PETAR PRERADOVI

pripadao je mlaoj grupi iliraca

rodio se 1818. u Grabrovnici
Vojna akademija
prelazak s pravoslavne na katoliku vjeru
austrijski general
umro 1872. u Austriji; ostaci preneseni 1879. u
Zagreb
(Odlina gospodo i dine gospodje! Zagreb se digao listom,
narod leti zanosita srdca i rodoljublja, vrlo grdjanstvo i iva
mlade skupie se oko mrtvake krinje. Zagonetka je evo
sreditem bunoga rada. Da vam rieim tu zagonetku? Ta ve
ju je Vae srce odgonetnulo... Tu je aka pepela, koji i sada
krije tisuu ivih srdaca. - iz govora Augusta enoe)

za ivota prepoznat kao ponajbolji hrvatski
pjesnik
uvrten u itanke za srednje kole
- o slobodi stvaranja: (Ne razumije pjesma zapovijedi,
/ Slobodna je, svomu glasu slijedi!)
- o ljubavi prema domovini: (Zdravo da si, domovino
mila, / Zdravo majko, zdravo, zdravo bila, / Pozdravlja te
vjeran sinak tvoj!)
- o ovjeku: (Ljudskom srcu uvijek neto treba, /
Zadovoljno nikad posve nije, / im eljena cilja se dovreba, /
Opet iz njeg sto mu elja klije!)
- o prolaznosti i promjenljivosti: (Stalna na tom svijetu
samo mjena jest!)

poezija mu nije bila programatska
(svaka je njegova pjesma proizila iz njegova doivljavanja
i svaka se dade povezati ili s njegovim shvaanjem i
osjeanjem svijeta, ili s njegovim reakcijama na hrvatske
prilike njegova doba.)

kronologiju izradio
Dragutin Tadijanovi
autobiografije i pisma:
- erte mog ivota
- Nacrt moga ivota

nije bio zadovoljan svojim zanimanjem
(Tisuu sam ti puta zavidio i zavidim ti jo zbog tvoje
slobodeovjek slui za to da ne bi umro od gladi. u pismu
Ivanu Kukuljeviu Sakcinskom)
(Slatko je zvanje za dom i rod se boriti voljno, / Ii za plau u
boj, to je emeran zanat. Razlika boja)
realizam; prihvaanje sudbine
problemi s novcem; ljubomora
(Ja nisam ni u kakve nove mree zapleten, nikakva nova
zvijezda ne sjaji na mome horizontu; na njemu je no, no bez
zvijezda. u pismu eni)
prevoditelj


izvana pratio politiko stanje u Hrvatskoj
(Ja sam se naime od nekog vremena
previe predao svojim patriotskim
osjeajima tako da me svaka vijest
iz Hrvatske uzbudi, i u ona
prijepodneva kada dolaze novine,
ja upravo drem na cijelom tijelu.)

knjievnou se bavio u
slobodno vrijeme
(Pjesnik po njegovu miljenju
mora vjerovati u ono to pie,
te mora i sam ivjeti prema
naelima koja izrie u svojim
djelima; im jedno pie a
drugo radi, gubi na vrijednosti.)

KNJIEVNI RAD
pisanje zapoinje u vojnoj koli - na njemakom
jeziku
u Milanu upoznat s radom iliraca
u Zadru pie na materinskom jeziku
pjesnika poslanica imi Dimitroviu prva
pjesma na hrvatskom jeziku
programatska pjesma Zora puca (asopis Zora
dalmatinska) prva hrvatska objavljena pjesma
prva knjiga pjesama Prvenci
druga knjiga pjesama Nove pjesme



sudjelovao je u radu svih ilirskih institucija
ciklus ljubavnih pjesama Lina-Lieder
knjievni asopisi Nae gore list i Vijenac
epska pjesma Prvi ljudi
Kraljevi Marko najopsenije djelo (slavenska
drama)
libreto Vladimir i Kosara
nedovrena epska djela Lopudska sirotica i
Pustinjak
ciklus soneta Milim pokojnikom
oda Slavjanstvu
RAZDOBLJA STVARALATVA
tematski: - rodoljupke
- ljubovke i razline pjesme
- prepjevi, tuinke i ciklus nadgrobnica

NJEMAKO PJESNITVO
vezano uz Vojnu akademiju
duh romantizma; utjecaj Byrona
bezgranina ljubav; svjetska bol, osamljenost
objavljena samo jedna pjesma

HRVATSKO PJESNITVO
prelazak s individualizma na kolektivizam
pod utjecajem narodnog preporoda pie
domoljubnu liriku s naglaskom na ideju
sveslavenstva
- prve domoljubne pjesme (Zora puca, Putnik,
Dvije ptice)
- o spoznaji domovine (Djed i unuk i Pozdrav
domovini)
- protiv nesloge (Braa)
- o neizvjesnoj budunosti (Car Duan)
- ljepota i mo jezika (Rodu o jeziku, Jezik roda
moga)
ljubavnoj tematici prilazi na intimniji i
subjektivniji nain
- ljubavni slom (Mrtva ljubav, Miruj, miruj srce
moje)
- prigodnice (Majci, Sestri jedinici)
Lik tvoj mili, majice moja,
Nad prolim mi pomalja se vijekom
Ko pun mjesec nad nonim vidjekom
Svrena boja.

Pozna ti se trag suza i znoja,
Kud si ila u zemskoj potrebi,
Da prehrani samo jade sebi
Od jednoga do drugoga boja.


ZADNJA FAZA STVARALATVA
razmiljanja o sudbini, vjeri, smrti, postojanju
(Smrt, Bogu, Nada)
mesijanistika uloga slavenstva
malo pjesama iz kojih se moe osjetiti njegova
klonulost (Crni dan, Zmija, Suho drvo), ali i one
obiluje optimizmom


kritian prema sebi

Ima pjesnik lijepih misli,
Uznesenih uvstva ima
U njih mu je san i bdjenje,
Sve ih pazi i njeguje,
Mazi, ljubi, oboava

Ali pjesnik oskudijeva
Na izrazu, na odjevu
Svojim mislim, svojim uvstvom
Uzor stoji pred njim jasno,
Ali tuan ne dostie
Da mu rijeju oblik shvati.
Krpe mora u svijet slati.

Nedovoljno poznavanje jezika, udaljenost od hrvatske knjievne
sredine i zaposlenost jednolinim vojnikim poslovima bili su
uzrokom da nije ni izdaleka ostvario ono to je elio postii.


ULOGA U ILIRIZMU
jedan od najutjecajnijih iliraca (uz Vraza i
Maurania)
buenje svijesti kod naroda
neraskidiva povezanost Preradovieva ivota i
hrvatske stvarnosti
STANKO VRAZ
- upoznao ga sa svim vanijim predstavnicima
- pomogao mu u jezinom dotjerivanju pjesama

Vi ste preve dobro o mojih pjesnih sudili i da mi niste
prijatelj, morao bih rei da se samo alite. Ja dobro
spoznajem, to sam i gdje sam na knjievnom naem polju i
tko zna hou li ikad tamo stignuti, gdje bih moe biti sad ve
bio, da su okolnosti odhranjenja moga drugaije bile.

Preradoviev spomenik

Pogrijeio je kipar Rendi,
kad mu je dao onaj izraz i obukao
ga u onu odoru. Preradovi se nije
proslavio kao austrijski general
nego kao hrvatski pjesnik
- Vladimir Nazor

Besmrtni pjesnie , ti si svoj vijek izvio ko astan
borac, ti si grudu ovu nosio irom svijeta u svom
srcu - Silvije Strahimir Kranjevi

PUTNIK
Boe mili, kud sam zao!
No me stigla u tuinju,
Ne znam puta, ne znam staze,
Svud go kamen noge gaze,
Trudne noge po pustinju!

Jo noita nijesam nao!
Sjever brije s snjenog brda,
A tuincu siromaku
Jo je vei mrak u mraku,
Jo je tvra zemlja tvrda!

Naokolo magla pada,
Zastrta je mjeseina,
Ne vidi se zvijezdam traga;
Majko mila, majko draga,
Da ti vidi svoga sina!


Da ti vidi njega sada
Okruena bijedom svega,
Ti bi gorko zaplakala,
Ruka bi ti zadrhtala
Od alosti - grle njega!

Zato tebe nijesam sluo,
Kad si meni govorila:
"Ne idi, sinko, od matere,
Koja mekan leaj stere
Tebi usred svoga krila!

Ne idi, sinko, draga duo,
Ne id' od krova oinoga,
Tua zemlja ima svoje,
Ne spoznaje jade tvoje,
Tua ljubav ljubi svoga!"


Govorei sobom tako,
Ka kolibi jednoj klima
Koju spazi iznenada
Umoreni putnik sada,
I zakuca na vratima.

Otvaraju sve polako,
Zamiljena: tko e biti?
Glavu prui jedna stara.
"Daj u ime bojeg dara,
Bako, meni prenoiti!"

Ne znam gdje sam-kud sam zao,
No me stigla u tuinju,
Ne znam puta, ne znam staze,
Svud go kamen noge gaze,
Trudne noge po pustinju!

Drugi noaj gdje bih nao!
Sjever brije s snjenog brda,
A tuincu siromaku
Jo je vei mrak u mraku,
Jo je tvra zemlja tvrda.

Naokolo magla pada
Zastrta je mjeseina,
Ne vidi se zvijezdam traga,
Majko mila, majko draga,
Primi pod krov tueg sina!"

""Primila bih tebe rada,
Ali vidi: tuj spavaju
Tri mi sinka i tri kerce,
Koji cijelo majke srce
I svu kuu ispunjaju!""

"Nij' daleko ve do dana,
Ve pozdravlja pijevac vile;
Dok zagrije danak boi,
Malo vatre bar naloi,
Da otopim smrzle ile!"

""Vatra mi je zapretana,
Drva nemam skoro nita,
Ovo malo to j' unutra
Treba mojoj djeci sjutra
Kad se skupe kod ognjita!""

"Za tuinca nita nema,
Tua majko, kad te moli,
Tue dijete tvoje nije!" -
Tim mu grozne suze dvije
Niza lice kapnu doli.

""Gdje su ruke tvoje majke
Sad da skupe suze sina?
Gdje koljeno da poine,
Da si teko breme skine,
Gdje je tvoja domovina?""

Ko da su mu gri ljuti
Timi rijemi srce stisli,
Sav ukoen putnik stoji,
Leden znoj mu elo znoji
I otimlje mozgu misli.

Al oi mu uzdignute
Okrenu se oj onamo
Gdje od drage domovine
Svako jutro sunce sine,
Tamo eljom hiti, tamo!

"Tebi opet dua die,
Tebi srce opet bije;
Domovino, majko sree,
K tebi opet sin se kree
Od radosti suze lije!

Primi opet svoje dijete,
Dovijeka e tvoje biti,
Ljubit tebe svako doba,
U tvom polju daj mu groba,
Tvojim cvijeem grob mu kiti!


Poeh odmah uiti narodni jezik pazei na govor prostoga
puka i itajui iziave knjige mlaahne nae knjievnosti i
tako ne bijae mi vie druge glavnije misli nego sastavljanje
pjesamah u narodnom jeziku, i tako se porodi Putnik

prvi put objavljena u 3. broju Zore dalmatinske 1844. godine

o njoj pie Stanko Vraz: Nu tek onda ,kako bi se regimenta ta
premjestila u Dalmaciju, otvore mu se oi, zaplae mu srce,
to je ostavio rodnu svoju majku, pa io traiti ljubav i slavu
kod tuih vrata, uini pokoru i zakune se ostati pravoj majci
vjeran do smrti . A to je sadraj druge njegove pjesme, one
prekrasne pjesme, to se nalazi u Zori dalmatinskoj (broj 3)
pod imenom Putnik.

- zadnja dva stiha pjesme
nalaze se na njegovoj
nadgrobnoj ploi


LJUDSKO SRCE
Ljudskom srcu uvijek neto treba, - prvi put objavljena u
Zadovoljno nikad posve nije: Danici 1847.
im eljenog cilja se dovreba,
Opet iz njeg sto mu elja klije. - zbirka pjesama Nove pjesme

Zato tako, prezirui hljeba -ovjek ezne vie za onim
Svakidanjeg, u prsima grije ega nema ili to se boji da e
Vruom eljom okrutnog jastreba izgubiti nego za onim to mu
Koj ga uvijek gladnim kljunom bije? je na raspolaganju. To je u
ovjekovoj naravi, to je
Me kolijevkom traje i me rakom okrutna istina, ali ipak istina.
Naem iu odve kratko doba,
Zato srce u nazoju groba

Uvijek dre eljom sve jednakom,
Misle uvijek: zemlja ima slasti
Koja nee njime u grob pasti!




Hvala na panji!

Suzana Jerkovi