OVJEKOV EVOLUCIJSKI

PUT

Kao sva iva bia,i ovijek ima svoj put prirodnog

razvoja. OVIJEK SPADA U SKUPINU
PRIMATA.Prva bia slina dananjim primatima
pojavila su se prije priblino 20 milijuna
godina.Fosilni ostaci ovih stvorenja (driopiteka)
naeni su u istonoj Africi.Rije je bila o
majmunolikom biu,biljojedu,koje je ivjelo na
stablu,poput dananjih majmuna gibona.Imao je
vei mozak i oi smjetene sprijeda,na licu.Ostaci
pronaeni u Keniji,stari oko 14 milijuna godina
pokazuju da su razvojem ova bia postajala sve
slinija dananjim ovjekolikim majmunima.

U razdoblju prije 10 i 5 milijuna godina dolo je do

odvajanja razdvojne linije ljudi.Iz tog razdoblja jo nema
fosilnih dokaza.Usporedbom DNA ovjeka,impanze i
gorile dolo se do procjene o odvajanju evolucijske linije
gorile prije 10 milijuna godina,te impanze prije 6
milijuna godina.

Sljedei veliki fosilni trag see u razdoblje od prije 3-4

milijuna godina (Australopithecus to znai juni
majmun).njegovi fosili naeni su u Tanzaniji u Etiopiji.
Mozak mu je bio velik oko 400 cm,bio je vegetarijanac,
imao je majmunoliku lubanju i zube,ali i potpuno uspravan
hod.Po tome ga svrstavamo hominide-bioloku skupinu
ovjeku slinih bia,u koje spada i ovjek
(lat.Homo-ovjek).Stoga ga nazivamo i pretovjekom.
Rairio se u vie podvrsta po cijeloj Euroaziji.

Prije 2 milijuna godina od australopiteka su se razvili prvi

ljudi,iji su ostaci pronaeni u klancu Olduwai u Tanzaniji
(lat.Homo habilis-spretan ovijek).To je bie ve imalo
ljudski izgled i grau,znalo je nainiti primitivno
orue,veeg mozga (oko 700 cm),spretnih ruku.Tim tzv.
praovjekom poinje razvoj ljudske vrste i roda Homo.
Jeo je i meso te koristio alate,to e nadalje u velikoj mjeri
odreivati ljudsku evoluciju.

Prije 1,5 milijuna razvila se nova,naprednija vrsta

(lat.Homo erectus-uspravni ovjek).Njegovi najstariji
fosilni ostaci naeni su u Keniji.Izraivao je finije
alate,jeo
raznoliku hranu i migrirao iz Afrike po Aziji (Kina,Java) i
Europi.bio je vjet lovac i nauio koristiti vatru prije 500.000
godina.S obzirom na steene vjetine,vrlo je vanu ulogu
imao prijenos znanja na sljedeu generaciju.I ovu vrstu
smatramo praovjekom , ali mnogo bliim dananjoj
ljudskoj vrsti Homo habilisa.

Homo erectus

Postupne promijene dovele su do pojave pravog ovjeka

prije nekih 400.000 godina.Pojavljuju se prvi primjerci
drevnog Homo sapiensa,misaonog ovjeka,vrste kojoj mi
pripadamo.prvi fosili pronaeni su u Njemakoj u dolini
Neander,a odatle i naziv za ovu podvrstu
neandertalac.jedan od najbogatijih nalaza
neandertalaca otkrio je hrvatski znanstvenik
Dragutin GorjanoviKramberger.

Neandertalci su se proirili po Europi i Srednjem Istoku.

Prevladavali su u razdoblju ledenih doba,sve do prije
40.000 godina.Neandertalci su bili nieg rasta i robusnije
konstitucije od nae,ali su po svemu bili ljudi.
Volumen mozga iznosio im je 1400-1600 cm(ak vie od
naeg!).Izraivali su vrlo kvalitetno orue i alate,pokapali
mrtve i imali razvijeniji socijalni ivot.
Bioloki i kulturno,neandertalac je na stariji brat,a ne
predak.

Neandertalac

Suvremeni ovjek dananjeg izgleda (kromanjonac,po

spilji Cro-Magnon u Francuskoj , gdje su naeni fosili
stari oko 25.000 godina razvio se u junom dijelu
Afrike,prije oko 100.000-200.000 godina.
Zadnjih 30.000-40.000 godina rairio se po cijelom svijetu.
U relativno kratko vrijeme, za oko 4 milijuna godina,ljudska
je vrsta prela put od majmunolikih bia do suvremenog
ovjeka.

Fosilni nalazi i genetska istraivanja ukazuju da cjelokupna

dananja ljudska vrsta potjee iz Afrike.
tovie,analiza mitohondrijske DNA,koju nasljeujemo
samo od majke,pokazuje da cjelokupna ljudska vrsta
potjee od jedne ene.Isto tako,suvremeni ovjek nije se
razvio iz neandertalca,nego oni predstavljaju paralelnu
granu razvoja ljudske vrste.