PROFESIONALNE

BOLESTI I BOLESTI
VEZANE UZ RAD U
STOMATOLOGIJI
Medicinski fakultet Sveuilita u Rijeci
kolegij : Uvod u dentalnu medicinu
Barbara Ptanik, Andreas Ivanovi, Petar Ivani

PROFESIONALNE BOLESTI
Bolesti koje se pojavljuju kao posljedica obavljanja neke
djelatnosti.
Najee nastaju zbog dugotrajne izloenosti pojedinim za
profesiju specifinim tvarima i organizmima koji djeluju
tetno.

BOLESTI VEZANE UZ RAD

Bolesti vezane uz rad
one bolesti kod kojih
pojedini procesi rada
nepovoljno utjeu na
stanje organizma, ali
izvor bolesti je u
organizmu radnika, a
ne u tetnostima iz
procesa rada.

Razotkrivanjem potencijalno tetnim radnih

uvjeta, njihovom eliminacijom i zamjenom ,
rjeenjima koja su prihvatljiva kako sa
zdravstvenog tako i s ergonomskog stajalita,
stomatolog moe bitno unaprijediti svoj
profesionalni ivot.

Stomatoloko osoblje je vrlo esto

pogoeno poremeajima miino-kotano
sustava, vida, sluha, konim bolestima,
infekcijama i drugo.

ERGONOMIJA
znanost koja se bavi prouavanjem
odnosa izmeu ovjeka i njegovoga
radnog mjesta pri tome se nastoje
optimizirati i uskladiti radni uvjeti s
ovjekovim fizikim i psihikim
mogunostima.
Interdisciplinarni pristup primjenjujui
nove spoznaje i dostignua iz drugih
znanstvenih podruja.

RIZINI
IMBENICI
BIOLOK
I

PSIHOGE
NI

BIOMEH
A-NIKI

KEMIJSK
I

FIZIKAL
NI

MIINO-KOTANI
POREMEAJI
Stomatolog se tijekom rada s pacijentom nalazi u jednom
neprirodnom poloaju koji uzrokuje prenaprezanje
kraljenice i udova.
Prenaprezanje ima lo utjecaj na miino-kotani sustav i
PNS.
Rizini imbenici dugotrajno statini poloaj, monotone,
repetitivne kretnje, slaba osvijetljenost radnog mjesta,
loe ergonomske karakteristike koritenih ureaja,
uestali psihiki stres i loa fizika kondicija.

Instrumenti kako runi tako i

strojni, moraju imati tako

oblikovana hvatita koja e
pruiti optimalno dranje u
ruci uz to manje stiskanja.
Najprije promjenama biva
pogoena kraljenica kako
njen cervikalni, tako i lumbalni
dio, a odatle se poremeaj iri
prema udovima, tzv. sindrom
bolnih lea koji pogaa brojne
stomatologe posljedica je
degenerativnih promjena na
kraljenici

Terapeutski stolac mora

biti tako dizajniran da
omoguava max. slobodu
kretanja uz to manje
nepotrebnih pokreta.

IZLOENOST BIOHAZARDIMA
Biohazardi infektivni mikroorganizmi humanog porijekla u koje
spadaju prioni, virusi, bakterije i gljive.
Stomatolog se njima moe zaraziti na direktan (ulazak
mikroorganizama kroz ozljede na koi ruku tijekom izvoenja
uobiajenim radnji, ubod iglom ili instrumentom te nenamjeran ugriz
pacijenta za ruku terapeuta) i indirektno (posredstvom aerosola, sline,
gingivne tekuine, krvi, ispiranja i slino)
Najuinkovitija zatita uporabom zatitnih sredstava poput rukavica,
maski i naoala, i uz to je potrebno provodit i ostale higijenske mjere

 Rizik infekcije nakon profesionalne ekspozicije moe se

znatno smanjiti pravovremenom primjenom
postekspozicijske profilakse za to je potrebno prijaviti sve
ozljede otrim predmetima i rizine kontakte.

Najee
spominjane
infekcije su
Hepatitisi B
i C te AIDS.

BOLESTI KOE
Lokalizacija kone promjene mora biti identina s mjestom
max. izloenosti
Kontaktni dermatitisi - biti iritativni (koni iritans, vidljive
lezije) i alergijski (mora postojati kontaktni alergen koji
izaziva senzibilizaciju; najei alergeni su lokalni
anestetici, Ni, neomicin )
stomatolokim materijalizma, kemikalijama, lijekovima

OTEENJA VIDA
Rizini imbenici : 1.mehaniki (ozljede oka komadiima
stomatolokih materijala ili instrumenata), 2. bioloki
(inefekcije oka razliitim mikroorganizmima), 3. fizikalni
(osteenje dijelova oka zbog tetnog djelovanja
polimerizacijskoga svjetla,lasera i sl.) te 4.kemijski
(detergenti, dezinficijensima, preparatima i kemikalijama).
Kod infektivnoga konjuktivitisa u pozadini stoji infekcija
bakterijama, virusima, gljivama ili prionima koji su u oko
dospjeli putem aerosola, sline ,krvi gingivne tekuine ili
isparavnjem.

Zatitne naoale su najuinkovitiji oblik zatite.

Keratitis je upalna bolest ronice oka koja moe biti izazvana
biolokim i kemijskim imbenicima zbog posredovanja
aerosola, sline, krvi ,gingivne tekuine ili isparavanjima.
Ulazak stranoga tijela u oko moe izazvati eroziju ronice i
odvajanje epitela ronice od podloge.
Rad s laserom bez koritenja propisanih zatitnih sredstava
moe izazvati oteenje mrenice i kod stomatologa i kod
pacijenta. Uvijek je veliina ozljede proporcionalna duljini
trajanju izloenosti laserskoj zraci.

OTEENJE SLUHA
Dugotrajna izloenost buci vie od 80db tijekom radnoga
vremena moe trajno otetiti sluh stomatologa. Buka ima
nepovoljan utjecaj na osjetne stanice unutarnjega uha koje
postaju slabije funkcionalne ili pak potpuno
nefunkcionalne. Izvori buke u stomatolokog ordinaciji
su : turbine, mikromotor, skida kamenca, sisaljka,
kompresor, ureaj za mijeanje materijala i dr.
Simptomi : tinitus, krepitacije, osjeaj napuhnutosti u
jednome ili oba uha te slabija registracija zvuka

OZLJEDE NA RADU
ozljede koje su nastale neposrednim i kratkotrajnim
mehanikim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem, ali i
ozljede uzrokovane naglim promjenama poloaja tijela,
iznenadnim optereenjem tijela ili drugim promjenama
fiziolokoga stanja organizma.
Najee ozljede na radu meu stomatolozima nastaju
zbog neposredne izloenosti otrim predmetima (igle,
skalpeli, instrumenti), ozljede oka stranim tijelom te
ozljede nastale zbog izloenosti razliitim kemijskim
tvarima i tjelesnim tekuinama pacijenata.