ILSPP
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od eerne bolesti

Doziranje inzulina
25

Pri

proraunavanju doza inzulina treba biti koncertriran, svjestan, ne uriti i biti siguran u postupak, jer i najmanja pogreka, pogrena doza moe bolesniku izazvati opasne posljedice npr. SMRT. Inzulinse pohranjuje u vratima hladnjaka ( od +2 do +8 C ), jer pri izlaganju temperatiru veoj od +32 ili nioj od 0 C moe se zgruiti. Prije upotrebe inzulina treba provjeriti valjanost njegove upotrebe.
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od eerne bolesti

Primjena inzulina
26

Inzulin se daje tano u dozi i na nain kako je upisao

lijenik na bolesnikovoj tempraturnoj listi. Lijenik dozu odreuje svaki dan. Medicinska sestra mora znati da je zabranjeno davanje inzulina bez svakodnevne napisane doze inzulina na temperaturnoj listi. U bolnikim uvjetima inzulin se daje 80 minuta prije obroka.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od eerne bolesti

Primjena inzulina
27

Treba znati da na apsorciju inzulina djeluju i drugi

imbenici, pa e apsorcija biti ubrzana pri:

Tjelesnoj aktivnosti; Izlaganje vruini; Kupanje u vruoj kupki; Manjoj dozi inzulina.

A biti e usporena pri: Izlaganju hladnoi; Puenju; Veoj dozi inzulina.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od eerne bolesti

Primjena inzulina
28

Inzulin se najbre apsorbira na podruju trbuha,

sporije na nadlaktici, a najsporije na natkoljenici.

Preporuuje se da se svaka inekcija inzulina

aplicira na drugom mjestu tj. da se u isto mjesto ne ubada u vremenskom razmaku kraem od 30 dana. Tako e se izbjei mogue posljedice.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od eerne bolesti

Pribor za davanje inzulina

29

Inzulin se unosi tzv. Inzulinskom trcaljkom od 1ml

na kojim radi lakeg doziranja za bolesnika mogu biti oznaene doze i u interacija jedinicama.
Ako nemammo ovakvih trcaljki rabe se i od 2ml, na

kojoj je napravita raspodjela.

Inzulinska trcaljka je veliine 1 ili 2ml.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od eerne bolesti

Pribor za davanje inzulina

30

Za davanje inzulina se koriste inzulinski injektori,

trcaljke u obluki olovaka koje sasdre uloke s inzulinom, pa se mogu koristiti za davanje vie puta u toku 24 sata. Jednostavno je za upotrebu, u nju se umeu uloci s inzulinom, koji se po pranjenju lahko mijenjaju novima. Isto tako lahko se mjenjaju silikonske igle za gotovo bezbolan ubod, a mogu se koristiti vie puta iako je preporuka trajnosti do tri dana.
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od eerne bolesti

Pribor za davanje inzulina

31

Na olovci su oznaene doze inzulina koje se lahko

podeavaju. Medicinska sestra treba bolesnika poduiti kako e rukovati injektorom, zamjeniti uloak i iglu, te samostalno aplicirati inzulin. Inzulinski injektor (olovka) namjenjena je uporabi za jednu osobu, i za svaku vrstu inzulina je jedan injektor (olovku). Jo jedna je mogunost apliciranja inzulina, i to pomou INZULINSKIH PUMPICA.
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od eerne bolesti

Pribor za davanje inzulina

32

Njihovom

upotrebom se spreava svakodnevno ubadanje iglom, a igla sa tatetenom se mijenja za svako nekoliko dana. Ovo je metoda prirodnog oslobaanja inzulina ali je veoma skupa.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od eerne bolesti

Komplikacije i neeljene pojave uzimanja inzulina

33

Inzulin

u rijetkim sluajevima komplikacije i neeljne pojave:

LOKALNO SE MOE POJAVITI:

moe

izazvati

upala na mjestu injciranja, zbog nepridravanja pravila asepse preosljetljvost na inzulin pojavom crvenila na mjestu aplikacija atrofija potkonog masnog tkiva ma mjestu injciranja (lipodistrofija)

OPE KOMPLIKACIJ SU:

Pojave inzulinske hipoglikemije nastale zbog pogreke u doziranju ljeka, to moe izazvati hipoglikemijsku komu. Prolazne smetnje vida

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od eerne bolesti

Komplikacije i neeljene pojave uzimanja inzulina

34

Ope alargije na inzulin su rijetke, a moe se pojaviti kod osobe koja prekinu uzimati inzulin, pa nakon duljeg vremena opet ponu koristiti.

Kod nekih bolesnika se javljaju koliek u elucu i crijevima, a u drugih dolazi do guenja zbog edema glatisa.
Medicinska sestra treba dobro poznavati te komplikacije, prepoznati ih i o primjenom izvjrsiti lijenika.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od eerne bolesti

Simptomi i znakovi kasnih komplikacija dijabetesa

35

Dijabetes pogorava sve patoloke procese ve prisutne u

organizmu. U dijabetiara je ubrzan proces ateroskleroze s promjenama na krvnim ilama srca, bubrezima, mozgu, ivcima i oima. Dijabetes ima vanu ulogu u pojavi ateroskleroze u tih bolesnika, visoka razina kolesterola u krvi, hipertenzija pretilost i puenje. Medicinska sestra treba da poznaje kasne oblike komplikacije dijabetesa, jer je njihova pojava usko vezana za provoenje zdravstvene njege takvih bolesnika.
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od eerne bolesti

Simptomi i znakovi kasnih komplikacija dijabetesa

36

Kasne komplikacije dijabetesa su: 1. MAKROANGIOPATIJE koje nastaju zbog arterosklerotskih promjena na arterijama, najee pod klinikom slikom.
Koronarne bolesti (angma pektoris) Cerebrovaskularne bolesti (CVI-celeb-insulte) Periferne vaskularne bolesti (dijabetiko step.igong)

Zbog oteenja periferne cirkulacije bolesti oboljelih

od dijabetesa esto imaju problema sa trncima, grevima i osjeajem hladnoe.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od eerne bolesti

Simptomi i znakovi kasnih komplikacija dijabetesa

37

Loom higijenom, tjesnom obuom ili ozljedama

stopala, utire se put infekciji i moguem nastanku dubokih vidova nekrozoma, i gangreni, koje su posljdecice sepse, anputacije stopala ili noge.
2.

MIKROANGIOPATIJE nastaju zbog poremeaja metabolizma i oteena kapilarnog sistema, pa pojedinano nastaju:

Planitopatija tj. oteenje mrenice oka, uz slabljenje vida te zamuuje lea i pojavu mrena, krvarenja na retmi, oteenje onih ivaca, pa i sljepoe.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od eerne bolesti

Simptomi i znakovi kasnih komplikacija dijabetesa

38

Nefropatija tj. oteenje bubrega zbog oteenja krvnih ila, razlog su bubrene insufijencije i arterijske hipertenzije dijabetiara. Neuropatija je oteenje ivaca, a javlja se u dijabetiara zbog promjene na kapilarima ivanih ovojnica, poremeaji ekstremiteta, utrnulost, drvenilo, bolovi itd. Zbog bolesnikove neosljetljivosti moe doi do bezbolnih ozljeda, opasnih fraktura, ranavanju, opekotinama itd.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od eerne bolesti

Zbrinavanje bolesnika u akutnim komplikacijama dijabetesa

39

Medicinska sestra mora dobro poznavati akutne

komplikacije dijabetesa i prepoznati ih kao alarmantno stanje i o njima izvjestiti lijenika. Akutne komplikacije dijabetesa i pogreka u ljeenju dijabetesa manifestuje se kao:

Hiperglikemijske kome i kome ( Dijabetika ketocidoza, Hipero-suolornost) Hipoglikemijska pretkoma i koma ( Inzulinska koma kao posljedica prevelike doze inzulina)

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od eerne bolesti

Zbrinavanje bolesnika u akutnim komplikacijama dijabetesa

40

Medicinska sestra treba prepoznati simptome i znakove jednog i drugog stanja, ne smije pogrijeiti u razlikovanju, jer o tome ovisi zbrinjavanje bolesnika i spaavanje njegovog ivota.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od eerne bolesti

Hiperglikemijska pretkoma (Dijabetika KETO-ACIDOZA)

41

Prepoznajemo je po slijedeim simptomima i znakovima:

1. 2. 3. 4. 5. 6.

7.
8. 9. 10.

Zadah po acetonu Bolesnik je dehidriran i edan Koa je suha, topla, crvena bez znoja Usne raspucale i suhe Oi upale Umor, malaksavost i pospanost Tlak snien Anoreksija Grevita bol u trbuhu Munina i povraanje
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od eerne bolesti

Hiperglikemijska pretkoma (Dijabetika KETO-ACIDOZA)

42

Hiperglikemijska koma nastupa polagano, tijekom

vie sati.
Stanje potvruje: Visoka glikemija (via od mnol/L) Ketonemija Glikozurija ketonurija

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od eerne bolesti

Zbrinjavanje bolesnika u stanju Hipoglikemijske kome

43

Hipoglikemijska pretkoma i koma (inzulinska koma)

Prepoznajemo je poslijedeem simptomima i znakovima:
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

Koa blijeda i vlana Hladno znojenje Osjeaj gladi Smetnje govora Trnjenje u ustima i prstima Glavobolja i vrtoglavica Teturanje u hodu kao da je bolesnik pijan Grevi miia Itd.

Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od eerne bolesti

Zbrinjavanje bolesnika u stanju Hipoglikemijske kome

44

Hipoglikemijska koma nastupa naglo.

Stanje potvruje: Nalaz hipoglikemije (nii od 2,5 mnol/l) Nema ketonemije Nema ketourije Nema glukozurija

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od eerne bolesti

Prehrana bolesnika oboljelih od eerne bolesti

45

Kada se govori o prehrani dijabetiara, treba naglsiti

njezinu preventivnu ulogu. Naime, eerna bolest je ee u adipoznih osoba, a suzbija se uravnoteenom prehranom. Loe prehrambene navike u obitelji, pa ak i u veim zajednicama, uveliko pogoduju imbenicima za dijabetes i hiper kolesteroeniju koja je vezana za dijabetes, te aterosklerozu, spec. komplikaciju bolesti.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od eerne bolesti

Prehrana bolesnika oboljelih od eerne bolesti

46

Preventiva se temelji na konzumiranju tzv. zdrave

hrane, i to: itarica, rie, tjestenine u odabiru ugljikohidrata: voa i povra s vlaknastim tvarima koje potiu peristaltiku crijeva, smanjuju kolesterol i usporuju porast GUK a nakon jela; umjerenim unosom bjelanevina mesa, peradi, ribe, mlijeka i mljenih proizvoda. U pravilnu prehranu, vano je kontroliranje i odravanje, odnosno postizanje idealne tjelesne mase, te redovito provoenje tjelesnih aktivnosti.
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od eerne bolesti

Dijetoterapija bolesnika oboljelih od eerne bolesti

47

Dijetoterapija

dijabetiara u izboru hrane ne razlikuje se bitno od prehrane zdravih osoba. Neuzimanje ugljikohidrata bila bi pogreka, jer bolesnik urinom stalno gubi eer, zbog ega bi organizam morao troiti vlastite masne rezerve, a time bi se provocirala ketoacidoza. Zabranjeno je jesti koncertrirane ugljikohidrate, eer, kolae, med, bombone, okoladu, vone sirupe, estoka alkoholna pia, odnosno sve namjernice i pia sa dodatkom eera.
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od eerne bolesti

Dijetoterapija bolesnika oboljelih od eerne bolesti

48

Dijabetiar se nemora odrei slatkih pia i namirnica ako

su zaslaene umjetnim sladilima (npr. Saharinom, Natrenom, Sladianom). Unos masti treba smanjiti, a pogotovo hrane bogate kolesterolom. Najvei dio potreba organizma zadovoljava se unoenjem bjelanevina, a prednost treba davati mlijenim proizvodima i nemasnom mesu. Ukupne dnevne energetske potrebe dijabetiara okvirno iznose: bjelanevina do 20%, ugljikohidrata do 55%, masti oko 25%
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od eerne bolesti

Broj dnevnih obroka

49

Bolesnika treba upozoriti da ne smije izostaviti niti

jedan obrok.
Bolesnik koji su na intenzivnoj inzulinskoj terapiji

daju se tri glavna obroka.

Dijabetiari koji dobijaju inzulin dva puta na dan,

obroke treba rasporediti na est dnevnih obroka, i to: tri glavna, dva meuobroka i jedan obrok prije spavanja (mlijeko ili voe)
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od eerne bolesti

Broj dnevnih obroka

50

Najbolje je da se obroci uzimaju uvijek u isto vrijeme

( npr. zajutarak oko 8 sati, doruak oko 10 sati, ruak oko 12 sati, uzina oko 16 sati, veera oko 18 ili 19 sati i noni obrok oko 21 sat.)

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od eerne bolesti

Provoenje fizike aktivnosti

51

Fizika aktivnost smanjuje potrebu za unosom inzulina.

Mii koji radi iskoritava glukozu iz krvi i smanjuje potronju vlastitog inzulina . Tjelesna aktivnost poboljava iskoritenje masnih tvari i sniuje razinu kolesterola u krvi. Povoljno djeleuje i psihiki jer oputa bolesnika. Bolesnik ovisno o dobi, kondiciji, ali i stupnju bolesti moe izabrati vjebe za oputanje, istezanje, gipkost zglobova, miia, snage i izdrljivosti. Najvanije je postii to bolju cirkulaciju krvi, vjebama ruku i nogu.
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od eerne bolesti

Spreavanje komplikacija
52

Bolesnik mora znati da je manje otporan na infekcije,

drugim bolestima, psihikim i fizikim naporima.

Pridravanje savjetima i odravanje svakodnevne

higijene bolesnici mou uveliko usporiti ili preventirat pojavu kasnih komplikacija dijabetesa.
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od eerne bolesti

Higijane tijela i njega koe

53

Preporuljivo

je svakodnevno tuiranje mlakom vodom, neutralnim sapunom. Kod pretilih osoba vano je njega pregibnih mjesta, nabora ( ispod odjki kod ena, koni nabor, unutranjost bedra) Bolesnik se treba uvati ozljeda. Nokti se skrauju turpijicom u visini jagodice prsta ili reu ravno sa zaobljenim vrhovima. Mukarcima se preporuuje brijanje aparatom, a ako se briju britvicom nuni su oprez i dezinfekcija.
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od eerne bolesti

Higijane tijela i njega koe

54

Dijabetiari esto imaju upalu usne upljine, karijesi

i paradentozu pa je nuan stomatolog.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od eerne bolesti

Spreavanje dijabetikog stopala i gangrene

55

O higijeni i njezi stopala i nogu dijabetiar mora

osobito brinuti. Noge treba prati do pet minuta u mlakoj vodi svaki dan i ne provjeravati toplinu vode stopalom, ve termometrom, oprezno ih brisati mekanim runikom osobito izmeu prstiju. Nakon pranja korisno je utrljavanje kreme u kou. Prilikom skraivanja noktiju na nogama netreba rezati uglove noktiju. Kou na nozi i stopalu treba redovito promatrati.
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od eerne bolesti

Spreavanje dijabetikog stopala i gangrene

56

Ako se bolesnik ozljedi naozljeeno mjseto ne stavljati

nita osim sterilne gaze i otii kod lijekara. Zadebljanje na koi nesmije nikako strugati ili skidati sa koe, ve posebnom turpijom nakon pranja nogu, a za kurije oi treba otii pedikeru. Bolesnik se nesmije izlagadi velikoj toplini niti hladnoi za razhlaivanje nogu, nesmije sjediti prekrienih nogu. Ako se noge esto znoje treba ih prati uz redovito mjenjanje arapa. Bolesnik nikako nesmije da bude bosonog.
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od eerne bolesti

KRAJ PREZENTACIJE

HVALA NA VAOJ PANJI!