Naponska stabilnost

Pojam naponska stabilnost oznaava sposobnost elektroenergetskog sistema

da odri prihvatljive nivoe napona u svim vorovima elektroenergetskog
sistema, kako u normalnim radnim uslovima tako i poslije nastanka
poremeaja.

Naponsku stabilnost se moe posmatrati sa stanovita jednog vora ili

cjelokupnog elektroenergetskog sistema.

Naponska stabilnost

Elektroenergetski sistem ulazi u stanje naponske nestabilnosti onda kada

sistem zbog nastanka nekog poremeaja ne moe da ispuni zahtjev za
poveanjem optereenja ili kada promjene u sistemu izazivaju progresivne
i nekontrolisane padove napona.

Glavni faktor koji uzrokuje naponsku nestabilnost je nesposobnost sistema

da zadovolji zahtjeve za reaktivnom snagom.

Problem naponske stabilnosti se odnosi na analizu interakcije reaktivnih

snaga i naponskih prilika (Q-V interakcija).

Naponska stabilnost

Jedan vor je naponski stabilan ako se modul napona toga vora poveava
budui da je reaktivna snaga toga vora poveana.

Ukoliko poveanje reaktivne snage u voru dovodi do snienja napona u bar

jednom voru, elektroenergetski sistem je nestabilan.

Definicija naponske stabilnosti prema CIGRE publikaciji

38.02.10

Elektroenergetski sistem je za dato pogonsko stanje i zadati

poremeaj naponski stabilan ako nakon poremeaja naponi
kod
potroaa
dostiu vrijednosti koje odgovaraju
ravnotenom posthavarijskom stanju.
.

Naponska stabilnost prema IEEE publikaciji iz 1990

Sposobnost sistema da se u njemu odravaju naponi tako to se pri

poveanju admitanse potroaa, poveava i snaga potronje. Time su i
snaga i napon kontrolabilni.
Odnosno, sistem se smatra naponski stabilnim ako dodavanjem
neke manje provodnosti u potroaki vor, sistem reaguje na nain da
se povea aktivna snaga a napon snizi.
U sluaju da se napon nije snizio a aktivna snaga poveala,
odnosno da sistem nije reagovao na ovaj nain, smatra se
naponski
nestabilnim u tom, potroakom, voru.

Naponski slom ili kolaps sistema je proces u kome naponska

nestabilnost dovodi do veoma niskih napona u znatnom dijelu
sistema.
Dakle, naponski slom moemo shvatiti kao proces u kojem ve naponski nestabilan
elektroenergetski sistem doivljava nekontrolisan pad napona.
Nekontrolisani pad napona moe nastati zbog vie istovremenih poremeaja.
Ovakav pad napona se smatra velikim poremeajem u sistemu ili jednom njegovom
dijelu i u ovom sluaju operatori sistema gube kontrolu nad relevantnim paremetrima i
nisu u mogunosti kontrolisati tokove snaga i vrijednosti napona u pojedinim vorovima
sistema, nekom njegovom dijelu ili na nivou cjelokupnog sistema.
Pojava kaskadnih poremeaja vodi ka dodatnom zahtjevu za reaktivnim snagama, a
kada sistem nije u stanju da ispuni taj zahtjev dolazi do sloma napona i na koncu i do
raspada sistema.
Naponski slom u osnovi je izazvan nedovoljnom rezervom reaktivne snage.

Naponska stabilnost

Za elektroenergetski sistem se moe rei da je naponski stabilan ako su mu

svi vorovi naponski stabilni, a naponski nestabilan, ako sadri bar jedan
naponski vor nestabilan.
Naponska nestabilnost je u osnovi lokalni fenomen, ali njene posljedice
mogu imati jak udar na sistem.
Naponski problemi koji se javljaju u elektroenergetskom sistemu su povezani
sa
poveanjem optereenja prijenosnih vodova ;
nedovoljnom rezervom reaktivne snage u dijelu sistema;
prijenosom snage na velike udaljenosti.

Naponski slom

Naponski slom se moe desiti u sluaju:

naglog porasta aktivnog i/ili reaktivnog otereenja sistema;
ispada lokalne proizvodne jedinice u preteno potroakom dijelu sistema;
ispada dugog prijenosnog voda, kojim se prenosi aktivna ili reaktivna snaga
u dio sistema sa loim naponskim prilikama.
Posljedica naponskog sloma je prekid isporuke elektrine energije
potroaima ugroenog podruja.

Podjela naponske stabilnosti

Naponska stabilnost pri velikim poremeajima
Naponska stabilnost pri velikim poremeajima podrazumijeva sposobnost
sistema da i poslije tekih poremeaja (kratki spojevi, ispadi generatora,
transformatora i prijenosnih vodova) odrava napon u svim vorovima u
prihvatljivim granicama.
Pri analizi ove podklase naponske stabilnosti koriste se nelinearni dinamiki
modeli i postupci za rjeavanje nelinearnih jednaina koje opisuju sistem.
Ova podklasa naponske stabilnosti dijeli se na kratkotrajne (prolazne) i
dugotrajne naponske stabilnosti.
Vremenski period analize ove klase naponske stabilnosti je izmeu nekoliko
sekundi i nekoliko desetina minuta.

Podjela naponske stabilnosti

Naponska stabilnost pri malim poremeajima

Naponska stabilnost pri malim poremeajima podrazumijeva sposobnost

sistema da i poslije malih poremeaja (promjene optereenja sistema) odrava
napon u svim vorovima na prihvatljivom nivou.
Za analizu ove klase naponske stabilnosti koriste se linearni dinamiki modeli
i postupci za rjeavanje linearnih jednaina (diferencijalnih) kojima je opisan
sistem.

Kaskadni poremeaji vode ka snienju napona u elektroenergetskom sistemu,

a to u konanici izaziva naponski slom.
Osnovni uzrok naponskog sloma je poveanje reaktivnog optereenja poslije
poremeaja.
Poveanje reaktivnog optereenja nadoknauje se rezervama reaktivne snage
(sinhroni generatori i kompenzatori).
Ukoliko se ima dovoljna rezerva reaktivne snage, prelazni proces u sistemu se
zaustavlja na novom stabilnom nivou napona.
Kada sistem nije u stanju da zadovolji zahtjevu za reaktivnom snagom dolazi
do sloma napona i raspada sistema .

Kratak opis mogueg sloma napona:

U dijelu elektroenergetskog sistema zbog nekih razloga (na pr.

poremeaj) dolazi do snienja napona.
Generatori u blizini tog potroakog podruja su van pogona, to vodi
zahtjevu za prenosom velikih reaktivnih snaga iz udaljenih izvora.
Poveanje reaktivnih tokova snaga vodi ka preoptereenju prenosnih
vodova i poveanju padova napona.
Ispad jednog od preoptereenih prenosnih vodova izaziva dodatno
preoptereenje preostalih prenosnih vodova.
Sve vodi ka jo veem nedostatku reaktivne snage u sistemu.

Kratak opis mogueg sloma napona:

Snienje napona u potroakim voritima dovodi do djelovanja automatskih

regulatora napona na regulacionim transformatorima, kako bi se ponovo
uspostavio eljeni napon na krajevima potroaa koji se napajaju preko
sekundara tih regulacionih transformatora.
To vodi ka dodatnom zahtjevu za isporuku reaktivne snage.
Prethodna situacija vodi ka poveanju reaktivnih gubitaka.
Poveava se debalans reaktivnih snaga i poveavaju se padovi napona u
prenosnim vodovima.

Kratak opis mogueg sloma napona:

Generatori i sinhroni kompenzatori u potroakim centrima dostiu reaktivno

ogranienje.
Njihove pobudne struje se smanjuju da bi se sprijeilo reaktivno
preoptereenje tih maina.
Proizvodnja se prebacuje sa bliskih na udaljene generatore.
Novo poveanje reaktivnih gubitaka i padova napona, snienja napona i
preoptereenje vodova zbog prijenosa dodatne reaktivne snage.

Kratak opis mogueg sloma napona:

Regulacioni transformatori u potroakim centrima dolaze na donje granice svojih
nominalnih odnosa transformacije.
Zbog nemogunosti dalje regulacije nivoa napona napon se i dalje sniava.
Pomou lokalnih manipulacija neki potroai se vraaju na punu snagu koju uzimaju
iz mree.
Debalans reaktivnih snaga se i dalje poveava, napon opada, reaktivno optereenje
raste.
Generatori dolaze u stanje reaktivne i strujne preopteretivosti.
Djelovanjem zatite generatori jedan po jedan ispadaju iz pogona.
To vodi ka naponskom slomu i raspadu sistema.

Osnovni uzroci naponskog sloma su:

lokalni manjak reaktivne snage i nedostatak kompenzacionih ureaja;

izvori reaktivne snage su udaljeni od potroakih centara (zahtjev za
prijenosom snaga na velike udaljenosti);
pojava velike potronje sa nepovoljnim karakteristikama potroaa;
odravanje niskih napona na sabirnicama velikih generatora;
neadekvatno djelovanje ureaja za regulaciju napona i reaktivnih
snaga generatora i regulacionih transformatora.

Prevencija naponskog sloma - Mjere u periodu planiranja

:
upotreba ureaja za kompenzaciju reaktivne snage;
pojaanje prijenosnih kapaciteta (vodovi, transformatori);
pravilno planiranje veliine lokacije reaktivnih izvora u blizini potroakih centara;
koordinacija ureaja zatite i upravljanja:

djelovanje ureaja zatite da bi se sprijeilo preoptereenje u sistemu je

posljednja akcija koja se poduzima;
adekvatne upravljake mjere trebale bi da otklone nastali problem prije
djelovanja ureaja zatite.

Prevencija naponskog sloma - Mjere u periodu eksploatacije:

koritenje lokalnih rezervi reaktivne snage kako bi se sprijeio

prijenos velikih iznosa reaktivne snaga;
ugovori sa susjednim elektroenergetskim sistemima za meusobnu
ispomo kako bi se napon u graninim takama povezivanja drao u
definisanim granicama;
smanjenje reaktivnih gubitaka u prijenosnim vodovima.

Prevencija naponskog sloma - Mjere upravljanja:

granica naponske stabilnosti

(elektroenergetski sistem bi trebao da radi sa adekvatnom granicom
naponske
stabilnosti, a koju osigurava pravilna raspodjela izvora reaktivne snage i
naponskih profila);

obrtna rezerva:
od generatora se zahtijeva da svojim radom osiguraju potrebnu obrtnu rezervu
reaktivne snage;
neposredni nadzor, analize za otkrivanje potencijalnih problema naponske
stabilnosti i mogua mjerenja za otklanjanje kvara su od neprocjenjive vrijednosti;

Prevencija naponskog sloma - Mjere upravljanja:

radnje koje poduzimaju operatori (operatori trebaju da prepoznaju simptome

vezane za naponsku stabilnost i da izvre odgovarajue akcije kako bi se uklonio
nastali kvar);
kontrola indeksa naponske stabilnosti uz preduzimanje mjera za njihovo
odravanje u oblasti sigurnog rada sistema;
blokiranje djelovanja automatskih regulatora napona regulacionih transformatora
pri velikim padovima napona u prijenosnim vodovima;
automatsko upravljanje radom baterija otonih kondenzatora;
primjena automatske, zonski orijentisane sekundarne regulacije napona i
reaktivnih snaga.